Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.2 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Julije Cezar 0 1993 42600348 42552821 2026-05-19T08:05:14Z ~2026-29938-43 354280 42600348 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Julije Cezar (razvrstavanje)}} {{redirect|Cezar|titulu|Cezar (titula)|druge upotrebe|Cezar (razvrstavanje)}} {{Infokutija car |ime =Gaj Julije Cezar |titula=[[Rimski diktator|Diktator]] [[Rimska Republika|Rimske Republike]] |slika = [[Image:Giulio-cesare-enhanced 1-800x1450.jpg|250px]] |opis ="Portret iz Tusculuma", vjerojatno jedina očuvana bista Cezara napravljena za njegovog života. |puno ime =Gaius Julius Caesar |vladavina =oktobar 49. pne. –<br />15. mart 44. pne. (kao diktator i/li konzul)<ref>Plutarch, ''Julius'' Cuvari julija cezara su 3 najvece vojskovodje koke su rodjene 30 godina pre julija, oni i dan danas zive i oni su jako hrabri, oni se zovu mihajlo sukrija i ognjen [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#13 13]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#18.2 18.2]</ref> |supružnik =[[Kornelija Cinila|Cornelia Cinna minor]] 84 – 68. pne. <br />[[Pompeja (supruga Julija Cezara)|Pompeia]] 68 – 63. pne. <br />[[Kalpurnija Pizonis|Calpurnia Pisonis]] 59 – 44. pne. |potomstvo=[[Julia (kćer Julija Cezara)|Julia Caesaris]] 85/84 – 54. pne.<br />[[Caesarion|Cezarion]] 47 – 30. pne.<br />[[Augustus|Oktavijan August]] 63. pne. – 14. pne. (pranećak, posthumno usvojen kao Cezarov sin 44. pne.) |kraljevska kuća =[[Julijevci-Klaudijevci]] |otac =[[Gaj Julije Cezar (prokonzul)|Gaius Julius Cæsar]] |majka =[[Aurelija Kota|Aurelia Cotta]]<ref>{{Cite web |title=Julius Caesar<!-- Bot generated title --> |url=http://www.roman-colosseum.info/roman-empire/julius-caesar.htm |access-date=2011-04-06 |archivedate=2013-01-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130119005539/http://roman-colosseum.info/roman-empire/julius-caesar.htm |deadurl=yes }}</ref> |datum rođenja =13. jul 100. pne. |mjesto rođenja =[[Subura]], Rim |datum smrti =Mart, 15 44 p.n.e (dob: 55) |mjesto smrti =[[Pompejev teatar|Pompejeva kurija]], Rim }} '''Gaj Julije Cezar''' ([[Latinski jezik|lat]]. '''''Gaius Iulius Caesar'''''; [[Rim]], 13. jula 100. pne. — Rim, 15. marta 44. pne.), rimski vojskovođa, političar i pisac.<ref>{{Cite book|title=Julius Caesar: Conqueror and Dictator |url=https://archive.org/details/juliuscaesarconq0000thor |author=Thorne, James |publisher=The Rosen Publishing Group |year=2003 |page=[https://archive.org/details/juliuscaesarconq0000thor/page/15 15]}}</ref> Najslavniji rimski vojskovođa, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio uticaj i vlast Rimske imperije. Pobedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pne. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva. Kada je u bitci rekao soffiami il cazzo.Iako je ubijen u Senatu, 27. pne. označen je kao datum kada je [[Rimska Republika]] postala [[Rimsko Carstvo]].<ref>{{cite book|last=Keppie|first=Lawrence|title=The making of the Roman Army: from Republic to Empire|url=https://archive.org/details/makingofromanarm0000kepp_a7q6|year=1998|publisher=University of Oklahoma Press|location=Norman, OK|isbn=978-0-8061-3014-9|page=[https://archive.org/details/makingofromanarm0000kepp_a7q6/page/102 102]|chapter=The approach of civil war}}</ref> == Mladost == Cezar je poticao iz ugledne patricijske porodice, Julijevci.<ref>Goldsworthy, 32</ref><ref>Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#1 1]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#1 1], ''Marius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Marius*.html#6 6]; Pliny the Elder, ''Natural History'' [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plin.+Nat.+7.54 7.54]; ''Inscriptiones Italiae'', 13.3.51–52</ref> U doba cara Oktavijana, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski car, u epu Eneida [Publije Vergilije Maron] veliča Julijevce povezujući ih sa legendarnim trojanskim junakom Enejom.<ref>{{Cite book|last=Froude|first=James Anthony|title=Life of Caesar|publisher=Project Gutenberg e-text|year=1879|page=67|url=http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/etext05/8cesr10.txt|access-date=2015-04-15|archivedate=2007-12-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071209113843/http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/etext05/8cesr10.txt|deadurl=yes|archive-date=2007-12-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20071209113843/http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/etext05/8cesr10.txt|url-status=dead}} See also: Suetonius, ''Lives of the Twelve Caesars'': ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#6 6]; Velleius Paterculus, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Velleius_Paterculus/2B*.html#41 2.41]; Virgil, ''Aeneid''</ref><ref>Pliny the Elder, ''Natural History'' [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plin.+Nat.+7.7 7.7]. The misconception that Julius Caesar himself was born by Caesarian section dates back at least to the 10th century (''Suda'' [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?db=REAL&search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&user_list=LIST&page_num=1&field=adlerhw_gr&searchstr=kappa%2C1199 kappa 1199] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130817044725/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?db=REAL&search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&user_list=LIST&page_num=1&field=adlerhw_gr&searchstr=kappa%2C1199 |date=2013-08-17 }}). Julius wasn't the first to bear the name, and in his time the procedure was only performed on dead women, while Caesar's mother, Aurelia Cotta, lived long after he was born.</ref><ref>''Historia Augusta'': ''Aelius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Aelius*.html#2 2].</ref> [[File:Sulla Glyptothek Munich 309.jpg|thumb|left|upright|Diktator [[Lucius Cornelius Sulla]] je oduzeo Cezaru status sveštenika.]] Kao mladić Cezar je imao vrhunsko obrazovanje pa je naučio i nekoliko stranih jezika npr. hebrejski jezik i galski jezik. Bio je nećak političara Gaja Marija. Gaj Marije je od 88. pne. započeo građanski rat sa Lucijem Kornelijem Sulom. Marije je umro [[86. pne.]]. Cezar se [[84. pne.]] oženio sa ''Kornelijom'', takođe plemkinjom. Kada je [[Kornelije Sula|Sula]] 82. pne. postao apsolutni diktator naredio je Cezaru da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća zbog rizika proskripcije. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar je prijavio u Rimsku vojsku i otišao u Malu Aziju.<ref>Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#2 2–3]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#2 2–3]; [[Cassius Dio]], ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/43*.html#20 43.20]</ref><ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#1 Plutarch, ''Caesar'']</ref> Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti, [[78. pne.]].<ref name="suet46">Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#46 46]</ref><ref name="plutsuet1">Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#1 1]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#1 1]</ref> == Uspon == Po povratku u Rim Cezar počinje raditi kao advokat.<ref>Freeman, 51</ref> Na toj funkciji istaknuo se kao žestok kritičar i protivnik korupcije kod političara. Cezar je putovao na otok [[Rodos|Rhodos]] kako bi usavršio retoriku kod slavnog govornika Apolonija Moloa. Na putu su ga zarobili gusari. Kada su namjeravali zatražiti otkupninu od 20 talenata, Cezar im se nasmijao i rekao da očito ne znaju koga su oteli. Na njegov nagovor ovi su zatražili i dobili 50 talenata za Cezarovo puštanje. Čim je pušten Cezar je organizirao poteru na moru, zarobio gusare koji su ga oteli i osudio ih na smrt. [[69. pne.]] umrla je Cezarova prva žena Kornelija.<ref>Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#5 5–8]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#5 5]; Velleius Paterculus, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Velleius_Paterculus/2B*.html#43 2.43]</ref> Umrla je u toku porađaja. Iste godine je umrla i Julija, Cezarova tetka. Cezarovi protivnici su ga kritikovali da je Julijin povod bio politički proračunljiv i da tu Cezar napada proskripcijske zakone iz Sulinog vremena i time skuplja političke bodove. Cezar je iste godine izabran za kvestora i odlazi u Španiju. Po povratku u Rim nastavlja se baviti pravom sve dok [[65. pne.]] ne postaje kurulski edil. Ta funkcija je uključivala reguliranje prometa, trgovine i ostalih svakodnevnih događaja u Rimu. Posebno je zanimljivo da je to uključivalo i organizaciju igara u rimskom cirkusu. Proračun za zabavljanje najširih slojeva ljudi bio je ograničen. Cezar nije štedio na novcu i organizirao je dotad najspektakularniju zabavu za narod. Godina se završila tako da je Cezar bio slavan kod naroda i poznat, ali je osobno bio prezadužen za ono vreme ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata. [[63. pne.]] Cezar postaje vrhovni sveštenik ''[[pontifex Maximus|pontifex maximus]]''. Ta funkcija je obuhvatala dobivanje nove kuće ''Domus publica'', bavljenje pitanjima koji se dotiču rimske religije i, najvažnije za Cezara, rešavanje svih dugova.<ref>Velleius Paterculus, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Velleius_Paterculus/2B*.html#43 2.43]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#7 7]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#13 13]</ref><ref>Sallust, ''Catiline War'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Sallust/Bellum_Catilinae*.html#49 49]</ref> Iste godine Cezar je zajedno sa Markom Licinijem Krasom optužen pred senatom za kletvu koju je pokrenuo rimski političar Lucije Sergije Katalina. Petorica Katalinih bliskih suradnika i prijatelja osudjeni su na smrt bez suđenja. Iako je konzul Marko Tulije [[Ciceron]] zatražio smrtnu kaznu za obojicu, Cezar i Kras su oslobođeni. Cezar je [[62. pne.]] izabran za pretora.<ref>{{cite book |last=Kennedy |first=E.C. |year=1958 |title=Caesar de Bello Gallico |volume=III |series=Cambridge Elementary Classics |url=https://books.google.com.au/books?id=Fto8AAAAIAAJ |location=Cambridge, United Kingdom |publisher=[[Cambridge University Press]] |page=10 |isbn= |accessdate= 26 December 2014}}</ref><ref>{{cite book |last=Hammond |first=Mason |year=1966 |title=City-state and World State in Greek and Roman Political Theory Until Augustus |url=https://books.google.com.au/books?id=ujHHZCYh2c0C |location= |publisher=Biblo & Tannen |page=114 |isbn=9780819601766 |accessdate=26 December 2014 }}</ref><ref>{{cite book |author=Suetonius |authorlink=Suetonius |year=2004 |title=Lives of the Caesars |url=https://books.google.com.au/books?id=Gs4DPMV7si0C |location= |publisher=Barnes & Noble |page=258 |others=Translated by J. C. Rolfe |series=Barnes and Noble Library of Essential Reading Series |isbn=9780760757581 |accessdate=26 December 2014}}</ref><ref>T.R.S. Broughton, ''The Magistrates of the Roman Republic'' (American Philological Association, 1952), vol. 2, pp. 180 and 173.</ref><ref>{{cite book |last1=Colegrove |first1=Michael |year=2007 |title=Distant Voices: Listening to the Leadership Lessons of the Past |url=https://books.google.com.au/books?id=ey3ItBmvw6wC |publisher=[[iUniverse]] |page=9 |isbn=9780595472062 |accessdate=26 December 2014}}</ref> Iste se godine razveo od svoje druge žene, ''Pompeje''. [[61. pne.]] Cezar odlazi kao propretor u Španiju gde je vojnim osvajanjima stekao znatno bogatstvo.<ref>Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#11 11–12]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#18 18.1]</ref> [[60. pne.]] vraća se u Rim i podmiruje sve svoje dugove. [[59. pne.]] godine Cezar je zajedno sa [[Pompej]]om i Krasom sklopio prvi trijumvirat. :Vidi članak: [[Prvi trijumvirat]] Cilj ovog sporazuma je bio preuzimanje vlasti u Rimskoj republici iz ruku senata. Pompej je bio najčuveniji rimski general, a Kras vjerojatno najbogatiji Rimljanin. Cezar je imao brojne političke veze, pa je ova podjela vlasti bila korisna za sve. Da bi zapečatili savez Pompej je oženio Juliju, Cezarovu jedinu kćerku. Iako je ovo bio bez sumnje politički brak, ljubav između Julije i Pompeja je bila obostrana. == Galija == [[File:RomanRepublic40BC.jpg|thumb|left|350px|Veličina Rimske republike 40 p.n.e nakon cezarovih osvajanja.]] Trijumviri su podelili vlast na način da je Cezar dobio za upravu [[Galija (regija)|Galiju]]. [[58. pne.]] Cezar je započeo [[Galski ratovi|Galski rat]], koji je trajao do [[51. pne.]] Rezultat rata je bila potpuna pobeda Rimljana i pokoravanje srednje Evrope.<ref>Cicero, ''Letters to Atticus'' [[s:Letters to Atticus/1.19|1.19]]; Julius Caesar, ''Commentarii de Bello Gallico'' [[s:Commentaries on the Gallic War/Book 1|Book 1]]; Appian, ''Gallic Wars'' [http://www.livius.org/ap-ark/appian/appian_gallic_1.html Epit. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151118202222/http://www.livius.org/ap-ark/appian/appian_gallic_1.html |date=2015-11-18 }}; Cassius Dio, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/38*.html#31 38.31–50]</ref> [[55. pne.]] Pompej i Kras su izabrani ponovo za konzule, a Cezar za prokonzula na rok od još pet godina.<ref>Cicero, ''Letters to his brother Quintus'' [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Cic.+Q.+fr.+2.3 2.3]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#24 24]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#21 21], ''Crassus'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Crassus*.html#14 14–15], ''Pompey'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Pompey*.html#51 51]</ref><ref>Julius Caesar, ''Commentaries on the Gallic War'' [[s:Commentaries on the Gallic War/Book 3|Book 3]]; Cassius Dio, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/39*.html#40 39.40–46]</ref> [[54. pne.]] Cezarova kćer Julija je umrla tokom porođaja. Kras je poginuo u ratu sa Partima u bitci kod Carrhae, [[53. pne.]]. Nakon Krasove smrti Pompej i Cezar se počinju međusobno udaljavati u stajalištima, što konačno dovodi i do građanskog rata između njih. Dok je Cezar još uvijek bio u Galiji, Pompej je u Rimu zadobio većinu u senatu. Kada je Cezaru istekao petogodišnji rok prokonzula, [[50. pne.]], pozvan je u Rim od senata. Senat mu je naredio da se pojavi sam u Rimu, a da prije toga raspusti svoju vojsku. Cezar je znao da će u Rimu biti bespomoćan ukoliko nema imunitet kao konzul, ili ukoliko nema zaleđe koje mu donosi zapovjedništvo nad legijama. Cezar je odbio naredbu senata i 10. februara [[49. pne.]] prešao sa vojskom rijeku Rubikon. Rubikon je bila granica sa Italijom i to je označilo početak građanskog rata. Tradicija tvrdi da je kod prelaska Rubikona Cezar rekao: "Alea iacta est!" ( ''Kocka je bačena'' ). == Građanski rat == {{main|Drugi rimski građanski rat}} Mnogi senatori su pobjegli iz Rima jer nisu znali da Cezar ima svega jednu legiju sa sobom. Pompej je imao mnogo veću vojsku i Cezar mu je nudio pregovore i mogućnost da obnove savezništvo. Pompej je odbio. Prekretnicu u građanskom ratu donosi bitka kod Farsala, 48. pne.. Cezar je tu pobedio dvostruko veću vojsku od Pompeja. Pompej je pobegao u [[Egipat]], a Cezar krenuo u potjeru za njim. U Egiptu Cezar je pobijedio [[Ptolemej XIII Teos Filopator|Ptolemeja XIII.]] u bitci kod Nila i prepustio upravu Egipta [[Kleopatra|Kleopatri VII.]]. Zatim je pobedio i [[pont]]skog kralja [[Farnak II|Farnaka II.]] u [[bitka kod Zele|bitci kod Zele]], [[47. pne.]]. Nakon te bitke poslao je senatu čuvenu poruku: "Veni, vidi, vici!" ( ''Dođoh, vidjeh, pobijedih'' ), misleći na brzinu kojom je pobijedio neprijatelja. U međuvremenu Pompej je ubijen u Egiptu. Cezar je pobedio protivnike i u bitci kod Thapsusa, 46. pne. i Gnej Pompeja, sina Pompeja Velikog, u bitci kod Munde, [[45. pne.]] == Cezarova diktatura == Godine 46. pne. Cezar je po treći put postao konzul zajedno sa [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Markom Emilijem Lepidom]], a [[45. pne.]] postaje jedini konzul. Nakon ovoga Cezar postaje apsolutni diktator i sva vlast u Rimskom imperiju je u njegovim rukama. 44. pne. Cezar postaje konzul po peti put, ovaj put zajedno sa Markom Antonijem. Zapravo, nakon pobjede nad Pompejem i senatom Cezar je postao glava rimske države i taj je položaj zadržao sve do svoje smrti 15. ožujka 44. st. e. Nije smatrao da svoj položaj treba da ojača služeći se [[Gaj Marije|Marijevim]] i [[Kornelije Sula|Sulinim]] metodama, niti je odlučio uništiti sve svoje protivnike. Nikada nije ni pomišljao na to da senatu vrati nekadašnju moć niti da prizna suvjerenu vlast rimskoga puka. Cezar je zadržao stara imena državnih ustanova, a njegova vlast, vrhovna i neuporedivo veća od vlasti drugih [[magistrat]]a, bila je izražena titulom [[rimski diktator|diktatora]], koja mu je prvi put dodjeljena 49. st. e., a posljednji put 44. st. e., kada je bio proglašen za doživotnog diktatora ''(dictātor in perpetuum)''. Cezar je imao i druga ovlaštenja, npr. doživotnu tribunsku vlast (''tribunicia potestas''), što znači da je imao sva prava [[tribun|narodnih tribuna]], uključujući i njihov imunitet. Dato mu je i pravo nadzora nad moralom (''praefectūra morum''), koje je ranije pripadalo [[cenzura|cenzorima]]. Cezar je na osnovi toga mogao bilo kome zaprijetiti isključivanjem iz senata ili iz viteškog staleža. Drugi specijalni zakoni dodijelili su mu pravo da postavlja upravnike [[Rimske provincije|provincija]] i da narodu preporučuje polovicu svih magistrata za položaje u Rimu (''ius commendatiōnis''), pravo da zaključuje mir i objavljuje rat, pravo da u senatu prvi glasa, trajno pravo vrhovnog zapovjedništva nad vojskom te pravo raspolaganja sredstvima državne blagajne. Tokom Cezarove diktature komicije su poslušno primale sve njegove predloge. Broj članova senata povećao se na 900, budući da su u njega ušli mnogi Cezarovi oficiri i čak bivši oslobođenici. == Atentat == Cezarovu unutarnju politiku nakon građanskog rata karakterisala težnja da pridobije različite društvene grupe. Do kraja života uživao je podršku rimskog [[plebejci|plebsa]], a značajan broj pristaša imao i među stanovništvom italskih gradova. Također je težio privući na svoju stranu vladajuće grupe provincijskoga stanovništva, pa je dodijeljivao prava rimskog građanstva i pojedincima i čitavim gradovima, posebno u galskim provincijama. Istovremeno je vodio politiku izmirenja sa [[nobilitet]]om, još uvijek vladajućom grupom u državi: istaknuti aristokrati, bivše Pompejeve pristaše, biraju se na najviše državne položaje, šalju u provincije kao deo upravnog aparata, dobijaju posjede na poklon. Međutim, Cezar je otišao previše daleko u narušavanju republikanskog ustava. Na martovske [[ide]] (15. ožujka) [[44. pne.]] Cezara je na početku jedne senatske sednice ubila grupa zaverenika među kojima su glavni bili Kasije Longin, [[Marko Junije Brut]] i [[Decim Junije Brut Albin|Decim Junije Brut]]. Prema antičkoj tradiciji, koju nam prenosi rimski pisac [[Svetonije]], Cezar je na samrti Marku Juniju Brutu na [[grčki jezik|grčkom]] rekao ''Kai su, teknon?'' (»I ti, sine?«), premda treba imati u vidu da Brut nije Cezaru bio niti sin niti posinak niti su uopće bili u srodstvu. Latinsku verziju ove izreke (''Et tu, Brute?'') besmrtnom je učinio [[William Shakespeare]], a danas se ponekad navodi i u obliku ''Tu quoque, Brute, mi fili'' (»Zar i ti, sine Brute?«). Nakon Cezarovog ubojstva, međutim, do automatskog prijelaza vlasti u ruke senata, što su zaverenici očito očekivali, nije uopće došlo. Senatori su se razbježali u panici, a u gradu je zavladala iznimno napeta situacija. Prvih dana nakon Cezarove smrti položaj konzula [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i predstavnika starog patricijskog roda [[Lepid (rimski rod)|Lepida]], koji su bili na čelu cezarovaca, nije bio čvrst. U toj pomalo kaotičnoj situaciji održana je sednica senata. Tu je odbačen prijedlog da se Cezar proglasi za tiranina te da se izjavi zahvalnost njegovim ubojicama, a prihvaćen je Ciceronov kompromisni prijedlog da se sva Cezarova akta i naredbe priznaju za važeće, a da njegove ubojice ostanu nekažnjene. Nakon Cezarovog ubojstva stvoren je [[drugi trijumvirat]] između Marka Antonija, [[August (rimski car)|Oktavijana]] i Marka Emilija Lepida. Kada su se trijumviri obračunali sa Cezarovim ubojicama (svi su ili ubijeni ili počinili samoubojstvo) izbio je novi [[Rat Antonija i Oktavijana|građanski rat]] između Oktavijana sa jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII. sa druge strane. Pobjedom u pomorskoj bici kod Akcija, [[31. pne.]], Oktavijan je ostao samovladar a od [[27. pne.]] i službeno prvi rimski car. == Književna dela == [[File:Julii Caesaris quae exstant.tif|thumb|C. Iulii Caesaris quae extant, 1678]] Glavno Cezarovo delo jesu istoriografski ''[[Commentarii de bello Gallico|Zapisi o galskom ratu]]'' (''Commentarii de bello Gallĭco'', u 7 knjiga), pisani verovatno već tokom njegovih galskih pohoda, ali doterani, dovršeni i objavljeni oko 52. god. st. e. Delo je zapravo izraziti primer memoarske književnosti i opisuje Cezarove pohode u Galiji, [[Germanija|Germaniji]] i [[Britanija|Britaniji]]. Naizgled objektivistički opisujući političke prilike, dramatične ratne događaje i etnografsko-geografske činjenice, ''Zapisi'' zapravo imaju političku tendenciju: njima Cezar teži da pokaže, prvo, da su njegove ratne operacije preduzete iz opravdanih razloga i da nisu predstavljale besmislene akte nasilja, kako su mu prebacivali protivnici, i drugo, da rimskoj publici skrene pažnju na svoje ratne uspehe. Težnja da se događaji opisani u ''Zapisima'' predstave objektivnim stilom ogleda se i u tome što Cezar o sebi uvek govori u trećem licu. Jezički stil je jasan i proziran, sintaksa jednostavna i kratka ali privlačna (''pura et illustris brevĭtas'', kaže Ciceron), leksika sasvim u skladu s Cezarovim purističkim stavovima, pa se ''Zapisi'' ubrajaju među vrhunska ostvarenja rimske proze. I pored tendencioznosti ovog dela i izvesnih protivrečnosti u njemu, ono predstavlja izvanredan istorijski izvor. Osmu knjigu ''Zapisa'' nije napisao Cezar već njegov oficir Aul Hircije (''Aulus Hirtius''). ''[[Commentarii de bello civili|Zapisi o građanskom ratu]]'' (''Commentarii de bello civīli'', u 3 knjige) zapravo su nastavak prethodnog dela. I ovaj je spis tendenciozan, i ima za cilj da odbrani Cezara i s njega skine krivicu za izbijanje [[Drugi rimski građanski rat|građanskog rata]]. Delo je objavljeno posthumno, stilski i uopšte književno zaostaje za prethodnim, te ostavlja utisak nedovršenosti. Cezar se bavio i gramatičkim pitanjima te napisao tri, danas izgubljene, knjige ''O [[analogija|analogiji]]'' (''De analogia''). Ništa nam se nije sačuvalo ni od Cezarovih pesničkih dela, među kojima je bila tragedija ''Edip'' i neke druge pesme. Cezar je za sobom ostavio bogatu prepisku, od koje je posthumno priređeno nekoliko zbirki. Neka su pisma bila napisana šifrovano. Ni od te korespondencije ništa nije sačuvano. Nisu nam se očuvali niti njegovi govori, o kojima Ciceron izriče najveće pohvale. Cezar je osnovao i prve novine, koje antički pisci različito nazivaju: ''acta diurna'', ''acta publĭca'', ''commentarii diurni'' itd. Sadržina im je bila zvanična i opšta: vesti o aktivnostima Cezara i njegovog neposrednog okruženja, naredbe, senatske sednice, znamenja od opšte važnosti, razne druge novosti, a takođe i privatna: rođenja, venčanja, smrti itd. Zbornik Cezarovih spisa (''Corpus Caesariānum'') sadrži još tri (sačuvane) monografije, pisane po uzoru na ''Zapise'', ali njihov autor nije Cezar. ''Aleksandrijski rat'' (''Bellum Alexandrīnum'') možda je takođe napisao Aul Hircije. ''Afrčki rat'' (''Bellum Afrĭcum'') i ''Hispanski rat'' (''Bellum Hispaniense'') dela su nekih nepoznatih Cezarovih oficira. Obe monografije su daleko slabije od Cezarovih zapisa, ali su interesantne zbog brojnih primera vojničkog jezika (''sermo castrensis''). == Literatura == {{Refbegin|2}} * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Appian/Civil_Wars/2*.html Appian, Book 13] (English translation) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/37*.html Cassius Dio, Books&nbsp;37–44] (English translation) * [http://classics.mit.edu/Plutarch/antony.html Plutarch on Antony] (English translation, Dryden edition) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html Plutarch: The Life of Julius Caesar] (English translation) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Antony*.html Plutarch: The Life of Mark Antony] (English translation) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/L/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html Suetonius: The Life of Julius Caesar]. (Latin and English, cross-linked: the English translation by J.&nbsp;C.&nbsp;Rolfe) * [http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-julius.html Suetonius: The Life of Julius Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110201204752/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-julius.html |date=2011-02-01 }} (J.&nbsp;C.&nbsp;Rolfe English translation, modified) * {{Cite book|author=Canfora, Luciano|title=Julius Caesar: The People's Dictator|publisher= Edinburgh University Press |year=2006|isbn=0-7486-1936-4}} * {{Cite book |title=Julius Caesar |url=https://archive.org/details/juliuscaesar0000free |author=Freeman, Philip |publisher=Simon and Schuster |year=2008 |isbn=0-7432-8953-6 }} * {{cite book|last=Fuller|first=J. F. C.|title=Julius Caesar: Man, Soldier, and Tyrant|year=1965|publisher=Rutgers University Press|location=New Brunswick, NJ}} * {{Cite book|author= Goldsworthy, Adrian |title=Caesar: Life of a Colossus|publisher= Yale University Press |year=2006|isbn=0-300-12048-6}} * {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=Julius Caesar|url=https://archive.org/details/juliuscaesar0000gran_k2z5|year=1969|publisher=McGraw-Hill|location=New York}} * {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=The Twelve Caesars|year=1979|publisher=Penguin Books|location=New York|isbn=0-14-044072-0}} * {{Cite book|author= Holland, Tom |title= Rubicon: The Last Years of the Roman Republic |publisher=Anchor Books|year=2003|isbn=1-4000-7897-0}} * {{Cite book|author=Jiménez, Ramon L.|title=Caesar Against Rome: The Great Roman Civil War|url=https://archive.org/details/caesaragainstrom0000jime|publisher=Praeger|year=2000|isbn=0-275-96620-8}} * {{Cite book|author=Kleiner, Diana E. E.|title=Cleopatra and Rome|url=https://archive.org/details/cleopatrarome00dian|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=0-674-01905-9}} * {{Cite book|author=Meier, Christian|title=Caesar: A Biography|publisher=Fontana Press|year=1996|isbn=0-00-686349-3}} * {{Cite book|author=Weinstock, Stefan|title=Divus Julius|url=https://archive.org/details/divusjulius0000stef|publisher=Oxford University Press|year=1971|isbn=978-0-19-814287-4}} * Ernst Baltrusch: ''Caesar und Pompeius.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2004, {{ISBN|3-534-16490-3}} (Einführung). * Ernst Baltrusch (Hrsg.): ''Caesar.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2007, {{ISBN|978-3-534-20111-2}} ''(Neue Wege der Forschung)''. * Luciano Canfora: ''Caesar: der demokratische Diktator.'' Beck, München 2001, {{ISBN|3-406-46640-0}}. * Karl Christ: ''Caesar: Annäherungen an einen Diktator.'' Beck, München 1994, {{ISBN|3-406-47288-5}} (Darstellung des Caesar-Bildes seit der Antike in Wissenschaft und Kunst).<ref>Vgl. Martin Jehne: ''[Rezension zu] Karl Christ, Caesar. Annäherungen an einen Diktator. München, Beck 1994.'' In: ''Historische Zeitschrift'' 263, 1996, S.&nbsp;444–446. </ref> * Karl Christ: ''Caesar.'' In: Manfred Clauss (Hrsg.): ''Die römischen Kaiser. 55 historische Portraits von Caesar bis Iustinian''. 2. Auflage. Beck, München 2001, {{ISBN|3-406-42727-8}}, S.&nbsp;13–25. * Werner Dahlheim: ''Julius Caesar. Die Ehre des Kriegers und die Not des Staates''. Schöningh, Paderborn 2005, {{ISBN|3-506-71981-5}} (sehr gut lesbare Biografie, die ein sehr kritisches Caesarbild vermittelt). *Stephan Elbern: ''Caesar. Staatsmann, Feldherr, Schriftsteller.'' Zaberns Bildbände der Archäologie, Mainz 2008, {{ISBN|978-3-8053-3826-4}} * Matthias Gelzer: ''Caesar. Der Politiker und Staatsmann.'' Franz Steiner, Stuttgart 2008, {{ISBN|978-3-515-09112-1}} (Neudruck der Ausgabe von 1983; zuerst 1921; klassische, aufgrund der Nähe zu den Quellen noch heute wertvolle Darstellung). * Helga Gesche: ''Caesar.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1976, {{ISBN|3-534-05333-8}} (''Erträge der Forschung'', Band 51; ausführlicher Forschungsbericht, der rund 2000 Untersuchungen aus 50 Jahren verarbeitet).<ref>Vgl. Hans Kloft: ''[Rezension zu] Helga Gesche, Caesar. (Erträge der Forschung, Bd. 51.) Darmstadt, Wiss. Buchgesellschaft 1976.'' In: ''Historische Zeitschrift'' 230, 1980, S.&nbsp;135–137.</ref> * Adrian Keith Goldsworthy: ''Caesar. The Life of a Colossus''. Weidenfeld & Nicolson, London 2006, {{ISBN|0-297-84620-5}} (vor allem in Hinblick auf Caesars Militäroperationen nützliche Darstellung). * Ulrich Gotter: ''Der Diktator ist tot!'' Franz Steiner, Stuttgart 1996 (befasst sich mit der Zeit unmittelbar nach Caesars Ermordung und der Entwicklung, die zu dieser geführt hatte). * Miriam Griffin (Hrsg.): ''A Companion to Julius Caesar.'' Blackwell, Oxford u.&nbsp;a. 2009 (enthält knappe, aber informative Beiträge zur Biographie, Geschichtsschreibung und Nachwirkung). * Martin Jehne: ''Caesar.'' 4. aktualisierte Auflage. C.H. Beck, München 2008, {{ISBN|978-3-406-41044-4}} (Einführung). * Christian Meier: ''Die Ohnmacht des allmächtigen Dictators Caesar. Drei biographische Skizzen.'' Suhrkamp, Frankfurt am Main 1980, {{ISBN|3-518-11038-1}}. * Christian Meier: ''Caesar.'' 4. Auflage. dtv, München 1997, {{ISBN|3-423-30593-2}} (zuerst Berlin 1982; einflussreiche und stilistisch hervorragende Darstellung). * Wolfgang Will: ''Julius Caesar. Eine Bilanz.'' Kohlhammer, Stuttgart u.&nbsp;a. 1992, {{ISBN|3-17-009978-7}} (mit Schwerpunkt auf finanziellen Aspekten).<ref>Vgl. Martin Jehne: ''[Rezension zu] Wolfgang Will, Julius Caesar. Eine Bilanz. Stuttgart/Berlin/Köln, Kohlhammer 1992.'' In: ''Historische Zeitschrift'' 260, 1995, S.&nbsp;178&nbsp;f.</ref> * Wolfgang Will: ''Veni, vidi, vici. Caesar und die Kunst der Selbstdarstellung.'' Primus, Darmstadt 2008, {{ISBN|978-3-89678-333-2}} (''Geschichte erzählt'', Band 11). * Wolfgang Will: ''Caesar.'' Primus, Darmstadt 2009, {{ISBN|978-3-89678-671-5}} ''(Gestalten der Antike)''. * Vgl. Andreas Klingenberg: [http://hsozkult.geschichte.hu-berlin.de/rezensionen/2010-1-038 ''Rezension zu: Will, Wolfgang: Caesar. Darmstadt 2009'']{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. In: ''H-Soz-u-Kult]]'', 18. Januar 2010. {{Refend}} == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Iulius Caesar}} {{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:Julius Caesar}} * [http://www.livius.org/caa-can/caesar/caesar00.html C. Julius Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104084830/http://www.livius.org/caa-can/caesar/caesar00.html |date=2015-11-04 }} Jona Lendering's in‑depth history of Caesar (Livius. Org) * [http://virgil.org/caesar/ Guide to online resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100111024215/http://virgil.org/caesar/ |date=2010-01-11 }} * [http://www.vroma.org/~bmcmanus/caesar.html History of Julius Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405144437/http://www.vroma.org/~bmcmanus/caesar.html |date=2008-04-05 }} * [http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/caesar_julius.shtml Julius Caesar] at [http://www.bbc.co.uk/history/ BBC History] * Grey, D. [http://cliojournal.wikispaces.com/The+Assassination+of+Caesar The Assassination of Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601163617/http://cliojournal.wikispaces.com/The+Assassination+of+Caesar |date=2013-06-01 }}, Clio History Journal, 2009. * {{Gutenberg author |id=Caesar,+Julius | name=Julius Caesar}} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Plutarhovi životopisi}} {{Izabran}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 44. pne.]] [[Kategorija:Julije Cezar| ]] [[Kategorija:Rimske vojskovođe|Cezar, Gaj Julije]] [[Kategorija:Rimski pisci]] [[Kategorija:Rimski političari|Cezar, Gaj Julije]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] 8hgrcmk13pepcqh4gnhemqgih6d9dcl 42600350 42600348 2026-05-19T08:08:04Z ~2026-29938-43 354280 42600350 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Julije Cezar (razvrstavanje)}} {{redirect|Cezar|titulu|Cezar (titula)|druge upotrebe|Cezar (razvrstavanje)}} {{Infokutija car |ime =Gaj Julije Cezar |titula=[[Rimski diktator|Diktator]] [[Rimska Republika|Rimske Republike]] |slika = [[Image:Giulio-cesare-enhanced 1-800x1450.jpg|250px]] |opis ="Portret iz Tusculuma", vjerojatno jedina očuvana bista Cezara napravljena za njegovog života. |puno ime =Gaius Julius Caesar |vladavina =oktobar 49. pne. –<br />15. mart 44. pne. (kao diktator i/li konzul)<ref>Plutarch, ''Julius'' Cuvari julija cezara su 3 najvece vojskovodje koke su rodjene 30 godina pre julija, oni i dan danas zive i oni su jako hrabri, oni se zovu mihajlo sukrija i ognjen [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#13 13]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#18.2 18.2]</ref> |supružnik =[[Kornelija Cinila|Cornelia Cinna minor]] 84 – 68. pne. <br />[[Pompeja (supruga Julija Cezara)|Pompeia]] 68 – 63. pne. <br />[[Kalpurnija Pizonis|Calpurnia Pisonis]] 59 – 44. pne. |potomstvo=[[Julia (kćer Julija Cezara)|Julia Caesaris]] 85/84 – 54. pne.<br />[[Caesarion|Cezarion]] 47 – 30. pne.<br />[[Augustus|Oktavijan August]] 63. pne. – 14. pne. (pranećak, posthumno usvojen kao Cezarov sin 44. pne.) |kraljevska kuća =[[Julijevci-Klaudijevci]] |otac =[[Gaj Julije Cezar (prokonzul)|Gaius Julius Cæsar]] |majka =[[Aurelija Kota|Aurelia Cotta]]<ref>{{Cite web |title=Julius Caesar<!-- Bot generated title --> |url=http://www.roman-colosseum.info/roman-empire/julius-caesar.htm |access-date=2011-04-06 |archivedate=2013-01-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130119005539/http://roman-colosseum.info/roman-empire/julius-caesar.htm |deadurl=yes }}</ref> |datum rođenja =13. jul 100. pne. |mjesto rođenja =[[Subura]], Rim |datum smrti =Mart, 15 44 p.n.e (dob: 55) |mjesto smrti =[[Pompejev teatar|Pompejeva kurija]], Rim }} '''Gaj Julije Cezar''' ([[Latinski jezik|lat]]. '''''Gaius Iulius Caesar'''''; [[Rim]], 13. jula 100. pne. — Rim, 15. marta 44. pne.), rimski vojskovođa, političar i pisac.<ref>{{Cite book|title=Julius Caesar: Conqueror and Dictator |url=https://archive.org/details/juliuscaesarconq0000thor |author=Thorne, James |publisher=The Rosen Publishing Group |year=2003 |page=[https://archive.org/details/juliuscaesarconq0000thor/page/15 15]}}</ref> Najslavniji rimski vojskovođa, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio uticaj i vlast Rimske imperije. Pobedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pne. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva.Iako je ubijen u Senatu, 27. pne. označen je kao datum kada je [[Rimska Republika]] postala [[Rimsko Carstvo]].<ref>{{cite book|last=Keppie|first=Lawrence|title=The making of the Roman Army: from Republic to Empire|url=https://archive.org/details/makingofromanarm0000kepp_a7q6|year=1998|publisher=University of Oklahoma Press|location=Norman, OK|isbn=978-0-8061-3014-9|page=[https://archive.org/details/makingofromanarm0000kepp_a7q6/page/102 102]|chapter=The approach of civil war}}</ref> == Mladost == Cezar je poticao iz ugledne patricijske porodice, Julijevci.<ref>Goldsworthy, 32</ref><ref>Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#1 1]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#1 1], ''Marius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Marius*.html#6 6]; Pliny the Elder, ''Natural History'' [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plin.+Nat.+7.54 7.54]; ''Inscriptiones Italiae'', 13.3.51–52</ref> U doba cara Oktavijana, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski car, u epu Eneida [Publije Vergilije Maron] veliča Julijevce povezujući ih sa legendarnim trojanskim junakom Enejom.<ref>{{Cite book|last=Froude|first=James Anthony|title=Life of Caesar|publisher=Project Gutenberg e-text|year=1879|page=67|url=http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/etext05/8cesr10.txt|access-date=2015-04-15|archivedate=2007-12-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071209113843/http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/etext05/8cesr10.txt|deadurl=yes|archive-date=2007-12-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20071209113843/http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/etext05/8cesr10.txt|url-status=dead}} See also: Suetonius, ''Lives of the Twelve Caesars'': ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#6 6]; Velleius Paterculus, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Velleius_Paterculus/2B*.html#41 2.41]; Virgil, ''Aeneid''</ref><ref>Pliny the Elder, ''Natural History'' [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plin.+Nat.+7.7 7.7]. The misconception that Julius Caesar himself was born by Caesarian section dates back at least to the 10th century (''Suda'' [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?db=REAL&search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&user_list=LIST&page_num=1&field=adlerhw_gr&searchstr=kappa%2C1199 kappa 1199] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130817044725/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?db=REAL&search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&user_list=LIST&page_num=1&field=adlerhw_gr&searchstr=kappa%2C1199 |date=2013-08-17 }}). Julius wasn't the first to bear the name, and in his time the procedure was only performed on dead women, while Caesar's mother, Aurelia Cotta, lived long after he was born.</ref><ref>''Historia Augusta'': ''Aelius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Aelius*.html#2 2].</ref> [[File:Sulla Glyptothek Munich 309.jpg|thumb|left|upright|Diktator [[Lucius Cornelius Sulla]] je oduzeo Cezaru status sveštenika.]] Kao mladić Cezar je imao vrhunsko obrazovanje pa je naučio i nekoliko stranih jezika npr. hebrejski jezik i galski jezik. Bio je nećak političara Gaja Marija. Gaj Marije je od 88. pne. započeo građanski rat sa Lucijem Kornelijem Sulom. Marije je umro [[86. pne.]]. Cezar se [[84. pne.]] oženio sa ''Kornelijom'', takođe plemkinjom. Kada je [[Kornelije Sula|Sula]] 82. pne. postao apsolutni diktator naredio je Cezaru da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća zbog rizika proskripcije. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar je prijavio u Rimsku vojsku i otišao u Malu Aziju.<ref>Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#2 2–3]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#2 2–3]; [[Cassius Dio]], ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/43*.html#20 43.20]</ref><ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#1 Plutarch, ''Caesar'']</ref> Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti, [[78. pne.]].<ref name="suet46">Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#46 46]</ref><ref name="plutsuet1">Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#1 1]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#1 1]</ref> == Uspon == Po povratku u Rim Cezar počinje raditi kao advokat.<ref>Freeman, 51</ref> Na toj funkciji istaknuo se kao žestok kritičar i protivnik korupcije kod političara. Cezar je putovao na otok [[Rodos|Rhodos]] kako bi usavršio retoriku kod slavnog govornika Apolonija Moloa. Na putu su ga zarobili gusari. Kada su namjeravali zatražiti otkupninu od 20 talenata, Cezar im se nasmijao i rekao da očito ne znaju koga su oteli. Na njegov nagovor ovi su zatražili i dobili 50 talenata za Cezarovo puštanje. Čim je pušten Cezar je organizirao poteru na moru, zarobio gusare koji su ga oteli i osudio ih na smrt. [[69. pne.]] umrla je Cezarova prva žena Kornelija.<ref>Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#5 5–8]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#5 5]; Velleius Paterculus, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Velleius_Paterculus/2B*.html#43 2.43]</ref> Umrla je u toku porađaja. Iste godine je umrla i Julija, Cezarova tetka. Cezarovi protivnici su ga kritikovali da je Julijin povod bio politički proračunljiv i da tu Cezar napada proskripcijske zakone iz Sulinog vremena i time skuplja političke bodove. Cezar je iste godine izabran za kvestora i odlazi u Španiju. Po povratku u Rim nastavlja se baviti pravom sve dok [[65. pne.]] ne postaje kurulski edil. Ta funkcija je uključivala reguliranje prometa, trgovine i ostalih svakodnevnih događaja u Rimu. Posebno je zanimljivo da je to uključivalo i organizaciju igara u rimskom cirkusu. Proračun za zabavljanje najširih slojeva ljudi bio je ograničen. Cezar nije štedio na novcu i organizirao je dotad najspektakularniju zabavu za narod. Godina se završila tako da je Cezar bio slavan kod naroda i poznat, ali je osobno bio prezadužen za ono vreme ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata. [[63. pne.]] Cezar postaje vrhovni sveštenik ''[[pontifex Maximus|pontifex maximus]]''. Ta funkcija je obuhvatala dobivanje nove kuće ''Domus publica'', bavljenje pitanjima koji se dotiču rimske religije i, najvažnije za Cezara, rešavanje svih dugova.<ref>Velleius Paterculus, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Velleius_Paterculus/2B*.html#43 2.43]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#7 7]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#13 13]</ref><ref>Sallust, ''Catiline War'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Sallust/Bellum_Catilinae*.html#49 49]</ref> Iste godine Cezar je zajedno sa Markom Licinijem Krasom optužen pred senatom za kletvu koju je pokrenuo rimski političar Lucije Sergije Katalina. Petorica Katalinih bliskih suradnika i prijatelja osudjeni su na smrt bez suđenja. Iako je konzul Marko Tulije [[Ciceron]] zatražio smrtnu kaznu za obojicu, Cezar i Kras su oslobođeni. Cezar je [[62. pne.]] izabran za pretora.<ref>{{cite book |last=Kennedy |first=E.C. |year=1958 |title=Caesar de Bello Gallico |volume=III |series=Cambridge Elementary Classics |url=https://books.google.com.au/books?id=Fto8AAAAIAAJ |location=Cambridge, United Kingdom |publisher=[[Cambridge University Press]] |page=10 |isbn= |accessdate= 26 December 2014}}</ref><ref>{{cite book |last=Hammond |first=Mason |year=1966 |title=City-state and World State in Greek and Roman Political Theory Until Augustus |url=https://books.google.com.au/books?id=ujHHZCYh2c0C |location= |publisher=Biblo & Tannen |page=114 |isbn=9780819601766 |accessdate=26 December 2014 }}</ref><ref>{{cite book |author=Suetonius |authorlink=Suetonius |year=2004 |title=Lives of the Caesars |url=https://books.google.com.au/books?id=Gs4DPMV7si0C |location= |publisher=Barnes & Noble |page=258 |others=Translated by J. C. Rolfe |series=Barnes and Noble Library of Essential Reading Series |isbn=9780760757581 |accessdate=26 December 2014}}</ref><ref>T.R.S. Broughton, ''The Magistrates of the Roman Republic'' (American Philological Association, 1952), vol. 2, pp. 180 and 173.</ref><ref>{{cite book |last1=Colegrove |first1=Michael |year=2007 |title=Distant Voices: Listening to the Leadership Lessons of the Past |url=https://books.google.com.au/books?id=ey3ItBmvw6wC |publisher=[[iUniverse]] |page=9 |isbn=9780595472062 |accessdate=26 December 2014}}</ref> Iste se godine razveo od svoje druge žene, ''Pompeje''. [[61. pne.]] Cezar odlazi kao propretor u Španiju gde je vojnim osvajanjima stekao znatno bogatstvo.<ref>Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#11 11–12]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#18 18.1]</ref> [[60. pne.]] vraća se u Rim i podmiruje sve svoje dugove. [[59. pne.]] godine Cezar je zajedno sa [[Pompej]]om i Krasom sklopio prvi trijumvirat. :Vidi članak: [[Prvi trijumvirat]] Cilj ovog sporazuma je bio preuzimanje vlasti u Rimskoj republici iz ruku senata. Pompej je bio najčuveniji rimski general, a Kras vjerojatno najbogatiji Rimljanin. Cezar je imao brojne političke veze, pa je ova podjela vlasti bila korisna za sve. Da bi zapečatili savez Pompej je oženio Juliju, Cezarovu jedinu kćerku. Iako je ovo bio bez sumnje politički brak, ljubav između Julije i Pompeja je bila obostrana. == Galija == [[File:RomanRepublic40BC.jpg|thumb|left|350px|Veličina Rimske republike 40 p.n.e nakon cezarovih osvajanja.]] Trijumviri su podelili vlast na način da je Cezar dobio za upravu [[Galija (regija)|Galiju]]. [[58. pne.]] Cezar je započeo [[Galski ratovi|Galski rat]], koji je trajao do [[51. pne.]] Rezultat rata je bila potpuna pobeda Rimljana i pokoravanje srednje Evrope.<ref>Cicero, ''Letters to Atticus'' [[s:Letters to Atticus/1.19|1.19]]; Julius Caesar, ''Commentarii de Bello Gallico'' [[s:Commentaries on the Gallic War/Book 1|Book 1]]; Appian, ''Gallic Wars'' [http://www.livius.org/ap-ark/appian/appian_gallic_1.html Epit. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151118202222/http://www.livius.org/ap-ark/appian/appian_gallic_1.html |date=2015-11-18 }}; Cassius Dio, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/38*.html#31 38.31–50]</ref> [[55. pne.]] Pompej i Kras su izabrani ponovo za konzule, a Cezar za prokonzula na rok od još pet godina.<ref>Cicero, ''Letters to his brother Quintus'' [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Cic.+Q.+fr.+2.3 2.3]; Suetonius, ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#24 24]; Plutarch, ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#21 21], ''Crassus'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Crassus*.html#14 14–15], ''Pompey'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Pompey*.html#51 51]</ref><ref>Julius Caesar, ''Commentaries on the Gallic War'' [[s:Commentaries on the Gallic War/Book 3|Book 3]]; Cassius Dio, ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/39*.html#40 39.40–46]</ref> [[54. pne.]] Cezarova kćer Julija je umrla tokom porođaja. Kras je poginuo u ratu sa Partima u bitci kod Carrhae, [[53. pne.]]. Nakon Krasove smrti Pompej i Cezar se počinju međusobno udaljavati u stajalištima, što konačno dovodi i do građanskog rata između njih. Dok je Cezar još uvijek bio u Galiji, Pompej je u Rimu zadobio većinu u senatu. Kada je Cezaru istekao petogodišnji rok prokonzula, [[50. pne.]], pozvan je u Rim od senata. Senat mu je naredio da se pojavi sam u Rimu, a da prije toga raspusti svoju vojsku. Cezar je znao da će u Rimu biti bespomoćan ukoliko nema imunitet kao konzul, ili ukoliko nema zaleđe koje mu donosi zapovjedništvo nad legijama. Cezar je odbio naredbu senata i 10. februara [[49. pne.]] prešao sa vojskom rijeku Rubikon. Rubikon je bila granica sa Italijom i to je označilo početak građanskog rata. Tradicija tvrdi da je kod prelaska Rubikona Cezar rekao: "Alea iacta est!" ( ''Kocka je bačena'' ). == Građanski rat == {{main|Drugi rimski građanski rat}} Mnogi senatori su pobjegli iz Rima jer nisu znali da Cezar ima svega jednu legiju sa sobom. Pompej je imao mnogo veću vojsku i Cezar mu je nudio pregovore i mogućnost da obnove savezništvo. Pompej je odbio. Prekretnicu u građanskom ratu donosi bitka kod Farsala, 48. pne.. Cezar je tu pobedio dvostruko veću vojsku od Pompeja. Pompej je pobegao u [[Egipat]], a Cezar krenuo u potjeru za njim. U Egiptu Cezar je pobijedio [[Ptolemej XIII Teos Filopator|Ptolemeja XIII.]] u bitci kod Nila i prepustio upravu Egipta [[Kleopatra|Kleopatri VII.]]. Zatim je pobedio i [[pont]]skog kralja [[Farnak II|Farnaka II.]] u [[bitka kod Zele|bitci kod Zele]], [[47. pne.]]. Nakon te bitke poslao je senatu čuvenu poruku: "Veni, vidi, vici!" ( ''Dođoh, vidjeh, pobijedih'' ), misleći na brzinu kojom je pobijedio neprijatelja. U međuvremenu Pompej je ubijen u Egiptu. Cezar je pobedio protivnike i u bitci kod Thapsusa, 46. pne. i Gnej Pompeja, sina Pompeja Velikog, u bitci kod Munde, [[45. pne.]] == Cezarova diktatura == Godine 46. pne. Cezar je po treći put postao konzul zajedno sa [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Markom Emilijem Lepidom]], a [[45. pne.]] postaje jedini konzul. Nakon ovoga Cezar postaje apsolutni diktator i sva vlast u Rimskom imperiju je u njegovim rukama. 44. pne. Cezar postaje konzul po peti put, ovaj put zajedno sa Markom Antonijem. Zapravo, nakon pobjede nad Pompejem i senatom Cezar je postao glava rimske države i taj je položaj zadržao sve do svoje smrti 15. ožujka 44. st. e. Nije smatrao da svoj položaj treba da ojača služeći se [[Gaj Marije|Marijevim]] i [[Kornelije Sula|Sulinim]] metodama, niti je odlučio uništiti sve svoje protivnike. Nikada nije ni pomišljao na to da senatu vrati nekadašnju moć niti da prizna suvjerenu vlast rimskoga puka. Cezar je zadržao stara imena državnih ustanova, a njegova vlast, vrhovna i neuporedivo veća od vlasti drugih [[magistrat]]a, bila je izražena titulom [[rimski diktator|diktatora]], koja mu je prvi put dodjeljena 49. st. e., a posljednji put 44. st. e., kada je bio proglašen za doživotnog diktatora ''(dictātor in perpetuum)''. Cezar je imao i druga ovlaštenja, npr. doživotnu tribunsku vlast (''tribunicia potestas''), što znači da je imao sva prava [[tribun|narodnih tribuna]], uključujući i njihov imunitet. Dato mu je i pravo nadzora nad moralom (''praefectūra morum''), koje je ranije pripadalo [[cenzura|cenzorima]]. Cezar je na osnovi toga mogao bilo kome zaprijetiti isključivanjem iz senata ili iz viteškog staleža. Drugi specijalni zakoni dodijelili su mu pravo da postavlja upravnike [[Rimske provincije|provincija]] i da narodu preporučuje polovicu svih magistrata za položaje u Rimu (''ius commendatiōnis''), pravo da zaključuje mir i objavljuje rat, pravo da u senatu prvi glasa, trajno pravo vrhovnog zapovjedništva nad vojskom te pravo raspolaganja sredstvima državne blagajne. Tokom Cezarove diktature komicije su poslušno primale sve njegove predloge. Broj članova senata povećao se na 900, budući da su u njega ušli mnogi Cezarovi oficiri i čak bivši oslobođenici. == Atentat == Cezarovu unutarnju politiku nakon građanskog rata karakterisala težnja da pridobije različite društvene grupe. Do kraja života uživao je podršku rimskog [[plebejci|plebsa]], a značajan broj pristaša imao i među stanovništvom italskih gradova. Također je težio privući na svoju stranu vladajuće grupe provincijskoga stanovništva, pa je dodijeljivao prava rimskog građanstva i pojedincima i čitavim gradovima, posebno u galskim provincijama. Istovremeno je vodio politiku izmirenja sa [[nobilitet]]om, još uvijek vladajućom grupom u državi: istaknuti aristokrati, bivše Pompejeve pristaše, biraju se na najviše državne položaje, šalju u provincije kao deo upravnog aparata, dobijaju posjede na poklon. Međutim, Cezar je otišao previše daleko u narušavanju republikanskog ustava. Na martovske [[ide]] (15. ožujka) [[44. pne.]] Cezara je na početku jedne senatske sednice ubila grupa zaverenika među kojima su glavni bili Kasije Longin, [[Marko Junije Brut]] i [[Decim Junije Brut Albin|Decim Junije Brut]]. Prema antičkoj tradiciji, koju nam prenosi rimski pisac [[Svetonije]], Cezar je na samrti Marku Juniju Brutu na [[grčki jezik|grčkom]] rekao ''Kai su, teknon?'' (»I ti, sine?«), premda treba imati u vidu da Brut nije Cezaru bio niti sin niti posinak niti su uopće bili u srodstvu. Latinsku verziju ove izreke (''Et tu, Brute?'') besmrtnom je učinio [[William Shakespeare]], a danas se ponekad navodi i u obliku ''Tu quoque, Brute, mi fili'' (»Zar i ti, sine Brute?«). Nakon Cezarovog ubojstva, međutim, do automatskog prijelaza vlasti u ruke senata, što su zaverenici očito očekivali, nije uopće došlo. Senatori su se razbježali u panici, a u gradu je zavladala iznimno napeta situacija. Prvih dana nakon Cezarove smrti položaj konzula [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i predstavnika starog patricijskog roda [[Lepid (rimski rod)|Lepida]], koji su bili na čelu cezarovaca, nije bio čvrst. U toj pomalo kaotičnoj situaciji održana je sednica senata. Tu je odbačen prijedlog da se Cezar proglasi za tiranina te da se izjavi zahvalnost njegovim ubojicama, a prihvaćen je Ciceronov kompromisni prijedlog da se sva Cezarova akta i naredbe priznaju za važeće, a da njegove ubojice ostanu nekažnjene. Nakon Cezarovog ubojstva stvoren je [[drugi trijumvirat]] između Marka Antonija, [[August (rimski car)|Oktavijana]] i Marka Emilija Lepida. Kada su se trijumviri obračunali sa Cezarovim ubojicama (svi su ili ubijeni ili počinili samoubojstvo) izbio je novi [[Rat Antonija i Oktavijana|građanski rat]] između Oktavijana sa jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII. sa druge strane. Pobjedom u pomorskoj bici kod Akcija, [[31. pne.]], Oktavijan je ostao samovladar a od [[27. pne.]] i službeno prvi rimski car. == Književna dela == [[File:Julii Caesaris quae exstant.tif|thumb|C. Iulii Caesaris quae extant, 1678]] Glavno Cezarovo delo jesu istoriografski ''[[Commentarii de bello Gallico|Zapisi o galskom ratu]]'' (''Commentarii de bello Gallĭco'', u 7 knjiga), pisani verovatno već tokom njegovih galskih pohoda, ali doterani, dovršeni i objavljeni oko 52. god. st. e. Delo je zapravo izraziti primer memoarske književnosti i opisuje Cezarove pohode u Galiji, [[Germanija|Germaniji]] i [[Britanija|Britaniji]]. Naizgled objektivistički opisujući političke prilike, dramatične ratne događaje i etnografsko-geografske činjenice, ''Zapisi'' zapravo imaju političku tendenciju: njima Cezar teži da pokaže, prvo, da su njegove ratne operacije preduzete iz opravdanih razloga i da nisu predstavljale besmislene akte nasilja, kako su mu prebacivali protivnici, i drugo, da rimskoj publici skrene pažnju na svoje ratne uspehe. Težnja da se događaji opisani u ''Zapisima'' predstave objektivnim stilom ogleda se i u tome što Cezar o sebi uvek govori u trećem licu. Jezički stil je jasan i proziran, sintaksa jednostavna i kratka ali privlačna (''pura et illustris brevĭtas'', kaže Ciceron), leksika sasvim u skladu s Cezarovim purističkim stavovima, pa se ''Zapisi'' ubrajaju među vrhunska ostvarenja rimske proze. I pored tendencioznosti ovog dela i izvesnih protivrečnosti u njemu, ono predstavlja izvanredan istorijski izvor. Osmu knjigu ''Zapisa'' nije napisao Cezar već njegov oficir Aul Hircije (''Aulus Hirtius''). ''[[Commentarii de bello civili|Zapisi o građanskom ratu]]'' (''Commentarii de bello civīli'', u 3 knjige) zapravo su nastavak prethodnog dela. I ovaj je spis tendenciozan, i ima za cilj da odbrani Cezara i s njega skine krivicu za izbijanje [[Drugi rimski građanski rat|građanskog rata]]. Delo je objavljeno posthumno, stilski i uopšte književno zaostaje za prethodnim, te ostavlja utisak nedovršenosti. Cezar se bavio i gramatičkim pitanjima te napisao tri, danas izgubljene, knjige ''O [[analogija|analogiji]]'' (''De analogia''). Ništa nam se nije sačuvalo ni od Cezarovih pesničkih dela, među kojima je bila tragedija ''Edip'' i neke druge pesme. Cezar je za sobom ostavio bogatu prepisku, od koje je posthumno priređeno nekoliko zbirki. Neka su pisma bila napisana šifrovano. Ni od te korespondencije ništa nije sačuvano. Nisu nam se očuvali niti njegovi govori, o kojima Ciceron izriče najveće pohvale. Cezar je osnovao i prve novine, koje antički pisci različito nazivaju: ''acta diurna'', ''acta publĭca'', ''commentarii diurni'' itd. Sadržina im je bila zvanična i opšta: vesti o aktivnostima Cezara i njegovog neposrednog okruženja, naredbe, senatske sednice, znamenja od opšte važnosti, razne druge novosti, a takođe i privatna: rođenja, venčanja, smrti itd. Zbornik Cezarovih spisa (''Corpus Caesariānum'') sadrži još tri (sačuvane) monografije, pisane po uzoru na ''Zapise'', ali njihov autor nije Cezar. ''Aleksandrijski rat'' (''Bellum Alexandrīnum'') možda je takođe napisao Aul Hircije. ''Afrčki rat'' (''Bellum Afrĭcum'') i ''Hispanski rat'' (''Bellum Hispaniense'') dela su nekih nepoznatih Cezarovih oficira. Obe monografije su daleko slabije od Cezarovih zapisa, ali su interesantne zbog brojnih primera vojničkog jezika (''sermo castrensis''). == Literatura == {{Refbegin|2}} * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Appian/Civil_Wars/2*.html Appian, Book 13] (English translation) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/37*.html Cassius Dio, Books&nbsp;37–44] (English translation) * [http://classics.mit.edu/Plutarch/antony.html Plutarch on Antony] (English translation, Dryden edition) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html Plutarch: The Life of Julius Caesar] (English translation) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Antony*.html Plutarch: The Life of Mark Antony] (English translation) * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/L/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html Suetonius: The Life of Julius Caesar]. (Latin and English, cross-linked: the English translation by J.&nbsp;C.&nbsp;Rolfe) * [http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-julius.html Suetonius: The Life of Julius Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110201204752/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-julius.html |date=2011-02-01 }} (J.&nbsp;C.&nbsp;Rolfe English translation, modified) * {{Cite book|author=Canfora, Luciano|title=Julius Caesar: The People's Dictator|publisher= Edinburgh University Press |year=2006|isbn=0-7486-1936-4}} * {{Cite book |title=Julius Caesar |url=https://archive.org/details/juliuscaesar0000free |author=Freeman, Philip |publisher=Simon and Schuster |year=2008 |isbn=0-7432-8953-6 }} * {{cite book|last=Fuller|first=J. F. C.|title=Julius Caesar: Man, Soldier, and Tyrant|year=1965|publisher=Rutgers University Press|location=New Brunswick, NJ}} * {{Cite book|author= Goldsworthy, Adrian |title=Caesar: Life of a Colossus|publisher= Yale University Press |year=2006|isbn=0-300-12048-6}} * {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=Julius Caesar|url=https://archive.org/details/juliuscaesar0000gran_k2z5|year=1969|publisher=McGraw-Hill|location=New York}} * {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=The Twelve Caesars|year=1979|publisher=Penguin Books|location=New York|isbn=0-14-044072-0}} * {{Cite book|author= Holland, Tom |title= Rubicon: The Last Years of the Roman Republic |publisher=Anchor Books|year=2003|isbn=1-4000-7897-0}} * {{Cite book|author=Jiménez, Ramon L.|title=Caesar Against Rome: The Great Roman Civil War|url=https://archive.org/details/caesaragainstrom0000jime|publisher=Praeger|year=2000|isbn=0-275-96620-8}} * {{Cite book|author=Kleiner, Diana E. E.|title=Cleopatra and Rome|url=https://archive.org/details/cleopatrarome00dian|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=0-674-01905-9}} * {{Cite book|author=Meier, Christian|title=Caesar: A Biography|publisher=Fontana Press|year=1996|isbn=0-00-686349-3}} * {{Cite book|author=Weinstock, Stefan|title=Divus Julius|url=https://archive.org/details/divusjulius0000stef|publisher=Oxford University Press|year=1971|isbn=978-0-19-814287-4}} * Ernst Baltrusch: ''Caesar und Pompeius.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2004, {{ISBN|3-534-16490-3}} (Einführung). * Ernst Baltrusch (Hrsg.): ''Caesar.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2007, {{ISBN|978-3-534-20111-2}} ''(Neue Wege der Forschung)''. * Luciano Canfora: ''Caesar: der demokratische Diktator.'' Beck, München 2001, {{ISBN|3-406-46640-0}}. * Karl Christ: ''Caesar: Annäherungen an einen Diktator.'' Beck, München 1994, {{ISBN|3-406-47288-5}} (Darstellung des Caesar-Bildes seit der Antike in Wissenschaft und Kunst).<ref>Vgl. Martin Jehne: ''[Rezension zu] Karl Christ, Caesar. Annäherungen an einen Diktator. München, Beck 1994.'' In: ''Historische Zeitschrift'' 263, 1996, S.&nbsp;444–446. </ref> * Karl Christ: ''Caesar.'' In: Manfred Clauss (Hrsg.): ''Die römischen Kaiser. 55 historische Portraits von Caesar bis Iustinian''. 2. Auflage. Beck, München 2001, {{ISBN|3-406-42727-8}}, S.&nbsp;13–25. * Werner Dahlheim: ''Julius Caesar. Die Ehre des Kriegers und die Not des Staates''. Schöningh, Paderborn 2005, {{ISBN|3-506-71981-5}} (sehr gut lesbare Biografie, die ein sehr kritisches Caesarbild vermittelt). *Stephan Elbern: ''Caesar. Staatsmann, Feldherr, Schriftsteller.'' Zaberns Bildbände der Archäologie, Mainz 2008, {{ISBN|978-3-8053-3826-4}} * Matthias Gelzer: ''Caesar. Der Politiker und Staatsmann.'' Franz Steiner, Stuttgart 2008, {{ISBN|978-3-515-09112-1}} (Neudruck der Ausgabe von 1983; zuerst 1921; klassische, aufgrund der Nähe zu den Quellen noch heute wertvolle Darstellung). * Helga Gesche: ''Caesar.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1976, {{ISBN|3-534-05333-8}} (''Erträge der Forschung'', Band 51; ausführlicher Forschungsbericht, der rund 2000 Untersuchungen aus 50 Jahren verarbeitet).<ref>Vgl. Hans Kloft: ''[Rezension zu] Helga Gesche, Caesar. (Erträge der Forschung, Bd. 51.) Darmstadt, Wiss. Buchgesellschaft 1976.'' In: ''Historische Zeitschrift'' 230, 1980, S.&nbsp;135–137.</ref> * Adrian Keith Goldsworthy: ''Caesar. The Life of a Colossus''. Weidenfeld & Nicolson, London 2006, {{ISBN|0-297-84620-5}} (vor allem in Hinblick auf Caesars Militäroperationen nützliche Darstellung). * Ulrich Gotter: ''Der Diktator ist tot!'' Franz Steiner, Stuttgart 1996 (befasst sich mit der Zeit unmittelbar nach Caesars Ermordung und der Entwicklung, die zu dieser geführt hatte). * Miriam Griffin (Hrsg.): ''A Companion to Julius Caesar.'' Blackwell, Oxford u.&nbsp;a. 2009 (enthält knappe, aber informative Beiträge zur Biographie, Geschichtsschreibung und Nachwirkung). * Martin Jehne: ''Caesar.'' 4. aktualisierte Auflage. C.H. Beck, München 2008, {{ISBN|978-3-406-41044-4}} (Einführung). * Christian Meier: ''Die Ohnmacht des allmächtigen Dictators Caesar. Drei biographische Skizzen.'' Suhrkamp, Frankfurt am Main 1980, {{ISBN|3-518-11038-1}}. * Christian Meier: ''Caesar.'' 4. Auflage. dtv, München 1997, {{ISBN|3-423-30593-2}} (zuerst Berlin 1982; einflussreiche und stilistisch hervorragende Darstellung). * Wolfgang Will: ''Julius Caesar. Eine Bilanz.'' Kohlhammer, Stuttgart u.&nbsp;a. 1992, {{ISBN|3-17-009978-7}} (mit Schwerpunkt auf finanziellen Aspekten).<ref>Vgl. Martin Jehne: ''[Rezension zu] Wolfgang Will, Julius Caesar. Eine Bilanz. Stuttgart/Berlin/Köln, Kohlhammer 1992.'' In: ''Historische Zeitschrift'' 260, 1995, S.&nbsp;178&nbsp;f.</ref> * Wolfgang Will: ''Veni, vidi, vici. Caesar und die Kunst der Selbstdarstellung.'' Primus, Darmstadt 2008, {{ISBN|978-3-89678-333-2}} (''Geschichte erzählt'', Band 11). * Wolfgang Will: ''Caesar.'' Primus, Darmstadt 2009, {{ISBN|978-3-89678-671-5}} ''(Gestalten der Antike)''. * Vgl. Andreas Klingenberg: [http://hsozkult.geschichte.hu-berlin.de/rezensionen/2010-1-038 ''Rezension zu: Will, Wolfgang: Caesar. Darmstadt 2009'']{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. In: ''H-Soz-u-Kult]]'', 18. Januar 2010. {{Refend}} == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Iulius Caesar}} {{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:Julius Caesar}} * [http://www.livius.org/caa-can/caesar/caesar00.html C. Julius Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104084830/http://www.livius.org/caa-can/caesar/caesar00.html |date=2015-11-04 }} Jona Lendering's in‑depth history of Caesar (Livius. Org) * [http://virgil.org/caesar/ Guide to online resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100111024215/http://virgil.org/caesar/ |date=2010-01-11 }} * [http://www.vroma.org/~bmcmanus/caesar.html History of Julius Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405144437/http://www.vroma.org/~bmcmanus/caesar.html |date=2008-04-05 }} * [http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/caesar_julius.shtml Julius Caesar] at [http://www.bbc.co.uk/history/ BBC History] * Grey, D. [http://cliojournal.wikispaces.com/The+Assassination+of+Caesar The Assassination of Caesar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601163617/http://cliojournal.wikispaces.com/The+Assassination+of+Caesar |date=2013-06-01 }}, Clio History Journal, 2009. * {{Gutenberg author |id=Caesar,+Julius | name=Julius Caesar}} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Plutarhovi životopisi}} {{Izabran}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 44. pne.]] [[Kategorija:Julije Cezar| ]] [[Kategorija:Rimske vojskovođe|Cezar, Gaj Julije]] [[Kategorija:Rimski pisci]] [[Kategorija:Rimski političari|Cezar, Gaj Julije]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] kv973h1rseanpfszo4dbwg5a5j9fc9l Benedikt XVI 0 2201 42600285 42584869 2026-05-18T21:46:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | | hrvatsko_ime = Benedikt XVI. | latinsko_ime = Benedictus PP. XVI. | pravo_ime = Joseph Alois Ratzinger <!--| grb = [[Datoteka:Benedikt XVI.jpg|desno|130px]] --> | slika = BentoXVI-30-10052007.jpg | slika_širina = 205px | slika_opis = Benedixt XVI. prvi put<br />pozdravlja vjernike. | papa_od = [[19. 4.|19. travnja]] [[2005]]. | papa_do = [[28. 2.|28. veljače]] [[2013]]. | prethodnik = [[Ivan Pavao II.]]<br />([[1978]] - 2005) | nasljednik = [[Papa Franjo I|Franjo I]].<br />(2013 - ) | datum_rođenja = [[16. 4.|16. travnja]] [[1927]]. | mjesto_rođenja = [[Marktl na Innu]], [[Nemačka|Njemačka]] | datum_smrti = [[31. 12.|31. prosinca]] [[2022]]. | mjesto_smrti = [[Vatikan]] | imenjaci = Benedikt <!--| fusnota = (15)--> |}} [[Datoteka:Coat of arms of Benedictus XVI.svg|levo|130px]] '''Benedikt XVI.''', ''[[latinski jezik|lat]]. Benedictus PP. XVI.'' (Marktl am Inn, [[Bavarska]], [[16. travnja]] [[1927.]] - [[Vatikan]], [[31. prosinca]] [[2022]].), rođen kao '''Joseph Alois Ratzinger''', 265. nasljednik apostola Petra, papa od [[19. travnja]] [[2005]]. do svog odreknuća [[2013]]. [[konklava|Kardinalska konklava]] izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu (265. po redu) [[19. travnja]] [[2005.]] godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije [[Klement XII.|pape Klementa XII.]] Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemački [[Hadrijan VI.]] ([[1522.]]-[[1523.]]), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio [[Benedikt XV.]], koji je služio od [[1914.]] do [[1922.]] godine. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Za [[svećenik]]a je zaređen [[1951.]] godine, zajedno s bratom Georgom. Doktorirao je [[teologija|teologiju]] [[1953.]] godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Papa [[Pavao VI.]] imenovao ga je za [[kardinal]]a [[27. lipnja]] [[1977.]] godine, a četiri godine kasnije [[1981.]] godine papa [[Ivan Pavao II.]] postavio ga je za pročelnika [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]. Kao pročelnik Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao [[katolički nauk]] u vezi mnogih aktualnih tema. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na [[moral]] i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na temeljne teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, [[Bog Otac|Bog]] i [[Krist]]. Često je propovijedao o prijateljstvu s Isusom, promicao je [[Nova evangelizacija|novu evangelizaciju]], osuđivao je [[moralni relativizam]] i [[konzumerizam]]. Imao je veći broj pastoralnih putovanja. Posjetio je i [[Hrvatska|Hrvatsku]] [[4. lipnja|4.]] i [[5. lipnja]] [[2011.]] godine, pod geslom "Zajedno u [[Krist]]u". Dana 11. veljače 2013., Vatikan je objavio da se papa Benedikt odriče službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, zbog svoje poodmakle dobi, s danom 28. veljače 2013. godine.<ref>[http://hr.radiovaticana.va/Articolo.asp?c=663858 Papa dao ostavku]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, objavljeno i pristupljeno 11. veljače 2013.</ref> == Biografija == [[Datoteka:PopeBenedicts1stHome.jpg|230px|desno|mini|Papina rodna kuća u Marktlu.]] Benedikt XVI., [[Joseph Ratzinger]], rođen je na [[Velika subota|Veliku subotu]], 16. travnja 1927. godine u [[Marktl na Innu|Marktlu na Innu]] u obitelji Josepha i Marije Ratzinger (djevojački Peintner). [[Krštenje|Kršten]] je samo četiri sata nakon rođenja, na [[uskrs]]no jutro. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Otac Joseph bio je policajac. Brat Georg zaredio se za svećenika. Njihova sestra Maria Ratzinger, koja se nikada nije udala, vodila je kućanstvo svome bratu Josephu sve do svoje smrti [[1991.]] godine. Njihov rođak Georg Ratzinger bio je njemački demokršćanski političar. U dobi od pet godina, Ratzinger je bio u skupini [[djeca|djece]], koja je [[cvijeće]]m pozdravila posjet kardinala [[München]]a. Zadivljen [[kardinal]]ovom odorom, isti dan poželjeo je postati kardinal. Ratzinger je pohađao osnovnu školu u [[Aschau na Innu]], koja je kasnije preimenovana u njegovu čast [[2009.]] godine.<ref>http://www.innsalzach24.de/innsalzach/waldkraiburg/waldkraiburg/grundschule-aschau-papst-name-einweihung-is24-397132.html Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu. Nakon njegova 14. rođendana [[1941.]] godine, Ratzinger je bio uvršten u članstvo Hitlerove mladeži, što je po zakonu iz [[1939.]], automatski bilo obavezno za sve njemačke dječake od 14. godine. Nije sudjelovao na sastancima, jer ga to nije zanimalo, prema riječima njegova brata. Sve slobodno vrijeme posvetio je učenju. Njegova [[obitelj]] bila je protiv nacista.<ref>http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2005-04-23-new-pope-defied-Nazis_x.htm Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Oko 80-90% njemačke mladeži bilo je u članstvu Hitlerove mladeži. Oni koji su odbili, završili bi u [[koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]]. Godine 1941., jedan od Ratzingerovih rođaka, 14-godišnji dječak s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]], odveden je od strane nacističkog režima i ubijen tijekom [[Eutanazijski program T-4|Eutanazijskog programa T-4]], kojim su se eutanazirale osobe s posebnim potrebama.<ref>http://www.nationalcatholicreporter.org/word/word101405.htm#five Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1987-0710-035, Dresden, Katholikentreffen.jpg|230px|lijevo|mini|Tijekom susreta u [[Dresden]]u [[1987.]] godine.]] Od [[1943.]] do [[1945.]], kao maloljetnik bio je regrutiran i s mnogim drugim dječacima, bio je pomoćno osoblje u vojnim zračnim bazama. Jedno vrijeme 1944., bio je raspoređen na granicu [[Austrija|Austrije]] s [[Mađarska|Mađarskom]], gdje je pomagao u pripremi protutenkovske obrane u slučaju očekivanog napada [[Crvena armija|Crvene armije]].<ref>Joseph Ratzinger (1998). Milestones: Memoirs 1927–1977. Ignatius Press. str. 36. {{ISBN|978-0-89870-702-1}}.</ref> U studenom 1944., poslan je kući. Nakon tri tjedna, poslan je na obuku u blizini svog mjesta. Nije sudjelovao u borbama. Američki su se vojnici približavali njegovom zavičaju u to vrijeme. Pri kraju rata, pobjegao je iz vojske, koja se raspadala. Pri bijegu je naišao na njemačku stražu, ali su ga poštedjeli, jer je imao povrijeđenu ruku. Američki vojnici imali su svoj štab u Ratzingerovoj kući. Identificirali su ga kao njemačkog vojnika i poslali u zarobljenički logor u blizini [[Ulm]]a, gdje je bio na livadi okruženoj bodljikavom žicom nekoliko tjedana. Konačno je [[19. lipnja]] 1945., poslan kući.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,153942,00.html Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] započeo je filozofsko-teološke studije. Za [[svećenik]]a je zaređen [[1951.]] godine, zajedno s bratom Georgom. Doktorirao je [[teologija|teologiju]] [[1953.]] godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Kao [[teolog]] bio je savjetnik kardinala Fringsa na II. vatikanskom koncilu, te je s njim surađivao na pripremanju govora. U trećem Fringsovu govoru, koji je postao slavan, tražila se reforma metoda Svetog oficija (kasnije Kongregacije za nauk vjere kojoj je Ratzinger od [[1981.]] godine do smrti Ivana Pavla II. bio na čelu). Ubrajan je u "progresivne" teologe. Kao teolog, smatra se sljedbenikom sv. [[Aurelije Augustin|Augustina]]. [[Datoteka:Ratzinger Szczepanow 2003 5 modified.jpg|230px|desno|mini|U Poljskoj 2003., tijekom proslave 750. obljetnice kanonizacije sv. Stanislava]] Nadbiskupom i [[kardinal]]om je imenovan [[1977.]] godine. Zbog uloge koju je imao kao prefekt najvažnije vatikanske [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]], počeli su ga smatrati konzervativcem. On je uvijek nijekao da je došlo do bitnih promjena u njegovim stavovima, govorio je da je samo došlo do promjena u naglasku. Bio je jedan od najbližih suradnika svoga prethodnika [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Za poglavara Katoličke Crkve je izabran 19. travnja 2005. Na početku njegova mandata očekivanja su bila različita, mediji su ga uglavnom dočekali "na nož". Izgleda da je s vremenom ipak stekao simpatije vjernika. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na [[moral]] i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, [[Bog Otac|Bog]] i [[Krist]]. Njegova prva [[enciklika Deus caritas est]] (Bog je ljubav) u kojoj analizira i pokušava pomiriti shvaćanje erotske i kršćanske ljubavi to potvrđuje. U usporedbi s prethodnikom, izgleda da se za razliku od [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] koji je volio nastup i djelovao vizualno, Benedikt više oslanja na riječ. Napisao je 66 [[knjiga]]. Na [[hrvatski|hrvatskom]] su mu objavljene knjige: ''Uvod u kršćanstvo'', ''Sol zemlje'', ''Bog i svijet'', ''Razgovor o vjeri'', ''Bog je s nama'', ''Na putu k Isusu Kristu'', ''Vjera - istina - tolerancija'', ''Božićni blagoslov'', ''Bog Isusa Krista'', ''Moj život'' (autobiografija), ''Duh liturgije'', ''U službi istine''... On sam svojim temeljnim djelom drži ''Eshatologiju'' koju je napisao kao 9. svezak katoličke dogmatike koju je uredio J. Auer. To djelo još nije prevedeno na hrvatski. Papa Benedikt XVI. odlično svira [[klavir]]. Uz [[njemački]], dobro govori [[francuski]] i [[talijanski]]. Koristi se i [[latinski]]m, [[engleski]]m, [[španjolski]]m, [[poljski]]m i [[portugalski]]m. Član je nekoliko akademija znanosti.<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/tko-je-joseph-ratzinger---274294.html Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> == Prefekt Kongregacije za nauk vjere == Dana [[25. studenog]] [[1981.]] papa Ivan Pavao II. imenovao je Josepha Ratzingera za prefekta [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]. Promaknut je unutar [[Kolegij kardinala|Kolegija kardinala]] u kardinala biskupa s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni [[1993.]] Bio je imenovan vicedekanom Kardinalskog zbora [[1998.]], i dekan Kardinalskog zbora [[2002.]] Kardinal Joseph Ratzinger pridružio se [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] u [[Salzburg]]u [[1991.]], samo godinu dana nakon njena osnutka.<ref>http://www.catholicnews.com/data/stories/cns/0502405.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907074836/http://www.catholicnews.com/data/stories/cns/0502405.htm |date=2011-09-07 }} Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Kao prefekt Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao [[katolički nauk]] u vezi mnogih aktualnih tema, uključujući [[kontrola rađanja|kontrolu rađanja]], [[homoseksualnost]] i [[međuvjerski dijalog]]. Preispitivao je djelovanje nekih teologa, pa je npr. teolog Leonardo Boff, pobornik [[Teologija oslobođenja|Teologije oslobođenja]] bio suspendiran. Preispitivao je neke spise [[isusovci|isusovačkog]] [[Indija|indijskog]] [[svećenik]]a [[Anthony de Mello|Anthonyja de Mella]], nađene nakon njegove smrti, koji su bili predmet istrage. Za neke od nje, utvrđeno je da odudaraju od crkvenog nauka. U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] [[2000.]] godine, Kongregacija je objavila dokument "[[Dominus Iesus]]", u kojem među ostalom piše, da spasenje dolazi od [[Isus]]a preko Crkve, koja je njegovo "Tijelo". Izražava se zabrinutost za spas [[duša]] [[protestantizam|protestanskih]] vjernika i tvrdi se, da protestantske crkve zapravo nisu crkve, već "crkvene zajednice", jer nemaju valjano zaređene [[biskup]]e nakon crkvenog raskola.<ref>http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20000806_dominus-iesus_en.html Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Dana [[12. ožujka]] [[1983.]] Joseph Ratzinger, kao prefekt obavijestio je, da je [[vijetnam]]ski nadbiskup [[Ngo Dinh Thuc]] ekskomuniciran jer je nezakonito zaređivao biskupe. Godine [[1997.]], kada je navršio 70 godina, Ratzinger je pitao papu Ivana Pavla II. za dopuštenje, da napusti Kongregaciju za nauk vjere i postane [[arhivist]] u [[Vatikanski tajni arhivi|Vatikanskim tajnim arhivima]] i knjižničar u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]], ali je papa odbio.<ref>http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130212082125/http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html |date=2013-02-12 }} Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> == Izbor za papu == [[Datoteka:Papa Benoît XVI.jpg|230px|desno|mini|Kardinal Ratzinger izabran je za papu 2005. godine.]] Dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, Joseph Ratzinger više je puta izjavio, kako bi volio otići u mirovinu i posvetiti se pisanju knjige na selu u rodnoj [[Bavarska|Bavarskoj]]. Dana, [[19. travnja]] [[2005.]], Joseph Ratzinger izabran je za nasljednika pape Ivana Pavla II., drugi dan papinske [[konklava|konklave]] nakon četiri glasovanja. Ratzinger se nadao, da će otići u mirovinu i rekao da je za vrijeme konklave: "u određenom trenutku molio [[Bog]]a: "Molim Te, nemoj mi to učiniti" - očito, ovaj put nije me uslišao."<ref>http://www.cbsnews.com/stories/2005/04/02/world/main684865.shtml Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Poklopilo se, da je 19. travnja blagdan svetog [[Lav IX.|Lava IX.]], najvažnijeg pape [[Nijemci|Nijemca]], poznatog po pokretanju velike reforme tijekom svoga [[pontifikat]]a. Prije prvog pojavljivanja na balkonu na Trgu svetog Petra kao papa, najavio ga je protođakon, [[Čileanci|čileanski]] kardinal [[Jorge Medina Estevez]]. Prve riječi novog pape bile su: "Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Tješi me činjenica da Gospodin zna raditi i djelovati i s nedostatnim sredstvima i nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti Gospodina uskrsloga, pouzdavajući se u njegovu trajnu pomoć, idemo naprijed. Gospodin će nam pomoći, a [[Djevica Marija|Marija]], Njegova Presveta majka bit će uz nas. Hvala."<ref>http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=143&Itemid=148 Preuzeto 16. veljače 2013.</ref> Dana 24. travnja, slavio je svoju inauguracijsku sv. misu na Trgu svetog Petra, tijekom kojih je obukao [[palij]] i stavio [[prsten ribara]], znakove papinske službe. Zatim, dana 7. svibnja, preuzeo je svoju katedralnu naslovnu crkvu - [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|baziliku sv. Ivana Lateranskoga]], "glavu i crkvu svih crkava svijeta" == Odabir imena == Izabrao je papinsko ime "Benedikt XVI.", koje dolazi od [[latinski|latinske]] riječi "benedictus" koja znači "blaženi", u čast pape [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]] i [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]]. Papa Benedikt XV. bio je papa tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a za to vrijeme on se strastveno zalagao za [[mir]] između zaraćenih [[narod]]a. Sveti Benedikt bio je osnivač [[benediktinci|benediktinskog reda]] i niza [[samostan]]a (većina samostana u srednjem vijeku bili su benediktinskog reda) i autor Pravila svetoga Benedikta, koji je još uvijek najutjecajniji tekst o redovničkom životu [[zapadno kršćanstvo|zapadnog kršćanstva]]. Papa je objasnio svoj izbor imena tijekom svoje prve opće audijencije na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]], [[27. travnja]] [[2005.]] godine: ''"Ispunjen osjećajima strahopoštovanja i zahvaljivanja, želim govoriti o tome zašto sam izabrao ime Benedikt. Prvo, sjećam se pape [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]], koji je bio hrabri prorok mira, vodio je Crkvu kroz turbulentna vremena rata. U njegove stope stavljam svoju službu kao službu pomirenja i sklada među ljudima. Osim toga, sjećam se sv. Benedikta Nursijskog, suzaštitnika Europe, čiji život podsjeća na kršćanske korijene Europe. Molim ga, da nam svima pomogne stajati čvrsto uz Krista u našem kršćanskom životu. Neka [[Krist]] uvijek zauzima prvo mjesto u našim mislima i djelima!"''<ref>[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2005/documents/hf_ben-xvi_aud_20050427_en.html Reflection on the name chosen: Benedict XVI], Preuzeto 11. veljače 2013.</ref> == Ton papinstva == Tijekom nastupne [[Misa|sv. mise]], promijenjen je prethodni običaj, da svaki [[kardinal]] izrazi [[vjernost]] papi. Papa je umjesto toga, imao skupinu od dvanaest ljudi, koji su ga pozdravili. Među njima su bili: kardinali, [[svećenik|svećenici]], [[brak|bračni]] par s [[dijete|djetetom]], nedavno [[Sveta potvrda|firmani]] vjernici i ostali vjernici. Kardinali su praktički prisegnuli na vjernost, već samim izborom pape. Papa je počeo koristiti otvoreni [[papamobil]], rekavši da je tako htio biti bliže ljudima. Papa Benedikt nastavio je tradiciju svog prethodnika [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] i krstio nekoliko novorođenčadi u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] na početku svake godine, u njegovoj pastoralnoj ulozi rimskog biskupa. == Beatifikacije == [[Datoteka:Beatification of John Paul II (1).jpg|230px|lijevo|mini|Beatifikacija Ivana Pavla II.]] Dana [[9. svibnja]] [[2005.]], Benedikt XVI. počeo je s činom [[beatifikacija|beatifikacije]] svoga prethodnika, pape Ivana Pavla II. Odluka je objavljena [[13. svibnja]] 2005., na blagdan [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] i 24. obljetnice [[atentat]]a na Ivana Pavla II.<ref>http://www.zenit.org/en/articles/waiting-period-waived-for-john-paul-ii Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Ivan Pavao II. često je govorio, da je Gospa Fatimska zaslužna što je preživio atentat. Uobičajeno, mora proći pet godina nakon smrti osobe prije otvaranja procesa beatifikacije. U posebnim prilikama, poput ove, ne mora proći pet godina. To se dogodilo i prije, kada je papa [[Pavao VI.]] pokrenuo procese beatifikacije za svoje prethodnike, papu [[Pio XII.|Pija XII.]] i [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]] Nakon završetka procesa beatifikacije, papa Benedikt XVI. proglasio je blaženim Ivana Pavla II. [[1. svibnja]] [[2011.]] te proglasio njegovim blagdanom datum, kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, [[22. listopada]]. Prve beatifikacije za vrijeme pontifikata Benedikta XVI., dogodile su se [[14. svibnja]] 2005. Novi blaženice postale su: [[časna sestra]] Marianne Cope i časna sestra Ascensión Nicol Goñi. Za vrijeme pape Benedikta XVI., dogodila se beatifikacija [[Drinske mučenice|Drinskih mučenica]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[24. rujna]] [[2011.]] Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik Kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac [[kardinal]] [[Angelo Amato]]. Među Drinskim mučenicama su i dvije časne sestre rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]: bl. [[Jula Ivanišević]] rođena u [[Godinjak]]u kraj [[Staro Petrovo Selo|Starog Petrovog Sela]] i bl. [[Bernadeta Banja]] rođena u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] kraj [[Bjelovar]]a ([[Mađari|mađarske]] nacionalnosti). Papa je odobrio beatifikaciju hrvatskog svećenika [[Miroslav Bulešić|Miroslava Bulešića]] iz [[Istra|Istre]], [[20. prosinca]] [[2012.]]<ref>http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-mucenik-miroslav-bulesic-proglasen-blazenim-clanak-489505 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Među ostalim blaženima za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI. su: [[John Henry Newman]], kardinal Clemens August Graf von Galen, Mariano de la Mata, Rosa Eluvathingal, fra Basil Moreau, Celestine od Majke Božje, Giuseppina Nicoli, Hendrina Stenmanns, Maria Rosa Flesch, Marta Anna Wiecka, Michael Sopocko, Petrus Kibe Kasui i 187 mučenika, Susana Paz-Castillo Ramirez, Maria Isbael Salvat Romero. Za razliku od svog prethodnika, Benedikt XVI. prepustio je beatifikacije kardinalima. Dana [[29. rujna]] [[2005.]], Kongregacija za kauze svetaca izdala je priopćenje, da ubuduće beatifikacije slavi predstavnik pape, obično prefekt Kongregacije.<ref>http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/csaints/documents/rc_con_csaints_doc_20050929_comunicato_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> == Kanonizacije == [[Datoteka:BentoXVI-38-11052007.jpg|250px|desno|mini|Okupljeni vjernici na kanonizaciji brazilskog [[Franjevci|franjevca]] Frei Galvãoa.]] Papa Benedikt XVI. predvodio je svoje prve [[kanonizacija|kanonizacije]] na Trgu svetog Petra, [[23. listopada]] 2005., kada su proglašeni [[svetac|svetima]]: Josef Bilczewski, Alberto Hurtado SJ, Zygmunt Gorazdowski, Gaetano Catanoso i Felice od Nikozije. Kanonizacije su bile dio sv. mise, čime se obilježilo zaključenje Glavne skupštine [[Biskupska sinoda|Biskupske sinode]] i Godina euharistije.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/homilies/2005/documents/hf_ben-xvi_hom_20051023_canonizations_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Papa Benedikt XVI. kanonizirano je nove svece [[15. listopada]] [[2006.]], među kojima su: Rafael Guizar y Valencia, časna sestra Theodore Guerin, Filippo Smaldone i Rosa Venerini. Tijekom svog posjeta [[Brazil]]u [[2007.]], papa Benedikt XVI. predvodio je kanonizaciju [[Frei Galvão]]a [[11. svibnja]], dok su na svečanosti održanoj u Vatikanu 3. lipnja 2007. kanonizirani: George Preca (osnivač katoličkog društva M.U.S.E.U.M.), Simon od Lipnice, Charles od Mount Argusa i Marie-Eugenie de Jesus.<ref>http://www.ewtn.com/vnews/getstory.asp?number=76178 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Preca je prvi [[svetac]] s [[Malta|Malte]]; [[sv. Pavao]] donio je [[kršćanstvo]] na Maltu 60. godine.<ref>http://www.cathnews.com/article.aspx?aeid=4346 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120103442/http://www.cathnews.com/article.aspx?aeid=4346 |date=2012-01-20 }} Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> U listopadu 2008., kanonizirani su: sv. Alphonsa iz Indije, Gaetano Errico, Narcise de Jesus Martillo Moran i Maria Bernarda Bütler. U travnju [[2009.]], kanonizirani su: Arcangelo Tadini, Bernardo Tolomei, Nuno Álvares Pereira, Geltrude Comensoli i Caterina Volpicelli.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/homilies/2009/documents/hf_ben-xvi_hom_20090426_canonizzazioni_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> U listopadu iste godine kanonizirani su: Jeanne Jugan, [[Otac Damien]], Zygmunt Szczęsny Feliński, Francisco Coll Guitart i Rafael Arnáiz Barun.<ref>http://www.expatica.com/es/news/spanish-news/Pope-canonises-_lepers_-apostle_-and-four-others-_57173.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120925185810/http://www.expatica.com/es/news/spanish-news/Pope-canonises-_lepers_-apostle_-and-four-others-_57173.html |date=2012-09-25 }} Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Dana [[17. listopada]] [[2010.]], papa Benedikt XVI. službeno je proglasio svetima: Andréa Bessetta, Stanislawa Soltysa, Giuliju Salzano i Camillu Battista da Varano; [[Španjolci|španjolsku]] časnu sestru Candidu Maria de Jesus Cipitria y Barriola i [[Australija|australsku]] redovnicu Mariju MacKillop, prvu svetu katoličku osobu s tog [[kontinent]]a.<ref>http://www.aolnews.com/2010/10/17/pope-creates-first-australian-saint-5-others/ Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Dana [[23. listopada]] [[2011.]], papa Benedikt XVI. kanonizirao je troje svetih: španjolskoga redovnika Bonifacia Rodriguez y Castra, talijanskog [[nadbiskup]]a Guida Maria Confortija i talijanskoga svećenika Luigija Guanellu.<ref>http://www.catholicnewsagency.com/news/pope-benedict-canonizes-three-new-saints/ Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> U listopadu 2012., papa Benedikt proglasio je svetima: [[Sveta Catherine Tekakwitha|sv. Catherine Tekakwitha]], prvu sveticu Katoličke Crkve crvene rase ([[Indijanci|Indijanka]] iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]), Marianne Cope, časnu sestru koja je pomagala [[gubavci]]ma na [[Havaji]]ma, talijanskog svećenika Giovannija Battista Piamarta, francuskog isusovca Jacquesa Berthieua, španjolsku redovnicu i utemeljiteljicu sestara Bezgrešnog začeća Carmen Salles y Barangueras, filipinskog katehetu i mučenika [[Pedro Calungsod|Pedra Calungsoda]] i Annu Schäffer, čija je želja da bude misionarka bila neispunjena zbog njezine bolesti.<ref>http://www.nytimes.com/2012/10/22/nyregion/pope-canonizes-kateri-tekewitha-and-marianne-cope.html?_r=0 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> == Crkveni naučitelji == Dana [[7. listopada]] [[2012.]] papa Benedikt XVI. proglasio je nove [[crkveni naučitelj|crkvene naučitelje]]: [[Hildegard iz Bingena|sv. Hildegard iz Bingena]] i [[Ivan Avilski|sv. Ivana Avilskog]]. Papa Ivao Pavao II. proglasio je samo jednu crkvenu naučiteljicu [[Sveta Mala Terezija|sv. Tereziju iz Liseauxa]]. Nakon ovih proglašenja, ukupno četiri [[žena|žene]] su crkvene naučiteljice (prethodno sv. [[Katarina Sijenska]] i sv. [[Terezija Avilska]]). Ivan Avilski dao je velik doprinos duhovnoj redovničkoj obnovi u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Bio je prijatelj [[Ignacije Lojolski|sv. Ignacija Lojolskog]], osnivača [[isusovci|isusovačkog reda]]. Pomagao je širenju isusovaca u Španjolskoj. Podržao je [[Terezija Avilska|sv. Tereziju Avilsku]] u njenom radu na reformi ženske grane [[karmelićani|karmelićanskog reda]]. Također je podržao i [[Ivan od Boga|sv. Ivana od Boga]], kada je osnivao ovaj osnivao redovničku zajednicu za pomoć u [[bolnica]]ma. Hildegard iz Bingena bila je moćna žena za srednjevjekovno vrijeme. Komunicirala je s [[papa]]ma kao što je [[Anastazije IV.]], državnicima kao [[Abbot Suger]], njemačkim vladarima kao što je [[Fridrik I. Barbarossa]] i poglavarima [[samostan]]a kao što je bio [[Sveti Bernard]]. Oni su često molili za njene [[molitva|molitve]] za koje se smatralo da su vrlo efektivne, ili su je pitali za mišljenje. Često je putovala, držeći javne govore, što je bilo gotovo nezamislivo za ženu u to doba. == Reforma Rimske kurije == Papa je započeo reformu [[Rimska kurija|Rimske kurije]], kada je spojio četiri postojeća Papinska vijeća u dva u ožujku [[2006.]] godine. Papinsko vijeće za migrante spojio je s [[Papinsko vijeće za pravdu i mir|Papinskim vijećem za pravdu i mir]] na čelu s kardinalom [[Renato Martino|Renatom Martinom]]. [[Kardinal]] [[Paul Poupard]], koji je vodio Papinsko vijeće za kulturu, dobio je zadatak voditi i Papinsko vijeće za međureligijski dijalog, iako oba vijeća imaju odvojene dužnosnike i posebno osoblje, a njihov status i nadležnosti ostali su nepromijenjeni. U svibnju [[2007.]], odlučeno je da će Papinsko vijeće za međureligijski dijalog opet postati posebno tijelo pod drugim predsjednikom. U lipnju [[2010.]], Benedikt je osnovao novo Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije. Nadbiskupom Salvatore Fisichella postao je prvi predsjednik. == Učenja == [[Datoteka:Pope Benedictus XVI january,20 2006 (20).JPG|230px|lijevo|mini|Papa u siječnju 2006. godine.]] Jedna od glavnih uloga Benedikta XVI. kao pape je učiti o katoličkoj vjeri i naći rješenja aktualnih probleme vezanih za vjeru. Tu je ulogu imao i kao bivši pročelnik Kongregacije za nauk vjere. Papa se zalagao za obranu ljudskog života u svakom trenutku, zaštitu svih prava osoba i obitelji, izgradnju pravednog i solidarnog svijeta, poštivanje stvorenoga, međukulturni i međureligijski dijalog.<ref name="klix.ba">http://www.klix.ba/vijesti/svijet/medjukulturni-i-medjureligijski-dijalog-je-prioritet/081210019 Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> "Prijateljstvo s Isusom Kristom" je česta tema njegovog propovijedanja.<ref>http://www.ewtn.com/library/PAPALDOC/B16CLERO.HTM Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Naglasio je, da o ovom intimnom [[prijateljstvo|prijateljstvu]], "sve ovisi".<ref name="zenit.org">http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213211331/http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work |date=2013-12-13 }} Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Također je rekao, da smo svi pozvani da se otvorimo tom prijateljstvu s [[Bog]]om ... govoriti mu kao prijatelju, jer [[Isus]] je jedini koji može učiniti [[svijet]] i dobrim i sretnim.<ref>http://www.ewtn.com/library/curia/cdfjosma.htm Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> U svojoj knjizi „Isus iz Nazareta“, naglasio je, da je njegova glavna svrha "pomoći rastu živog odnosa" s Isusom Kristom.<ref name="zenit.org"/> ''[[Sacramentum caritatis]]'' ([[hrvatski|hrv.]] “Sakrament ljubavi“) je apostolski nagovor, koji ima "bogatstvo i raznolikost razmišljanja i prijedloga koji su se dogodili na redovitoj Glavnoj skupštini Biskupske sinode " koja je održana [[2006.]] godine.<ref>http://www.nytimes.com/2009/07/08/world/europe/08pope.html?_r=0 Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> Dana [[7. srpnja]] [[2007.]] papa Benedikt XVI. objavio je “Motu proprio Summorum Pontificum“, na zahtjev vjernika. Time se olakšava služenje sv. mise na [[latinski|latinskom jeziku]] prema [[misal]]u iz [[1962.]] (poznatija kao [[tridentska misa]]). Grupe vjernika, koje su željele takvu vrstu sv. mise, trebale su dozvolu [[biskup]]a, a po novome dovoljno je dopuštenje mjesnog [[župnik]]a.<ref>http://allafrica.com/stories/200707101009.html Preuzeto 23. veljače 2013.</ref> „Summorum Pontificum“ govori, da svećenici trebaju dozvoliti služenje tridentske mise na zahtjev vjernika i omogućuje se svećenicima, da organiziraju takve mise, na kojima vjernici mogu sudjelovati ako žele. Osudio je pretjerani [[konzumerizam]], pogotovo među [[mladi]]ma. On je izrekao u prosincu 2007., da su [[adolescent]]i, mladež, pa čak i [[djeca]], žrtve i prevareni od strane beskrupuloznih [[odrasli]]h, koji lažu sebe i njih, uvlačeći ih u odaje konzumerizma, te se čak i tijelo pretvara u objekt.<ref>http://www.catholicnewsagency.com/news/children_in_consumerist_societies_risk_losing_hope_says_pope_benedict/ Preuzeto 23. veljače 2013.</ref> Crkveni dokument Dignitas Personae iz [[2008.]] godine ponavlja protivljenje kontracepciji, uključujući i novije metode poput kondoma za žene i kontacepcijskih pilula za jutro poslije. Papa Benedikt XVI. u [[2009.]] godini je izjavio, da korištenje kondoma nije rješenje za suzbijanje [[AIDS]]-a, nego još pogoršava postojeće stanje.<ref>http://www.sbs.com.au/news/article/1012144/Condoms-%27not-the-answer-to-AIDS%27:-Pope {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618074844/http://www.sbs.com.au/news/article/1012144/Condoms-'not-the-answer-to-AIDS':-Pope |date=2013-06-18 }} Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> === Diktatura relativizma === [[Datoteka:BentoXVI-51-11052007 (frag).jpg|230px|desno|mini|Papa Benedikt XVI. slavi [[Misa|sv. misu]] u [[Brazil]]u 2007.]] Papa smatra [[diktatura relativizma|diktaturu relativizma]] kao jedan od glavnih izazova za [[Katolička Crkva|Crkvu]] i [[čovječanstvo]]. Riječ je o sukobu između dvaju pogleda na svijet: onoga koji vjeruje u postojanje načela i nepromjenjivih vrjednota, koje je Bog upisao u ljudsku narav, te onoga koji drži da ne postoji ništa čvrsto i trajno, nego da je sve relativno s obzirom na [[vrijeme]], mjesta i okolnosti. Ako ne postoje apsolutne vrjednote i objektivna prava, ljudski se [[život]] svodi na grozničavu potragu za užitcima te na egoistično zadovoljavanje [[instinkt|instinkata]] i subjektivnih "potreba", prozvanih nova "prava". [[Volja]] za moći pojedinca i skupina postaje jedini [[zakon]] društva te se uspostavlja, kako tvrdi Benedikt XVI., "diktatura relativizma koji ništa ne priznaje kao konačno i koji kao posljednje mjerilo ostavlja samo vlastiti ja i svoje želje".<ref>http://verbum.hr/knjige/diktatura-relativizma-145/ Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Ono što Papa na poseban način želi istaknuti je to, da relativizam nije više samo jedan lokalni problem ili možda jedan parcijalni problem koji se tiče samo jednoga segmenta, jednoga dijela života, nego naprotiv, da je relativizam suvremenoga svijeta jedan problem koji je zahvatio sve pore života, sve situacije.<ref>http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=581:tribina-qpapa-benedikt-xvi-o-istini-i-diktaturi-relativizmaq&catid=34:vijesti&Itemid=80 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140917020347/http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=581:tribina-qpapa-benedikt-xvi-o-istini-i-diktaturi-relativizmaq&catid=34:vijesti&Itemid=80 |date=2014-09-17 }} Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Papa predlaže: "Mi vjernici, Crkva, posjedujemo živu [[istina|istinu]], utjelovljenu Istinu Isusa Krista. Tko se s njim susreće nema razloga onda uopće razmišljati o relativističkoj postavci i poimanju, nego dapače, zna da smo pozvani navješćivati kako bismo drugima otkrili puninu istine i onda dali radost života i tako društvo i u [[politika|politici]], [[filozofija|filozofiji]], [[znanost]]i, [[ekonomija|ekonomiji]], u svim drugim segmentima, i u [[moral]]u, osposobili ovim novim dahom Kristovim da društvo može živjeti istinsku puninu [[radost]]i i života koje je donio Gospodin Isus.<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=132247 Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Papa je u govoru u [[Rim]]u, [[6. lipnja]] [[2005.]] godine, rekao kako su danas prisutni razni oblici povrede [[brak]]a poput suživota nevječanih parova (koji godinama žive kao da su u braku, a nikada se nisu vjenčali), poput zajedničkog života zaručnika prije braka (brak na pokus), istospolnih zajednica i sl. Papa smatra, da to nisu djela istinske [[sloboda|slobode]], već prije izrazi anarhijske slobode. Također, Papa ističe kako je suprotno ljudskoj [[ljubav]]i i dubokom pozivu [[muškarac|muškarca]] i [[žena|žene]], da se spriječava [[rađanje]] [[djeca|djece]] u braku ([[Katolički pogled na kontracepciju|kontracepcijom]]) ili još gore, da se ugrožava novi začeti život ([[pobačaj]]em).<ref>http://archive.newsmax.com/archives/articles/2005/6/6/144634.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609135145/http://archive.newsmax.com/archives/articles/2005/6/6/144634.shtml |date=2012-06-09 }} Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> === Enciklike === [[Datoteka:BentoXVI-27-10052007.jpg|200px|lijevo|mini|Papa tijekom posjeta [[São Paulo|São Paulu]] 2007.]] Papa Benedikt XVI. napisao je tri enciklike: „[[Deus caritas est]]“ ([[hrvatski|hrv.]] „Bog je ljubav“), „[[Spe Salvi]]“ (hrv. „U nadi spašeni“) i „[[Caritas in veritate]]“ (hrv. "Ljubav u istini"). U svojoj prvoj enciklici „Deus Caritas Est“, [[Papa]] razmišlja o odnosu između svjetovnog i kršćanskog shvaćanja [[ljubav]]i, potiče na aktivnije svjedočenje kršćana u društvu, prije svega promicanjem društvene pravde. Papa preuzima temu iz [[Prva Ivanova poslanica|Prve Ivanove poslanice]] (14,6): »Bog je ljubav, i tko u ljubavi ostaje, u Bogu ostaje, i Bog u njemu«, i obrađuje ju u dva dijela. U prvom dijelu enciklike Papa [[filozofija|filozofski]], [[filologija|filološki]] i [[teologija|teološki]] obrađuje pojam «ljubav» te polazeći od starogrčkog pojma «[[eros]]», koji označava poglavito tjelesnu ljubav, analizira različite oblike ljudske ljubavi. Svoje razmatranje uzdiže na koncu do nadnaravne ljubavi između [[Bog]]a i čovjeka. U drugom dijelu enciklike Papa naglašava, da Crkva treba izvršavati zapovijed ljubavi koju je dobila od svog Učitelja, [[Isus|Isusa Krista]]. Ona to čini preko karitativne djelatnosti, započete još u prvim stoljećima svog postojanja u obliku službe pomaganja potrebitima koja se zvala «diakonia». Nakon ukazivanja na neka pogrešna shvaćanja karitativnog rada Crkve tijekom [[povijest]]i, u okviru čega podsjeća na dugu i plodnu tradiciju [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnog nauka Crkve]], Papa pojašnjava što bi on uistinu trebao biti, te encikliku završava poticajem na [[molitva|molitvu]] kojom karitativni rad treba biti nadahnut i hranjen. Druga enciklika „Spe Salvi“, o [[krepost]]i [[nada|nade]], objavljena je [[30. studenog]] [[2007.]]<ref>http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=26059 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011153026/http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=26059 |date=2012-10-11 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> U uvodu Papa izlaže da "nam je Otkupljenje, naime, dano u smislu da nam je dana nada, pouzdana nada, zahvaljujući kojoj se možemo lakše nositi sa sadašnjošću: sadašnji trenutak, ma koliko težak bio, može se živjeti i prihvatiti ako vodi ka nekom cilju, ako u taj cilj možemo biti sigurni i ako je taj cilj tako velik da opravdava trud koji je uožen u prijeđeni put."<ref>http://verbum.hr/knjige/spe-salvi-u-nadi-spaseni-%28d-149%29-1190/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512231209/http://verbum.hr/knjige/spe-salvi-u-nadi-spaseni-(d-149)-1190/ |date=2012-05-12 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Treća enciklika pod nazivom „Caritas in veritate“ potpisana je [[29. lipnja]] [[2009.]] (blagdan [[sveti Petar|sv. Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]]) i objavljena [[7. srpnja]] [[2009.]]<ref>http://www.nytimes.com/2009/07/08/world/europe/08pope.html?_r=0 Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> U njoj, Papa nastavlja crkvena učenja o [[socijalna pravda|socijalnoj pravdi]]. Osudio je prevladavajući gospodarski sustav "gdje su pogubne posljedice [[grijeh]]a evidentne", te je pozvao ljude, da otkriju [[Poslovna etika|etiku]] u [[poslovnim]] i [[ekonomija|ekonomskim]] odnosima. Papa u ovoj enciklici poziva sve odgovorne ljude u politici, gospodarstvu i financijskom sustavu, da poduzmu sve kako bi ljude zaštitili od dalekosežnih gospodarskih kataklizmi. Bolja je budućnost moguća samo ako svi odgovorni ponovno otkriju temeljne etičke vrijednosti na kojima je moguće graditi bolji [[svijet]]. U gospodarstvu [[profit]] ne smije biti jedini kriterij i cilj.<ref>http://verbum.hr/knjige/caritas-in-veritate-ljubav-u-istini-%28d-158%29-1144/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513030305/http://verbum.hr/knjige/caritas-in-veritate-ljubav-u-istini-(d-158)-1144/ |date=2012-05-13 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> == Borba protiv seksualnog zlostavljanja == Do [[2001.]], godine, [[biskupija|biskupije]] su bile zadužene za rješavanje slučajeve seksualnih zlostavljanja unutar Crkve i za discipliniranje počinitelja. Godine [[2001.]] kardinal Ratzinger uvjerio je papu [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]], da prebaci nadležnost na Kongregaciju za nauk vjere. Prema Johnu L. Allenu Jr., Joseph Ratzinger je u sljedećim godinama odlučio poraditi na tom problemu i rješavati slučajeve.<ref>http://ncronline.org/news/accountability/will-ratzingers-past-trump-benedicts-present Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> U ulozi prefekta Kongregacije za nauk vjere, "vodio je važne promjene koje su napravljene u crkvenom zakonu, poput postroženja kazni, proširenja ovlasti i ukidanja zastare za djela seksualnog zlostavljanja. Prema Charlesu J. Scicluni, koji je bio tužitelj u slučajevima seksualnog zlostavljanja, "kardinal Ratzinger pokazao je veliku mudrost i čvrstoću u rukovanju tim slučajevima, također pokazao je veliku [[hrabrost]] u suočavanju s nekim od najtežih slučajeva, bez iznimke".<ref>http://www.catholicnews.sg/index.php?option=com_content&view=article&id=4151:promoter-of-justice-at-doctrine-of-faith-on-paedophilia&catid=196:vis-vatican-information-service&Itemid=127 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111202104/http://www.catholicnews.sg/index.php?option=com_content |date=2020-11-11 }} Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Jedan od slučajeva, bila je istraga nad meksičkim svećenikom [[Marcial Maciel|Marcialom Macielom Degolladom]], osnivačem [[Kristovi legionari|Kristovih legionara]], koji je bio optužen za seksualno zlostavljanje. Kardinal Ratzinger zalagao se za njegovu kaznu, ali to nekoliko godina nije bilo moguće, jer su postojali otpori toj odluci. Kasnije je ipak zalaganjem Ratzingera otpušten iz svećeničke službe [[2006.]] godine. U ožujku [[2010.]], Papa je poslao pastoralno pismo [[Katolička Crkva u Irskoj|katolicima u Irskoj]] u vezi slučajeva seksualnog zlostavljanja od strane katoličkih svećenika nad maloljetnicima, izražavajući žaljenje i obećavajući promjene u načinu rješavanja slučajeva zlostavljanja.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/letters/2010/documents/hf_ben-xvi_let_20100319_church-ireland_en.html Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Papa je prilikom posjeta [[Malta|Malti]] obećao, da će uvesti mjere koje bi zaštitile mlade ljude u [[budućnost]]i i privođenje pravdi svećenika koji su bili odgovorni za zlostavljanja.<ref>http://www.dailymail.co.uk/news/article-1267034/Pope-tears-expressing-shame-victims-priest-paedophile-Malta-visit.html Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> U knjizi "Svjetlo svijeta", papa je o zlostavljanjima rekao: "posebno je težak [[grijeh]] kada netko tko zapravo ljudima treba pomoći da dođu do Boga, komu se povjeri [[dijete]], mlad čovjek, da bi našli Gospodina, takve osobe zlorabi i odvodi od Gospodina. Time vjera kao takva postaje nevjerodostojna, Crkva se više ne može uvjerljivo predstavljati kao Gospodinova navjestiteljica. Sve nas je to zaprepastilo i mene potresa kao i prije u dubini bića. No Gospodin nam je također rekao da će u [[pšenica|pšenici]] biti i [[kukolj]]a – ali da će [[sjeme]], njegovo sjeme, i dalje rasti. U to se uzdamo.<ref>http://www.bitno.net/vjera/ekskluzivno-sablazan-zlostavljanja-benedikt-xvi-otvoreno-o-zlu-u-crkvi/ Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> == Znanstveni radovi == "Benedikt XVI. je jedan od teologa koji zna [[kvantna fizika|kvantnu fiziku]]. Prije 45 godina Ratzinger je pisao znanstvene radove o interpetaciji kvantne fizike i to je povezao s teologijom. I baš se on bavi pitanjem koje je jedno od barijera u znanstvenoj spoznaji - da nema i nikad ne će biti putanje elektrona u atomu."Vjerojatno ti Talijani ne znaju za tu činjenicu u vezi Pape." (Osvrt akademika Paara na događaj aktualnog posjeta pape Benedikta XVI. rimskom sveučilištu [[La Sapienza]], izlaganje na temu odnosa vjere i egzaktne znanosti. Govor održan u Sveučilištu u Zadru 17. siječnja 2007.)<ref name="Paar">Iz krstionice. Akademik [[Vladimir Paar]] o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. [[Hrvatsko slovo]], str. 8, petak, 25. siječnja 2008. ([[IKA]])</ref> Ratzinger je objavio radove u kojima je citirao radove [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]], [[Carl Friedrich von Weizsäcker|von Weizsäckera]] i drugih.<ref name="Paar"/> Iz tih je radova vidljivo da razumije [[Heisenbergovo načelo neodređenosti|problem Heisenbergove relacije neodređenosti]] i problem gibanja u svijetu atoma.<ref name="Paar"/> == Putovanja == [[Datoteka:Foreign trips of Benedict XVI.png|400px|desno|mini| {{legenda|#ffba01|Zemlje koje je pohodio Benedikt XVI.:}} {| | valign="top" | '''2005. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|NJE}} (18. − 21. kolovoza) <br> '''2006. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|POLJ}} (25. − 28. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|ŠPA}} (8. − 9. srpnja) <br> &nbsp;{{ZD|NJE}} (9. − 14. rujna) <br> &nbsp;{{ZD|TUR}} (28. stud. − 1. prosinca) <br> '''2007. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|BRA}} (9. − 13. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|AUT}} (7. − 9. rujna) <br> '''2008. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|SAD}} (15. − 20. travnja) <br> &nbsp;{{ZD|AUS}} (13. − 21. srpnja) <br> &nbsp;{{ZD|FRA}} (12. − 15. rujna) <br> '''2009. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|KAM}} (17. − 20. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|ANG}} (20. − 23. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|JOR}} (8. − 11. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|IZR}} (11. − 13. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|PAL}} (13. − 15. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|ČEŠ}} (26. − 28. rujna) <br> | valign="top" | '''2010. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|MLT}} (17. − 18. travnja) <br> &nbsp;{{ZD|POR}} (11. − 14. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|CIP}} (4. − 6. lipnja) <br> &nbsp;{{ZD|UK}} [[UK]] (16. − 19. rujna) <br> &nbsp;{{ZD|ŠPA}} (6. − 7. studenog) <br> '''2011. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|HRV}} (4. − 5. lipnja) <br> &nbsp;{{ZD|SMR}} (19. lipnja) <br> &nbsp;{{ZD|ŠPA}} (18. − 21. kolovoza) <br> &nbsp;{{ZD|NJE}} (22. − 25. rujna) <br> &nbsp;{{ZD|BEN}} (18. − 20. studenog) <br> '''2012. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|MEX}} (23. − 26. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|KUB}} (26. − 29. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|LBN}} (14. − 16. rujna) <br> |} ]] Kao papa, Benedikt XVI. provodio je brojne apostolske aktivnosti, uključujući [[putovanja]] diljem [[svijet]]a te u [[Vatikan]]u. Benedikt XVI. puno je putovao tijekom prve tri godine njegova papinstva. Osim putovanja po [[Italija|Italiji]], Papa je tada dvaput posjetio svoju [[domovina|domovinu]] [[Njemačka|Njemačku]], jedanput za [[Svjetski dan mladih]] u [[Köln]]u, a drugi put posjetio je gradove djetinjstva. Također je posjetio [[Poljska|Poljsku]] i [[Španjolska|Španjolsku]], gdje je oduševljeno primljen.<ref>http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1211537,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111212124229/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1211537,00.html |date=2011-12-12 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Njegov posjet [[Turska|Turskoj]], većinski [[musliman]]skoj naciji, u početku je bio u sjeni polemika o predavanju, koje je imao u [[Regensburg]]u. Njegov posjet pratili su nacionalistički i islamski prosvjednici<ref>http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/26/AR2006112600191.html Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> te je bio pod velikim mjerama sigurnosti. Međutim, putovanje je otišlo u dobrom smjeru i Papa je objavio zajedničku deklaraciju s ekumenskim [[patrijarh]]om Bartolomejem I. u pokušaju, da se počne liječiti jaz između [[Katolička Crkva|Katoličke]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavne Crkve]]. Godine 2007. [[Papa]] je posjetio [[Brazil]], sudjelovao na Biskupskoj konferenciji i proglasio svetim fra Antonija Galvãoa. U lipnju je hodočastio u pastoralni posjet [[Asiz]]u, rodnom mjestu [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]]. U rujnu iste godine, Papa je bio u trodnevnom posjetu [[Austrija|ustriji]], tijekom kojeg se pridružio glavnom [[rabin]]u Beča, Paulu Chaimu Eisenbergu, u obilježavanju spomena na 65,000 bečkih [[Židov]]a koji su poginuli u nacističkim logorima smrti.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6982878.stm Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Tijekom boravka u Austriji, također je slavio [[Misa|sv. misu]] u [[marijansko svetište|marijanskom svetištu]] [[Mariazell]] i posjetio je [[samostan Heiligenkreuz]]. [[Datoteka:Benedictus XVI in Auschwitz-Birkenau1.jpg|230px|lijevo|mini|Papa u [[Auschwitz]]u 2006.]] U travnju [[2008.]] Papa je imao svoj prvi posjet [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tijekom boravka u [[Washington]]u, Papa se obratio predstavnicima američkih katoličkih sveučilišta, sastao se s čelnicima ostalih svjetskih [[religija]] i slavio sv. misu na [[stadion]]u s 47.000 ljudi.<ref>http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a4XCdKnx9gfw Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Papa se također privatno sastao sa žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane [[svećenik]]a. U [[New York]]u se obratio [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini UN]]. U New Yorku je slavio sv. misu u [[Katedrala sv. Patrika u New Yorku|katedrali sv. Patrika]], susreo se s [[djeca|djecom]] s posebnim potrebama i njihovim [[obitelj]]ima, te imao susret s 25.000 katoličke mladeži. Na zadnji dan posjeta, posjetio je [[Svjetski trgovački centar]] i održao misu na stadionu Yankee-a. U srpnju [[2008.]] Papa je otputovao u [[Australija|Australiju]], da prisustvuje [[Svjetski dan mladih|Svjetskom danu mladih]] u [[Sydney]]u. Dana 19. srpnja, u katedrali sv. Marije ispričao se za zlostavljanja djece, od strane australskih svećenika. Dana 13. rujna [[2008.]] slavio je sv. misu na otvorenom u [[Pariz]]u pred 250,000 ljudi, te je osudio moderni materijalizam - poklepu za novcem, imetkom i moći kao današnju kugu, uspoređujući je s poganstvom.<ref>http://www.huliq.com/3257/68370/pope-condemns-materialism-pagan Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Godine 2009., posjetio je [[Afrika|Afriku]] ([[Kamerun]] i [[Angola|Angolu]]) prvi put kao papa. Tijekom svog posjeta, on je predložio, da se promijeni seksualno ponašanje kao rezultat širenja [[AIDS]]-a, i pozvao katolike, da se odopru čarobnjaštvu. Posjetio je [[Bliski istok]] ([[Jordan]], [[Izrael]] i [[Palestina|Palestinu]]) u svibnju 2009. U rujnu [[2009.]] imao je vrlo sadržajan posjet [[UK|Ujedinjenom Kraljestvu]]. Benedikt XVI. kao prvi papa stupio u [[Westminsterska opatija|Westminstersku opatiju]], a s poglavarom [[Anglikanci|Anglikanske Crkve]], [[canterbury]]jskim nadbiskupom [[Rowan Williams|Rowanom Wiliamsom]] molio je za [[jedinstvo kršćana]]. U homiliji mladima u Bellahouston parku u [[Glasgow]]u poručio: "Potičem vas da živite [[život]] dostojan našeg Gospodina i vas samih. Mnogo se kušnji svaki dan pred vas stavlja – droge, novac, seks, pornografija, alkohol – a svijet vam govori da će vam one donijeti sreću, no ove su stvari razarajuće i razdjeljujuće. Ima samo jedna stvar koja traje: [[ljubav]] [[Isus|Isusa Krista]] za svakoga od vas ponaosob. Tražite ga, upoznajte ga i uzljubite ga i on će vas osloboditi od robovanja svjetlucavom, ali površnom postojanju koje vam često predlaže današnje [[društvo]]. Ostavite ono što je bezvrijedno i spoznajte svoje vlastito [[dostojanstvo]] djece Božje." Papa Benedikt XVI. bio je par puta žrtva sigurnosnih propusta unutar Vatikana. Dana, [[6. lipnja]] [[2007.]] tijekom opće audijencije, jedan je mladi [[Nijemac]] (27) pokušao skočiti ispred otvorenog papinskog vozila. No, Papa ga vjerojatno nije ni stigao primijetiti, jer je iste sekunde na mladića skočilo najmanje 8 pripadnika službe sigurnosti. Iako je uhićen i odveden u policiju, mladićevi motivi nisu otkriveni, no po svemu sudeći nije bila riječ o terorističkom napadu.<ref>http://svijetosiguranja.hr/hr/clanak/2011/6/papa-na-kotacima,180,5637.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714122204/http://svijetosiguranja.hr/hr/clanak/2011/6/papa-na-kotacima,180,5637.html |date=2014-07-14 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Dana, [[24. prosinca]] [[2009.]], dok je Papa išao prema [[oltar]]u, kako bi proslavio [[polnoćka|polnoćku]] u bazilici svetog Petra, 25. godišnja djevojka preskočila je ogradu i skočila je na Papu, koji je pao na tlo. Papa se ustao i nastavio ići prema oltaru. Pri Papinom padu, pao je i kardinal [[Roger Etchegaray]], 87, godišnji prodekan Kardinalskog zbora i pretrpio [[fraktura kuka|frakturu kuka]]. Talijanska policija izvijestila je, da je ista žena i ranije pokušala prići Papi na prethodnoj sv. misi za [[Badnjak]], ali je bila spriječena.<ref>http://usatoday30.usatoday.com/news/religion/2009-12-24-pope-christmas-mass_N.htm Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> U svojoj [[propovijed]]i, papa je oprostio djevojci i pozvao svijet, da se "probudi" iz sebičnosti i sitničarija i nađe vremena za [[Bog]]a i duhovna pitanja. Od 17. do 18. travnja [[2010.]], Papa je bio na apostolskom putovanju na [[Malta|Malti]]. Nakon sastanaka s raznim dostojanstvenicima prvog dana na otoku, 50,000 ljudi okupilo se na papinskoj misi u [[Floriana|Floriani]], za vrijeme koje je padala lagana [[kiša]]. Papa se također sastao s malteškom mladeži u [[Valletta|Valletti]], gdje se okupilo oko 10,000 [[mladi]]h. Tijekom svog posjeta, Papa je ganut do suza, izrazio žaljenje za sramotne slučajeve zlostavljanja na Malti, tijekom 20-ak minuta susreta sa žrtvama.<ref>http://www.dailymail.co.uk/news/article-1267034/Pope-tears-expressing-shame-victims-priest-paedophile-Malta-visit.html Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Posljedna država koju je posjetio od 14. do 16. rujna [[2012.]] bio je [[Libanon]]. Ovaj posjet bio je među najsloženijima po pitanju sigurnosti zbog lokalnih radikalnih skupina i [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata]] u susjednoj [[Sirija|Siriji]], a uz libanonsku vojsku i snage sigurnosti Svetog Oca osiguravalo je i više stotina pripadnika šijitskog [[Hezbolah]]a<ref name="vec453063">http://www.vecernji.hr/vijesti/papu-benedikta-xvi-pozdravio-hezbollah-clanak-453063 Preuzeto 5. ožujka 2013.</ref>. Papa je u Libanonu posjetio četiri libanonska patrijarhata, predstavnike kršćanskih nekatoličkih vjeroispovijesti, te muslimanskih zajednica [[Šijiti|šijita]], [[Alaviti|alavita]], [[Suniti|sunita]] i [[Druzi|Druza]]<ref name="vec453063"/>. === U Hrvatskoj === [[Datoteka:Papa zag.jpg|230px|desno|mini|[[Papa]] [[Benedikt XVI.]] u [[Zračna luka Zagreb|Zračnoj luci Zagreb]].]] Boravio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[6. studenog|6.]] do [[8. studenog]] [[2001.]] godine, kad je kao pročelnik [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]] stigao na znanstveni skup kojim je obilježena 20. obljetnica smrti [[kardinal]]a [[Franjo Šeper|Franje Šepera]].<ref>http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=158&Itemid=164 Preuzeto 19. veljače 2013.</ref> Hrvatski kardinal Franjo Šeper bio je prethodnik Benedikta XVI. na mjestu pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Kardinal Ratzinger boravio je u Hrvatskoj 3 dana u pratnji tajnika [[Tarcisio Bertone|Tarcisija Bertonea]]. Predvodio je [[Misa|sv. misu]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]], susreo se s hrvatskim [[biskup]]ima i hodočastio u [[Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke]] u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]. Kao papa posjetio je Hrvatsku [[4. lipnja|4.]] i [[5. lipnja]] [[2011.]] godine, pod geslom "Zajedno u [[Krist]]u". Prilikom dolaska u [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]], Papa je u svom prvom govoru tijekom svečanosti dobrodošlice u nazočnosti najviših predstavnika Crkve i države, prisjetio se i triju pastoralnih posjeta blaženoga [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj te zahvalio Gospodinu za dugu povijest [[vjernost]]i, koja povezuje Hrvatsku sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]].<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=17 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113655/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=17 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Papa se susreo s hrvatskim predsjednikom dr. [[Ivo Josipović|Ivom Josipovićem]] u [[Ured predsjednika Republike Hrvatske|Uredu predsjednika]] na [[Pantovčak]]u te s premijerkom [[Jadranka Kosor|Jadrankom Kosor]] u [[Apostolska nuncijatura u Zagrebu|Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu]]. [[Datoteka:Pope Benedict XVI HNK 1 04062011.JPG|200px|lijevo|mini|Papa Benedikt XVI. napušta zgradu [[HNK Zagreb|Hrvatskog narodnog kazališta]] u [[Zagreb]]u.]] U [[HNK Zagreb|HNK]]-u, Papa se susreo s osobama iz javnog života, kulture, [[znanost]]i, politike, gospodarstva i [[šport]]a, s predstavnicima vjerskih zajednica te s članovima [[diplomat]]skog zbora.<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113644/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=18 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Glavni događaj prvoga dana Apostolskog posjeta Pape bilo je bdjenje s [[mladi]]ma na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu. Papa je mladima među ostalim poručio: "Mladost je vrijeme koje Gospodin daruje da biste mogli otkriti značenje postojanja, vrijeme velikih obzora, snažno življenih [[osjećaj]]a, ali i strahova zbog zahtjevnih i trajnih odluka, teškoća u [[učenje|učenju]] i [[rad]]u, pitanja o otajstvu boli i trpljenja. Ali i više od toga, to divno vrijeme [[život]]a u sebi nosi duboku čežnju, koja ne poništava sve ostalo, nego ga uzdiže kako bi mu dala puninu."<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21905&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210827/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21905&act=view |date=2016-03-05 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Drugog dana Apostolskog posjeta, bilo je [[Misa|euharistijsko slavlje]] povodom Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih [[obitelj]]i na zagrebačkom [[hipodrom]]u. Primijetivši kako je obitelj danas, kada se širi [[sekularizacija]] koja [[Bog]]a života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji, suočena s teškoćama i prijetnjama, Sveti Otac je pozvao obitelji da se trajno obvežu učiti djecu moliti, da ih približe [[sakrament]]ima i čitaju zajedno [[Sveto pismo]], riječju da budu "poput male Dvorane posljednje večere, poput one [[Sveta Marija|Marijine]] i učenika, u kojoj se živi [[jedinstvo]], zajedništvo, [[molitva]]".<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=21911&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012062830/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=21911&act=view |date=2014-10-12 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Mladima je poručio, da ne popuštaju sekulariziranom [[mentalitet]]u koji nudi suživot kao pripravu ili čak kao zamjenu za [[brak]].<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=19&Itemid=20 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130911055053/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=19&Itemid=20 |date=2013-09-11 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Papa se susreo s predstavnicima duhovnih zvanja ([[biskup]]i, [[svećenik|svećenici]], [[redovnik|redovnici]], redovnice, [[bogoslov]]i i [[sjemenište|sjemeništarci]]) na [[molitva večernje|molitvi večernje]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] istoga dana. Posebno je pohvalio [[Alojzije Stepinac|blaženoga Alojzija Stepinca]] kao "neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu."<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=21 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113705/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=21 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Nakon toga, završio je svoj Apostolski posjet Hrvatskoj, odletjevši iz zagrebačke Zračne luke prema [[Rim]]u. Prema ravnatelju Tiskovnog ureda Svete Stolice o. [[Federico Lombardi|Federicu Lombardiju]], na bdjenju je, sudjelovalo oko 50.000 vjernika, njih 30.000 na Trgu, a ostali pred katedralom i u obližnjim ulicama, a na misi na hipodromu sudjelovalo je više od 400.000 vjernika.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21918&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012092909/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21918&act=view |date=2014-10-12 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> == Međureligijski dijalog == Papa Benedikt XVI. bio je otvoren za međureligijski dijalog te je nastojao poboljšati odnose tijekom svog [[pontifikat]]a. U prosincu [[2008.]] godine izjavio je: "Međukulturni i međureligijski dijalog je prioritet, ali se ne smije popustiti [[relativizam|relativizmu]] i [[sinkretizam|sinkretizmu]]. Kršćani su uvijek spremni promicati međukulturni i međureligijski dijalog, u svrhu poticanja suradnje u temama od obostrane koristi, poput dostojanstva ljudske osobe, traženja [[opće dobro|općeg dobra]], izgradnje [[mir]]a i razvoja. "<ref name="klix.ba"/> Tijekom posjeta [[SAD]]-u, Papa je posjetio jednu židovsku [[sinagoga|sinagogu]] u [[New York]]u, susreo se u [[Washington]]u s oko 200 predstavnika drugih [[religija]], kršćana i nekršćana. Muslimanima je Papa rekao da međureligijski dijalog "cilja na nešto više od običnoga pristanka da uznapreduje mir". Najveći cilj [[dijalog]]a jest "otkriti istinu" i držati "u [[srce|srcu]] svih ljudi budnima bitna i najdublja pitanja".<ref>http://www.cnak.ba/index.php?opt=21&id=241 Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Susreti sa [[Židovi]]ma i [[muslimani]]ma bili su središnji događaji drugog dana posjete [[Izrael]]u pape Benedikta XVI. u svibnju 2009. godine. Prilikom posjete [[Libanon]]u [[2012.]] godine osudio je [[Vjerski fundamentalizam|fundamentalizam]] kao falsifikaciju vjere i istaknuo da je stvaranje [[mir]]a zadaća svih religija. Pohvalio je vjerski suživot u zemlji kao primjer za [[Bliski istok]] i ostali [[svijet]], navodeći da "Libanon pokazuje cijelome svijetu da unutar jedne nacije mogu surađivati razne crkve, kao i svi dijelovi Katoličke crkve u zajedničkoj bratskoj sprezi s ostalim kršćanima i braćom drugih religija"<ref name="vec453063"/>. == Odreknuće == [[Datoteka:Tiara Benedict XVI.JPG|230px|desno|mini|[[Tijara]] koju je dobio na poklon 2011. od skupine njemačkih katolika.]] Papa Benedikt XVI. najavio je svoj dobrovoljni odlazak s mjesta pape [[11. veljače]] [[2013.]] Tada je izjavio: "Duboko svjestan težine toga čina, u punoj [[sloboda|slobodi]], izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika [[sveti Petar|svetog Petra]], koju su mi [[19. travnja]] [[2005.]] povjerili [[kardinal]]i, tako da će od [[28. veljače]] 2013., od 20 sati, stolica svetog Petra biti upražnjena (sede vacante) i trebat će se sazvati – od strane onih kojima je to zadaća – [[konklava|konklave]] za izbor novog pape"<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30549&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714222121/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30549&act=view |date=2014-07-14 }} Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> Obrazložio je to riječima: "Nakon što sam više puta pred [[Bog]]om preispitao svoju [[savjest]], došao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle [[dob]]i, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način papinsku službu".<ref>http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/povla%C4%8Denje-pape-benedikta-xvi-je-%C4%8D-povijesne-te%C5%BEine {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130228094514/http://dnevnik.ba/novosti/bih/povla%C4%8Denje-pape-benedikta-xvi-je-%C4%8D-povijesne-te%C5%BEine |date=2013-02-28 }} Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> Papa je u [[nedjelja|nedjelju]] [[24. veljače]] molio svoj posljednji [[Angelus]] s hodočasnicima okupljenima na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] u [[Vatikan]]u: "Gospodin me zove da se 'uspnem na goru', da se još više posvetim [[molitva|molitvi]] i razmatranju. Ali to ne znači napustiti Crkvu, štoviše, ako to Bog traži od mene, to je upravo zato da joj mogu nastaviti služiti istim predanjem i ljubavlju kojom sam to činio do sada, ali na način koji više odgovara mojoj dobi i mojim snagama."<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30787&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714175046/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30787&act=view |date=2014-07-14 }} Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> Dana [[27. veljače]] pred 200 000 vjernika održao je posljednju audijenciju na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u [[Vatikan]]u. "''Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra''", rekao je papa Benedikt XVI. u [[Kateheza|katehezi]] na posljednjoj općoj audijenciji u svom [[pontifikat]]u. ''"Preuzimajući papinsku službu znao sam da me time Gospodin zauvijek obvezao. Svojom odlukom da se odreknem aktivnog vršenja te službe to se ne opoziva. Ne vraćam se u privatni život, u život putovanja, susreta, primanja, predavanja i drugo. Ne ostavljam križa, već ostajem na novi način uz Gospodina Raspetog. Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra''", istaknuo je Papa. Biranim se riječima zahvalio svima: kardinalima, svojim najbližim suradnicima, posebno spomenuvši državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, Državnom tajništvo i Rimskoj kuriji, Rimskoj biskupiji, biskupima i svećenicima i svim vjernicima te Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici.<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=148765 pristupljeno 27. veljače 2013.</ref> Papa je posebno pozdravio i [[Hrvati|hrvatske]] hodočasnike: "''Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike! Dragi prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke Marije, ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!''" rekao je Papa na hrvatskome jeziku. Na kraju je Papa predvodio molitvu "Oče naš" te blagoslovio sve okupljene.<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews[tt_news]=203064&tx_ttnews[backPid]=866&cHash=bf5da7a33e{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} pristupljeno 27. veljače 2013.</ref><ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=148760 pristupljeno 27. veljače 2013.</ref><ref>http://www.vecernji.hr/vijesti/papa-hrvatskom-hvala-vasoj-ljubavi-clanak-516384 pristupljeno 27. veljače 2013.</ref> Benedikt XVI. zadržao je svoje papinsko ime, a titula koju nosi je "pontifex emeritus", odnosno počasni biskup Rima. == Počasni doktorati == Papa Benedikt XVI. dobio je više počasnih [[doktorat]]a: *[[1984.]] - Sveučilište St. Thomas ([[Saint Paul, Minnesota|St. Paul]], [[Minnesota]], [[SAD]]) *[[1986.]] - Pontifikalno katoličko sveučilište [[Peru]]a *[[1987.]] - Katoličko sveučilište Eichstätt-[[Ingolstadt]] *[[1988.]] - Katoličko sveučilište u [[Lublin]]u u [[Poljska|Poljskoj]] *[[1998.]] - Sveučilište [[Navarra]] ([[Pamplona]], [[Španjolska]]) *[[1999.]] - Slobodno sveučilište Maria SS Assunta [[Rim]] (počasni doktorat prava) *[[2000.]] - Sveučilište u [[Wroclaw]]u, Poljska; (počasni doktorat [[teologija|teologije]]) *[[2005.]] - Sveučilište Babes-Bolyai u [[Cluj-Napoca|Cluj-Napoci]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] == Počasni građanin == Papa Benedikt XVI. proglašen je počasnim građaninom više mjesta: *[[1987.]] - [[Pentling]], kraj [[Regensburg]]a, njegovo glavno njemačko boravište *[[1997.]] - [[Marktl]], rodno mjesto *[[2005.]] - [[Traunstein]], mjesto u koje je išao u školu *[[2006.]] - [[Altötting]] *2006. - [[Regensburg]], u kojem je radio kao profesor *[[2006.]] - [[Aschau na Innu]], tu je išao u školu *[[2007.]] - [[Tittmoning]], u kojem je proveo dio djetinjstva *[[2008.]] - [[Brixen]], u koji je išao na odmor kao kardinal i papa *[[2009.]] - [[Mariazell]], [[marijansko svetište]] koje je posjetio kao papa 2007. *2009. - [[Introd]] u [[Valle d'Aosta]], gdje je ljetovao kao papa *[[2010.]] - [[Freising]], gdje je studirao, bio zaređen za svećenika 1951., bio lektor i nadbiskup *[[2011.]] - [[Natz-Schabs]] u [[Autonomna pokrajina Bocen|Južnom Tirolu]]; odakle potječu njegova baka i prabaka == Izvori == {{Izvori|2}} {{WProjekti |commons = Benedictus XVI |commonshr = Benedikt XVI. |commonscat = Benedictus XVI |commonscathr = Benedikt XVI. |commonscat2 = Benedictus XVI in Croatia |commonscathr2 = Benedikt XVI. u Hrvatskoj |wikizvor = Deus caritas est |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Benedikt XVI. }} === Vanjske veze === * [http://www.vatican.va Vatican.va], službene vatikanske stranice * [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/encyclicals/documents/hf_ben-xvi_enc_20051225_deus-caritas-est_en.html Deus Caritas Est]'' &ndash; enciklika ''Bog je ljubav'' * ''[http://www.communio-icr.com/ratzinger.html International Catholic Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222121547/http://www.communio-icr.com/ratzinger.html |date=2008-12-22 }}'' Kardinal Ratzinger - članci * [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=143&Itemid=148 Papa Benedikt XVI.] Glas Koncila * [http://www.24sata.hr/svijet/puljic-bijeli-dim-nije-htio-izaci-nakon-izbora-benedikta-xvi-301469 Postupak izbora za papu na primjeru pape Benedikta XVI.] {{Commonscat|Benedictus XVI}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{S-bef|before= [[Ivan Pavao II.|Ioannes Paulus II]]}} {{S-ttl|title=[[Popis papa Rimokatoličke crkve|Papa]]|years= [[2005]] – [[2013]]}} {{s-aft|after=[[Papa Franjo|Franciscus]]}} {{s-end}} {{Pape}} {{Lifetime|1927|2022|Benedikt 016}} [[Kategorija:Njemački kardinali|Ratzinger, Joseph]] [[Kategorija:Pape]] 9ciyupja3v64jsjc7edw2g2iygxju74 Bill Gates 0 2816 42600302 42470995 2026-05-19T00:30:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Жуђе | slika = Bill Gates in WEF, 2007.jpg | širina_slike = 250px | opis = Bill Gates | ime_po_rođenju = William Henry Gates III | datum_rođenja = {{Birth date and age|1955|10|28|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[SAD]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | zanimanje = informatičar, biznismen | roditelji = }} '''William Henry''' "'''Bill'''" '''Gates III''' (rođen [[28. 10.]] [[1955]].) [[sjedinjene Američke Države|američki]] je biznismen, [[Filantropija|filantrop]], [[Investitura|investitor]] i računalni programer.<ref>{{cite web|title = Bill Gates (American computer programmer, businessman, and philanthropist)|url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/226865/Bill-Gates|accessdate = 2013-03-20}}</ref> Zajedno s [[Paul Alen|Paulom Alenom]] 1975., osnovao je tvrtku [[Microsoft]], koja je postala najveća tvrtka računalnog softvera na svijetu. Tijekom svoje karijere u Microsoftu, Gates je obavljao dužnost predsjednika upravnog odbora, predsjednika tvrtke i glavnog softverskog arhitekte, te je posjedovao najviše Microsoftovih dionica sve do svibnja 2014.<ref name="CNN Tech">{{cite news|title = Bill Gates no longer Microsoft's biggest shareholder|url = http://money.cnn.com/2014/05/02/technology/gates-microsoft-stock-sale/|publisher = CNN Money|accessdate = 2014-08-22|last1 = Sheridan|first1 = Patrick|date = 2014-05-02|archive-date = 2019-04-02|archive-url = https://web.archive.org/web/20190402005139/https://money.cnn.com/2014/05/02/technology/gates-microsoft-stock-sale/|url-status = dead}}</ref> Također je [[Pisac|autor]] i koautor nekolicine knjiga. Počev od 1987., [[Forbes]] ga je plasirao na popis najbogatijih ljudi na svijetu,<ref>{{cite news|url = http://www.reuters.com/article/rbssTechMediaTelecomNews/idUSN1748882920080917|title = Bill Gates tops US wealth list 15 years continuously|first = Phil|last = Wahba|date = 2008-09-17|accessdate = 2016-01-13|agency = Reuters|archiveurl = https://archive.today/20120916/http://www.reuters.com/article/rbssTechMediaTelecomNews/idUSN1748882920080917|archivedate = 2012-09-16|dead-url = }}</ref> te je bio na prvom mjestu od 1995. do 2007., ponovno 2009. i drži prvo mjesto od 2014.<ref name="Forbes profile">{{Citation |type = profile|url = http://www.forbes.com/profile/bill-gates/|title = William 'Bill' Gates|journal = Forbes|accessdate = 2014-12-01}}</ref> U razdoblju od 2009. do 2014., udvostručio je svoje bogatstvo s 40 [[Milijarda|milijardi]] [[Američki dolar|dolara]] na nešto više od 82 milijarde dolara.<ref>{{cite web|title = The World's Billionaires|work = Forbes|url = http://www.forbes.com/billionaires/|accessdate = 2014-11-30}}</ref> U razdoblju od 2013. do 2014., povećao je bogatstvo za 15 milijardi dolara.<ref name="imf2">{{cite web|url = http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=57&pr.y=8&sy=2012&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=176&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CTM_RPCH%2CTMG_RPCH%2CTX_RPCH%2CTXG_RPCH%2CLUR%2CLE%2CLP%2CGGR%2CGGR_NGDP%2CGGX%2CGGX_NGDP%2CGGXCNL%2CGGXCNL_NGDP%2CGGSB%2CGGSB_NPGDP%2CGGXONLB%2CGGXONLB_NGDP%2CGGXWDN%2CGGXWDN_NGDP%2CGGXWDG%2CGGXWDG_NGDP%2CNGDP_FY%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=|title = Iceland|publisher = International Monetary Fund|accessdate = 2016-01-13}}</ref> Gates je trenutno najbogatiji čovjek na svijetu.<ref>{{cite news|url = http://www.forbes.com/profile/bill-gates/?list=rtb|title = Forbes magazine profile on Bill Gates|date = 2015|accessdate = 2016-01-13|agency = Forbes}}</ref> Jedna je od najpoznatijih poduzetnika u revoluciji [[Osobno računalo|osobnog računalstva]]. Gatesa su kritizirali zbog njegovih poslovih taktika, za koje su neke osobe smatrale da su antikonkurentne; ove su kritike dovele i do nekoliko sudskih sporova.<ref>{{Cite book |title=Gates: How Microsoft's Mogul Reinvented an Industry and Made Himself The Richest Man in America |url=https://archive.org/details/gateshowmicrosof00mane_0 | isbn = 0-671-88074-8| year = 1994| publisher = [[Touchstone Pictures]] | last = Manes | first = Stephen}}</ref><ref>{{Cite book |title=Bill Gates | type = biography |first=Jeanne M.|last=Lesinski|year=2006|publisher= A&E Television Networks|isbn= 0-8225-7027-0}}</ref> Kasnije se odlučio za [[Filantropija|filantropičan]] način života donirajući velike sume novca u dobrotvorne svrhe i finacirajući programe znanstvenih istraživanja preko [[Bill & Melinda Gates Foundation|zaklade Bill & Melinda Gates]], osnovane 2000. U Microsoftu je podnio ostavku s mjesta direktora u siječnju 2000. U tvrtci je ostao na mjestu predsjednika upravnog odbora, te je sebi stvorio poziciju glavnog softverskog arhitekte. U lipnju 2006. objavio je da će, umjesto stalnog radnog vremena, odsad raditi u skraćenom radnom vremenu u Microsoftu, dok će stalno raditi za zakladu Bill & Melinda Gates. Svoje dužnosti postepeno je predao glavnom softverskom arhitektu, [[Ray Ozzie|Rayu Ozzieu]] i predsjedniku istraživanja i strategije, [[Craig Mundie|Craigu Mundieju]]. Ozzie je kasnije napustio tvrtku. Gatesov posljednji radni dan (u stalnom radnom odnosu) u Microsoftu bio je 27. lipnja 2008. U veljači 2014. podnio je ostavku s mjesta predsjednika upravnog odbora kako bi radio kao tehnološki savjetnik novoodabranom predsjedniku [[Satya Nadella|Satyi Nadelli]]. == Privatni život == Rođen je u [[Seattle]]u u familiji advokata. S obzirom na svoj utjecaj i bogatstvo, Bill Gates je jedna od najkontroverznijih figura današnjice. Bill Gates je od [[1. 1.]] [[1994]]. oženjen za [[Melinda Gates|Melindu French]], s kojom ima dvije kćeri i sina. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.microsoft.com/billgates/bio.asp Biography of Bill Gates at Microsoft.com] * [https://web.archive.org/web/20040610185829/http://www.time.com/time/gates/cover0.html Time Magazine Profile] * [http://ei.cs.vt.edu/~history/Gates.Mirick.html Bill Gates before Microsoft] * [http://www.voteview.com/gates.htm Entrepreneurs and American Economic Growth: William H. Gates] * [http://www.gatesfoundation.org/ Bill & Melinda Gates Foundation] * [http://www.pbs.org/now/transcript/transcript_gates.html Interview with Bill Moyers] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120630044544/http://www.pbs.org/now/transcript/transcript_gates.html |date=2012-06-30 }} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3428721.stm BBC: Bill Gates profile] * [http://labnol.blogspot.com/2005/05/inside-bill-gates-home.html Bill Gates House Pictures] * [http://abcnews.go.com/WNT/story?id=506354&amp;amp;page=1 Bill Gates speaks with Peter Jennings of ABC] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/4382112.stm BBC Interview with Bill Gates] * [http://www.referenceforbusiness.com/biography/F-L/Gates-Bill-1955.html Biography of Bill Gates] * [http://www.forbes.com/static/bill2005/LIRBH69.html?passListId=10&amp;amp;passYear=2005&amp;amp;passListType=Person&amp;amp;uniqueId=BH69&amp;amp;datatype=Person Forbes: World's Richest People] * [http://www.myviplife.com/lifestories/vipbusiness/Bill_Gates_wa.php?c=11 Timeline of Bill Gates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927043146/http://www.myviplife.com/lifestories/vipbusiness/Bill_Gates_wa.php?c=11 |date=2007-09-27 }} [http://www.myviplife.com/lifestories/vipbusiness/Bill_Gates_ch.php?c=11 and Quotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927043120/http://www.myviplife.com/lifestories/vipbusiness/Bill_Gates_ch.php?c=11 |date=2007-09-27 }} * [http://www.companypay.com/executive/compensation/microsoft_corp.asp?yr=2005 Salary & Compensation of Bill Gates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060523235823/http://www.companypay.com/executive/compensation/microsoft_corp.asp?yr=2005 |date=2006-05-23 }} * [http://evan.snew.com/ecgi/bgnw.cgi Bill Gates Net Worth Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060327181419/http://evan.snew.com/ecgi/bgnw.cgi |date=2006-03-27 }} * [http://www.vistaultimate.com/about_bill_gates.htm Bill Gates Net Worth, Photos & Quotations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716105221/http://www.vistaultimate.com/about_bill_gates.htm |date=2006-07-16 }} * [http://www.templetons.com/brad/billg.html Bill Gates Wealth Index] * [http://president-star.blogspot.com/2008/03/10-richest-people-in-tech.html 10 Richest People in Tech]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Lifetime|1955| |Gates, Bill}} [[Kategorija:Američki poslovni ljudi]] [[Kategorija:Američki programeri]] g7m683sy81hoadmnk1xtejp3vkrs98i Azija 0 2872 42600232 42469519 2026-05-18T16:16:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | Kontinent = Azija | Slika = Asia on the globe (red).svg | Površina = 44.413.000 [[kvadratni kilometar|km²]]<ref name=NG264>{{cite book| publisher=National Geographic Society (U.S.) | title= National Geographic Family Reference Atlas of the World | location=Washington, D.C. | year=2006 | page=264}}</ref> | stanovnika = 4,164,252,000<ref name=wa>{{cite web |url=http://www.worldatlas.com/geoquiz/thelist.htm |title=Continents of the World |work=The List |publisher=Worldatlas.com |accessdate=25. 7. 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110722181955/http://www.worldatlas.com/geoquiz/thelist.htm |archivedate=2011-07-22 |deadurl=no }}</ref> | država = 51 (i 5 spornih) | Regioni = [[Jugozapadna Azija]]<br /> [[Srednja Azija|Centralna Azija]]<br /> [[Istočna Azija]]<br /> [[Severna Azija]]<br /> [[Jugoistočna Azija]]|<br /> [[Južna Azija]] }} [[Datoteka:Asia satellite orthographic.jpg|thumb|250px|Satelitski snimak Azije]] [[Datoteka:Asia hr.pdf|mini|desno|250px|Azija|Azijske države na zemljovidu. Vidi [[:Datoteka:Asia hr.pdf|datoteku]] za [[:Datoteka:Asia hr.pdf|veći prikaz]].]] [[Datoteka:Himalaya sud avion.JPG|thumb|250px|Himalaji su dom nekih od najviših vrhova na planeti.]] '''Azija''' je najveći i najnaseljeniji [[kontinent]].<ref name="britannica" /> Ona zauzima 30% [[Zemlja|Zemljine]] površine i gotovo se u potpunosti nalazi na [[Severna hemisfera|severnoj hemisferi]], tek se pojedina [[Indonezija|Indonezijska ostrva]] nalaze ispod [[ekvator]]a. Sastoji se od 51 [[Država|zemalja]] i izlazi na tri [[okean]]a: [[Indijski okean]] na [[jug]]u, [[Severni ledeni okean]] na [[sever]]u i [[Tihi okean]] na [[istok]]u.<ref name="а">[http://www.znanje.org/i/i25/05iv05/05iv0520/Azija/Azija.htm „Azija“], ''znanje.org''. Pristupljeno [[28. januar]]a [[2014]].</ref> Azija je, u proseku, najviši kontinent na svetu (950m). Prema mišljenju geologa, Azija je najstariji kontinent.<ref name="б">[http://www.dgt.uns.ac.rs/download/regeo_predavanja1.pdf „Azija: Fizičko-geografske karakteristike“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923214153/http://www.dgt.uns.ac.rs/download/regeo_predavanja1.pdf |date=2015-09-23 }}, Dr Gordana Jovanović, Daniela Arsenović, ''Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo'' - zvaničan sajt. Pristupljeno [[29. januar]]a 2014.</ref> Azija je kontinent ''superlativa'': između ostalog, tamo se nalaze: * najmnogoljudnija država svijeta - [[Narodna Republika Kina]] * najveći dio najveće države po površini - [[Rusija|Rusije]], nalazi se u Aziji * najviši planinski lanac - [[Himalaji]] i svi poznati vrhovi iznad 8.000 metara * najdublje i najstarije unutrašnje jezero - [[Bajkalsko jezero]] * najniža vodena površina ispod nivoa mora - [[Mrtvo more]] Azija je kontinent sa najrazličitijom vegetacijom koja se kreće od stalno zaleđene zemlje ([[permafrost]]a) u [[Sibir]]u do [[džungla|džungli]] u jugoistočnoj Aziji. Pored ekstremnih klimatskih uslova u [[tundra]]ma, [[pustinja]]ma i tropskim kišnim šumama, u njoj se nalaze i sve ostale poznate vegetacijske zone. Druga specifičnost Azije je da se u njoj nalazi najveći broj međukontinentalnih država na svijetu, bilo da se radi o azijskom dijelu tih država ili teritorijama azijskih država na drugim kontinentima. U te države spadaju Rusija, [[Kazahstan]], [[Indonezija]], [[Japan]], [[Egipat]], [[Grčka]] i [[Turska]]. Postoji i koncept koji se zove [[Azija-Pacifik]], koji kombinuje Aziju i [[Oceanija|Okeaniju]]. == Etimologija == Ime ''Azija'' potiče od asirske reči Assu, što znači izlazak Sunca. Azija je kontinent prepun suprotnosti. U Aziji se nalaze najviše planine na svetu, a duž njenih obala se prostiru najdublje morske potoline. U Aziji se nalaze oblasti sa jakom vulkanskom aktivnošću, ali i veoma mirna područja, najveće visoravni, velike nizije i čitava područja bez odvodnjavanja ka moru. I klima Azije je veoma raznovrsna. Najveći deo svetskog stanovništva živi u Aziji, a nacionalni i jezički sastav je raznovrsniji nego na bilo kom drugom kontinentu. Aziju odlikuje bogatstvo starih kultura, ali i velike verske, ekonomske i socijalne suprotnosti. == Geografija == Severni deo Azije u potpunosti zauzima [[Rusija]] i tamo preovlađuju ledena [[tundra]] i četinarske šume. Dalje na jugu nalaze se neplodni pašnjaci ili stepe srednje Azije. Velikim delom jugozapadne Azije, koji se naziva Bliski istok, takođe preovladava pustinja koja je često peskovita i čija je klima žarka i sušna. Južno od najvišeg planinskog venca na svetu [[Himalaja]] u zemljama južne Azije vlada monsunska klima. Duga razdoblja žarkog, suvog vremena smenjuju obilne kiše. Idući ka jugoistoku, Malajsko poluostrvo pruža se prema brojnim ostrvima [[Indonezija|Indonezije]] gde se nalaze velike oblasti gustih, tropskih prašuma. Ogromna prostranstva Azije gotovo da su nenaseljena, ali Azija je ipak kontinent sa najvećim brojem stanovnika. Na jugu i istoku nekoliko zemalja obogatilo se zahvaljujući svojim velikim rezervama nafte ili uspešnoj modernoj industriji. Međutim, u mnogim drugim zemljama vlada siromaštvo. Većina ljudi bavi se obradom zemlje i zavisi od poplava ili suša. Gradovi u Aziji postaju sve veći jer se u njih doseljava sve više ljudi iz unutrašnjosti u potrazi za poslom. === Položaj === Azija je najveći kontinent na svetu, a najveći deo Azije se nalazi na severnoj hemisferi. Deli više hiljada kilometara kopnene granice sa [[Evropa|Evropom]], i stoga se ova dva kontinenta često nazivaju zajedničkim imenom Evroazija. Po nekim mišljenjima, teoretska granica ide [[Ural (rijeka)|Uralom]], Kaspijskim jezerom, i Kumo-Maničkom dolinom do Azovskog mora. Postoje i mišljenja da granicu između Azije i Evrope čine Ural i [[Kaspijsko more|Kaspijsko]] [[Jezero]], i da celo nekadašnje Sovjetsko zakavkazje još spada u Evropu. Ipak ove teorije su bez nekog velikog praktičnog značaja. Ural je posmatrano geografski i kulturno pre veza a ne pregrada između dva kontinenta. Ranije je Azija imala kopnenu vezu sa Afrikom, ali ih sada odvaja Suecki kanal. Između Azije i [[Amerike]] se prostire [[Veliki tihi okean|Tihi okean]], ali su na krajnjem severu udaljene samo 92 kilometra. Naučnici smatraju da su preko ovog tesnaca zimi kad je more zaleđeno, preci Indijanaca došli iz Azije u Ameriku. U novije vreme, ovaj put su koristili ruski kolonisti da stignu na Aljasku.<ref name=Britannica>{{cite encyclopedia | title=Asia | url=http://www.britannica.com/eb/article-9110518/Asia | encyclopedia=eb.com, Encyclopædia Britannica | year=2006 | location=Chicago | publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.}}</ref><ref name="ReferenceA">{{cite book|title=National Geographic Atlas of the World|edition=7th|year=1999|location=Washington, DC|publisher= National Geographic Society |isbn=978-0-7922-7528-2}} "Europe" (pp. 68–9); "Asia" (pp. 90–1): "A commonly accepted division between Asia and Europe is formed by the Ural Mountains, Ural River, Caspian Sea, Caucasus Mountains, and the Black Sea with its outlets, the Bosporus and Dardanelles."</ref> === Podela === [[Datoteka:Location-Asia-UNsubregions.png|thumb|250px|Regije Azije:{{legend|#0000E0|Severna Azija}}{{legend|#E000E0|Centralna Azija}}{{legend|#00E000|Prednja Azija (jugozapadna Azija)}}{{legend|#E00000|Južna Azija}}{{legend|#FFFF20|Istočna Azija}}{{legend|#FFC000|Jugoistočna Azija}}]] Sljedeću podjelu na regije Azije (regionalna podjela), između ostalih, koristi i Direkcija Ujedinjenih naroda za statistiku (UNSD): * [[Severna Azija]] * [[Srednja Azija|Centralna Azija]] * [[Jugozapadna Azija|Zapadna Azija]] * [[Južna Azija]] * [[Istočna Azija]] * [[Jugoistočna Azija]] U mnogim publikacijama definicije granica ovih regija nisu strogo određene, te one variraju u zavisnosti od cilja, teme i pozadine. Ranije je naprimjer Afganistan uvrštavan u centralnu Aziju, danas ga obuhvataju u područje južne Azije. Osim toga, postoje i neke alternativne odnosno dodatne podjele kao što je naprimjer sjeveroistočna Azija. === Flora i fauna === [[Datoteka:Tundra in Siberia.jpg|thumb|250px| Područje [[tundra|tundre]] koje naseljavaju narodi [[Nenet]]a u donjem toku rijeke [[Jenisej]]]] Najvažnije vegetacijske zone ili ekozone u Aziji (od sjevera prema jugu) su: * [[Tundra]] bez drveća sjeverno od polarnog kruga. Najvažnije životinje za nomadsko stanovništvo, poput Neneta, su polarni [[sob]]ovi. * Šume umjerene zone, uključujući [[tajga|tajge]] (zimzelene šume) u Sibiru između polarog kruga i toka [[transsibirska pruga|transsibirske željeznice]], kao i listopadne šume na Dalekom istoku i području Kaspijskog jezera. Raznolikost životinjskog svijeta imala je historijski značaj za lov, a šume su također imale značaj i za korištenje drveta. Ovdje žive i neke vrlo rijetke životinje poput amurskog tigra ([[Sibirski tigar|sibirskog tigra]]) i amurskog leoparda, kao i mnogobrojni jeleni, divlje svinje, medvjedi i risovi. * Kontinentalne travnate zajednice odnosno [[stepa|stepe]]. Od životinjskih vrsta, koje prirodno naseljavaju stepe, ubrajaju se divlji konji, sajga antilope, [[mongolska gazela|mongolske gazele]], vukovi i [[suslik]]i. * Brdovita i planinska područja siromašna vegetacijom i pustinje. U ovom području klima je uglavnom planinska sa velikim temperaturnim oscilacijama i mnogo sunčanih dana. Planine naseljavaju brojne životinje poput divokoza, divljih ovaca, gorali (''Naemorhedus'') i azijske koze. Najvažnija grabežljivica centralnoazijskih planinskih područja je [[snježni leopard]]. Pustinjska područja je domovina divljih deva, geparda, gazela i divljih magaraca. * Tropska područja savana i suhih šuma, uglavnom na indijskom potkontinentu, ali i u jugoistočnoj Aziji. Karakteristične su velike životinje poput lavova, jelenskih antilopa, nilgau antilope i različite vrsta jelena. * Tropske kišne šume. Nakon krčenja, vrlo često kao sljedeći korak u uništavanju ovih područja slijedi sijanje monokultura kao što su plantaže palmi ili banana, kao npr. u Sabahu (Malezija) na ostrvu [[Borneo]]. * Tropska monsunska područja poput onog u delti rijeke Mekong: tamo dominira uzgoj [[riža|riže]] a kao domaće životinje najčešće se uzgajaju perad i svinje, a zastupljen je i ribolov. === Reljef === Za Azijski reljef je karakteristično veliko prostranstvo pojedinih reljefnih celina. Za razliku od evropskog reljefa, gde se na relativno malim rastojanjima reljef brzo menja, u Aziji preovlađuju znatno veća područja sličnog reljefa. Nizijski predeli su uglavnom u zapadnom Sibiru, i istočnoj i južnoj Aziji, i obuhvataju jednu četvrtinu površine kontinenta. Šestina površine Azije je na nadmorskoj visini od preko 2000 metara. Ovo su uglavnom mlade venačne planine, koje su se izdigle iznad stare mase [[Sibir]]a na severu i [[Dekan]]a i [[Arabija|Arabijskog poluostrva]] na jugu. Ove planine se nastavljaju na one evropske; u Maloj Aziji se dele na: „Severni luk“ koji se pruža pored [[Crno more|Crnog mora]], preko [[Kavkaz (region)|Kavkaza]] i [[Elbrus]]a prema [[Pamir]]u, i „Južni luk“ – duž južnog oboda [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Iran]]a, skrećući u pakistanskom Beludžistanu prema severoistoku, ka [[Pamir]]u. Na istočnom obodu [[Himalaja]], najvišeg venca na svetu, venačne planine skreću ka jugu i polako se snižavaju i račvaju u indonežanskom prostoru. Uz istočnu obalu Azije od istočnog Sibira, preko [[Sahalin]]a i [[Japan]]a, ide drugi luk venačnih planina koji se na Timoru dodiruje sa evro-azijskim sistemom. Severni rub [[Tibet]]a, najveće visoravni na svetu, je oivičen starijim uveliko zaravnjenim planinama. Područje mladih venačnih planina je bogato dubokim dolinama, živim i mrtvim vulkanima, a česti su i jaki zemljotresi. === Reke === Najveca reka koja se uliva u Severni ledeni okean je Ob sa pritokom Irtis. Pored nje ovom slivu pripadaju i Jenisej i Lena. U Tihi okean se ulivaju reke: Amur, Hoangho, Jangcekjang i Sikjang. Slivu Indijskog okeana pripadaju: Ind, Gang sa Bramaputrom, Tigar i Eufrat koji spajanjem cine reku Sat-el-Arab. Postoje i neke reke u susnoj, Srednjej Aziji koje pripadaju unutrasnjem slivu. Najbitnije su: Amu Darja i Sir Darja. Ove i ostale reke Srednje Azije, unutrasnjeg sliva ulivaju se u Kaspijsko, Aralsko, Balhasko, Bajkalsko i ostala jezera. === Klima === Najveće razlike između raznih delova Azije ogledaju se u klimi. Cela severna i srednja Azija je visokim planinama zaklonjena od uticaja toplog Indijskog okeana. Zato u ovom području vlada izrazita kontinentalna klima. U predelima koji su otvoreni prema Indijskom i Tihom okeanu vlada monsunska klima što znači da su leta vrlo vlažna, a zime suve. Klima u Jugozapadnoj Aziji je suva, suptropska. Krajnji jug Azije, a naročito ostrva spadaju u pravi tropski pojas. S obzirom da ljudi već jako dugo naseljavaju ova područja, prvobitna vegetacije, koja je posledica prirodnih uslova je znatno izmenjena. Od Indonezije do Šri Lanke se prostire uvek zeleni, vlažni tropski pojas. U krajevima gde zbog monsunske klime vladaju duže suše, rastu listopadne „monsunske šume“. Još suvlja područja, zaklonjena od monsunskih vetrova, nalaze se pod savanama i stepama. U jugozapadnoj Aziji, zbog suše, preovlađuju suve stepe, polupustinje i pustinje. Jedino je duž sredozemnih obala i u oazama vegetacija bujnija. == Stanovništvo == {{glavni članak|Stanovništvo Azije}} Azija ima 4,6 milijardi stanovnika po popisu iz 2020. godine.<ref>{{cite journal | url=http://www.economist.com/diversions/millennium/displayStory.cfm?Story_ID=346605 | title=Like herrings in a barrel | journal=The Economist | date=23 December 1999 | issue=Millennium issue: Population | publisher=The ''Economist'' online, The Economist Group}}.</ref> Najveći deo azijskog stanovništva čine [[Kinezi]] 38%. Gustina naseljenosti je 100 stanovnika po kvadratnom kilometru. Naseljenost Azije je veoma neravnomerna; devet desetina azijskog stanovništva, što čini polovinu čovečanstva živi u monsunskim zemljama. Veći deo azijskog stanovništva čine narodi mongoloidnog biološkog tipa, podeljeni u više grupa-istočnoazijsku (Kinezi, Koreanci), srednjoazijsku (Mongoli), jugoistočnoazijsku (Vijetnamci), a prema gruboj proceni, u ovu grupu bi se mogli svrstati i muslimanski narodi srednje Azije koji su mešavina europedne i mongoloidne biološke zajednice, ali sa više mongoloidnih gena, kao i Japanci koji predstavljaju mešavinu japanskih starosedilaca negroidnog izgleda-Ainua sa doseljenicima mongoloidnog biološkog tipa. Evropeidni biološki tip nema mnogo manje pripadnika u Aziji od mongoloidnog tipa. Ovaj tip čine Indijci, kao i stanovnici severnijih azijskih zemalja, posebno arapske zemlje. '''Razvoj broja stanovnika Azije''' (u milijardama, bez Rusije, sa Turskom)<ref name="undesa" /> <timeline> Colors= id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8) ImageSize = width:400 height:200 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:5 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:1 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo BarData= bar:1950 text:1950 bar:1960 text:1960 bar:1970 text:1970 bar:1980 text:1980 bar:1990 text:1990 bar:2000 text:2000 bar:2010 text:2010 PlotData= color:barra width:20 align:left bar:1950 from:0 till:1.403389000 bar:1960 from:0 till:1.707682000 bar:1970 from:0 till:2.134993000 bar:1980 from:0 till:2.637586000 bar:1990 from:0 till:3.199481000 bar:2000 from:0 till:3.719044000 bar:2010 from:0 till:4.164252000 PlotData= bar:1950 at: 1.403389000 fontsize:S text:1,4 shift:(-10,5) bar:1960 at: 1.707682000 fontsize:S text:1,7 shift:(-10,5) bar:1970 at: 2.134993000 fontsize:S text:2,1 shift:(-10,5) bar:1980 at: 2.637586000 fontsize:S text:2,6 shift:(-10,5) bar:1990 at: 3.199481000 fontsize:S text:3,2 shift:(-10,5) bar:2000 at: 3.719044000 fontsize:S text:3,7 shift:(-10,5) bar:2010 at: 4.164252000 fontsize:S text:4,2 shift:(-10,5) TextData= fontsize:S pos:(20,20) text:"Izvor: Ujedinjeni narodi, Odjeljenje za ekonomska i socijalna pitanja" </timeline> === Zdravlje === [[Datoteka:AgeMap-World.png|thumb|lijevo|Karta svijeta na temu prosječne starosti stanovništva (stanje: 2005)]] [[Datoteka:Malaria distribution (de).png|thumb|Područja sa rizikom od malarije sa hemoprofilaktičnim preporukama DTG-a]] [[Datoteka:HIV Epidem.png|thumb|Rasprostranjenost HIV-a]] Zdravlje i očekivana starost su u korelaciji sa dobrobiti nacije i njenih stanovnika. Viši životni standardi po pravilu znače i više resursa za vlastito kao i za zdravlje naroda. Stanovnici Makaoa, Singapura, Hong Konga i Japana imaju najduži prosječni životni vijek na nivou svih Azijata. Stanovnici Saudijske Arabije, Arapskih Emirata, Bruneja, Kine, Malezije, Tajlanda, Filipina i Indonezije po dužini očekivanog prosječnog životnog vijeka nalaze se oko svjetskog prosjeka. Najkraći očekivani životni vijek u Aziji imaju stanovnici Indije, Bangladeša, Mjanmara, Kambodže, Laosa, Butana i Afganistana.<ref name="nationmaster" /> [[Malarija]] u južnoj i jugoistočnoj Aziji je vrlo rasprostranjena. Protiv nje, ni danas nema nijednog poznatog načina cijepljenja. Njeno širenje moguće je usporiti jedino zaštitom od insektata pomoću spreja i sličnih [[insekticid]]a, međutim za većinu pogođenog stanovništva takva sredstva su nedostupna zbog visokih cijena. [[Sida]] je također vrlo rasprostranjena. Naročito velik broj zaraženih HIV-virusom živi u Rusiji, Indiji, Nepalu, Mjanmaru, Tajlandu, Kambodži, Vijetnamu i Maleziji. Nasuprot njih, u Japanu, Mongoliji, Šri Lanki, Bangladešu, Butanu, Afganistanu, Turkmenistanu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i državama Bliskog Istoka ima relativno mali broj ljudi oboljelih od side. Međutim, ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer je stopa zaraženosti HIV-om izračunata kao prosjek za cijelu državu, ali u velikim gradovima ovaj broj može biti znatno viši. == Jezici == U Aziji se govori nekoliko stotina zasebnih jezika. Među najvažnije [[Jezička porodica|porodice jezika]] i grupe jezike spadaju:: * [[Slavenski jezici]] * [[Kavkaski jezici]] * [[Semitski jezici]] * [[Iranski jezici]] * [[Oguski jezici]] * [[Kipčački jezici]] * [[Ujgurski jezici]] * [[Sibirski turkijski jezici]] * [[Kineski jezik|Sinitski jezici]] * [[Indoarijski jezici]] * [[Dravidski jezici]] * [[Tibetsko-burmanski jezici]] * [[Jugozapadni tai jezici]] * [[Austroazijski jezici]] * [[Korejski jezik]] * [[Japanski jezik]] * [[Malajsko-polinezijski jezici]] == Historija == Ime kontinenta se kod azijskih starosedelaca i antičkih grčkih pisaca odnosilo se samo na ostrvo istočno od [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]. Pored Egipta, Azija je domovina najstarijih kultura: sumerska u Mesopotamiji, hetitska u Maloj Aziji (XX vek pre nove ere.), asirska (1250 – 600. pne.) u Mesopotamiji, kao i vavilonska (oko 600. pne.). Potom sledi persijski period od VI do IV veka pre nove ere. U Indiji je od dvadesetog veka pre nove ere postojala jaka država, sa najvišim stepenom razvitka tokom petog veka pre nove ere. U jugozapadnoj Aziji su se razvile tri velike monoteističke religije: jevrejska religija, hrišćanstvo i islam. Indija je domovina hinduizma i budizma, iz kojih su se razvili konfučionizam i šintoizam, koji preovlađuju u Kini i Japanu. Sve ove religije imaju vrlo jak uticaj na socijalno i ekonomsko uređenje u pojedinim zemljama. Animizam i totemizam su sačuvani samo kod manje razvijenih naroda. == Privreda == [[Datoteka:Weltarmut.png|thumb|lijevo|Najsiromašnije države svijeta]] Prema podjeli na sjevernu Aziju (Rusiju), zapadnu Aziju (Z), centralnu Aziju (C), južnu Aziju (J), jugoistočnu Aziju (JI) i istočnu Aziju (I), stanje je sljedeće: * Poslije [[Afrika|Afrike]], u Aziji se nalazi najveći broj zemalja u razvoju. Tu pripadaju: [[Vijetnam]] (JI), [[Kambodža]] (JI), [[Laos]] (JI), [[Mjanmar]] (JI), [[Bangladeš]] (J), [[Butan (država)|Butan]] (J), [[Nepal]] (J), [[Pakistan]] (J), [[Afganistan]] (J), [[Tadžikistan]] (C), [[Uzbekistan]] (C), [[Kirgistan]] (C), [[Gruzija]] (Z), [[Ermenija]] (Z), [[Azerbejdžan]] (Z), [[Jemen]] (Z), [[Mongolija]] (I), kao i još uvijek zabačeni dijelovi [[Kina|Kine]] (I) i [[Indija]] (J). * U zemlje koje su se industrijalizirale pripadaju uglavnom izvoznice nafte [[Iran]] (J), [[Irak]] (Z), [[Kuvajt]] (Z), [[Saudijska Arabija]] (Z) i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] (Z) (i vjerovatno djelimično i područja bivšeg Sovjetskog saveza bogata naftom). * Kao industrijske države smatraju se [[Japan]] (I), [[Singapur]] (JI), [[Južna Koreja]] (I), [[Izrael]] (Z) kao obje bivše kolonije koje su odnedavno sastavni dijelovi Kine: [[Hong Kong]] i [[Makao]]. Ove države se danas ubrajaju u vodeće zemlje u oblasti visoke tehnologije. Također i [[Malezija]] (JI) uspješno poduzima napore da se priključi navedenim visokorazvijenim zemljama. === Industrijske nacije === [[Datoteka:Shinkansen.jpg|thumb|lijevo|[[Shinkansen]]]] [[Datoteka:Dorasan.jpg|thumb|Stanica Dorasan na granici između [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] 2003.]] Bruto nacionalni proizvod mjeren na bazi kursa valute, Japan je najveća privreda Azije i druga u svijetu. U Aziji, nakon Japana slijedi Kina, Južna Koreja i Indija. [[Privreda Japana]] je već desetljećima najjača privreda Azije. Dok se u Japanu od 1990tih ekonomska situacija pogoršala, u istom periodu su Kina i Indija, na globalnom nivou, iskazale rast privrede od više od 10 odnosno 7% na godišnjem nivou. Međutim, još uvijek je Japan vodeća privredna zemlja Azije i (pored Rusije koja većim dijelom pripada Evropi) jedina država na kontinentu [[G8|članica G8]] vodećih industrijskih zemalja svijeta. Svedeno na paritet kupovne moći, Kina i Indija danas imaju veći bruto nacionalni proizvod od Japana. === Zemlje-tigrovi === [[Datoteka:BTS Skytrain 2, Bangkok, Thailand.jpg|thumb|lijevo|[[Bangkok]], brzo rastući glavni grad jedne od "zemalja-tigrova" Azije - Tajlanda]] [[Datoteka:Terrace field yunnan china.jpg|thumb|Uzgoj riže u [[Junan]]u, Kina]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1960tih ubrzan je privredni rast naročito u zemljama duž obale Tihog okeana, od čega su najviše profitirale Japan, Južna Koreja, Kina kao i bivše britanske kolonije Hong Kong i Singapur, koje su svoje ekonomije vezale za ekonomiju SAD. Tek 1980tih godina razvile su se neke države u istočnoj i jugoistočnoj Aziji iskazujući brz ekonomski rast krečući se od zemalja u razvoju prema statusu industrijske zemlje. To su takozvane "zemlje-tigrovi": Hong Kong (tada još uvijek krunska kolonija [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]]), Kina, Singapur i Južna Koreja. Od 1997/1998. godube počeo je pravi privredni ''bum'' u mnogim od ovih zemalja čime je završena "azijska kriza", koja je bila velika finansijska i valutna kriza. Od taga ekonomije ovih država polahko rastu, ali je nakon velikog rasta do 10% prije krize, sada rast ograničena samo na 5 do 6%. === Zemlje u razvoju === [[Datoteka:Rice Cultivation Vietnam.1024x768.jpg|thumb|lijevo|Oranje rižinih polja pomoću drvenog pluga i upregnutog vola u Vijetnamu]] [[Datoteka:Burma07.jpg|thumb|I danas korišteno transportno sredstvo u [[Mjanmar]]u]] [[Datoteka:Steppe-2003.JPG|thumb|Probna ispitivanja u stepi u [[Kazahstan]]u]] Veliki dijelovi Azije su i danas obilježeni poljoprivredno orijentiranim zemljama, od čega je [[ribolov]] i uzgoj [[riža|riže]] od posebnog značaja. Obilježja država siromašnih sirovinama i država koje su nazadovale zbog [[rat]]ova ili korupirane vlasti kao što su [[Afganistan]], [[Bangladeš]], [[Mjanmar]], [[Laos]], [[Kambodža]] i [[Vijetnam]] kao i bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji su kao i prije poljoprivredno orjentirana proizvodnja uslovljena njihovom topografijom. Većina država u centralnoj i sjevernoj Aziji bili su do raspada 1990/1991. dio Sovjetskog saveza te tako planski orjentirane privrede. Ekonomija ovih zemalja je najvećim dijelom obilježena poljoprivredom i [[Teška industrija (privreda)|teškom industrijom]]. Bogatstvo sirovinama u nekim područjima poput nafte i zemnog plina naročito oko Kaspijskog jezera i ponegdje u sibirskoj tundri sve više dobijaju na značaju, zbog povećane svjetske potražnje za energentima noseći sa sobom i određene nepoželjne posljedice za stanovništvo kao što su zagađenje okoline, korupcija i ratovi. === Zalivske države === U jugozapadnoj Aziji, privrede gotovo svih država određene su proizvodnjom [[nafta|nafte]]. Najveće svjetski poznate rezerve nafte nalaze se na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]] i okolnom području oko [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]], među kojima kraljevina Saudijska Arabija raspolaže sa najbogatijim naftnim poljima. Ostale zemlje proizvođači nafte su Iran i Irak. I pored malo brojnog stanovništva i malehne površine, državice poput emirata Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kao i kraljevine [[Bahrein]] zbog izvoza i prodaje nafte ubrajaju se među najbogatije zemlje na svijetu. == Religija, mitologija i filozofija == Mnoga područja Azije, između ostalih [[Mezopotamija]], dolina rijeke [[Ind]] (vidi [[civilizacije doline Inda]]), [[Historija Irana|Iran]] i [[Historija Kine|Kina]], smatraju se "kolijevkom civilizacije". Razvojem [[civilizacija|civilizacije]] i ranih naprednih kultura u ovom području došlo je postepeno i do pojave i širenja brojnih [[religija]]. Sve religije opisane općenito kao "svjetske religije" imaju svoje porijeklo u Aziji. Sa preko milijardu vjernika, islam je najraširenija religija Azije obuhvatajući više od četvrtine ukupnog stanovništva kontinenta. Muslimani čine većinu stanovništva u više od polovine svih država Azije.<ref name="faz832013" /><ref name="almanac" /> == Države == {| class=wikitable |- style="background:#ececec;" ! Država ! Glavni grad ! Državno uređenje ! Gustina naseljenosti (po km²) ! Površina (km²) ! Stanovnika (2002-07-01 pribl.) |- | {{flagcountry|Avganistan}} | [[Kabul]] | [[Islamska republika]] | style="text-align:right;"| 43 | style="text-align:right;"| 647.500 | style="text-align:right;"| 27.755.775 |- | {{flagcountry|Azerbejdžan}} | [[Baku]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 90 | style="text-align:right;"| 86.600 | style="text-align:right;"| 7.798.497 |- | {{flagcountry|Bangladeš}} | [[Daka]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 926 | style="text-align:right;"| 144.000 | style="text-align:right;"| 133.376.684 |- | {{flagcountry|Bahrein}} | [[Manama]] | [[Tradicionalna monarhija]] | style="text-align:right;"| 987 | style="text-align:right;"| 665 | style="text-align:right;"| 656.397 |- | {{flagcountry|Brunej}} | [[Bandar Seri Begavan]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 61 | style="text-align:right;"| 5.770 | style="text-align:right;"| 350.898 |- | {{flagcountry|Butan}} | [[Timbu]] | [[Ustavna monarhija|Parlamentarna monarhija]] | style="text-align:right;"| 45 | style="text-align:right;"| 47.000 | style="text-align:right;"| 2.094.176 |- | {{flagcountry|Vijetnam}} | [[Hanoj]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 246 | style="text-align:right;"| 329.560 | style="text-align:right;"| 81.098.416 |- | {{flagcountry|Gruzija}} | [[Tbilisi]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 71 | style="text-align:right;"| 69.700 | style="text-align:right;"| 4.960.951 |- | {{flagcountry|Izrael}} | [[Jerusalim]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 290 | style="text-align:right;"| 20,770 | style="text-align:right;"| 6.029.529 |- | {{flagcountry|Indija}} | [[Nju Delhi]] | [[Savezna republika|Federalna republika]] | style="text-align:right;"| 318 | style="text-align:right;"| 3.287.590 | style="text-align:right;"| 1.045.845.226 |- | {{flagcountry|Indonezija}} | [[Džakarta]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 121 | style="text-align:right;"| 1.919.440 | style="text-align:right;"| 231.328.092 |- | {{flagcountry|Irak}} | [[Bagdad]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 55 | style="text-align:right;"| 437.072 | style="text-align:right;"| 24.001.816 |- | {{flagcountry|Iran}} | [[Teheran]] | [[Islamska republika]] | style="text-align:right;"| 40 | style="text-align:right;"| 1.648.000 | style="text-align:right;"| 66.622.704 |- | {{flagcountry|Istočni Timor}} | [[Dili]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 63 | style="text-align:right;"| 15.007 | style="text-align:right;"| 952.618 |- | {{flagcountry|Japan}} | [[Tokio]] | [[Ustavna monarhija|Parlamentarna monarhija]] | style="text-align:right;"| 336 | style="text-align:right;"| 377.835 | style="text-align:right;"| 126.974.628 |- | {{flagcountry|Jemen}} | [[Sana (Jemen)|Sana]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 35 | style="text-align:right;"| 527.970 | style="text-align:right;"| 18.701.257 |- | {{flagcountry|Jermenija}} | [[Jerevan]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 112 | style="text-align:right;"| 29.800 | style="text-align:right;"| 3.330.099 |- | {{flagcountry|Jordan}} | [[Aman]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 58 | style="text-align:right;"| 92.300 | style="text-align:right;"| 5.307.470 |- | {{flagcountry|Južna Koreja}} | [[Seul]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 492 | style="text-align:right;"| 99.646 | style="text-align:right;"| 49.024.737 |- | {{flagcountry|Kazahstan}} | [[Astana]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 6,2 | style="text-align:right;"| 2.717.300 | style="text-align:right;"| 16.741.519 |- | {{flagcountry|Kambodža}} | [[Pnom Pen]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 71 | style="text-align:right;"| 181.040 | style="text-align:right;"| 12.775.324 |- | {{flagcountry|Katar}} | [[Doha]] | [[Apsolutna monarhija]] | style="text-align:right;"| 69420 | style="text-align:right;"| 11.437 | style="text-align:right;"| 793.341 |- | {{flagcountry|Kina|name=NR Kina}} | [[Peking]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 134 | style="text-align:right;"| 9.596.960 | style="text-align:right;"| 1.284.303.705 |- | {{flagcountry|Kipar}} | [[Nikozija]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 83 | style="text-align:right;"| 9.250 | style="text-align:right;"| 775.927 |- | {{flagcountry|Kirgistan}} | [[Biškek]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 24 | style="text-align:right;"| 198.500 | style="text-align:right;"| 4.822.166 |- | {{flagcountry|Kuvajt}} | [[Kuvajt]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 118 | style="text-align:right;"| 17.820 | style="text-align:right;"| 2.111.561 |- | {{flagcountry|Laos}} | [[Vijentijan]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 24 | style="text-align:right;"| 236.800 | style="text-align:right;"| 5.777.180 |- | {{flagcountry|Liban}} | [[Bejrut]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 354 | style="text-align:right;"| 10.400 | style="text-align:right;"| 3.677.780 |- | {{flagcountry|Maldivi}} | [[Male]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 1.070 | style="text-align:right;"| 300 | style="text-align:right;"| 320.165 |- | {{flagcountry|Malezija}} | [[Kuala Lumpur]] | [[Ustavna monarhija|Parlamentarna monarhija]] | style="text-align:right;"| 69 | style="text-align:right;"| 329.750 | style="text-align:right;"| 22.662.365 |- | {{flagcountry|Mjanmar}} | [[Nejpjido]] | [[Savezna republika]] | style="text-align:right;"| 62 | style="text-align:right;"| 678.500 | style="text-align:right;"| 42.238.224 |- | {{flagcountry|Mongolija}} | [[Ulan Bator]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 1,7 | style="text-align:right;"| 1.565.000 | style="text-align:right;"| 2.694.432 |- | {{flagcountry|Nepal}} | [[Katmandu]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 184 | style="text-align:right;"| 140.800 | style="text-align:right;"| 25.873.917 |- | {{flagcountry|Oman}} | [[Maskat]] | [[Apsolutna monarhija]] | style="text-align:right;"| 13 | style="text-align:right;"| 212.460 | style="text-align:right;"| 2.713.462 |- | {{flagcountry|Pakistan}} | [[Islamabad]] | [[Savezna republika]] | style="text-align:right;"| 184 | style="text-align:right;"| 803.940 | style="text-align:right;"| 147.663.429 |- | {{flagcountry|Rusija}} | [[Moskva]] | [[Savezna republika|Federalna republika]] | style="text-align:right;"| 8,5 | style="text-align:right;"| 17.075.200 | style="text-align:right;"| 144.978.573 |- | {{flagcountry|Saudijska Arabija}} | [[Rijad]] | [[Apsolutna monarhija]] | style="text-align:right;"| 12 | style="text-align:right;"| 1.960.582 | style="text-align:right;"| 23.513.330 |- | {{flagcountry|Severna Koreja}} | [[Pjongjang]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 184 | style="text-align:right;"| 120.540 | style="text-align:right;"| 22.224.195 |- | {{flagcountry|Singapur}} | [[Singapur]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 6.430 | style="text-align:right;"| 693 | style="text-align:right;"| 4.452.732 |- | {{flagcountry|Sirija}} | [[Damask]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 93 | style="text-align:right;"| 185.180 | style="text-align:right;"| 17.155.814 |- | {{flagcountry|Republika Kina}} | [[Taipei]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 640 | style="text-align:right;"| 35.980 | style="text-align:right;"| 22.814.636 |- | {{flagcountry|Tajland}} | [[Bangkok]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 121 | style="text-align:right;"| 514.000 | style="text-align:right;"| 62.354.402 |- | {{flagcountry|Tadžikistan}} | [[Dušanbe]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 47 | style="text-align:right;"| 143.100 | style="text-align:right;"| 6.719.567 |- | {{flagcountry|Turkmenistan}} | [[Ašhabad]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 9,6 | style="text-align:right;"| 488.100 | style="text-align:right;"| 4.688.963 |- | {{flagcountry|Turska}} | [[Ankara]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 86 | style="text-align:right;"| 780.580 | style="text-align:right;"| 67.308.928 |- | {{flagcountry|Uzbekistan}} | [[Taškent]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 57 | style="text-align:right;"| 447.400 | style="text-align:right;"| 25.563.441 |- | {{flagcountry|Filipini}} | [[Manila]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 282 | style="text-align:right;"| 300.000 | style="text-align:right;"| 84.525.639 |- | {{flagcountry|Šri Lanka}} | [[Sri Džajavardenepura Kote]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 298 | style="text-align:right;"| 65.610 | style="text-align:right;"| 19.576.783 |- | {{flagcountry|MAC}} (NRK) | | | style="text-align:right;"| 18.000 | style="text-align:right;"| 25 | style="text-align:right;"| 461.833 |- | {{flagcountry|HKG}} (NRK) | | | style="text-align:right;"| 6.688 | style="text-align:right;"| 1.092 | style="text-align:right;"| 7.303.334 |- | {{flagcountry|UAE}} | [[Abu Dabi]] | [[Apsolutna monarhija]] | style="text-align:right;"| 30 | style="text-align:right;"| 82.880 | style="text-align:right;"| 2.445.989 |} == Ekonomski i politički savezi i organizacije == [[Datoteka:Map of League of Arab States countries.png|thumb|250px|lijevo|Arapska liga]] [[Datoteka:ASEAN Plus Three members.png|thumb|250px|ASEAN i ASEAN+3]] [[Datoteka:ECO Map.png|thumb|250px|ECO]] [[Arapska liga]] osnovana je kao savez arapskih država 22. marta 1945. u [[Kairo|Kairu]], gdje ima i sjedište. Sastoji se iz 22 zemlje članice sa područja Azije i Afrike, uključujući i Palestinu. Osnovni cilj Arapske lige je osnaženje veza između zemalja članica na političkom, kulturnom, socijalnom i ekonomskom području. Osim toga, zalaže se za nezavisnost i suverenost članica i očuvanja arapskih interesa u vanjskoj politici te ublažavanje kriza i smanjenju napetosti unutar lige. Zemlje članice Arapske lige iz Azije su: Bahrein, Irak, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati. U septembru 1960. države Iran, Irak, Kuvajt i Saudijska Arabija zajedno sa južnoameričkom državom [[Venecuela|Venecuelom]] osnovali su u [[Bagdad]]u [[OPEC|Organizaciju zemalja izvoznica nafte]] (OPEC), kojoj su se kasnije pridružile zemlje proizvođači nafte Katar (1961.), Indonezija (1962.) i Ujedinjeni Arapski Emirati (1967.). Zemlje članice OPEC-a iz Azije, Afrike i Južne Amerike zajedno proizvode oko 40% ukupne svjetske godišnje proizvodnje nafte a raspolažu sa oko tri četvrtine poznatih svjetskih zaliha. Ciljevi OPEC-a su zajednička naftna politika, da bi se zajedničkim akcijama osigurali od pada cijena nafte i ujedno osigurale svjetsku ponudu nafte. Putem fiksno određenih kvota proizvodnje za pojedinačne članice OPEC-a regulirana je proizvodnja nafte. Osim OPEC-a, brojne države su pristupile i Organizaciji arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC), koju su osnovali 1968. Kuvajt, [[Libija]] i Saudijska Arabija zajedno sa politički konzervativnim arapskim zemljama Azije i sjeverne Afrike kao protivteža OPEC-u. Druge članice OAPEC-a iz Azije su Bahrein, Irak, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati. '''[[ASEAN]]''' (''Savez država jugoistočne Azije'') osnovan je 8. augusta 1967. kao politička, ekonomska i kulturna organizacija država jugoistočne Azije: Tajlanda, Indonezije, Malezije, Filipina i Singapura. Njegov cilj je bio i jeste zajednički rad na povećanju ekonomskog rasta, socijalnog napretka i političke stabilnosti u tom području. Osnovan za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]], savez je od svojih početaka bio [[kapitalizam|kapitalističko]]-tržišno orijentiran i povezan sa zapadnim industrijskim zemljama i stoji kao konkurencija komunističkoj plansko orjentiranoj Narodnoj Republici Kini. [[Sultan]]at [[Brunej]] je 1984. pristupio ASEAN-u, te Vijetnam 1995, Mjanmar i Laos 1997. te [[Kambodža]] 1999. godine. Papua Nova Gvineja ima status posmatrača. Osnivanjem ASEAN slobodne trgovinske zone (AFTA) 1. januara 2003. godine stvoren je slobodno tržište kojem pripadaju sve članice ASEAN-a. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] su u pregovorima za pristup ovoj zajednici slobodne trgovine. Pojam ''ASEAN plus three'' (ASEAN plus tri) označava zajedničku konferenciju država ASEAN-a sa Kinom, Japanom i Južnom Korejom. U Tajlandu je 2000. osnovana Inicijativa Čiang-Mai, koja je utvrdila jačanje saradnje država ASEAN plus tri u finansijskom sektoru.<ref name="china3" /> Iran, Pakistan i [[Turska]] osnovali su 1985. Organizaciju za ekonomsku saradnju (ECO), iz koje je trebala također nastati slobodna trgovinska zona. Nakon raspada Sovjetskog saveza, saradnji sa ovim savezom pristupili su i Afganistan, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Međunarodni značaj ove organizacije je prvenstveno zbog bogatih prirodnih resursa i strateškog položaja kao tranzitni koridor za ove robe prema Evropi i prema Kini. == Reference == {{reflist|2|refs= <ref name="britannica">"[http://www.britannica.com/eb/article-9110518/Asia Asia]". ''Encyclopædia Britannica''. 2006. Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc.</ref> <ref name="undesa">United Nations, Department of Economic and Social Affairs: ''World Population Prospects: The 2010 Revision'', podaci: [http://esa.un.org/wpp/unpp/panel_population.htm online]</ref> <ref name="nationmaster">[http://www.nationmaster.com/graph/hea_lif_exp_at_bir_tot_pop-life-expectancy-birth-total-population Statistika očekivane starosti]</ref> <ref name="faz832013">[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] od 8. marta 2013, str. 6-7: ''Die Weltreligionen''</ref> <ref name="almanac">Time Almanac (Encyclopaedia Britannia) 2010, str. 508. Chicago 2010</ref> <ref name="china3">{{Cite journal | last = Rana | first = Pradumna B. | title = Monetary and Financial Cooperation in East Asia: The Chiang Mai Initiative and Beyond (serija: Economics Research Department Working Paper Series) | url = http://www.adb.org/Documents/ERD/Working_Papers/wp006.pdf | date = 2002 | format = PDF | accessdate = 2010-01-23 | archive-date = 2010-12-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101206173441/http://www.adb.org/Documents/ERD/Working_Papers/wp006.pdf | dead-url = yes }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book | ref=harv | title=The myth of continents: a critique of metageography | url=https://archive.org/details/mythofcontinents0000lewi |first=Martin W. |last= Lewis |first2= Kären |last2= Wigen |publisher=University of California Press |year= 1997 |isbn= 0-520-20743-2 | location=Berkeley and Los Angeles}} * {{cite book | ref=harv | first=Michael | last=Ventris | first2=John | last2=Chadwick | title=Documents in Mycenaean Greek | edition=2nd | year=1973 | location=Cambridge | publisher=University Press}} * Higham, Charles. ''Encyclopedia of Ancient Asian Civilizations''. Facts on File library of world history. New York: Facts On File, 2004. * Kamal, Niraj. "Arise Asia: Respond to White Peril". New Delhi:Wordsmith,2002, {{ISBN|978-81-87412-08-3}} * Kapadia, Feroz, and Mandira Mukherjee. ''Encyclopaedia of Asian Culture and Society.'' New Delhi: Anmol Publications, 1999. * Levinson, David, and Karen Christensen. ''Encyclopedia of Modern Asia''. New York: Charles Scribner's Sons, 2002. * {{cite book |author =Bhagwat S.B.|title = Foundation of geology|publisher = Global Vision Publishing Ho|year =2009|volume =1|pages =218|isbn=8182202752|ref=Bhagwat}} * {{cite book |author =Duka C.|title = World Geography|publisher = Rex Bookstore, Inc.|year =2007|pages =218|isbn=971234696X|ref=Duka}} * {{cite book |author =Кондрашов А.П.|title = Новейшая книга фактов: для самых умных и любознательных в вопросах и ответах : в 3-х томах|publisher = RIPOL classic|year =2008|volume =1|pages =494|isbn=538600347X|ref=Кондрашов}} * {{cite book |author =Чубарьян А.О.|title = Российский европеизм|location =М.|publisher = ОЛМА-ПРЕСС|year = 2005 |pages = 416|isbn = 5-224-05369-2|ref=Чубарьян}} * [http://www.csr-nw.ru/upload/file_category_695.pdf Участие России в Азиатской интеграции]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Asia}} * [http://www.pogodak.rs/putovanja/azija/ Putovanja po Aziji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150317034121/http://www.pogodak.rs/putovanja/azija/ |date=2015-03-17 }} - veći broj članaka o Aziji sa mnogo fotografija * {{cite web | title=Display Maps | work=The Soil Maps of Asia | publisher=European Digital Archive of Soil Maps – EuDASM | url=http://eusoils.jrc.ec.europa.eu/esdb_archive/EuDASM/asia/indexes/idx_country.htm | accessdate=26 July 2011}} * {{cite web | title=Asia Maps | work=Perry-Castañeda Library Map Collection | url=http://www.lib.utexas.edu/maps/asia.html | publisher=University of Texas Libraries | accessdate=20 July 2011 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718061834/http://www.lib.utexas.edu/maps/asia.html | archivedate=2011-07-18 | deadurl=no }} * {{cite web | title=Asia | publisher=Norman B. Leventhal Map Center at the Boston Public Library | url=http://maps.bpl.org/search_advanced/?mtid=786 | accessdate=26 July 2011 | archivedate=2011-09-29 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929144209/http://maps.bpl.org/search_advanced/?mtid=786 | deadurl=yes }} * {{cite journal | title=What is Asia? | url=http://afe.easia.columbia.edu/geography/geo_whatis.html | first=Philp | last=Bowring | journal=Eastern Economic Review | volume=135 | number=7 | date=12 February 1987 | publisher=Columbia University Asia For Educators | access-date=2015-04-17 | archive-date=2011-07-28 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110728121004/http://afe.easia.columbia.edu/geography/geo_whatis.html | dead-url=yes }} {{Geografija Azije}} {{Regije svijeta}} [[Kategorija:Azija| ]] [[Kategorija:Kontinenti]] 5xhc73gdvm1eify0t7ayk07fv243c5n Biohemija 0 3451 42600304 42583173 2026-05-19T00:50:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600304 wikitext text/x-wiki '''Biokemija''' ili '''biohemija''' je [[kemija]] života, most između [[biologija|biologije]] i kemije koji proučava kako kompleksne [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]] stvaraju život. Biohemija je hibridni deo hemije koji konkretno proučava hemijske procese u živim organizmima.<ref>{{VoetBiochemistry3rd}}</ref> Ovaj članak diskutuje samo kopnenu biohemiju, koja počiva na [[ugljenik]]u i [[voda|vodi]]. Kako svi oblici života koje danas imamo na planeti imaju zajedničko poreklo, prema tome imaju i slične biohemije, kao što su [[genetski kod|genetska šifra]] i [[stereohemija]] mnogih biomolekula. Nepoznato je da li su naizmenične biohemije uopšte i moguće.<ref name="Metzler 2001"/><ref name="Sen 2007"/> [[Datoteka:DNA orbit animated.gif|thumb|290px|Kompjuterski prikaz DNK molekula ({{PDB2|1D65}})<ref>{{Cite journal |title = Molecular structure of the B-DNA dodecamer d(CGCAAATTTGCG)2. An examination of propeller twist and minor-groove water structure at 2.2 A resolution |author = Edwards K.J., Brown D.G., Spink, N., Skelly J.V., Neidle S. |journal = J.Mol.Biol. |year = 1992 |volume = 226 |pages = 1161-1173 |pmid = 1518049 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1518049?dopt=Abstract}}</ref>]] Biohemija proučava strukturu i funkciju celularnih komponenti, kao što su [[protein]]i, [[ugljeni hidrati]], [[lipid]]i, [[Nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] i ostali [[biomolekuli]]. Iako postoji ogroman broj različitih biomolekula, oni se često sastoje od istih jedinica koje se ponavljaju [[monomeri|monomera]], ali koji se ponavljaju u različitim sekvencima. Nedavno, biohemija je počela da se fokusira na proučavanje reakcija u kojima su [[katalizator]]i [[enzim]]i, i na proučavanje osobina [[protein]]a. Biohemija metabolizma ćelije i biohemija [[endokrini sistem|endokrinog sistema]] su dva domena koja su intezivno studirana. Druge oblasti koje spadaju pod pojam biohemije su [[genetski kod|genetska šifra]] ([[DNK]], [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]), [[sinteza proteina]], [[transport kroz ćelijsku membranu]] i [[transdukcija signala]]. == Razvoj biohemije == [[Datoteka:Justus_von_Liebigs_Labor,_1840.jpg|thumb|left|Justus von Liebig u svojoj laboratoriji 1840. u doba kada je današnja biohemija bila poznata kao ''fiziološka hemija''. Šest godina kasnije otkrio je aminokiselinu [[tirozin]].]] U početku se verovalo da na žive materije zakoni nauke deluju drugačije od neživih materija. Verovalo se da samo živa bića mogu da proizvedu molekule života (od prethodno postojećih živih molekula). Međutim [[1828]] [[Fridrih Voler]] je objavio stručni rad koji je za temu imao [[sinteza uree|sintezu uree]], pritom dokazavši da [[organska jedinjenja]] mogu biti stvorena veštačkim putem.<ref name="Ben-Menahem 2009"/><ref name="Kauffman 2001"/> Početkom biohemije se najčešće uzima za trenutak kada je pronađen prvi [[enzim]], diastaza, [[1833]] od strane [[Anselm Pajen|Anselma Pajena]]. Veruje se da je [[1903]] nemački naučnik Karl Nojber dao nauci današnje ime '''biohemija'''. Od tada biohemija je naveliko napredovala, naročito tokom sredine 20-tog veka, sa otkrićem i razvojem metoda kao što su [[hromatografija]], [[rentgentska difrakcija]], [[nuklearna magnetna rezonanca]]- '''NMR''', [[radioizotopsko obeležavanje]], [[elektronska mikroskopija]] i simulacija molekularne dinamike. Zahvaljujući ovim metodima naučnici su otkrili i detaljno analizirali mnoge molekule kao i aktivnosti u samim ćelijama na molekularnom nivou kao što su putevi metabolizma u ćelije, tj [[glikoliza]] i [[Krebsov ciklus]] (takozvani ''ciklus [[Limunska kiselina|limunske kiseline]]''). Danas, otkrića u oblasti biohemije se koriste u mnogim stručnim oblastima, od [[genetika|genetike]] i [[molekularna biologija|molekularne biologije]] do [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[medicina|medicine]]. Prva upotreba biohemije je najverovatnije bila pre 5000 godina pravljenjem hleba koristeći [[kvasac]]. == Okvir proučavanja == Biohemija se bavi: *proučavanjem strukture biomolekula: kako su one građene, kakva je molekularna organizacija nekog organizma, kako molekularne jedinice nastaju i kako jedne s drugim reagiraju. *proučavanjem razmjene materija: kako se određene supstance mijenjaju djelovanjem živih bića, koje bioenergetske pretpostavke su neophodne za to, koji [[katalizator|biokatalizatori]] su uključeni, kako djeluju određeni mehanizmi pretvaranja supstanci i kako se razmjena materija upravlja i kontrolira. *proučavanjem razmjene informacija unutar nekog organizma kao i između organizama; kako se informacije skladište, pozivaju i dalje prosljeđuju, kako se koordiniraju različiti sistemi unutar neke [[ćelija (biologija)|ćelije]], između različitih ćelija i između organizama. U tom aspektu, ona se koncentrira na proučavanja određenih klasa supstanci kao što su [[nukleinske kiseline]], [[bjelančevine]], [[lipidi|masti]], [[ugljikohidrati]] kao i njihovi derivati, a one se općenito nazivaju i biomolekule. Pretežni dio biohemijski važnih procesa odigravaju se unutar živih bića odnosno u pretežno vodenom okruženju. == Metode == U biohemiji se primjenjuju brojne metode iz različitih oblasti. Klasična biohemija najviše se oslanja prvenstveno na [[analitička hemija|analitički hemiju]], [[organska hemija|organsku hemiju]], [[fizikalna hemija|fizikalnu hemiju]] i [[fizika|fiziku]]. Pri tom su među najvažnijim tehnikama u biohemiji u upotrebi (ultra-)centrifugiranje, SDS-gel-elektroforeza, [[hromatografija]], [[elektroforeza]], [[spektroskopija]], radioaktivno obilježavanje (radioaktivni traser, marker), [[izotop]]ske tehnike, [[kristalizacija]], potenciometrijske, elektrometrijske, [[polarografija|polarografske]] i manometrijske tehnike i druge. Posljednjih nekoliko godina do izražaja su došle i molekularnobiološke metode i metode iz oblasti informatike, [[mikrobiologija|mikrobiologije]] i drugih oblasti. Također, u modernoj biohemiji koriste se kvantitativna mjerenja i analize rezultata matematičkim metodama i postavljanje formalnih teorija pomoću [[matematika|matematike]]. == Podela == U zavisnosti od načina posmatranja, dio biohemije koja se bavi bolestima čovjeka naziva se ''medicinska biohemija''. Dalje, postoji i ''ekobiohemija'' koja se bavi [[ekosistem]]ima. Biljna biohemija proučava [[biljke]], dok imunološki sistem proučava [[imunologija]], a [[neurohemija]] se bavi nervnim sistemom. Također, prema grupama hemijskih spojeva biohemija se može podijeliti naprimjer na hemiju bjelančevina, biohemiju nukleinskih kiselina, biohemiju ugljikohidrata te biohemiju masti. Hemija prirodnih supstanci obuhvata grupu malih molekula. [[Enzimologija]] i provođenje signala (trandukcija) predstavljaju posebni fokus izučavanja biohemije. [[Biofizikalna hemija]] proučava biomolekule i živa bića metodama [[fizikalna hemija|fizikalne hemije]]. == Biomolekuli == U biohemiji se javljaju četiri glavne klase molekula (često zvanih [[biomolekul]]i): [[ugljeni hidrat]]i, [[lipid]]i, [[protein]]i, i [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]]. Mnogi biološki molekuli su [[polimer]]i: u toj terminologiji, '''''[[monomer]]i''''' su relativno mali molekuli koji se vezuju jedan za drugi i kreiraju velike [[makromolekul]]e poznate kao '''''polimeri'''''. Kad se monomeri povezuju pri sentizi [[Biopolimer|bioloških polimera]], oni podležu procesu koji se zove [[Reakcija dehidracije|dehidraciona sinteza]]. Različiti makromolekuli mogu da formiraju veće komplekse, koji su obično neophodni za biološku aktivnost. === Karbohidrati === Funkcije karbohidrata su skladište energije i struktura. '''Šećeri''' su '''karbohidrati''', međutim postoje i karbohidrati koji nisu šećeri. Na Zemlji karbohidrati su najrasprostranjeniji biomolekuli. Najjednostavniji karbohidrat je [[monosaharidi|monosaharid]], koji se između ostalog sastoji od [[ugljenik]]a, [[vodik|vodonika]], i [[kiseonik]]a, u odnosu 1:2:1 sa generalnom formulom '''C<sub>n</sub>H<sub>2n</sub>O''' gde je ''n'' najmanje 3. [[Glukoza]], jedan od najbitnijih karbohidrata, je primer [[monosaharidi|monosaharida]]. Kao i [[fruktoza]], šećer koji daje voću sladak ukus. Dva monosaharida mogu biti spojena zajedno pomoću [[dehidracije]], reakcije u kojoj se na svaka dva spojena monosaharida dobija jedan [[molekula|molekul]] [[voda|vode]]. U toj reakciji sa jednog monosaharida se otkida jedan [[atom]] [[vodik|vodonika]], a sa drugog monosaharida se otkida [[hidroksilna grupa]] (''-OH'') i takva dva monosaharida se spoje, dok se njihovim spajanjem dobija jedan molekul vode '''H–OH''' tj. '''H<sub>2</sub>O'''. Novonastali molekul od sva monosaharida se sada naziva [[disaharid]]. Obrnuti proces, stvaranje dva monosaharida od jednog disaharida se naziva [[hidroliza]] kada molekul vode napadne vezu između dva spojena šećera. Napoznatiji [[disaharid]] je [[saharoza]], obični šećer, koji se u naučnom kontekstu zove '''kuhinjski šećer''' kako bi se razlikovao od ostalih šećera. [[Saharoza]] se sastoji od molekula [[glukoza|glukoze]] i molekula [[fruktoza|fruktoze]]. Drugi važan disaharid je [[laktoza]], koji se sastoji od spojenih molekula [[glukoza|glukoze]] i [[galaktoza|galaktoze]]. Većina ljudi sa godinama smanjuje proizvodnju [[enzim]]a [[laktaza|laktaze]] koji pomoću reakcije hidrolize razdvaja laktozu u monosaharide, glukozu i galaktozu. Rezultat smanjivanja broja laktaze u organizmu dovodi do ''netolerancije laktoze'', odnosno u toj starosnoj grupi ljudi sa smanjenjim brojem enzima ne mogu da piju mleko i mlečne proizvode. Kada se nekoliko, 3 do 6, monosaharida spoje, taj lanac molekula se zove [[oligosaharid]]i (''oligo'' znači više). Ovi molekuli se često koriste kao markeri i signali, ali imaju i druge uloge. Mnogi monosaharidi spojeni zajedno nazivaju se [[polisaharidi]]ma. Oni mogu biti spojeni zajedno u jednom dugom linearnom lancu, ili mogu biti razgranati. Dva najčešća polisaharida su [[celuloza]] i [[glikogen]], oba se sastoje od ponavljajućih monomera glukoze. Biljke stvaraju celulozu koja je važna strukturna konponenta [[ćelijski zid|ćelijskog zida]]. LJudska bića niti mogu da proizvedu celulozu niti mogu da je vare. Glikogen je karbohidrat koji ljudi i životinje koriste kao skladište energije. [[Glukoza]] je važan izvor energije u većini oblika života. Veliki broj kataboličkih procesa( videti [[katabolizam]])je moguć zahvaljujući glukozi. Glukoza se upotrebljava u jednom veoma važnom procesu -[[glikoliza]], u kojem je cilj da se od jednog molekula glukoze dobiju dva molekula [[piruvat]]a, iz čega sledi produkcija dva molekula [[ATP]]-a, energija ćelije, zajedno sa dva reduktovana ekivalenta u formi [[NAD]]-a koji se pretvara u [[NADH]]. Ovaj proces ne zahteva kiseonik. Ako kiseonik nije dostupan NADH se prebaci u prvobitan oblik, NAD; konvertovanjem pirivata u [[Mlečna kiselina|laktat]] (kod čoveka na primer) ili u [[etanol]] (kod gljiva). U [[aerobna ćelija|aerobnim ćelijama]] sa dovoljno [[kiseonik]]a, kao mnoge ljudske ćelije, [[piruvat]] dalje može biti predmet procesa [[metabolizam|metabolizma]]. Pirivat se može promeniti (međutim ova reakcija nije povratna) u [[acetil-CoA]], dajući pritom jedan [[ugljenik]]ov atom kao nusprodukat [[ugljen-dioksid]]a, pritom stvarajući još jedan molekul [[ATP]]-a i redukujući još jedan NAD (NAD u NADH). Dva molekula [[acetil-CoA]] (dobijenih od jednog molekula [[glukoza|glukoze]]) se zatim uključuju u [[Krebsov ciklus]], pritom stvarajući još dva molekula ATP-a, 6 molekula NADA i dva molekula FADH2. Ukupan broj molekula ATP-a koji se dobija ovim putem je 32. Jasno se vidi iz ovoga da kompletna okisdacija glukoze omogućava organizam sa mnogo energije, i iz toga sledi da se kompleksan život na Zemlji pojavio tek onda kad je atmosfera u sebi imala velike količine kiseonika. Kod kičmenjaka, npr. ljudi, kontraktovanjem mišića, na primer tokom trčanja, dizanja tegova, brzog hoda, organizam ne dobija dovoljno kiseonika kako bi održao nivo energije kako bi ove radnje bile uopšte i moguće. Kada dođe to tog slučaja onda se ćelije prebacuju sa '''aerobnog metabolizma''' (kad je kiseonik dostupan) u '''anaerobni metabolizam''' (kad kiseonik nije dostupan) i pretvajaru glukozu u laktat, laktičku kiselinu. [[Jetra]] može da regeneriše glukozu, procesom '''glukoneogeneze'''. === Proteini === ''Glavni članak'': [[Protein]] [[Image:1GZX Haemoglobin.png|mini|250px|Struktura proteina [[hemoglobin]]]] Kao i gore navedeni [[ugljeni hidrat]]i, neki [[protein]]i imaju isključivo strukturnu ulogu. Na primer, kretanje proteina kao što su '''[[aktin]]''' i '''[[miozin]]''' omogućavaju kontraktovanje mišića. Jedna od bitnih osobina proteina je njihova specifičnost, što znači da se vezuju samo na određene molekule i jedinjenja. Takva vrsta proteina su '''antitela'''. [[Antitelo|Antitela]] se vezuju samo za određene molekule. Ova specifičnost proteina je veoma korisna u dijagnostici, ako ne i jedini način dijagnostike. Test '''ELISA''' je jedan od testova korišćen kako bi se detektovalo prisustvo HIV virusa, virusa odgovornog za [[sida|sidu]]. Kako su antitela specifična, ona se vezuju samo za biomolekule koji se pojavljuju u telu kada je pacijent već oboleo od virusa side. Kada se vrši testiranje sa testom ELISA, ako se utvrdi prisutnost određenih antitela koja se vezuju za biomolekule HIV virusa, onda sa sigurnošću možemo da kažemo da osoba ima [[HIV|HIV virus]]. Jedan od najvažnijih vrsta proteina su [[enzim]]i. Enzimi su prirodni katalizatori, i imaju veliku ulogu u kinetici bioloških reakcija, tj prema potrebi mogu da ubrzaju ili uspore reakciju. Veoma su specifični, i vezuju se za samo unapred određene biomolekule. Protein je lanac napravljen od '''amino kiselina'''. [[Aminokiselina|Amino kiselina]] se sastoji od [[ugljenik]]ovog atoma koji je povezan za četiri grupe. Jedna grupa je Amino grupa, '''–NH<sub>2</sub>''', druga grupa je karboksilna kiselina, '''–COOH''', treća grupa je jednostavan [[vodonik]]ov atom, '''-H''', i četvrta grupa se obeležava sa '''-R''' i po toj grupi se amino kiseline razlikuju jedna od druge. Amino kiseline su povezane [[peptidna veza|peptidnim vezama]]. === Lipidi === ''Glavni članak'': [[Lipid]]i Lipidi su jedinjenja koja imaju različite uloge i osobine, a jedna od bitnijih osobina je da su nepolarni, mada ima i veliki broj polarnih lipida. Pod polarnim se podrazumeva da imaju afinitet ka vodi, tj da su '''hidrofilni''', dok nepolarni lipidi znače da nemaju afinitet prema vodi i da su '''hidrofobni'''. Poznati lipidi su vosak, fosfolipidi, glikolipidi, terpenoidi i [[steroidi]]. Mogu biti cirkularnog ili linearnog oblika, kao i fleksibilni ili rigidni. === Nukleinska kiselina === ''Glavni članak'': [[Nukleinska kiselina]] Nukleinska kiselina je kompleks biohemijskih makromolekula visoke molekularne mase koji se sastoji od nukleotidnih lanaca koji prenose genetičke informacije.<ref name="Krebs 2012"/> Najpoznatije dve nukleinske kiseline su '''Dezoksiribonukleinska kiselina''' [[DNK]] i '''Ribonukleinska kiselina''' [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]. Nukleinske kiseline se nalaze u svim živim ćelijama i virusima. == Nobelovci iz oblasti biohemije == U donjoj galeriji prikazani su neki od najznačajnijih naučnika, dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za istraživanja u oblasti biohemije (ili neke od srodnih disciplina): <gallery> Datoteka:Emil-fischer.jpg|[[Hermann Emil Fischer]] dobio je 1902. [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za svoj rad iz oblasti šećera i [[purin]]a. Datoteka:Otto_Fritz_Meyerhof.jpg|Biohemičar [[Otto Fritz Meyerhof]] zajedno [[Archibald Vivian Hill|Hillom]] dobio je 1922. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] za istraživanja o razmjeni materija u mišićima. Datoteka:Otto_Heinrich_Warburg_(cropped).jpg|Otto Warburg je 1931. dobio Nobelovu nagradu za "otkriće prirode i funkcije fermenata disanja". Stoga je "Medalja Otto Warburg" najvažnije odlikovanje u području biohemije u Njemačkoj. Datoteka:Gerty_Theresa_Cori.jpg|[[Gerty Cori|Gerty]] i [[Carl Ferdinand Cori|Carl Cori]] zajedno sa [[Bernardo Alberto Houssay]]om dobili su 1947. Nobelovu nagradu za svoje biohemijske radove o metabolizmu šećera. Datoteka:Hans_Adolf_Krebs.jpg|Za otkriće ciklusa limunske kiseline Hans Adolf Krebs dobio je Nobelovu nagradu 1953. Datoteka:James_D_Watson.jpg|[[James Watson|James D. Watson]] dobio je Nobelovu nagradu 1962. za svoje istraživanje o DNK. </gallery> == Biohemičar == === Studije === U većini evropskih zemalja postoje studijski odsjeci za biohemiju u tri stepena: diplomski, postdiplomski (magistarski) i doktorski. U Njemačkoj su diplomski studiji 2008. postepeno zamijenjeni uzastopnim magistarskim i doktorskim studijama: * U redovnom studiju, dodiplomski stepen ima 9 ili 10 semestara, a najduže od 13 do 14 semestara te nakon njega student stiče titulu ''diplomirani biohemičar''. * Na magistarskom studiju, studij traje 6 do 8 semestara te nakon njega osoba stiče titulu ''magistar biohemijskih nauka''. * Doktorski studij po pravilu trajue 3 do 4 semestra, te nakon njega se dobija titula ''doktor biohemijskih nauka''. === Specijalistički studije biohemije === U Nemačkoj postoji mogućnost da studenti nakon završetka medicinskog studija pohađaju specijalistički studij za biohemiju (njem. ''Facharzt''). Za to je neophodna još jedna godina daljnjeg studija. Na to se još dodaje i jedna godina studiranja internističke medicine ili [[pedijatrija|pedijatrije]]. Na dan 31. decembar 2010. u Nemačkoj su bila registrirana 102 specijalista za biohemiju. Od njih 52 nisu vršila doktorsku praksu. U toku decenije od 2000. do 2010. broj registriranih stručnih medicinskih biohemičara smanjen je za gotovo 50%. == Reference == {{reflist|2|refs= <ref name="Ben-Menahem 2009">{{cite book |author=Ben-Menahem, Ari |title=Historical Encyclopedia of Natural and Mathematical Sciences |url=http://books.google.com/books?id=9tUrarQYhKMC&pg=PA2982 |year=2009 |publisher=Springer |isbn=978-3-540-68831-0 |page=2982}}</ref> <ref name="Metzler 2001">{{cite book |author=Metzler, David Everett; Metzler, Carol M. |title=Biochemistry: The Chemical Reactions of Living Cells |volume=1 |url=http://books.google.com/books?id=1R_a_D6SSJEC&pg=PA58 |year=2001 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-492540-3 |page=58}}</ref> <ref name="Sen 2007">{{cite journal |author=Sen, Chandan K.; Roy, Sashwati |title=miRNA: Licensed to kill the messenger |journal=DNA Cell Biology |year=2007 |volume=26 |issue=4 |pages=193–194 |pmid=17465885 |doi=10.1089/dna.2006.0567|issn=1044-5498}}</ref> <ref name="Krebs 2012">{{cite book |author=Krebs, Jocelyn E.; Goldstein, Elliott S.; Lewin, Benjamin; Kilpatrick, Stephen T. |title=Essential Genes |url=http://books.google.com/books?id=FzBs_QgihRIC&pg=PA32 |year=2012 |publisher=Jones & Bartlett Publishers |isbn=978-1-4496-1265-8 |page=32}}</ref> <ref name="Kauffman 2001">{{cite journal |author=Kauffman, G.B.; Chooljian, S.H. |title=Friedrich Wöhler (1800–1882), on the bicentennial of his birth |journal=The Chemical Educator |year=2001 |volume=6 |issue=2 |pages=121–133 |doi=10.1007/s00897010444a}}</ref> <!-- <ref name="Butler 2009">{{cite book |author=Butler, John M. |title=Fundamentals of Forensic DNA Typing |url=http://books.google.com/books?id=-OZeEmqzE4oC&pg=PA5 |year=2009 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-096176-7 |page=5}}</ref> <ref name="Fariselli 2007">{{cite journal |author=Fariselli, Piero; Rossi, Ivan; Capriotti, Emidio; Casadio, Rita |title=The WWWH of remote homolog detection: the state of the art |journal=Briefings in Bioinformatics |year=2007 |volume=8 |issue=2 |pages=78–87 |pmid=17003074 |doi=10.1093/bib/bbl032}} {{open access}}</ref> <ref name="Sherwood 2012">{{cite book |author=Sherwood, Lauralee; Klandorf, Hillar; Yancey, Paul H. |title=Animal Physiology: From Genes to Organisms |url=http://books.google.com/books?id=I6X8G8YPdv4C&pg=PA558 |year=2012 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-8400-6865-1 |page=558}}</ref> <ref name="Ulveling 2011">{{cite journal |author=Ulveling, Damien; Francastel, Claire; Hubé, Florent |title=When one is better than two: RNA with dual functions |journal=Biochimie |year=2011 |volume=93 |issue=4 |pages=633–644 |doi=10.1016/j.biochi.2010.11.004 |pmid=21111023}}</ref> --> }} == Literatura == {{refbegin|2}} *{{cite book |author=Fromm, Herbert J.; Hargrove, Mark |title=Essentials of Biochemistry |url=https://archive.org/details/essentialsofbioc0000from |year=2012 |publisher=Springer |isbn=978-3-642-19623-2}} *{{cite book |author=Hunter, Graeme K. |title=Vital Forces: The Discovery of the Molecular Basis of Life |url=https://archive.org/details/vitalforcesdisco0000hunt |year=2000 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-361811-5}} *{{cite book |author=Tropp, Burton E. |title=Molecular Biology |url=https://archive.org/details/molecularbiology0000trop_u7j9 |edition=4th |year=2012 |publisher=Jones & Bartlett Learning |isbn=978-1-4496-0091-4}} * Molekularna Genetika, [[Džejms D. Votson]], 2005, {{ISBN|0-8053-4642-2}} * {{Cite book |ref= harv|title=Understanding DNA: the molecule & how it works |last1= Calladine|first1= Chris R.|last2= Drew|first2= Horace R.|last3= Luisi|first3= Ben F.|last4= Travers|first4= Andrew A. |year=2003 |publisher=Elsevier Academic Press |location=Amsterdam | isbn = 0-12-155089-3}} * {{Cite book |ref= harv|author=Dennis, Carina; Julie Clayton |title=50 years of DNA |url= https://archive.org/details/50yearsofdna00clay|publisher=Palgrave Macmillan |location=Basingstoke |year=2003 | isbn = 1-4039-1479-6}} * Horace Freeland Judson 1979. ''The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology''. Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}. * {{Cite book |ref= harv|last= Olby|first= Robert C. |title=The path to the double helix: the discovery of DNA |publisher=Dover Publications |location=New York |year=1994 | isbn = 0-486-68117-3}}, first published in October 1974 by MacMillan, with foreword by Francis Crick;the definitive DNA textbook,revised in 1994 with a 9 page postscript * Micklas, David. 2003. ''DNA Science: A First Course''. Cold Spring Harbor Press: {{ISBN|978-0-87969-636-8}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ridley|first=Matt|title=Francis Crick: discoverer of the genetic code |url= https://archive.org/details/franciscrickdisc00ridl|publisher=Eminent Lives, Atlas Books |location=Ashland, OH |year=2006 | isbn = 0-06-082333-X}} * {{Cite book |ref= harv|last= Olby|first= Robert C. |title=Francis Crick: A Biography |url= https://archive.org/details/franciscrickhunt0000olby|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |location=Plainview, N.Y |year=2009 | isbn = 0-87969-798-9}} * Rosenfeld, Israel. 2010. ''DNA: A Graphic Guide to the Molecule that Shook the World''. Columbia University Press: {{ISBN|978-0-231-14271-7}} * Schultz, Mark and Zander Cannon. 2009. ''The Stuff of Life: A Graphic Guide to Genetics and DNA''. Hill and Wang: {{ISBN|0-8090-8947-5}} * {{Cite book |ref= harv|author=Gunther Stent Siegmund; James D. Watson |title=The double helix: a personal account of the discovery of the structure of DNA |url= https://archive.org/details/doublehelixperso0000wats_l3l3|publisher=Norton |location=New York |year=1980 | isbn = 0-393-95075-1}} * James D. Watson 2004. ''DNA: The Secret of Life''. Random House: {{ISBN|978-0-09-945184-6}} * {{Cite book |ref= harv|author=Maurice Wilkins |title=The third man of the double helix the autobiography of Maurice Wilkins |url= https://archive.org/details/thirdmanofdouble0000wilk|publisher=University Press |location=Cambridge, Eng |year=2003 | isbn = 0-19-860665-6}} * {{Cite book |ref= harv|last = Russell | first = Peter | title = iGenetics | publisher = Benjamin Cummings | location = New York | year = 2001 | isbn = 0-8053-4553-1}} * {{Cite book |ref= harv|title=Genomes |author=Brown T.A. |publisher= Garland Science |edition= 3rd ed. |year=2006 | isbn = 0815341385}} * {{Cite book |ref= harv|author = Saenger Wolfram | title = Principles of Nucleic Acid Structure | publisher = Springer-Verlag | location = New York | year = 1984 | isbn = 0-387-90762-9}} * {{Cite book |ref= harv|author=Butler John M. |year=2001 |title=Forensic DNA Typing |url= https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl|publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-147951-0|pages=[https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl/page/14 14]-15 | oclc=223032110 45406517}} * {{Cite book |ref= harv|last= Youngson| author = Robert M. | title= Collins Dictionary of Human Biology |url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0| year = 2006 | publisher = HarperCollins| location = Glasgow | isbn = 0-00-722134-7}} * {{Cite book |ref= harv|last=Farkas|first=Daniel|title=DNA simplified: the hitchhiker's guide to DNA |url= https://archive.org/details/dnasimplifiedhit0000fark|publisher=AACC Press |location=Washington, D.C |year=1996 | isbn = 0-915274-84-1}} * Donald Voet et al.: ''Lehrbuch der Biochemie.'' Wiley-VCH, 2002, {{ISBN|3-527-30519-X}} * Jeremy M. Berg, Lubert Stryer et al.: ''Biochemie.'' 5. Auflage. Spektrum Akademischer Verlag, 2003, {{ISBN|3-8274-1303-6}}, [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=stryer Online Version, Volltextsuche] * Manfred Schartl, Manfred Gessler, Arnold von Eckardstein: ''Biochemie und Molekularbiologie des Menschen.'' 1. Auflage. Elsevier: München 2009. {{ISBN|978-3-437-43690-1}} * Philipp Christen, Rolf Jaussi: ''Biochemie. Eine Einführung mit 40 Lerneinheiten.'' Springer-Verlag, 2005, {{ISBN|3-540-21164-0}} * Florian Horn et al.: ''Biochemie des Menschen – Das Lehrbuch für das Medizinstudium.'' 3., vollst. überarb. u. erw. Aufl. Thieme, Stuttgart, 2005, {{ISBN|3-13-130883-4}} * Joachim Rassow, Karin Hauser, Roland Netzker, Rainer Deutzmann: ''Biochemie.'' Georg Thieme Verlag, 2006, {{ISBN|3-13-125351-7}} * David L. Nelson & Michael M. Cox: ''Lehninger Biochemie.'' Springer, 4. vollständig überarbeitete & erweiterte Auflage, korrigierter Nachdruck 2011. [Übersetzung der 5. amerikanischen Auflage]. {{ISBN|978-3-540-68637-8}} * David L. Nelson & Michael M. Cox: ''Lehninger Principles of Biochemistry.'' W. H. Freeman, 6th International Edition 2013. {{ISBN|978-1-4641-0962-1}} * Peter C. Heinrich et al.: ''Löffler/Petrides: Biochemie und Pathobiochemie.'' Springer, 9. vollständig überarbeitete Auflage 2014. {{ISBN|978-3-642-17971-6}} (Print); {{ISBN|978-3-642-17972-3}} (eBook) * Paul Walden: Geschichte der organischen Chemie seit 1880, Springer-Verlag, Berlin*Heidelberg*New York 1972, {{ISBN|3-540-05267-4}} * Peter Reuter: ''Taschenwörterbuch der Biochemie. Deutsch - Englisch/Englisch - Deutsch'', Birkhäuser Verlag, Basel/Boston/Berlin 2000, {{ISBN|3-7643-6197-2}} * [http://online-media.uni-marburg.de/chemie/bioorganic/index2.html Online-Grundkurs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150321000834/http://online-media.uni-marburg.de/chemie/bioorganic/index2.html |date=2015-03-21 }} * [http://www.online-vorlesungen.info/?Fach=Chemie&Rubrik=Biochemie Online Biochemie Vorlesungen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304062306/http://online-vorlesungen.info/?Fach=Chemie&Rubrik=Biochemie |date=2016-03-04 }} * [http://employees.csbsju.edu/hjakubowski/classes/ch331/bcintro/default.html Biochemistry Online – An Approach Based on Chemical Logic] – didaktisch hervorragendes Online-Lehrbuch * Michael W. King: [http://themedicalbiochemistrypage.org/ King's Biochemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201106232415/http://themedicalbiochemistrypage.org/ |date=2020-11-06 }} * ''Марри Р. и др''. Биохимия человека. – М., 1993. * Введение в биохимическую экологию. – М.: Издательство Московского университета, 1986. * {{cite book |author =Vasudevan, D. M. et al.|title =Textbook of Biochemistry for Medical Students |issue=7th |year =2013|publisher=JP Medical Publishers|url =http://books.google.co.il/books?id=nQz8AAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=biochemistry+textbook&hl=iw&sa=X&ei=k59oVLODDY7Vao_rgOgG&redir_esc=y#v=onepage&q=biochemistry%20textbook&f=false|isbn=978-9-3509-0530-2|ref=Vasudevan}} * {{cite book |author =Collier, Leslie; Balows, Albert; Sussman, Max.|title =Topley and Wilson’s Microbiology and Microbial Infections|publisher=Virology|year =1998|страниц=|ref=Collier|isbn=0-340-66316-2|issue=ninth edition|том=1|editor =Mahy, Brian and Collier, Leslie. Arnold}} * {{cite book |author =Северин, Е.С.|title =Биохимия: Учеб. для вузов|publisher=ГЭОТАР Медиа|year =2003|ref=Северин|isbn=5-9231-0254-4|editors =Под ред. Е.С. Северина}} * {{cite book |author =Березов Т. Т., Коровкин Б. Ф.|title =Биологическая химия: Учебник|publisher=Медицина |year =1998| |ref=Березов |isbn=5-225-02709-1|location =М. |issue=3}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Biochemistry}} {{Portal|Hemija}} * [http://www.biochemweb.org/ Virtuelna biblioteka Biohemije] * [http://pubs.acs.org/journals/bichaw/ Američko hemijsko društvo] * [http://www.springerlink.com/(e4qzs555c0etxh55cezltr55)/app/home/main.asp?referrer=default Evropsko Društvo Biohemičara]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=stryer.TOC&depth=2 Biochemistry, 5th ed.] Full text of Berg, Tymoczko, and Stryer, courtesy of [[National Center for Biotechnology Information|NCBI]]. * [http://www.web.virginia.edu/Heidi/home.htm Biochemistry, 2nd ed.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705164713/http://www.web.virginia.edu/Heidi/home.htm |date=2008-07-05 }} Full text of Garrett and Grisham. * [http://www.1lec.com/Biochemistry/ Biochemistry Animation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120624085223/http://www.1lec.com/Biochemistry/ |date=2012-06-24 }} (Narrated Flash animations.) * [http://www.systemsX.ch/ SystemsX.ch - The Swiss Initiative in Systems Biology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170119082115/http://www.systemsx.ch/ |date=2017-01-19 }} * [http://www.icademic.org/97445/Biochemistry/ Biochemistry Online Resources] – Lists of Biochemistry departments, websites, journals, books and reviews, employment opportunities and events. * [http://biochem.science.oregonstate.edu/files/bbnew/images/BiochemistryFreeEasy1.pdf Full text of Biochemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150718043400/http://biochem.science.oregonstate.edu/files/bbnew/images/BiochemistryFreeEasy1.pdf |date=2015-07-18 }} by Kevin and Indira, an introductory biochemistry textbook. * [http://www.gbm-online.de/ GBM - Gesellschaft für Biochemie und Molekularbiologie e.V.] * [http://www.gbm-online.de/ak_stud_mob/studiumliste.htm Möglichkeiten für ein Biochemie-Studium und verwandte Studiengänge in Deutschland] * [http://timms.uni-tuebingen.de/Browser/Browser01.aspx?path=%2fUniversit%C3%A4t+T%C3%BCbingen%2fMathematisch-Naturwissenschaftliche+Fakult%C3%A4t%2fPharmazie+und+Biochemie%2fInterfakult%C3%A4res+Institut+f%C3%BCr+Biochemie%2fRingvorlesung+Biochemie+SoSe+2002%2f Ringvorlesung Biochemie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140426153304/http://timms.uni-tuebingen.de/Browser/Browser01.aspx?path=%2fUniversit%C3%A4t+T%C3%BCbingen%2fMathematisch-Naturwissenschaftliche+Fakult%C3%A4t%2fPharmazie+und+Biochemie%2fInterfakult%C3%A4res+Institut+f%C3%BCr+Biochemie%2fRingvorlesung+Biochemie+SoSe+2002%2f |date=2014-04-26 }} Videoaufzeichnungen einer Ringvorlesung zur Biochemie. Von TIMMS, Tübinger Internet Multimedia Server der Eberhard Karls Universität Tübingen. === Biohemijski naučni časopisi === * [http://www.jbc.org/ ''The Journal of Biological Chemistry'' - JBC] Zeitschrift der amerikanischen Gesellschaft für Biochemie und Molekularbiologie {{ISSN|0021-9258}} * [http://pubs.acs.org/journals/bichaw/ ''Biochemistry''] {{ISSN|0006-2960}} * [http://www.biochemj.org/ ''Biochemical Journal''] {{ISSN|0306-3275}} * [http://www.chembiol.com/ ''Chemistry and Biology''] {{ISSN|1074-5521}} * [http://www.degruyter.com/view/j/bchm?rskey=DEot7B&result=9&q= ''Biological Chemistry''] {{ISSN|1431-6730}} * [http://www.journals.elsevier.com/febs-letters/ ''FEBS Letters''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150409030833/http://www.journals.elsevier.com/febs-letters/ |date=2015-04-09 }} {{ISSN|0014-5793}} * [http://www.elsevier.com/life-sciences/bba/ ''Biochimica et Biophysica Acta''] {{ISSN|0006-3002}} {{Hemija}} {{Biologija}} [[Kategorija:Biohemija| ]] [[Kategorija:Grane biologije|Hemija]] [[Kategorija:Hemija]] 37ozc37d0n4p4zfjbfu79hhagazkv0h Mary, krunska princeza od Danske 0 3937 42600312 42250770 2026-05-19T01:46:06Z Ollin Masa 352425 Datoteka 42600312 wikitext text/x-wiki [[File:Crown Princess Mary.jpg|thumb|right|Njeno kraljevsko visočanstvo Marija od Danske (2011).]] '''Njeno kraljevsko visočanstvo Marija od Danske''' (rođena ''Mary Elizabeth Donaldson'') ([[5. 2.]] [[1972]] -) je supruga princa [[Frederik od Danske|Frederika od Danske]], danskog [[prijestonasljednik]]a. Rođena u [[Hobart]]u na [[Tasmanija|Tasmaniji]], Mary Elizabeth Donaldson je princa Frederika upoznala za vrijeme [[Olimpijske igre|Olimpijade]] u [[Sydney]]u [[2000]] godine. Zaručili su se [[8. 10.|8.10.]] [[2003]] godine, a vjenčali [[14. 5.|14.5.]] [[2004]]. Tom prilikom je Mary dobila dansko državljanstvo i prešla s [[prezbiterijanstvo|prezbiterijanske]] na [[luteran]]sku vjeru. Dana [[15. 10.|15.10.]] [[2005]] rodila je prvo dijete, dječaka koji će biti budući danski prijestonasljednik i za koga se smatra da će biti, po tradiciji, biti nazvan Christian ili Frederik. [[21. 1.|21.1.]] [[2006]]: Christian. == Vanjske veze == {{Commonscat|Mary, Crown Princess of Denmark}} * [http://www.hkhkronprinsen.dk/63000c Marija (danska prijestonasljednica) (English)] {{Lifetime|1972||Mary}} [[Kategorija:Dansko plemstvo]] gctoi4vfx6ie0zzb97yj0u1f39bwevq Brana 0 4331 42600345 42444997 2026-05-19T06:47:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600345 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Hoover Dam-USA.jpg|mini|desno|250px|[[Hooverova brana]] na rijeci Colorado u [[SAD]]u, visoka 221metar.]] [[datoteka:Roman Cornalvo dam, Extremadura, Spain. Pic 01.jpg|mini|desno|250px|Starorimska Brana Cornalvo u [[Španjolska|Španjolskoj]], koristi se već oko 2000 godina]] [[datoteka:Grand Anicut kallanai.JPG|mini|desno|250px|Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, [[Indija]] (1. stoljeće)]] '''Brana''' je [[vodogradnja|hidrotehnička]] [[građevina]] izgrađena preko [[Rijeka (vodotok)|riječne doline ili korita]] radi [[Hidroenergija|iskorištavanja vodene mase]]; rjeđe se naziva pregrada. Branom se stvara [[Umjetno jezero|umjetno (akumulacijsko jezero)]] ili [[retencija]] (privremeno zadržavanje vode), kojemu je namjena upravljanje (regulacija) vodnog toka radi učinkovitije obrane od [[poplava]] i korištenja vode za [[vodoopskrba|vodoopskrbu]], [[Navodnjavanje|natapanje]], proizvodnju električne energije ([[hidroelektrana]]), plovidbu i [[Rekreacija|rekreaciju]]. Osnovni su dijelovi brane: tijelo, preljev, ispusti i slapišta. Tijelo brane preuzima [[tlak]] vode i druge [[sila|sile]] koje djeluju na branu i prenosi ih preko temeljne površine na dno i bokove riječne doline ili korita. Gornji dio tijela završava krunom brane, a to je najviša površina brane, obično poslužna [[cesta]] ili [[pješačka staza]]. Donji i bočni dijelovi tijela učvršćeni su u dno i bokove riječne [[Dolina|doline]] ili korita, a završavaju temeljnom površinom, što je najniža površina brane. [[Preljev brane|Preljevi]] su smješteni na najvišoj visini umjetnog jezera i služe za [[Provodnici vode|odvod]] (evakuaciju) poplavnih voda iz jezera u riječno korito. Tako se kruna brane štiti od prelijevanja. Voda se preko preljeva može prelijevati slobodno ili je prelijevanje kontrolirano [[zapornica]]ma. Preljevi s otvorenim odvodnim koritom smještaju se na tijelo brane ili bok umjetnog jezera, a preljevi s uspravnim preljevnim oknom i vodoravnim odvodnim [[tunel]]om smještaju se unutar umjetnog jezera. Ispusti služe za pražnjenje umjetnog jezera, za iskorištavanje vode iz jezera, a kroz njih se može iz jezera ispirati i nataloženi nanos. Za kontrolu ispuštanja vode kroz ispuste služe zapornice. Ispusti prolaze kroz tijelo brane ili bočni dio pregradnoga mjesta brane. Slapišta služe za rasipanje energije vodenoga mlaza koji prelazi preko preljeva ili kroz ispust, čime se sprječava razaranje riječnoga korita i potkopavanje temelja brane. To su bazeni kojima su odvodna korita preljeva i ispusta spojena s prirodnim koritom rijeke. Po potrebi se uz brane grade i korita za propuštanje drva, [[Riblja staza|riblje staze]], [[Brodska prevodnica|brodske prevodnice]] i druge građevine, kojima je svrha da omoguće one korisne djelatnosti rijeke što ih je brana presijecanjem vodenog toka onemogućila. Radi praćenja stanja brane i poduzimanja mogućih mjera kako bi se spriječila oštećenja ili rušenje brane, stalno se promatraju sva zbivanja u vezi s branom i njezinim okolišem (pomaci i [[naprezanje|naprezanja]] brane i temeljnog tla, [[meteorologija|meteorološke]] i [[Hidrologija|hidrološke prilike]], [[Seizmologija|seizmološka djelovanja]], [[mjerenje deformacija]]). Prema veličini i složenosti gradnje, brane se dijele na [[Velike hidroelektrane|velike]] i ostale. Velike brane jesu one koje su više od 15 [[metar]]a (mjereno od najniže točke temeljne površine do krune) i brane visine između 10 i 15 metara, koje zadovoljavaju barem jedan od sljedećih uvjeta: kruna dulja od 500 metara, [[obujam]] umjetnog jezera dobivenog gradnjom brane veći od 1 milijun [[Kubični metar|m³]], najveća poplavna voda koja se propušta preko preljeva brane veća od 2 000 [[Kubni metar u sekundi|m³/s]], posebno složeni uvjeti temeljenja brane, brana netipičnog rješenja. Prema načinu gradnje i materijalu, brane se dijele na nasute, betonske i zidane kamenom, koje su danas vrlo rijetke.<ref>'''brana''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9238] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> == Historija == Prve brane pojavljuju se u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Srednji istok|Srednjem istoku]], gdje su se gradile za kontrolu vodenog toka rijeka [[Tigris]] i [[Eufrat]] koje su znale biti vrlo nepredvidive. Prva poznata brana bila je Brana Jawa, u [[Jordan]]u, oko 100&nbsp;km sjeveroistočno od glavnog grada [[Amman]]a. Ova gravitacijska nasuta brana bila je visoka 4,5 m, široka oko 1 m i duga oko 50 m. Datira oko 3000. godine [[pr. Kr.]]<ref>Günther Garbrecht: "Wasserspeicher (Talsperren) in der Antike", ''Antike Welt'',''Antiker Wasserbau'', 1986.</ref><ref>S.W. Helms: "Jawa Excavations 1975. Third Preliminary Report", Levant 1977.</ref> U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] bila je sagrađena Brana Sadd-el-Kafara, 25&nbsp;km južno od [[Kairo|Kaira]]. Bila je 102 m duga i 87 m široka, a sagrađena je oko 2800. ili 2600. godine pr. Kr.<ref>[http://www.fao.org/world/Regional/RNE/morelinks/Publications/English/HYSTORY-OF-WATER-RESOURCES.pdf] "Overview of the hystory of water resources and irrigation management in the near east region", Mohamed Bazza, 2006.</ref> [[Antički Rim|Stari Rimljani]] bili su poznati po tome što su mogli organizirati velika gradilišta, tako da su izgradili veliki broj brana. Stvarali su [[Umjetno jezero|umjetna jezera]] za opskrbu vodom u sušnom razdoblju, a upotrebljavali su [[mort]] i rimski [[beton]], tako da su mogli sagraditi i veće objekte. Njihova najviša brana je bila Brana Subiaco, u blizini [[Rim]]a, koja je bila visoka 50 m. Poznat je i Valerijanov most ili [[Band-e Kaisar]] u [[Iran]]u, koji je bio dio brane. Brana Kallanai je masivna brana od neobrađenog kamena, duga preko 300 m, 4,5 m visoka i široka 20 m, na rijeci Kaveri, u indijskoj državi [[Tamil Nadu]], koja je najveća stara brana koja je i danas u upotrebi, a sagrađena je u 1. stoljeću. Namjena je preusmjeriti rijeku za navodnjavanje.<ref>Singh Vijay P., Ram Narayan Yadava: "Water Resources System Operation: Proceedings of the International Conference on Water and Environment", publisher = Allied Publishers, 2003., [http://books.google.com/?id=Bge-0XX6ip8C&pg=PA508&dq=kallanai#PPA508,M1]</ref><ref>[http://www.hindunet.org/saraswati/traditionwater.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206130842/http://www.hindunet.org/saraswati/traditionwater.pdf |date=2007-02-06 }} "This is the oldest stone water-diversion or water-regulator structure in the world", 2007.</ref> Du Jiang Yan je najstariji sustav za navodnjavanje, koji u sebi ima branu, a završen je 251. godine. Nalazi se u provinciji [[Anhui]] (Kina) i sadrži ogromno umjetno jezero za navodnjavanje, koje ima opseg oko 100&nbsp;km, a koristi se i danas.<ref>Needham Joseph: "Science and Civilization in China: Volume 4, Part 3", Taipei: Caves Books, Ltd., 1986.</ref> Procjenjuje se da danas ima oko 800.000 brana širom svijeta, od toga 40.000 preko 15 m visine.<ref>[http://ehp.niehs.nih.gov/qa/105-10focus/focus.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060204172736/http://ehp.niehs.nih.gov/qa/105-10focus/focus.html |date=2006-02-04 }} "Is it Worth a Dam?", "Environmental Health Perspectives", 1997.</ref> == Vrste brana == Razina podignutoga vodostaja zove se '''uspor''', a visina, za koju se vodostaj povrh brane podigao nad svoju prvobitnu razinu, usporna visina. Brana je '''temeljna''', ako joj je kruna niža od razine neusporenog prirodnog vodostaja, u protivnom slučaju ona je '''slapna'''. Brane mogu biti stalne, pokretne ili mješovite. Stalne brane u cijelosti su nepomične masivne građevine, kojima se ne može regulirati vodostaj uzvodno od brane, a suvišak vode se prelijeva preko krune brane. Brane mogu biti nasute, od kamena (danas rijetko) ili [[Beton|armirano-betonske]]. Ako se vodostaj ne može regulirati, podižu se stalne brane većinom samo u gornjem toku planinskih vodotoka ili u duboko usječenim koritima, gdje dizanje vodostaja kod prelijevanja velikih voda ne prouzrokuje štete na obalnom području. Stalne se brane grade do visine od približno 15 m; ako im je visina veća ili ako zatvaraju dolinu u brdovitom terenu, zovu se ''dolinske pregrade'', a ako se grade od zemljanog nasipa, zovu se ''usporni nasipi''. Brane visine do 15 m nazivaju se ''niske'', više od toga nazivaju se ''visoke''. Pokretne brane sastoje se od pokretnih konstrukcija, ''zapornica'', smještenih među stupovima. Dizanjem ili spuštanjem zapornica otvara se proticajni presjek vodotoka među stupovima. Tako se regulira proticanje vode kroz branu, a time i vodostaj uzvodno od brane. ===Vrste brana prema visini=== Razlikuju se niske i visoke brane. Prema međunarodnom standardu (engl. ''International Commission on Large Dams'', ''ICOLD''), u visoke brane spadaju sve one brane čija visina od temelja do krune iznosi više od 15 m, kao i one više od 10 m koje imaju dužinu po kruni veću od 500 m, veće umjetno jezero od 100.000 m<sup>3</sup>, ili ako preko njih treba propuštati količinu vode veću od 2000 m<sup>3</sup>/s. Sve druge brane smatraju se niskima.<ref>"Vrste brana" Graditeljstvo.tvz.hr, 2011.</ref> ====Niske brane==== Niska brana predstavlja građevinu koja uglavnom ima zadatak da skreće vodni tok ili da podiže vodostaj u koritu i na taj način omogući plovidbu. Svaka niska brana stvara koncentraciju pada i time omogućava iskorištenje vodne snage, može se iskoristiti za vodene sportove, može služiti i za zadržavanje nanosa, za sprječavanje [[Erozija|erozije]] i sl. Niske brane služe i za [[Provodnici vode|skretanje vode]] radi napajanja kanala za [[navodnjavanje]] polja, kanala za opskrbu industrijskih postrojenja, plovnih kanala, kao i tunela koji odvode vodu do hidroelektrana. [[Datoteka:Grand Coulee Dam spillway.jpg|mini|desno|250px|[[Hidroelektrana Grand Coulee|Brana Grand Coulee]] je primjer gravitacijske brane]] [[Datoteka:Gordon Dam.jpg|thumb|mini|desno|250px|Brana Gordon na [[Tasmanija|Tasmaniji]] je lučna brana]] [[Datoteka:Barrage Daniel-Johnson2 edited.jpg|mini|desno|250px|Brana Daniel-Johnson, [[Quebec]], [[Kanada]], je rasčlanjena brana sa lukovima]] ====Visoke brane==== Visoke brane služe za stvaranje [[umjetno jezero|umjetnog jezera]], koje se može upotrijebiti za pogon [[hidroelektrana|hidroelektrane]], navodnjavanje ili dulju plovidbu. Brana Lokvarka ima visinu 52 m i služi za pogon HE Vinodol. Najviša brana na svijetu je [[Brana Nurek]] u [[Tadžikistan]]u. ===Vrste brana prema materijalu=== Prema materijalu od kojeg se grade brane razlikuju se masivne brane od [[kamen]]a ili [[beton]]skih blokova zidanih u suho, od kamena u [[mort]]u, od betona i od armiranog betona, te nasute brane od zemlje, [[Pijesak|pijeska]], [[Šljunak|šljunka]] ili kamena. ==== Betonske brane ==== Betonska brana može se graditi od običnog i [[Armirani beton|armiranog betona]]. Postoje tri osnovna tipa velikih betonskih brana: gravitacijske, lučne i raščlanjene. ==== Masivne brane ==== Na masivnoj pregradi razlikuju se uzvodni dio (izdignut iznad korita) ili '''tijelo brane''', koje se suprostavlja [[tlak]]u vode, i nizvodni dio, manje više u obliku ploče položene po koritu, koji se zove '''slapište'''. Prednji uzvodni dio, obično okomit, produžuje se do stjenovite ili nepropusne podloge preko priboja ili pražnog zida. Na isti način se završava i prag slapišta na nizvodnom dijelu. Masivne brane stalnog karaktera danas se grade isključivo od [[beton]]a. Glavni problem u vezi s ovim branama prestavlja propuštanje velike količine vode. Problem se rješava ostavljanjem protočnih polja ili preljeva u tijelu brane, na kojima se smještaju pokretne ustave ili zapornice. Visina ustava, širina i broj protočnih polja zavise od [[Topografija|topografskih]] i [[Hidrologija|hidroloških]] uvjeta; one mogu obuhvaćati cijelu dužinu brane ili samo jedan dio. Širina jednog polja može iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa ustava. Kod drugih ona obično ne prelazi 30 m. Najviše ustave ne prelaze visinu od 20 m. ==== Nasute brane ==== Nasuta brana načinjena je od prirodnog materijala iskopanog uglavnom u blizini gradilišta ([[Glina (tlo)|glina]], [[šljunak]], [[pijesak]], [[kamen]] i slično). To je najstarija poznata vrsta brana, a gradila se i prije više tisuća godina. Uz prikladnu pripremu temelja, osiguranje vododrživosti i hidraulične stabilnosti temeljnog tla može se primijeniti na svim tlima. Vododrživost se ostvaruje primjenom materijala koji slabo propušta vodu ili ugradnjom vodonepropusna dijela u tijelo brane (jezgra), ili pak na uzvodnu kosinu. Uzvodna se kosina osigurava od djelovanja valova kamenom ili drugom oblogom, a nizvodna od djelovanja [[erozija|erozije]] od [[Oborina|oborinske vode]] zatravljivanjem ili kamenom oblogom. Da se osigura hidraulična stabilnost, tijelo brane sadrži drenažni sustav. Iz sigurnosti se preljev i ispusti izvode pretežno izvan brane. One se mogu podijeliti u dvije grupe: zemljane brane od '''homogenog''' materijala, te zemljane i kamene brane od '''nehomogenog''' materijala. Grade se ili na [[Stijena|stijeni]] ili na zemljanom tlu. Nisu jako osjetljive na nejednolika slijeganja, kao ni na [[potres]]e. Materijal od kojeg se grade, uvijek u izvjesnoj mjeri propušta vodu, pa postoji procjeđivanje iz gornje u donju vodu. Zbog toga je brana do depresijske linije zasićena vodom, a iznad te linije diže se još [[Kapilarnost|kapilarna]] voda. Ako je temeljni sloj nepropusan, voda izlazi na nizvodnoj strani kao izvor. Da bi se ovo spriječilo, postavlja se drenaža. ===Vrste brana prema načinu suprostavljanja tlaku vode=== Prema načinu suprostavljanja tlaku vode mogu biti gravitacijske, lučne, rasčlanjene i pokretne. ==== Gravitacijske brane ==== Gravitacijska brana suprotstavlja se vlastitom [[Težina|težinom]] [[Hidrostatički tlak|tlaku vode]], pa zato tijelo brane ima velik [[obujam]] i vrlo širok [[temelj]]. Osnovni je oblik poprečnog presjeka gravitacijske brane [[trokut]]. Temelji se na dobrome temeljnom tlu, najčešće na [[stijena|stijeni]], a na šljunku se mogu temeljiti brane manjih visina. Vododrživost akumulacije i smanjenje tlaka vode na temeljnu površinu ostvaruje se injekcijskom zavjesom na uzvodnoj strani brane, a katkad i odvodnjom bunarima izvedenima neposredno nizvodno od injekcijske zavjese. Radi praćenja stanja brane i mogućnosti dopunskog injektiranja, izvode se kontrolne (injekcijske) galerije po konturi temeljne površine na uzvodnoj strani. Na branama višima od 40 metara grade se i vodoravne kontrolne galerije na približno svakih 25 do 40 metara visine. Najčešće se preljev i ispusti izvode na samoj brani, odnosno u tijelu brane. Kako bi se smanjila dopunska [[naprezanje|naprezanja]] zbog stezanja betona, ugrađivanje se provodi u blokovima (15 do 20 metara) koji se spajaju [[brtva]]ma, tijekom građenja hlade se [[agregat]] i [[voda]], a gradi se i od [[beton]]a koji razvija manju [[Hidratacija|hidratacijsku]] toplinu. Na svaku branu djeluju vanjske sile kao što je [[tlak]] na uzvodnoj strani, [[uzgon]] vode na spojnici između temelja i tla, tlak [[led]]a u umjetnom jezeru (u hladnim predjelima), tlak zemlje i tlak istaloženog nanosa ([[mulj]]). Od unutrašnjih sila na branu djeluje vlastita težina, tlak vode u porama ([[Kapilarnost|kapilare]]), sile koje nastaju uslijed promjene temperature betona i sile uslijed skupljanja betona (zaostala naprezanja). ==== Lučne brane ==== Lučna brana mnogo je tanja od gravitacijske; građena je kao zakrivljena vitka ploča učvršćena za okolni teren, tako da se veći dio opterećenja usporenom vodom prenosi na bokove doline, gdje je brana oslonjena i vezana o čvrste stijene. Lučnom se branom pregrađuju uske doline s dobrim uvjetima temeljenja. Na osnovi omjera debljine brane u nožici i visine brane razlikuju se tankostjena (manja od 0,2), debelostjena (od 0,2 do 0,4) i lučno-gravitacijska brana (od 0,4 do 0,6). Tankostjene lučne brane grade se od armiranog, a ostale od običnog [[beton]]a koji se armira samo u oslabljenim presjecima (preljev, ispusti, galerije i slično). Radi praćenja stanja brane i mogućnosti dopunskog injektiranja, izvode se kontrolne galerije kao i kod gravitacijske brane. Preljev i ispusti izvode se najčešće na samoj brani, odnosno u tijelu brane. Ako imaju i neke elemente gravitacijske brane, onda se zovu lučno-gravitacijske brane, a ako su dio rotacijskih tijela raznog oblika, zovu se ljuskaste ili kupolne brane. Lučne brane nastale su sa idejom da se uštedi na troškovima materijala i vremenu gradnje. Zbog smanjenih mjera imaju mnogo veće [[Deformacija|deformacije]], pa je za njih od velikog značaja i pitanje [[Čvrstoća|čvrstoće]] betona. ==== Rasčlanjene brane ==== Raščlanjena brana često se gradi u širokim dolinama. Taj se tip brane sastoji od teških [[stup]]ova (kontrafora) temeljenih u koritu doline, koji se na uzvodnoj strani proširuju u glave stupova ili je na njih oslonjena uzvodna konstrukcija od ploča, niza manjih lukova ili [[kupola]]. Rade se na dobrome temeljnom tlu. Rasčlanjene brane se sastoje od više dijelova. Obično su to stupovi ili potpore na koje se oslanjaju ploče ili svodovi. Svaki od stupova mora na tlo prenositi opterećenje jednog polja. Ideja je isto ušteda na troškovima materijala i vremenu gradnje, kada se ne mogu izvesti lučne brane. Uglavnom se razlikuju tri tipa brana s međusobno odijeljenim elementima: * olakšane gravitacijske brane, * nagnute ploče oslonjene na potpore ili kontrafore, * [[Luk (arhitektura)|lukovi]] oslonjeni na potpore ili kontrafore. ==== Pokretne brane ==== Posebna vrsta brane, nazvana pokretnom, ima pokretne dijelove, [[zapornica|zapornice]], kojima se u cijelosti ostvaruje uspor vode. Zapornicama se u umjetnom jezeru zadržavaju mali i srednji [[protok|protoci]], a poplavne se vode podizanjem zapornice propuštaju kroz branu. Betonska konstrukcija služi samo za oslanjanje zapornica i spoj s bočnim nasutim dijelovima brane. Te su brane manje visine, koja je ograničena mogućnostima izvedbe zapornice. Grade se često na nizinskim dijelovima rijeka na kojima se, uz pokretnu branu smještenu u koritu rijeke, umjetno jezero ostvaruje popratnim [[nasip]]ima uzduž riječnoga korita. ==Dijelovi brane== [[Datoteka:Llyn Brianne spillway.jpg|mini|desno|250px|Preljev Brane Llyn Brianne, [[Wales]]]] [[Datoteka:Takato Dam discharge.jpg|mini|desno|250px|Preljev Brane Takato]] [[Datoteka:Dam-pollution.JPG|mini|desno|250px|Drvo i smeće koje se nakuplja zbog brane]] [[Datoteka:Teton Dam failure.jpg|mini|desno|250px|Rušenja Brane Teton]] ===Preljev brane=== {{glavni|Preljev brane}} Preljev ili izljev se sastoji od protočnih polja u tijelu brane, na kojima se smještaju pokretne ustave ili zapornice. Visina ustava, širina i broj protočnih polja zavise od topografskih i hidroloških uvjeta; one mogu obuhvaćati cijelu dužinu brane ili samo jedan dio. Širina jednog polja može iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa ustava. Kod drugih ona obično ne prelazi 30 m. Najviše ustave ne prelaze visinu od 20 m. ===Zapornice=== {{glavni|Zapornica}} Zapornica služi za regulaciju protoka vode na preljevu brane. Za regulaciju protoka vode kroz temeljne ispuste služi '''zatvarač'''. Preljev brane se sastoji od protočnih polja u tijelu brane, na kojima se smještaju pokretne zapornice. [[Ustava]] je svaki vodeni [[kanal]] u kojem se regulira visina vode, a to se obično izvodi pomoću zapornica. Visina ustava, širina i broj protočnih polja zavise od [[Topografija|topografskih]] i [[Hidrologija|hidroloških]] uvjeta; one mogu obuhvaćati cijelu dužinu brane ili samo jedan dio. Širina jednog polja može iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa zapornicama. Kod drugih ona obično ne prelazi 30 m. Najviše zapornice ne prelaze visinu od 20 m. ===Umjetno jezero=== {{glavni|Umjetno jezero}} Rezervoar ([[Francuski jezik|francuski]]: réservoir) je umjetno jezero stvoreno potapanjem područja iza brane. Neka od najvećih svjetskih jezera su rezervoari. Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih [[rudnik]]a. Mora se odrediti najbolje mjesto za gradnju brane. [[Geodet]]i moraju pronaći riječne doline koje su duboke i uske; bočne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. ==Gradnja brane== ===Istražni radovi=== Osnovni uvjet za sigurnost brane je prikladno i savjesno izvođenje '''temelja''', na mjestu koje je po [[Geomorfologija|geomorfološkim]], [[Litosfera|litološkim]] i strukturnim uvjetima prikladno za primanje konstrukcije brane. Ovisno o tipu brane, teren treba imati određena svojstva s gledišta stabilnosti, postojanosti i nepropusnosti, i to utoliko bolja ukoliko su veća opterećenja koja će na nj djelovati. Prethodna istraživanja moraju obuhvaćati detaljna [[Geologija|geološka]] snimanja, bušenja, istraživanja geotehničkih osobina stijena, stupnja karstifikacije, [[Hidrologija|hidrologije]] terena, pa je potreban tim stručnjaka različitih profila. Naravno, s razvojem znanja proširio se i raspon potrebnih istraživačkih radova, a time i troškovi za njihovo izvršenje. Studije se ne smiju vršiti na brzinu, pa je za njih potrebno i nekoliko godina. Studije i istraživanja moraju obuhvaćati i cijelo područje budućeg [[Umjetno jezero|umjetnog jezera]]. Ova ispitivanja važna su, prije svega, za pravilno određivanje potrebne visine brane, nepropusnosti područja i potrebnih tehničkih mjera osiguranja. Ta istraživanja moraju biti naročito obimna u [[Krš|kraskim]] terenima. Studije moraju obuhvatiti svu ekonomsku problematiku u vezi s potapanjem područja i preseljenjem stanovništva, kulturnih spomenika i slično. ===Gradnja masivnih brana=== Masivne brane obično se grade u dvije ili više faza. Korito rijeke pregradi se najprije posebnim zagatom na onoj strani gdje su predviđeni ispusti, a kada se ovi izgrade i opreme, pušta se voda preko njih, a novim zagatom se pregradi preostali dio rijeke. Visina zagata ovisi o trajanju gradnje i o hidrološkim karakteristikama rijeke. Ona se izabire obično tako da se za vrijeme gradnje ne dopušta preplavljivanje jame. Za visoke brane takav postupak nije moguć na većim rijekama, nego se problem rješava tako da se cijelo korito pregradi s pomoću uzvodne i nizvodne '''pomoćne brane''', na dovoljnoj udaljenosti od građevinske jame, a voda se posebnim obilaznim tunelima sprovodi izvan riječnog korita. Agregat za betoniranje brana može biti od riječnog šljunka ili od drobljenog kamena određene granulacije, koji mora biti prethodno dobro ispitan. [[Cement]] treba imati što nižu hidratacijsku toplinu, pa se portland cementu često dodaje troska iz visokih peći. Organizacija radova na betoniranju prestavlja složen problem koji treba dobro proučiti, naročito za visoke brane. Beton se ugrađuje pomoću kamiona – pumpi, toranjskih dizalica s posudama koje imaju obujam i preko 6 m<sup>3</sup>. Pri ugradnji betona pojavljuje se i termički problem, jer temperature dostižu 40&nbsp;°C, a ponekad i više, pa se mora kontrolirati termoelementima. Betoniranje blokova brane vrši se izmjenično po slojevima visine 1,5 do 2 m. Vrlo je važno koristiti vibratore s velikim brojem titraja (10.000 1/min) za zbijanje betona. Između vodoravnih slojeva nastaju radni prekidi, jer se novi sloj može betonirati tek nakon 3 do 5 dana, da bi se mogao ohladiti raniji sloj. Kada su radovi užurbani, suvišna toplina mora se odvoditi pomoću cijevi, koje se polažu na svaki vodoravni sloj i u kojima teče hladna voda. Zahtijeva se velika [[gustoća]] betona zbog bolje nepropusnosti, a za lučne brane traži se i velika čvrstoća. ==Dodatni elementi brane== Kod planiranja brana potrebno je predvidjeti brodske prevodnice, riblje staze, korita za propuštanje drva i drugo. Brodske prevodnice sastoje se od jedne ili dvije brodske komore, što ovisi o prometu na rijeci. To su obično vrlo skupi dijelovi brane, posebno kada se radi dizalo za brodove. Riblje staze su potrebne da bi se ribe kretale uzvodno ili nizvodno. Obično se sastoje od niza bazena, čija se razina postupno snižava iz gornje u donju vodu, a obično je razlika u visini najviše 4 metra. Na vrlo visokim branama, pojavljuju se i dizala za ribe. ===Brodska prevodnica=== {{glavni|Brodska prevodnica}} [[Datoteka:FalkirkWheelSide 2004 SeanMcClean.jpg|mini|desno|300px|[[Rotirajuća brodska prevodnica Falkirk]]]] Brodska prevodnica je građevina koja služi za izravnavanje plovnog puta, odnosno omogućuje plovilima svladavanje razlike u razinama vode, koja nastaje zbog prirodnih ili umjetnih prepreka na vodnom putu. Kada je na plovnom putu potrebno dignuti ili spustiti [[Brod|plovilo]] za visinu plovne stepenice, to se može ostvariti pomoću: *brodske prevodnice *brodskog dizala *brodske uspinjače Iskustvo pokazuje da je granica primjene brodske prevodnice visinska razlika od 20 do 25 m na zemljanom tlu, odnosno 30 do 35 m na stjenovitom tlu. Nizom brodskih prevodnica se može svladati visinska razlika od 40 do 60 m. Za visinske razlike veće od 70 m najčešće je opravdana upotreba brodskog dizala. ===Riblja staza=== {{glavni|Riblja staza}} Riblja staza je hidrotehnička građevina koja obilazi brane, [[ustava|ustave]] i [[brodska prevodnica|brodske prevodnice]],a omogućuje [[Ribe|ribama]] koje se sele, da stignu do mjesta za [[mriještenje]]. Obično ribe prelaze riblje staze plivanjem ili preskakivanjem, do druge strane pregrade. [[Brzina]] protoka vode mora biti dovoljna da ribe mogu preći prepreke, ali ne smije biti prevelika da se riba ne izmori, tako je često postavljanje odmarališta na ribljim stazama. ==Rušenja brana== [[Datoteka:GPS-mätning på järnåldersboplats i Ytterby sn, Bohuslän, den 28 april 2006. Bild 1.JPG|desno|mini|250px|[[Totalna stanica]] za geodetska mjerenja]] Do 1970. srušilo se u [[Sjeverna Amerika|Americi]] oko 110 brana, od čega je 65% bilo nasutih. U isto vrijeme u [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] srušilo se 12 brana. Sva rušenja obično prate veće ili manje nesreće. Prema jednoj statistici (Gruner) uzrok rušenja je u 40% slučajeva lom u temelju, u 23 % slučajeva nedovoljan kapacitet preljeva, u 12% slučajeva nedovoljne dimenzije brane, u 10% slučajeva neravnomjerno slijeganje, a u 15% neki drugi uzrok. Rušenje brane se može spriječiti ako se pravovremenim promatranjem deformacija (oskultacija) utvrde poremećaji pa se može prisilno isprazniti jezero i time ublažiti nesreća ili čak sačuvati brana, ako se uklone uzroci. ===Osmatranje brane=== {{glavni|Mjerenje deformacija}} '''Mjerenje deformacija''' ili '''oskultacija''' visokih objekata i [[hidroelektrana]] vrši se s ciljem osiguranja od mogućih iznenadnih i nepredvidivih pojava na objektima (brana i [[podzemna strojarnica|strojarnica]]), te [[zaštita okoliša]] i nizvodnog područja od šteta i katastrofa. Geodetsko-tehničkim praćenjem provodi se prikupljanje potrebnih podataka provedbom najpreciznijih [[Geodetsko mjerenje|geodetskih mjerenja]], radi racionalnog održavanja objekata u toku korištenja. Bitno je da se pravovremeno zabilježe svi događaji i stanja koji bi mogli utjecati na sigurnost objekata. [[datoteka:Cetina dam.JPG|mini|desno|250px|[[Brana Peruća]] na rijeci [[Cetina|Cetini]].]] [[Geodezija|Geodetska]] mjerenja pomaka obuhvaćaju sva mjerenja u svrhu određivanja promjene oblika objekta ili [[tlo|tla]] pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih [[sila]]. Objekt se idealizira određenim brojem točaka, čiji se položaj određuje u odnosu na referentnu ili osnovnu geodetsku osnovu izvan područja mogućih pomaka. Geodetskim metodama određuju se promjene položaja pojedinih točaka na objektu, a deformacija se može utvrditi na temelju rezultata mjerenja pomaka. Stvarno ponašanje objekta može se utvrditi samo dobro osmišljenim i kvalitetno izvedenim opažanjima, te stručnom obradom podataka. == Brane u Hrvatskoj == U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je izgrađeno 30 velikih brana. Najstarija je brana [[Bajer]], visine 15 [[metar]]a, izgrađena 1951. na rijeci [[Ličanka|Ličanki]] u sklopu hidroenergetskog sustava Vinodol ([[Hidroelektrana Vinodol]]). Najviša je brana Sklope ([[Hidroelektrana Sklope]]), visine 81 metar, izgrađena 1967. na [[Lika (rijeka)|rijeci Lici]] u sklopu hidroenergetskog sustava Senj ([[Hidroelektrana Senj]]). Najveći [[protok|protočni učin]] (kapacitet) preljeva, 5600 m³/s, ima brana Dubrava na rijeci Dravi ([[Hidroelektrana Dubrava]]), izgrađena 1989., a najveći protočni učin temeljnog ispusta, 220 m³/s, ima brana Peruća ([[Hidroelektrana Peruća]]), visine 65 metara, izgrađena na rijeci [[Cetina|Cetini]] 1960. u sklopu hidroenergetskog sustava Cetine. Tom je branom ostvareno po obujmu i po ploštini najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj ([[obujam]] 565 × 106 m³, [[ploština]] 20,1 × 106 m²). Posljednja je u Hrvatskoj izgrađena brana Lešće 2010. na rijeci Dobri ([[Hidroelektrana Lešće]]); visine je 53 metara, a duljine 180 metara. Ukupni obujam svih umjetnih jezera ostvaren izgradnjom brana iznosi 1 039,6 × 10<sup>6</sup> m<sup>3</sup>, a ploština 82,5 × 10<sup>6</sup> m<sup>2</sup>. Slijedi popis nekoliko najvećih:<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 3, str. 160</ref><ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], svezak 2, str. 298</ref> {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" !Ime brane !Godina izgradnje ![[Rijeka (vodotok)|Rijeka]] !Visina ([[Metar|m]]) !Tip* ![[Obujam]] umjetnog <br/> jezera (10³ m³) ![[Ploština]] umjetnog <br/>jezera (10³ m²) |- |Bajer |1951. |[[Ličanka]] |15 | | | |- |Lokvarka |1953. |[[Lokvarka]] |52 |NK |36 900 |2 290 |- |Bukovnik |1959. |[[Dobra]] |18 |BG |450 |150 |- |[[Brana Peruća|Peruća]] |1960. |[[Cetina]] |65 |NK |565 250 |20 092 |- |Valići |1967. |[[Rječina]] |35 |BG |600 |228 |- |Sklope |1967. |[[Lika (rijeka)|Lika]] |81 |NK |142 000 |8 639 |- |Letaj |1970. |[[Boljunčica]] |35 |L |8 350 |977 |- |Borovik |1978. |[[Vuka]] |20 |NZ |7 950 |1 600 |- |Čakovec |1982. |[[Drava]] |24 <br/> 16 |P <br/> NZ |51 000 |10 500 |- |Ričica |1985. |[[Ričina]] |45 |NK |35 180 |2 010 |- |Lagvić |1992. |Kraljevečki potok <br/> (na [[Medvednica|Zagrebačkoj gori]]) |28 |NZ |143 |18 |- |Lešće |2010. |[[Dobra]] |53 |BG |25 700 |1 460 |} (*) P - pokretna brana, BG - betonska gravitacijska, L - lučna, NK - nasuta kamena, NZ - nasuta zemljana == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite journal | last1 = Arenillas | first1 = Miguel | last2 = Castillo | first2 = Juan C. | title = Dams from the Roman Era in Spain. Analysis of Design Forms (with Appendix) | journal = 1st International Congress on Construction History [20th–24th January] | publication-place = Madrid | year = 2003 | url = http://www.traianvs.net/textos/presas_in.htm#_ednref4 | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Hartung | first1 = Fritz | last2 = Kuros | first2 = Gh. R. | editor-last = Garbrecht | editor-first = Günther | contribution = Historische Talsperren im Iran | title = Historische Talsperren | place = Stuttgart | publisher = Verlag Konrad Wittwer | year = 1987 | volume = 1 | pages = 221–274 | isbn = 3-87919-145-X | ref = harv }} * {{cite book | last = Hodge | first = A. Trevor | title = Roman Aqueducts & Water Supply | url = https://archive.org/details/romanaqueductswa0000hodg | place = London | publisher = Duckworth | year = 1992 | isbn = 0-7156-2194-7 | ref = harv }} * {{cite book | last = Hodge | first = A. Trevor | editor-last = Wikander | editor-first = Örjan | editor-link = | contribution = Reservoirs and Dams | title = Handbook of Ancient Water Technology | series = Technology and Change in History | volume = 2 | year = 2000 | publisher = Brill | location = Leiden | isbn = 90-04-11123-9 | pages = 331–339 | ref = harv }} * {{cite journal | last1 = James | first1 = Patrick | last2 = Chanson | first2 = Hubert | title = Historical Development of Arch Dams. From Roman Arch Dams to Modern Concrete Designs | journal = Australian Civil Engineering Transactions | volume = CE43 | year = 2002 | pages = 39–56 | url = http://www.traianvs.net/textos/archdams_en.htm | ref = harv }} * {{cite journal | last = Schnitter | first = Niklaus | title = Römische Talsperren | journal = Antike Welt | volume = 8 | issue = 2 | pages = 25–32 | year = 1978 | ref = harv }} * {{cite book | last = Schnitter | first = Niklaus | editor-last = Garbrecht | editor-first = Günther | contribution = Verzeichnis geschichtlicher Talsperren bis Ende des 17. Jahrhunderts | title = Historische Talsperren | place = Stuttgart | publisher = Verlag Konrad Wittwer | year = 1987a | volume = 1 | pages = 9–20 | isbn = 3-87919-145-X | ref = harv }} * {{cite book | last = Schnitter | first = Niklaus | editor-last = Garbrecht | editor-first = Günther | contribution = Die Entwicklungsgeschichte der Pfeilerstaumauer | title = Historische Talsperren | place = Stuttgart | publisher = Verlag Konrad Wittwer | year = 1987b | volume = 1 | pages = 57–74 | isbn = 3-87919-145-X | ref = harv }} * {{cite book | last = Schnitter | first = Niklaus | editor-last = Garbrecht | editor-first = Günther | contribution = Die Entwicklungsgeschichte der Bogenstaumauer | title = Historische Talsperren | place = Stuttgart | publisher = Verlag Konrad Wittwer | year = 1987c | volume = 1 | pages = 75–96 | isbn = 3-87919-145-X | ref = harv }} * {{cite journal | doi = 10.2307/3102810 | last = Smith | first = Norman | title = The Roman Dams of Subiaco | url = https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_1970-01_11_1/page/58 | jstor = 3102810 | journal = Technology and Culture | volume = 11 | issue = 1 | pages = 58–68 | year = 1970 | ref = harv | issn = 0040-165X}} * {{cite book | last = Smith | first = Norman | title = A History of Dams | place = London | publisher = Peter Davies | year = 1971 | pages = 25–49 | isbn = 0-432-15090-0 | ref = harv }} * {{cite book | last = Vogel | first = Alexius | editor-last = Garbrecht | editor-first = Günther | contribution = Die historische Entwicklung der Gewichtsmauer | title = Historische Talsperren | place = Stuttgart | publisher = Verlag Konrad Wittwer | year = 1987 | volume = 1 | pages = 47–56 (50) | isbn = 3-87919-145-X | ref = harv }} * {{cite book |author =Peter Rißler|title =Talsperrenpraxis |edition=1. |publisher =R. Oldenbourg |location =München und Wien |year =1998 |isbn =3-486-26428-1}} * {{cite book |author =Bretschneider, Lecher, Schmidt|title =Taschenbuch der Wasserwirtschaft |edition=6. |publisher =Paul Parey |location =Hamburg und Berlin |year =1982 |isbn =3-490-19016-5}} * {{cite book |author =Paul Ziegler|title =Der Thalsperrenbau nebst einer Beschreibung ausgeführter Thalsperren |url =https://archive.org/details/derthalsperrenb00zieggoog|edition= |publisher =Seydel |location =Berlin |year =1900 |isbn = }} ([http://www.digitalis.uni-koeln.de/Zieglert/zieglert_index.html Digitalisat]) * «Проектирование грунтовых плотин» — Учебное пособие/А. Л. Гольдин, Л. Н. Рассказов — М.:Изд-во АСВ/2001 — 384 стр. * Гришин М. М. «Гидротехнические сооружения» — Учебник, части 1 и 2, 1979. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/HG_brane_2012.pdf Grupa autora, "Hidrotehnočke građevine - 1. dio 2012.", Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2012.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/hidrotehnicke_regulacije.pdf Nevenka Ožanić, "Hidrotehničke regulacije", Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za hidrotehniku i geotehniku, Rijeka 2002.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.mathalino.com/reviewer/fluid-mechanics-and-hydraulics/analysis-gravity-dam Gravity Dam Analysis] * [http://en.structurae.de/structures/stype/index.cfm?doi=3 Structurae: Dams and Retaining Structures] * [http://www.strom-online.ch/staumauer.html Strom online - Staumauer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204042004/http://www.strom-online.ch/staumauer.html |date=2013-12-04 }} * [http://de.structurae.de/structures/stype/index.cfm?id=3 Structurae: Staudämme, Talsperren und andere Stützbauwerke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021084312/http://de.structurae.de/structures/stype/index.cfm?id=3 |date=2012-10-21 }} * [https://web.archive.org/web/20080404054245/http://www.swissdams.ch/swisscod/Dams/damText/typesbarrages_d.asp Typen von Talsperren] * [http://www.talsperren.net/Wissenswertes/Bauweise_von_Stauwerken/bauweise_von_stauwerken.html Bauweise von Stauwerken] * [http://www.stromonline.ch/kraftwerk/1wasserkrschaub.html e-lernen Stausee und Stromproduktion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304185104/http://stromonline.ch/kraftwerk/1wasserkrschaub.html |date=2016-03-04 }} * [http://www.stua-si.nrw.de/htm/archiv/jahresberichte/2002/entwicklung.pdf Entwicklung v. Sicherheitsstandards für Talsperren in Deutschland]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (PDF-Datei; 110 kB) * [http://www.stauanlage.de/assets/applets/geschichte.pdf Volker Bettzieche ''100 Jahre technische Entwicklung des Talsperrenbaus in Deutschland'', Wasserwirtschaft, Heft 1/2, 2010, pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128023840/http://www.stauanlage.de/assets/applets/geschichte.pdf |date=2012-11-28 }} * [http://www.lwl.org/marsLWL/open.jsp?action=search&query=Talsperren+Westfalen Westfälische Talsperren] im Bildarchiv des LWL-Medienzentrums für Westfalen {{Commonscat|Dams}} [[Kategorija:Brane| ]] [[Kategorija:Građevine]] [[Kategorija:Hidrotehnika]] qwq7njyjub80e9k214punel5rltoddo Bijeljina 0 7068 42600301 42466266 2026-05-19T00:23:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600301 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement <!--more fields are available for this Infobox--See Template:Infobox Settlement--> |settlement_type = |subdivision_type = [[Spisak država|Zemlja]] |subdivision_name =[[Bosna i Hercegovina]] |subdivision_type1= [[Političke podjele Bosne i Hercegovine|Entitet]] |subdivision_name1 = [[Republika Srpska]] |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |timezone=[[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] |utc_offset=+1 |timezone_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] |utc_offset_DST = +2 |unit_pref= |map_caption =Položaj Bijeljine u Bosni i Hercegovini |latNS=N |longEW=E |population_as_of= |native_name = Бијељина |official_name = Bijeljina |other_name = |image_shield = |image_map = Bijeljina municipality.svg |area_total_km2 = 734 |population_footnotes = <ref> Prostorni plan Republike Srpske do 2015. Banja Luka, April 2008. p. 67 & 69</ref> |population_blank1 = 114000 |population_blank1_title=Opština |population_total = 45,291 |parts_type=Settlements |parts = |latd=44|latm=45 |longd=19|longm=13 |area_code = 55 |website = [http://www.sobijeljina.com/ www.sobijeljina.com] |footnotes = |leader_title=[[načelnik opštine]] |leader_name = Ljubiša Petrović ([[Srpska demokratska stranka (BiH){{!}}]]) [http://www.izbori.ba/documents/Rezultati%20izbora%202004/Utvrdjeni/2004NacelniciRS.pdf] |leader_party = | |}} '''Bijeljina''' je grad u sjeveroistočnom dijelu [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine ukupni broj stanovnika iznosi 107.663, što ga čini drugim po veličini gradom u '''Republici Srpskoj''' i četvrtim u Bosni i Hercegovini. Grad je istorijsko središte [[Semberija|Semberije]] i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka. Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.1992.godine. == Naseljena mjesta == {| |- valign =top | * [[Amajlije]] * Bakračić * [[Balatun]] * [[Banjica (Bijeljina)|Banjica]] * [[Batar]] * [[Batković]] * Bijeljina * [[Bjeloševac]] * Bogdanović plac * Bošnjakovići * [[Brijesnica (Bijeljina)|Brijesnica]] * [[Brodac Donji]] * [[Brodac Gornji]] * Budžak * [[Bukovica]] * [[Bukovica Donja (Bijeljina)|Bukovica Donja]] * [[Bukovica Gornja (Bijeljina)|Bukovica Gornja]] * Bukreš * Bukvari * Burum * [[Crnjelovo Donje]] * [[Crnjelovo Gornje]] * [[Čađavica Donja (Bijeljina)|Čađavica Donja]] | * [[Čađavica Gornja (Bijeljina)|Čađavica Gornja]] * [[Čađavica Srednja (Bijeljina)|Čađavica Srednja]] * [[Čardačine]] * [[Čengić]] * [[Ćipirovine]] * Dašnica * [[Dazdarevo]] * Dijelovi * Donja Mala * Donji Zagoni * [[Dragaljevac Donji]] * [[Dragaljevac Gornji]] * [[Dragaljevac Srednji]] * Dugo Polje * [[Dvorovi (Bijeljina)|Dvorovi]] * Đukići * Gajevi * Galac * [[Glavičice]] * [[Glavičorak]] (Glavičor) * Glišići * [[Glogovac (Bijeljina)|Glogovac]] * [[Gojsovac]] * [[Golo Brdo (Bijeljina)|Golo Brdo]] * Gornji Kojčinovac * Gornji Zagoni * Gradac-Stupanj * Grmić | * [[Hase (Bijeljina)|Hase]] * Intergaj * Ivice * [[Janja]] * [[Johovac (Bijeljina)|Johovac]] * [[Kacevac]] * Karavlasi * Klis * [[Kojčinovac]] * Kovačići * Kovanluci * [[Kovanluk (Bijeljina)|Kovanluk]] * Koviljuše * [[Kriva Bara (Bijeljina)|Kriva Bara]] * Krušik * Lauška * Lazići * Ledinci * Lipić-Selimovići * Lokanjci * [[Ljeljenča]] * [[Ljeskovac]] * [[Magnojević Donji]] * [[Magnojević Gornji]] * [[Magnojević Srednji]] * Mala Obarska * [[Međaši]] * Mihajlovići * Mitrovići * [[Modran (Bijeljina)|Modran]] * Nova Janja * [[Novi]] * Novi Dvorovi * Novo naselje Hase * [[Novo Naselje (Bijeljina)|Novo Naselje]] | * [[Novo Selo (Bijeljina)|Novo Selo]] * [[Obrijež]] * Ogorelica * Orao * Orlovo Polje * [[Ostojićevo (Bijeljina)|Ostojićevo]] * [[Patkovača]] * Pavlovića put * Pejići * Pilakuša * [[Piperci]] * [[Popovi (Bijeljina)|Popovi]] * Poznanovići * Prugnjača * [[Pučile]] * Radovanovići * Rudine * [[Ruhotina]] * Savići * Simeunovići * Slobomir * Srednji Zagoni * Stanići * Stanišići * Stankić mala * Stara Janja * Stevići * Subotište * [[Suvo Polje|Suho Polje]] (Suvo Polje) * Suvara * Tombak * Tomići * [[Triješnica]] * [[Trnjaci (Bijeljina)|Trnjaci]] * [[Velika Obarska]] * [[Velino Selo (Bijeljina)|Velino Selo]] * Veljko Lukić * Vesić * [[Vršani (Bijeljina)|Vršani]] * Vuk Karadžić * [[Zagoni (Bijeljina)|Zagoni]] * Zovac |} == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Bijeljini}} == Privreda == {{sekcija}} == Sport == Na prostorima opštine Bijeljina postoji više sportskih klubova: Fudbalski Klub "Radnik" Bijeljina, Fudbalski Klub "Mladost" Velika Obarska, ŽFK "Radnik" Bijeljina, Košarkaški Klub "Radnik" Bijeljina, Košarkaški Klub "Građanski", Košarkaški Klub "Bijeljina PLUS", Košarkaški Klub "Budućnost" Bijeljina, Rukometni Klub "Bijeljina", Atletski Klub "Akademac" Bijeljina, Atletski Klub "Zvijezda" Etno Selo, Fudbalski Klub "Zvijezda 09" Etno Selo, KMF "Radnik City" Bijeljina, Karate klub "UNSU", Karate Klub "Panteri" Bijeljina, Šahovski Klub "Panteri" Bijeljina, Taekwondo Klub "Sokol", Judo klub "Panter" Ženski odbojkaški klub ,,Radnik", Ženski odbojkaški klub ,,Libero", muški odbojkaški klub ,,Radnik" == Značajne osobe == * [[Miloš Bojanić]], pjevač narodne muzike * [[Rodoljub Čolaković]], revolucionar, književnik i političar, Narodni heroj * [[Fadil Jahić Španac]], narodni heroj * [[Lazar Manojlović]], pisac, novinar, prosvjetni radnik i borac za ljudska prava * [[Dejan Mijač]], pozorišni režiser * [[Zvonimir Vučković]], poručnik pretratne vojske Kraljevine Jugoslavije == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bijeljina}} * [http://www.sobijeljina.com Skupština Opština Bijeljina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080603081729/http://sobijeljina.com/ |date=2008-06-03 }} * [http://www.gradbijeljina.com Grad Bijeljina] * [http://www.bijeljina.org Bijeljina Danas] * [http://www.rtvbn.com Radio - Televizija BN] * [http://www.rtvslobomir.com Radio - TV Slobomir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805031046/http://rtvslobomir.com/ |date=2014-08-05 }} * [http://www.intelevizija.com IN Televizija Bijeljina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007120257/http://www.intelevizija.com/ |date=2017-10-07 }} * [http://www.ntvarena.com TELEVIZIJA ARENA Bijeljina] * [http://www.ubn.rs.ba/ Univerzitet Bijeljina] * [http://www.bolnicabijeljina.com/ JZU Bolnica "Sveti Vračevi", Bijeljina] * [http://www.pfb.unssa.rs.ba/ Pedagoški fakultet Bijeljina] * [http://www.sinergija.edu.ba/ Univerzitet Sinergija Bijeljina] * [http://www.radiobn.net/ BN Radio] * [https://www.radiobobar.com/ Radio Bobar] * [http://www.radiodas.com/ Radio DAŠ Bijeljina]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://semberskenovine.ba/ List građana opštine Bijeljina - Semberske Novine] * [http://www.voders.org Javna ustanova "Vode Srpske" Bijeljina] * [http://www.micomicic.com Načelnik opštine Mićo Mićić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120828131953/http://www.micomicic.com/ |date=2012-08-28 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Bijeljina| ]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] 3w2warpbe8akw1uy3jai5q8dtniimhx Bašćanska ploča 0 8559 42600280 42444822 2026-05-18T20:33:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600280 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bascanska_ploca.jpg|mini|300px|Bašćanska ploča]] '''Bašćanska ploča''' je spomenik na [[staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|hrvatskoj redakciji starocrkvenoslavenskog jezika]], pisan prijelaznim oblikom [[glagoljica|glagoljice]] oko [[1100.]] godine. Pronađena je [[15. rujna]] [[1851.]] u [[crkva svete Lucije na Krku|crkvi svete Lucije]] u [[Jurandvor]]u kod [[Baška|Baške]] na otoku [[Krk]]u, zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću.<ref>http://www.nsk.hr/uoci-obljetnice-otkrivanja-dragog-kamena-hrvatskoga-jezika/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151122073718/http://www.nsk.hr/uoci-obljetnice-otkrivanja-dragog-kamena-hrvatskoga-jezika/ |date=2015-11-22 }} (pristupljeno 14. rujna 2012.)</ref> Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje lokalnom [[benediktinci|benediktinskom]] samostanu, od strane kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]]. Danas se čuva u [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti]],a u [[crkva svete Lucije na Krku|crkvi svete Lucije]] nalazi se njena kopija. == Značenje == Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi [[Plutej (skulptura)|plutej]], pregrada ili paravan, na crkvenom [[septum]]u ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i [[ornament]]om loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog razdoblja na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99,5&nbsp;cm, široka 199&nbsp;cm, debela od 7,5 &ndash; 9&nbsp;cm; isklesana je od bijelog [[vapnenac|vapnenca]]. Datira se oko [[1100.]] godine, a predstavlja značajan izvor za [[Povijest Hrvatske|povijest hrvatskog naroda]], [[Hrvatski jezik|jezika]] i razvitak [[hrvatska glagoljica|hrvatske glagoljice]]. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku – kralj Zvonimir. Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve [[1851.]] godine te upozorio [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]] koji ju je predstavio znanosti. [[1865.]] djelomično ju je pročitao krčki kanonik [[Ivan Crnčić]], a potpuno je to učinio [[1875.]] [[Franjo Rački]]. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači Bašćanske ploče [[Branko Fučić]] i [[Eduard Hercigonja]]. [[Stjepan Ivšić]] nazvao ju je "''dragi kamen hrvatskog jezika''". <!--od [[1934.]]-->Uz nju su na istom mjestu pronađeni i jurandvorski ulomci, jedan nađen u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i još dva nađena [[1957.]] godine. == Datiranje == U samoj se Bašćanskoj ploči navodi da je kralj [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]] darovao zemljište u prošlosti (''v dni svoje''). Crkva je zidana u vrijeme opata Dobrovita koji je živio u vrijeme kneza Kosmata koji je vladao Krajinom te se to vjerojatno može povezati s vremenom prije [[Mleci|mletačke]] dominacije nad [[Krk]]om oko [[1116.]] godine ili krčkih knezova [[Frankopani|Frankapana]], mletačkih vazala koji počinju vladati između [[1118.]] i [[1139.]] godine. Dobrovit je vjerojatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi. Uzevši u obzir [[romanika|romanička]] obilježja same ploče, smrt kralja Zvonimira [[1089.]] godine i vladavinu nad Krkom, Bašćanska ploča može se datirati u početak [[12. stoljeće|12. stoljeća]], odnosno oko 1100. godine. == Sadržaj == # [[invokacija]] (zazivanje [[Bog]]a) # zapis opata Držihe u prvom licu kojim tvrdi da je hrvatski kralj [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]] poklonio crkvi Svete Lucije zemljište za što navodi svjedoke # riječi protiv onih koji bi darovanje zanijekali # obveza redovnika te crkve koji neka mole za darovatelje i svjedoke # zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata # zapis u kojem se navodi da su u to vrijeme "Mikula v [[Otočac|Otočcu]]" i "[[Sveta Lucija (mučenica)|Sveta Lucija]]" bili ujedinjeni. Iz sadržaja se može zaključiti da je tekst sastavljen od dijelova koji nisu svi nastali u istom razdoblju, nego u rasponu upravljanja barem dvaju opata, Držihe i Dobrovita. Nije zamislivo postupno klesanje tih sastavnih dijelova teksta u dovršen i postavljen plutej septuma. Stoga Branko Fučić pretpostavlja postojanje samostanskoga kartulara koji je poslužio kao sadržajni predložak sastavljaču Bašćanske ploče.<ref>{{Cite web |title=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Bašćanska ploča |url=http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-bascanska-ploca.html |access-date=2014-07-14 |archive-date=2008-08-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080813005930/http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-bascanska-ploca.html |dead-url=yes }}</ref> == Jezik == Ploča dokumentira živi [[hrvatski jezik]] s natruhama knjiškog crkvenoslavenskog jezika. [[čakavsko narječje|Čakavica]] i [[staroslavenski jezik|staroslavenski]] miješaju se i u [[gramatika|gramatici]] i u [[leksem|leksiku]]. Pisana je prijelaznim tipom [[glagoljica|glagoljice]], s oble na uglatu. Usporedno s glagoljičkim slovima, javljaju se i neka [[latinica|latinična]] i [[ćirilica|ćirilićna]] (''I, M, N, O, T, V''), a isti je slučaj i s drugim hrvatskim spomenicima pisanih glagoljicom iz [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Zanimljivo je da počinje sa slovom ''A'', a završava slovom ''O'', kao [[alfa]] i [[omega]] ([[grčko pismo|grč.]]), početak i kraj. == Natpis == [[Datoteka:Bašćanska ploča HAZU 17 lipanj 2008.jpg|mini|350px|Bašćanska ploča u auli [[HAZU]]-a]] [[Transliteracija]] 13 redaka Bašćanske ploče na latinicu, prema [[Branko Fučić|Branku Fučiću]]: <blockquote> A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ<br /> OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE<br /> DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]<br /> DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-<br /> MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-<br /> CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-<br /> TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-<br /> VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-<br /> TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-<br /> DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-<br /> ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-<br /> AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-<br /> IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO </blockquote> Glagoljički natpis nema razmaka između riječi, zareza i oznaka kraja rečenice. Dijelovi u uglatim zagradama su rekonstruirani (na tim je mjestima ploča oštećena) a u oblim zagradama je ono što je klesar namjerno ili slučajno izostavio; ''Ju'' je jedno glagoljičko slovo; Ъ je [[jor]], znak kojim je označavan /''ə''/, poluglas. Prepis na suvremeni standardni hrvatski jezik: <blockquote><i><poem> Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Li- ci, Piribineg u [[Vinodol]]u i Jakov na o- toku. Da tko poreče, nega ga prokune i Bog i 12 apostola i 4 e- vanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zi- dah crkvu ovu sa svoje dev- etero braće u dane kneza Kosmata koji je vl- adao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Mi- kula u [[Otočac|Otočcu]] sa svetom Lucijom zajedno. </poem></i></blockquote> == Literatura == * Stjepan Ivšić: ''Bašćanska ploča'', ''Omladina'', [[1940.]] * Branko Fučić: ''Najstariji hrvatski glagoljski natpisi'' '''u''': ''Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta'', No. 21, rujan 1971., {{Hrčak|id=21348}} * Milan Moguš: ''Baščanska ploča u našoj znanstvenoj literaturi'' * Andre Mohorovičić, Petar Strčić: ''Bašćanska ploča'', [[1988.]] * Mateo Žagar: ''Kako je tkan tekst Bašćanske ploče'', [[1997.]] * Ivo Frangeš: ''Ploča nad vratima književnog početka: o devetstotoj obljetnici Bašćanske ploče'', Dubrovnik, [[2000.]] * Mateo Žagar: ''Ortografija natpisa Bašćanske ploče'', [[2000.]] * Zbornik Odsjeka povij. znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 19. (2001.), str. 291-347., {{Hrčak|id=17208}} * Stjepan Damjanović: ''Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploča?'', ''Od fonetike do etike'', [[2005.]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hr/darko/etf/basska.html Bašćanska ploča, dragi kamen hrvatske pismenosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908211750/http://www.hr/darko/etf/basska.html |date=2006-09-08 }} * [http://www.svkri.hr/izlozbe/bascanskaploca.html Bašćanska ploča, opis i značenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070328184444/http://www.svkri.hr/izlozbe/bascanskaploca.html |date=2007-03-28 }} * [http://dns1.vjesnik.hr/Html/2000/09/26/Clanak.asp?r=kul&c=1 Vjesnik - Goran Jovetić: Nova datacija Bašćanske ploče?]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Baška tablet |commonscatsh = Bašćanska ploča }} [[Kategorija:Arheološki artefakti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Natpisi]] [[Kategorija:Krk]] [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Spomenici u Hrvatskoj]] 0ifajjc97bvxgxl3g4tdxymxjzq73la Birmingham 0 11419 42600306 42390590 2026-05-19T01:02:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600306 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Brminhem | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =BirminghamUK skyline Centenary Square 700.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike = Centenary Square | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =28 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =1 | dužina-minute =54 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|UK}} | lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Zapadni Midlands]] | lokacija2_ime =[[Metropolitanska grofovija]] | lokacija2_info =[[Zapadni Midlands (grofovija)|Zapadni Midlands]] | lokacija3_ime =[[Metropolitanski borough]] | lokacija3_info =Birmingham | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_uža =229.825 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira =598.88 [[km²]]<ref name=mama/> | visina = 140 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1,126,927<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća =4,903.4 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 2,492,216 stan. / [[km²]]<ref name=mama/> | stanovništvo_šire_gustoća =4,161.5<ref name=mama/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+0]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =B | pozivni_broj =0121 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[https://www.birmingham.gov.uk/ www.birmingham] | slika_lokacijska_karta_država =Engleska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Birmingham na karti Engleske | bilješke = }} '''Brminhem''' je [[grad]] i [[metropolitanski borough]] od 1,126,927 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-westmidlands.php | title =United Kingdom: West Midlands | accessdate = 02. 12. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u sredini [[Engleska|Engleske]].<ref name=brit/> Brminhem je [[državna uprava|administrativni]] centar vlastitog [[Metropolitanski borough|borougha]], i [[financije|financijski]], [[kultura|kulturni]] i [[obrazovanje|obrazovni]] centar [[konurbacija|konurbacije]] [[Midlandton]]<ref name=pdf>{{cite web |url = http://www.ons.gov.uk/ons/rel/regional-trends/regional-trends/regional-trends--july-2011-edition/portrait-of-the-west-midlands.pdf |title = ''Portrait of the West Midlands'' |publisher = ONS |language = engleski |accessdate = 02. 12. 2016 |archive-date = 2015-09-30 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150930204416/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/regional-trends/regional-trends/regional-trends--july-2011-edition/portrait-of-the-west-midlands.pdf |url-status = dead }}</ref> u kojoj živi 2,492,216 stanovnika<ref name=mama>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/UK-UA.html | title =''United Kingdom: Countries and Major Urban Areas'' | accessdate = 02. 12. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, koja je srce [[UK|britanske]] [[Industrija|industrije]]. == Geografija == Brminhem je drugi po veličini [[UK|britanski]] [[grad]], i najveći grad [[Zapadni Midlands (grofovija)|Grofovije Zapadni Midlands]]. Nalazi se u neposrednoj blizini [[geografija|geografskog]] centra Engleske, na raskršću magistralnih [[željeznica|željezničkih]] i [[cesta|cestovnih]] pravaca, udaljen 177 [[km]] [[sjeverozapad]]no od [[London]]a.<ref name=brit/> [[historija|Historijski]] centar Birminghama, uz Edgbaston i [[sjever]]ni [[kvart]]ovi [[Sheldon, West Midlands|Sheldon]] i [[Erdington]] uz satelitski grad [[Sutton Coldfield]] leže na teritoriju [[historija|historijske]] [[Engleski County|grofovije]] [[Warwickshire]]. [[Sjeverozapad]]na [[predgrađe|predgrađa]], [[Handsworth, West Midlands|Handsworth]], [[Kingstanding]] i [[Harborne]] na [[jugozapad]]u leže u historijskoj grofoviji [[Staffordshire]]. [[jug|Južna]] i [[istok|istočna]] [[predgrađe|predgrađa]] [[Bartley Green]], [[Northfield, Birmingham|Northfield]], [[Moseley]] i [[Yardley, Birmingham|Yardley]] leže u historijskoj grofoviji [[Worcestershire]].<ref name=brit/> Njegove stanovnike zovu - ''Brummies'', po nadimku grada ''Brum'', kog su vlastiti stanovnici u svom [[dijalekt]]u zvali ''Brummagem''.<ref name=brum>{{cite web | url =http://www.worldwidewords.org/weirdwords/ww-bru2.htm | title =''Brummagem'' | accessdate = 02. 12. 2016 | language=engleski | publisher=World Wide Words}}</ref> [[datoteka:Birmingham Business District.jpg|thumb|left|240px|Poslovni dio grada]] == Historija== Birmingham je prvu [[povelja|povelju]] kojom je postao [[trgovište]] dobio još [[1166]], ali je sve do [[14. vijek]]a ostao beznačajno naselje.<ref name=brit/> [[datoteka:Birmingham town hall.jpg|thumb|right|300px|Vijećnica na Trgu Viktorija]] Kako nije imao neku veću [[Rijeka (vodotok)|rijeku]] koja bi mu omogućila [[transport]] do neke [[more|morske]] [[luka|luke]] što je za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bio presudan faktor, ostao je relativno mali [[manufaktura|manufakturni]] gradić sve do kraja [[18. vijek]]a, kad je postao nukleus [[UK|britanske]] [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Birmingham je krajem [[17. vijek]]a imao samo 15.000 stanovnika, da bi jedan [[vijek]] kasnije narastao do 70.000 stanovnika.<ref name=brit/> Postao je čuven po predmetima iz [[metal]]a i [[pištolj]]ima, ali i po finom [[nakit]]u, uz onaj jeftin rađen u velikim serijama, kao i po [[mjed]]enim [[dugme]]tima i brojnim drugim sitnicama koje su se odlično prodavale širom [[svijet]]a. U to vrijeme u gradu su živjeli [[inženjer]]i [[James Watt]] ([[izumitelj]] [[parni stroj|parnog stroja]]), [[Matthew Boulton]], [[William Murdock]] (pioniri u razvoju [[parni stroj|parnog stroja]]), [[kemičar]] [[Joseph Priestley]], [[Štamparstvo|štampar]] John Baskerville, koji su značajno pridonjeli [[tehnologija|tehnološkom]] progresu Birminghama i zemlje. [[Tvornica]] Soho Manufactory, koja je razvila [[parni stroj]] za industrijsku upotrebu, postala je poznata u cijeloj [[Evropa|Evropi]].<ref name=brit/> Prvi [[kanal]]i do grada iskopani su početkom [[19. vijek]]a. [[datoteka:Brindleyplace,_Birmingham.JPG|thumb|left|240px|[[Kvart]] Brindley uz [[kanal]]]] I pored silnog rasta nije imao [[gradska prava|status grada]], tek je nakon donošenja [[zakon]]a o [[lokalna samouprava|lokalnoj upravi]] (Reform Act) iz [[1832]]. dobio pravo da [[izbori|bira]] i šalje zastupnike u [[engleski parlament|parlament]], a nakon tog je [[1838]]. dobio i [[gradska prava|status grada]].<ref name=brit/> Iste godine dovršene su i [[željeznička pruga|željezničke pruge]]. prema [[Liverpool]]u i [[London]]u. Bogati lokalni industrijalac Joseph Chamberlain je [[1873]]. postao [[gradonačelnik]], on je za svog trogodišnjeg mandata pokrenuo važne [[reforma|reforme]], među ostalim porušio je sirotinjske [[kvart]]ove i obnovio centar grada. Nakon tog je od [[1911]]. Birmingham postao pionir [[UK|britanskog]] [[urbanizam|urbanizma]], - [[1933]]. je kao prvi grad uveo jednosmjerne ulice, a bio je i prvi koji je [[1939]]. izgradio [[općina|općinski]] [[aerodrom]].<ref name=brit/> Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je poprilično stradao od [[Bombardovanje|bombardiranja]] od strane [[Luftwaffe]]. Nakon [[1945]]. na mjestu razrušenih zgrada po centru, podignuti su [[stan|stambeni]] i poslovni [[neboder]]i. Izgrađen je novi unutrašnji prsten cesta, obnovljen glavni [[željeznički kolodvor]] i podignuti su novi [[trgovina|trgovački]] i poslovni kompleksi. Uz to izgrađena je i mreža [[kanal]]a po [[sjeverozapad]]nim i [[jug|južnim]] dijelovima grada.<ref name=brit/> == Znamenitosti == Strogi centar Birminghama je [[Trg]] [[kralj]]ice [[Viktorija|Viktorije]], na kom se nalaze [[Neoklasicizam|neoklasicistička]] Vijećnica (Town Hall) iz [[1834]]., [[Neorenesansa|neorenesansna]] Palača grofovijskog savjeta ([[1874]]. -[[1881]].), Birmingemski [[muzej]] i [[Umjetnička galerija]], poznata po kolekciji [[slika]] [[Prerafaeliti|prerafaelita]] i engleskih [[akvarel]]ista. [[Katedrala]] sv. Filipa ([[1715]].), u svojoj zelenoj oazi, formira još jedan centar, a [[Historicizam|historicistički]] [[kvart]] oko [[crkva|crkve]] sv. Pavla ([[1779]].), također ima svoj vlastiti karakter.<ref name=brit/> Ostali centri formirali su se oko [[Rimokatolicizam|rimokatoličke]] katedrale [[Chad od Mercije|sv. Chada]], koju je projektirao Augustus Pugin [[1841]].; [[trg]]a Centenary iz [[1989]]. i susjednog Međunarodnog konferencijskog centra iz [[1991]]. Danas se jedan centar formirao pored ultramodernog [[trgovački centar|trgovačkog centra]] - Bullring izgrađenog [[2003]]. On svojom neobičnom [[Elipsa|ovalnom]] formom, prekrivenom sa 15.000 [[aluminij]]skih diskova, služi kao dramatičan kontrapunkt susjednoj [[neogotika|neogotičkoj]] [[crkva|crkvi]] sv. Martina. U njemu se nalazi poznata [[robna kuća]] [[Selfridges]], a za svoj izgled nagrađen je brojnim [[dizajn]]erskim nagradama.<ref name=brit/> [[datoteka:Bullring Mall - Birmingham - panoramio.jpg|thumb|right|280px|[[Trgovački centar]] -Bullring]] Birmingham je [[kultura|kulturni]] centar puno širokog područja, njegov [[teatar]] ''Repertory'' otvoren [[1913]]. ima veliku nacionalnu reputaciju, a [[teatar]] ''Hippodrome'' poznat je po svojoj orginalnoj produkciji i kao dom Birmingemskog kraljevskog [[balet]]a. Centar za mlade - ''Midlands Arts'', podignut [[1960]], također ima [[teatar]], [[koncertna dvorana|koncertnu dvoranu]], [[umjetnička galerija|umjetničke galerije]] i brojne radionice i studije. Instituti Birmingham i Midland također imaju obrazovne i umjetničke sadržaje i programe.<ref name=brit/> Gradski [[simfonijski orkestar]] koji koncertrira u Međunarodnom konvencijskom centru, stekao je [[svijet]]sku slavu, a birmingemska centralna narodna [[biblioteka]] je jedna od najvećih u zemlji.<ref name=brit/> Glavne institucije visokog obrazovanja su; [[Univerzitet]] u Birminghamu ([[1900]]), [[Univerzitet]] Aston ([[1966]]) i [[Univerzitet]] Birmingham City ([[1992]]; bivši Univerzitet Centralne Engleske.<ref name=brit/> [[Koledž]]i ''Selly Oak'' i Škola kralja Edwarda osnovana [[1552]]. su privatne ustanove.<ref name=brit/> ==Sport== Grad i njegova [[predgrađa]] dom su profesionalnih [[fudbal|nogometnih klubova]] [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]], [[Birmingham City F.C.|Birmingham City]] i [[West Bromwich Albion]] i [[kriket]] kluba Warwickshire County, koji nastupa na svom čuvenom [[stadion]]u Edgbaston Cricket Ground.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Birmingham-England | title =''Birmingham'' | accessdate = 02. 12. 2016 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> ==Privreda== Birmingham je i danas najveći [[UK|britanski]] [[Industrija|industrijski]] centar, poznat po tome što ima puno malih i srednje velih [[tvornica]], pa ga ponekad opisuju kao ''grad sa 1.001 vrstom [[poduzeće|poduzeća]]''. Upravo u tome i leži ključ njegova [[ekonomija|ekonomskog]] uspjeha, a to je raznovrsnost njegove industrijske baze, iako se i danas većina njegovih poduzeća prvenstveno bave [[metalurgija|metalurgijom]] i [[Mašinstvo|mašinogradnjom]].<ref name=brit/> Najviše ljudi zapošljava [[Automobil|automobilska industrija]] - [[Jaguar Cars|Jaguar]] i [[Land Rover]]. Nekad se proizvodilo i puno [[bicikl|bicikala]] i [[Motocikl|motocikala]], ali je prodaja bicikala jako opala. Birmingham je također jedan od najvećih centara industrije [[Alatni stroj|alatnih strojeva]].<ref name=brit/> Od [[1970e|1970-ih]] u [[ekonomija|ekonomiji]] grada sve više postaje značajan sektor usluga, koji je postepeno postao rival proizvodnom sektoru.<ref name=brit/> == Pobratimski gradovi == {| class="wikitable" |- valign="top" | *{{flag|SAD}}, [[Chicago]] *{{flag|Njemačka}}, [[Frankfurt am Main]] *{{flag|Kina}}, [[Changchun]] || *{{flag|Kina}}, [[Guangzhou]] *{{flag|Kina}}, [[Nanjing]] *{{flag|Južna Afrika}}, [[Johannesburg]] || *{{flag|Njemačka}}, [[Leipzig]] *{{flag|Francuska}}, [[Lyon]] *{{flag|Italija}}, [[Milano]] |} {{Panoramica|Birmingham Skyline from Queen Elizabeth Hospital.jpg|1200px|Panorama grada}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Birmingham}} * [http://www.birmingham.gov.uk/ ''Birmingham City Council''] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Zapadni Midlands (grofovija)]] ce9f8jqiwqjwcoypijz90w1ja9a4zuu Bizantska muzika 0 13095 42600321 42389150 2026-05-19T02:09:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600321 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Vizantijsko pojanje |slika = Byzantion – Collegium musicae slavicae.jpg |godina = 2019. |regija = Evropa |id = 01508 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/byzantine-chant-01508 |država = {{flag|Kipar}}, {{flag|Grčka}} }} '''Bizantska muzika''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Βυζαντινή μουσική) originalno se sastojala od pjesama i himni komponovanih za dvorske i vjerske svečanosti u [[Bizantsko Carstvo|Bizantskom Carstvu]]. Nakon [[Pad Carigrada (1453)|pada Carigrada 1453.]] nastavljena je tradicijom bizantskog pojanja u [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] liturgiji. Danas su najpoznatiji [[Crkvena muzika|crkveni oblici]] bizantske muzike s obzirom na to da su mnoge pravoslavne zajednice usvojile to bizantsko nasljeđe. U tim zajednicama [[kantor]]i (vođe crkvenog hora) [[Monodija|monodično]] (jednoglasno) izvode crkvene pjesme iz tradicionalnih knjiga pojanja (poput [[stihira]] i [[irmologija]]).<ref>[https://vreme.com/kultura/eho-nebeske-pesme/ Pravoslavna duhovna muzika - Eho nebeske pesme, 2013. - vreme.com - Pristupljeno, 15.1.2025]</ref> Bizantska muzika nije nestala nakon pada [[Carigrad]]a. Nastavljena je pod [[Carigradska patrijaršija|Carigradskom patrijaršijom]], koja je poslije osmanskog osvajanja 1453. dobila [[Milet (Osmansko Carstvo)|administrativnu odgovornost]] nad svim pravoslavnim hrišćanima u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Tokom opadanja Osmanskog Carstva u 19. stoljeću, balkanske nacije proglasile su [[Autonomija (pravoslavlje)|autonomiju]] ili [[autokefalnost]] od Carigradske patrijaršije. Hrišćansko pojanje prakticirano u osmanskoj Bugarskoj, Srbiji i Grčkoj zasnovano je na historijskim korijenima bizantske umjetnosti. Istovremeno, crkvena muzika stvorena tokom osmanskog perioda smatra se „postvizantijskom”. Zbog toga se bizantska muzika odnosi na nekoliko pravoslavnih tradicija pojanja na području Mediterana i Kavkaza koje su se prakticirale u nedavnoj historiji, a neke se prakticiraju i danas. == Nematerijalna svjetska baština == Kao živa umjetnost koja postoji više od 2000 godina, bizantska muzika je značajna kulturna tradicija i sveobuhvatan muzički sistem koji čini dio zajedničke muzičke tradicije koja se razvijala u Vizantijskom carstvu. Ističući i muzički oplemenjujući liturgijske tekstove Grčke pravoslavne crkve, neraskidivo je povezan sa duhovnim životom i verskim bogosluženjem. Uglavnom je usmjerena na izvođenje crkvenog teksta. Prenošena slušno kroz generacije, njene glavne karakteristike su: * isključivo vokalna muzika * u suštini je monofona * napjevi su kodificirani u osmoglasni ili osmotonski sistem * pjevanje koristi različite stilove ritma kako bi naglasilo željene slogove određenih riječi<ref>[https://bebicamusiceducation.wordpress.com/vi-razred/3-%D0%B4%D1%83%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0-%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%B5%D0%B3-%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0-%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D1%85%D1%80%D0%B8%D1%88/ Duhovna muzika srednjeg vijeka (ranohrišćanska muzika; vizantijsko pjevanje: gregorijanski koral)- bebicamusiceducation.wordpress.com - Pristupljeno, 15.1.2025]}}</ref> Iako je psaltička umjetnost oduvijek bila povezana s muškim glasom, žene pjevačice su uobičajene u ženskim manastirima i donekle učestvuju u parohijama. Osim što se prenosi u crkvi, vizantijsko pjevanje cvjeta zahvaljujući posvećenosti stručnjaka i nestručnjaka – uključujući muzičare, članove hora, kompozitore, muzikologe i učenjake – koji doprinose njegovom proučavanju, izvođenju i širenju. Vizantijsko pojanje dodano je 2019. na [[UNESCO]]-ovu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Kipra i Grčke, živa umjetnost koja postoji više od 2.000 godina i značajna kulturna tradicija i sveobuhvatni muzički sistem koji čini dio zajedničkih muzičkih tradicija što su se razvile u Vizantijskom Carstvu.<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Kipru - ich.unesco.org, Pristupljeno, 15.1.2025]{{en}}</ref> Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 14. zasjedanju koje je održano od 9. do 14. decembra 2019. god. u [[Bogota|Bogoti]], [[Kolumbija]].<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/telling-tradition-of-nasreddin-hodja-molla-nesreddin-molla-ependi-apendi-afendi-kozhanasyr-anecdotes-01705 UNESCO Vizantijsko pojanje - 11.1.2025]{{en}}</ref> == Literatura == * {{Cite book |last=Kartomi |first=Margaret J. |title=On Concepts and Classifications of Musical Instruments |url=https://archive.org/details/onconceptsclassi0000kart |publisher=University of Chicago Press |date=1990 |isbn=978-0-226-42548-1 |location=Chicago, IL }} === Tropologija i oktoisi === *{{Cite web |url=https://berlpap.smb.museum/04510/ |title=Berlin, Staatliche Museen P. 21319 |work=Papyrus fragment of a Greek tropologion written in semi-cursive book script (6th century) |location = Egypt |ref=P21319 }} *{{cite web |title=Vienna, Österreichische Nationalbibliothek, Papyrus Vindobonensis G 19.934 |url=http://www.asbmh.pitt.edu/page12/Troelsgard.pdf |work=Fragment of a 6th-century tropologion }} *{{citation | title = Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 607 | work = Τροπολόγιον σῦν Θεῷ τῶν μηνῶν δυῶν μαρτίου καὶ ἀπριλλίου ["With God the tropologion of the two months March and April"] (9th century) | url = https://www.loc.gov/item/00271075224-ms/ | ref = ET-MSscGr607 }} *{{citation | title = Paris, Bibliothèque nationale, fonds grec, Ms. 360, ff.216r-237v | work = Βιβλίον ἁγιοπολίτης συγκροτημένον ἔκ τινων μουσικῶν μεθόδων ["The book of the Holy Polis (Jerusalem) unifying different musical methods", originally an introduction to a 12th-century tropologion] rebound in a compiled collection of basic grammar treatises and fragments with mathemataria and of a menologion (12th–15th centuries) | url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b10723253d/f222.item | ref = F-PnGr360 }} *{{citation | title = Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 777 | work = Tropologion of the parakletike kanons, penitential chant, apostolic prosomoia and of ferial days and theotokia composed according to the kanon order (11th century) | url = https://www.loc.gov/item/00271075741-ms/ | ref = ET-MSscGr777 }} *{{Cite web |url=http://rgada.info/kueh/index2.php?str=381_1_80&name=%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%20%20%28%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%8B%20%201-3%29,%20%D0%BD%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9 |title=Moscow, Rossiysky Gosudarstvenny Archiv Drevnich Aktov (РГАДА), Fond 381 Ms. 80 |work=Old Church Slavonic Paraklitik (Glas 1–3) with akrosticha in canon order (KaO) with znamennaya notation (about 1200) |ref=RUS-MdaF381N80 }} === Lekcionari i psaltiri === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271070081-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. gr. 7 |work=Prophetologion starting with Christmas and Epiphany and the cycle for the movable feasts and concluding with the menaion (10th century) |ref=ET-MSscGr7 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271070093-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. gr. 8 |work=Prophetologion in maiuscule script with ekphonetic notation and a list of ekphonetic neumes on the last page (10th century) |ref=ET-MSscGr8 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271078857-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. gr. 213 |work=Gospel Lectionary with pericopes assigned to the Divine Liturgies and other Offices of the Byzantine Church with ekphonetic notation added by presbyteros Eustathios on 30 January 967 |ref=ET-MSscGr213 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.351 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. gr. 351 |work=New Testament Lectionary (Liturgy and Orthros cycle) in uncial maiuscule script written in Constantinople with ekphonetic notation (10th century) |ref=V-CVbavVatGr351 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.756 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. gr. 756 |work=Commented Tetraevangelion of the Archimandritate SS. Salvatore of Messina (11th century) |ref=V-CVbavVatGr351 }} *{{Cite web |url=http://www.bl.uk/manuscripts/FullDisplay.aspx?ref=Add_MS_19352 |title=London, British Library, Add MS 19352 |work=Psalter with Odes (ff.192v-207v) written by Protopresbyteros Theodore for Michael, Abbot of the Stoudios Monastery (1066) |ref=GB-LblAdd19352 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2020-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120202434/http://www.bl.uk/manuscripts/FullDisplay.aspx?ref=Add_MS_19352 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.slav.3 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. slav. 3 |work=Aprakos lectionary beginning with Easter (Gospel of John) and a menologion (ff.112v-153v) in uncial Glagolitic script from Macedonia written by the end of the first Bulgarian Empire (11th century) |ref=V-CVbavVatSl3 }} === Menologija === *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.1613/ |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. gr. 1613 |work=Illuminated Menologion with synaxaries made for Emperor Basil II (979–1004) |location=Constantinople |ref=V-CVbavVatGr1613 }} === Mineji === *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/165146 |title=Moscow, Gosudarstvenniy istoričesky muzey (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 159 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for September with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin159 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/165147 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 160 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for October with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin160 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/165148 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 161 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for November with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin161 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178177 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 162 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for December with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin162 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178178 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 163 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for January with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin163 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178179 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 164 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for February with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin164 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178180 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 165 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for April with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin165 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178181 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 166 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for May with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin166 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178183 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 167 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for June with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin167 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178184 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 168 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for August with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin168 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/177618 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 319 |work=Old Church Slavonic Fasten Triod služebnaya with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin319 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178600 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Voskr. Perg. 27 |work=Old Church Slavonic Flower Triod služebnaya with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (about 1200) |ref=RUS-Mim_VosP27 }} === Stihire === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051372-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. γ 67 |work=Incomplete Triodion, Pentekostarion and Oktoechos with Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlgamma67 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051359-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. γ 74 |work=Incomplete Menaion (beginning with 24 October) with Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlgamma74 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051360-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. γ 72 |work=Incomplete Triodion (beginning with the Holy Week) and Pentekostarion with Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlgamma72 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076861-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1219 |work=Greek Sticherarion (only Menaion but without beginning and end) with Old Byzantine Chartres notation (11th century) |ref=SinaiGr1219 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076885-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1217 |work=Greek Sticherarion (only Menaion) with Old Byzantine Coislin notation (11th–12th century) |ref=SinaiGr1217 }} *{{Cite web |url=http://rgada.info/kueh/index2.php?str=381_1_152&name=%D0%A1%D1%82%D0%B8%D1%85%D0%B0%D1%80%D1%8C%20%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D0%B5%D0%B9%D0%BD%D1%8B%D0%B9%20%28%D1%81%D0%B5%D0%BD%D1%82%D1%8F%D0%B1%D1%80%D1%8C%20-%20%D1%84%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8C%29,%20%D0%BD%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9 |title=Moscow, Rossiysky Gosudarstvenny Archiv Drevnich Aktov (РГАДА), Fond 381 Ms. 152 |work=Old Church Slavonic Sticherarion (Menaion from 1 September until 2 February) with znamennaya notation (12th century) |ref=RUS-MdaF381N152 }} *{{Cite web |url=http://rgada.info/kueh/index2.php?str=381_1_147&name=%D0%A1%D1%82%D0%B8%D1%85%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%80%D1%8C%20%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BD%D1%8B%D0%B9%20%D0%B8%20%D1%86%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B9,%20%D0%BD%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9. |title=Moscow, Rossiysky Gosudarstvenny Archiv Drevnich Aktov (РГАДА), Fond 381 Ms. 147 |work=Old Church Slavonic Sticherarion (Fasten and Flower triod) with znamennaya notation (12th century) |ref=RUS-MdaF381N147 }} *{{cite web |title=Copenhagen, Det kongelige Bibliotek, Ms. NkS 4960, 4° |url=http://www5.kb.dk/manus/vmanus/2011/dec/ha/object73297/da/ |work=Complete Sticherarion with Menaion, Triodion, Pentekostarion, and Oktoechos with Middle Byzantine notation (14th century) |ref=NkS4960 }} === Irmologije === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051116-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. β 32 |work=Incomplete Greek Heirmologion composed in canon order (KaO) with Old Byzantine Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlveta32 }} *{{Cite web |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b11004636g |title=Paris, Bibliothèque nationale, fonds Coislin, ms. 220 |work=Greek Heirmologion composed in canon order (KaO) with Old Byzantine Coislin notation (11th century) |ref=F-PnCoislin220 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271074694-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 929 |work=Greek Heirmologion composed in ode order (OdO) with Old Byzantine Coislin notation (12th-century palimpest over pages of a former tropologion) |ref=SinaiGr929 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271075972-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1256 |work=Greek Heirmologion composed in canon order (KaO) with Middle Byzantine notation (1309) |ref=SinaiGr1256 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271075984-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1257 |work=Greek Heirmologion composed in canon order (KaO), Anthology of Orthros and Great Vesper with Middle Byzantine notation (1332) |ref=SinaiGr1257 }} === Obredi === *{{Cite web |url=https://digital.ub.uni-leipzig.de/object/viewid/0000013160 |title=Leipzig, Universitätsbibliothek, Rep. I 17, ff.21v-265v |work=Book of ceremonies κωνσταντίνου τοῦ φιλοχρίστου καὶ ἐν αὐτῶν αἰωνίων βασιλεῖ βασιλέως ὑιοῦ λέοντος τοῦ σοφωτιτά καὶ ἀ ὑμνής τοῦ βασιλεῦ συντάγμα τι καὶ βασιλείου σπουδῆς ὄντως ἄξιον ποίημα (late 10th century) |ref=D-LEuRepI17 }} === Kontakarija i asmatika === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271074724-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 925 |work=Kontakarion organised as a menaion, triodion (at least in part), and pentekostarion (10th century) |ref=ET-MSscGr925 }} *{{Cite web |url=http://expositions.nlr.ru/ex_manus/kondakar/_Project/Dir.php |title=Saint-Petersburg, Rossiyskaya natsional'naya biblioteka, Ms. Q.п.I.32 |work=Nižegorodsky Kondakar' of the Blagoveščensky [Annunciation] Monastery, introduced, described and transcribed by Tatiana Shvets (about 1200) |ref=RUS-SPscQpI32 }} *{{Cite web |url=https://dlib.rsl.ru/viewer/01004637794 |title=Moscow, Russian State Library (Российская государственная библиотека), fond 304 Ms. 23 |work=Troitsky Kondakar' of the Trinity Lavra of Saint Sergius (about 1200) |ref=RUS-Mrg_304-023 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/177676 |title=Moscow, Gosudarstvenniy istoričesky muzey (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 777 |work=Sinodal'ny Kondakar' (13th century) |ref=RUS-Mim_Sin777 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.1606 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Vat. gr. 1606 |work=Kontakarion-Psaltikon with Asmatikon (kontakia and hypakoai, allelouiaria, prokeimena, koinonika) with Middle Byzantine Round notation of the Archimandritate SS. Salvatore of Messina (13th century) |ref=V-CVbavVatgr1606 }} *{{Cite web |url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b10723130v |title=Paris, Bibliothèque nationale de France, fonds grec, Ms. 397 |work=Incomplete Kontakarion (Prokeimena, Stichologia for Christmas and Theophany, Allelouiaria, Hypakoai anastasima, kontakia) in short psaltikon style with Middle Byzantine Round notation (late 13th c.) |ref=F-PnGr397 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076083-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1280 |work=Psaltikon (Prokeimena, Allelouiaria, Hypakoai, Anti-cherouvikon for the Liturgy of Presanctified Gifts) and Kontakarion (menaion with integrated movable cycle) with Middle Byzantine round notation written in a monastic context (about 1300) |ref=ET-MSscGr1280 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.345 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Vat. gr. 345 |work=Kontakarion-Psaltikon (prokeimena, allelouiaria, hypakoai, kontakia) with Middle Byzantine Round notation (about 1300) |ref=V-CVbavVatgr345 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076204-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1314 |work=Psaltikon-Kontakarion (prokeimena, allelouiaria, kontakarion with integrated hypakoai, hypakoai anastasima, the complete Akathistos hymn, kontakia anastasima, stichera heothina, appendix with refrains of the allelouiaria in oktoechos order) written by monk Neophyte (mid 14th century) |ref=ET-MSscGr1314 }} === Akolutije i antropologije === *{{Cite web |title=Athens, National Library of Greece [Ethnike Vivliotheke tes Hellados], Ms. 2458 |work=Akolouthiai of the Hagia Sophia of Constantinople Ἀκολουθίαι συντεθειμέναι παρὰ τοῦ Μαϊστόρου κυροῦ Ἰωάννου τοῦ κουκουζέλη ἀπ᾽ ἀρχῆς τοῦ μεγάλου ἑσπερινοῦ μέχρι καὶ τῆς συμπληρόσεως τῆς θείας λειτουργίας (1336) |ref=GR-An2458 |url=https://digitalcollections.nlg.gr/nlg-repo/dl/en/browse/3442 }}{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |last1=Koukouzeles |first1=Ioannes |author-link=John Koukouzelis |last2=Korones |first2=Xenos |last3=Kladas |first3=Ioannes |url = http://data.onb.ac.at/rec/AL00237897 |title = Vienna, Österreichische Nationalbibliothek, Cod. theol. gr. 185 |work = Βιβλίον σὺν Θεῷ ἁγίῳ περιέχον τὴν ἄπασαν ἀκολουθίαν τῆς ἐκκλησιαστικῆς τάξεως συνταχθὲν παρὰ τοῦ μαΐστορος κυροῦ Ἰωάννου τοῦ Κουκουζέλη of Thessalonica (about 1400) |ref = A-WnTheolGr185 }} *{{Cite web |title=Athens, Εθνική Βιβλιοθήκη της Ελλάδος [Ethnike Vivliotheke tes Hellados], Ms. 2061 |work=Akolouthiai of the Hagia Sophia of Thessalonica (early 15th century) |ref=GR-An2061 |url=https://digitalcollections.nlg.gr/nlg-repo/dl/en/browse/3361 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2019-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224062508/https://digitalcollections.nlg.gr/nlg-repo/dl/en/browse/3361 }} *{{Cite web |url=https://dlib.rsl.ru/viewer/01004712293# |title=Moscow, Russian State Library, fond 304 Ms. 407 |work=Antologiya with Irmolog in ode order, Voskresnik and Sanctoral beginning with Christmas cycle in Old Church Slavonic with sematic notation (1437) |ref=RUS-Mrg304-407 }} == Bibliografija == === Izdanja === *{{Cite web |url = https://www.igl.ku.dk/MMB/mmb-publications.html |title = Monumenta Musicae Byzantinae |date = 21 July 2021 |editor-last = Troelsgård |editor-first = Christian |publisher = University of Copenhagen, Saxo Institute, Dept. of Greek and Latin |ref = MMB }} *{{Cite book | last = Floros | first = Constantin | title = Das mittelbyzantinische Kontaktienrepertoire. Untersuchungen und kritische Edition | location = Hamburg | volume = 1–3 | date = 2015 | url = http://www.fbkultur.uni-hamburg.de/hm/forschung/publikationen/byzantinische-kontakien.html | ref = Flo2015 | access-date = 2015-02-05 | archive-date = 2015-02-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150205133829/http://www.fbkultur.uni-hamburg.de/hm/forschung/publikationen/byzantinische-kontakien.html | url-status = dead }} *{{cite book | publisher = Paludan | editor1-last = Raasted | editor1-first = Jørgen | title = The Hagiopolites: A Byzantine Treatise on Musical Theory | location = Copenhagen | series = Cahiers de l'Institut du Moyen-Âge grec et latin | volume = 45 | date = 1983 | url = http://cimagl.saxo.ku.dk/download/45/45Raasted1-99.pdf | ref = Raa1983 }} *{{Cite book | publisher = Dumbarton Oaks Research Library and Collection | isbn = 978-0-88402-232-9 | editor1 = John Thomas | editor2 = Angela Constantinides Hero | title = Byzantine Monastic Foundation Documents: A Complete Translation of the Surviving Founder's Typika and Testaments | location = Washington, D.C. | series = Dumbarton Oaks Studies | date = 2000 | url = https://archive.org/details/thomas-hero-byzantine-monastic-foundation-documents }} *{{Cite book | publisher = Языки славянских культур | isbn = 978-5-9551-0131-6 | editor-last = Uspenskiy | editor-first = Boris Aleksandrovič | title = Типографский Устав: Устав с кондакарем конца XI — начала XII века [Tipografsky Ustav: Ustav with Kondakar' end 11th-beginning 12th c. (vol. 1: facsimile, vol. 2: edition of the texts, vol. 3: monographic essays)] | location = Moscow | volume = 1–3 | series = Памятники славяно-русской письменности. Новая серия | date = 2006 | ref = TipografskyUstav }} *{{Cite book | publisher = Ivan Dujcev Centre for Slavo-Byzantine Studies (Heron Press) | isbn = 978-954-580-006-1 | editor-last = Myers | editor-first = Gregory | title = The Lavrsky-Troitsky Kondakar' | location = Sofia | volume = 4 | series = Monumenta Slavico-Byzantina Mediaevalia Europensia | date = 1994 | ref = Mye1994 }} *{{Cite book | publisher = Wilhelm Schmitz [Böhlau since 1990] | editor1-last = Dostál | editor1-first = Antonín | editor2-last = Rothe | editor2-first = Hans | editor3-last = Trapp | editor3-first = Erich | title = Der altrussische Kondakar' auf der Grundlage des Blagoveščenskij Nižegorodskij Kondakar' | location = Giessen [Köln, Weimar, Vienna] | volume = 3:2–7 | series = Bausteine zur Geschichte der Literatur bei den Slawen, Editionen | date = 1976–2004 | issn = 0170-3552 | ref = EdBlagKond }} *{{Cite book | publisher = European Art Centre (EUARCE) | editor-last = Voudouris | editor-first = Angelos L. | title = Κώδικες της Ορθοδόξου Βυζαντινής Εκκλησιαστικής Ασματωδίας [Codices of Orthodox ecclesiastic chant according to the school of Iakovos Nafpliotis, Archon Protopsaltes of the Ecumenical Patriarchate] | location = Athens | volume = 1–18 | date = 1996–1998 | url = https://search.lib.auth.gr/Search/Results?sort=callnumber-sort&lookfor=%CE%92%CE%BF%CF%85%CE%B4%CE%BF%CF%8D%CF%81%CE%B7%CF%82+%CE%86%CE%B3%CE%B3%CE%B5%CE%BB%CE%BF%CF%82%7E&type=AllFields | ref = EdNafpliotis }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} === Uvodi === *{{Cite encyclopedia | last1 = Levy| first1 = Kenneth | last2 = Troelsgård| first2 = Christian | editor-first1 = Christian | editor-last1 = Troelsgård | title = Byzantine chant | volume = 1 | encyclopedia = New Grove Music Online. Oxford Music Online | date = 2001 | doi = 10.1093/gmo/9781561592630.article.04494 | isbn = 9781561592630 }} *{{Cite encyclopedia | last1 = Velimirović| first1 = Miloš | last2 = Lozovaya| first2 = Irene | last3 = Myers| first3 = Gregory | last4 = De Carlo| first4 = Leonora | title = Russian and Slavonic church music | volume = 1 | encyclopedia = New Grove Music Online. Oxford Music Online | date = 2001 | doi = 10.1093/gmo/9781561592630.article.43458 }} *{{Cite book | edition = 2nd, revised and enlarged | publisher = Clarendon Press | last = Wellesz| first = Egon | title = A history of Byzantine music and hymnography | location = Oxford | date = 1980 | isbn = 978-0-19-816111-0 | url = https://archive.org/details/historyofbyzanti00egon }} *{{Cite encyclopedia | editor = [[Laurenz Lütteken]] | last = Hannick| first = Christian | title = Byzantinische Musik | language = de | encyclopedia = MGG Online | location = Kassel, Stuttgart, New York | date = 1995 | url = https://www.mgg-online.com/mgg/stable/12367 }} *{{Cite encyclopedia | editor = Laurenz Lütteken | last = Hannick| first = Christian | title = Altslawische Musik | language = de | encyclopedia = MGG Online | location = Kassel, Stuttgart, New York | date = 1994 | url = https://www.mgg-online.com/mgg/stable/11712 }} === Grčka i slavenska muzička paleografija === *{{Cite journal | issn = 1312-238X | volume = 2006 | issue = 3–4 | pages = 225–237 | last = Dimitrova| first = Mariana | title = Some Observations on the Slavic Sources for Theta Notation | journal = Scripta & e-Scripta | date = 2006 | url = https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=83427 | ref = Dim2006 }} *{{Cite book | last = Doneda| first = Annalisa | title = Computer Applications to Byzantine Chant: A Relational Database for the Koinonika of the Asmatikon | url = http://www.scribeserver.com/doneda/DBDoneda.pdf | date = 2 September 2011 | ref = Don2011 }} *{{Cite conference | volume = 9 | editor1=Olivier Legendre |editor2=Jean-Baptiste Lebigue | last = Engberg | first = Sysse G. | title = Les lectionnaires grecs | language = fr | book-title = Les manuscrits liturgiques, Cycle thématique de l'IRHT 2003–2004 | location = Paris, Orléans | series = Ædilis, Actes. Séminaires et tables rondes | date = 2005 | url = https://irht.hypotheses.org/612 | ref = Eng2005 }} *{{Cite book | publisher = Peter Lang | isbn = 9783631595534 | last1 = Floros| first1 = Constantin | last2 = Moran| first2 = Neil K. | title = The Origins of Russian Music: Introduction to the Kondakarian Notation | location = Frankfurt am Main etc. | date = 2009 | ref = Flo2009 }} *{{Cite book | publisher = Bärenreiter | last = Floros| first = Constantin | title = Universale Neumenkunde | language = de | location = Kassel-Wilhelmshöhe | date = 1970 | volume = 1, 3 | ref = Flo1970 }} *{{Cite journal | doi = 10.1017/S0961137100001406 | volume = 7 | issue = 1 | pages = 21–46 | last = Myers| first = Gregory | title = The medieval Russian Kondakar and the choirbook from Kastoria: a palaeographic study in Byzantine and Slavic musical relations | journal = Plainsong and Medieval Music | date = 1998 | s2cid = 163125078 | ref = Mye1998 | issn = 0961-1371}} *{{Cite journal | doi = 10.1515/byzs.1952.45.1.29 | issn = 0007-7704 | volume = 45 | issue = Jahresband | pages = 29–42 | last = Tillyard| first = Henry Julius Wetenhall | title = The Stages of the Early Byzantine Musical Notation | journal = Byzantinische Zeitschrift | date = 1952 | s2cid = 191659576 | ref = Til1952 }} *{{Cite journal | doi = 10.1515/byzs.1937.37.2.345 | issn = 0007-7704 | volume = 37 | issue = 2 | pages = 345–358 | last = Tillyard| first = Henry Julius Wetenhall | title = Byzantine Neumes: The Coislin Notation| journal = Byzantinische Zeitschrift | date = 1937 | s2cid = 191495338 | ref = Til1937 }} *{{Cite book | publisher = Levin & Munksgaard | volume = 1 | last = Tillyard| first = H. J. W. | title = Handbook of the Middle Byzantine Musical Notation | location = Copenhagen | series = Monumenta Musicae Byzantinae, Subsidia | date = 1935 | ref = Til1935 }} *{{Cite book | publisher = Museum Tusculanum Press | isbn = 9788763531580 | volume = 9 | last = Troelsgård| first = Christian | title = Byzantine Neumes : A New Introduction to the Middle Byzantine Musical Notation | location = Copenhagen | series = Monumenta Musicae Byzantinae, Subsidia | date = 2011 | ref = Tro2011 }} === Novi metod i pravoslavno pojanje osmanskog perioda === * {{Cite book | publisher = Michele Weis | last = Chrysanthos of Madytos | author-link = Chrysanthos of Madytos | title = Θεωρητικόν μέγα της μουσικής συνταχθέν μεν παρά Χρυσάνθου αρχιεπισκόπου Διρραχίου του εκ Μαδύτων εκδοθέν δε υπό Παναγιώτου Γ. Πελοπίδου Πελοποννησίου διά φιλοτίμου συνδρομής των ομογενών | location = Triest | year = 1832 | url = https://archive.org/details/theoretikonmegat00chry | ref = Chr1832 |editor-last = Pelopides |editor-first = Panagiotes G. }} *{{Cite web |location = Sofia |publisher = St. Cyril and St. Methodius National Library |url = http://www.wdl.org/en/item/10653/ |title = Copy of Chrysanthos' first book of the 'Mega Theoretikon' (Ms. Gr. 90) |editor = Vasileios Nikolaidis Vyzantios |date = 1825 |access-date = 2024-02-11 |archive-date = 2021-10-27 |archive-url = https://web.archive.org/web/20211027021249/https://www.wdl.org/en/item/10653/ |url-status = dead }} *{{Cite book | publisher = Axion Estin Foundation | isbn = 9780615342597 | translator-last = Romanou| translator-first = Katy G. | title = Great Theory of Music by Chrysanthos of Madytos | location = New Rochelle, New York | date = 2010 | ref = TranslationChrysanthos }} === Glosari === *Ολυμπία Τολίκα, [https://catalogue.nlg.gr/Record/b.125727 ''Επίτομο Εγκυκλοπαιδικό Λεξικό της Βυζαντινής Μουσικής''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329225334/https://catalogue.nlg.gr/Record/b.125727 |date=2019-03-29 }} [Olympia Tolika: ''Encyclopaedian Dictionary of Byzantine Music'']. Έκδ. Ευρωπαϊκό Κέντρο Τέχνης (EUARCE), Αθήνα 1993. == Vanjske veze == ;Historijski zapisi *{{Cite web |last1=Raktivan |first1=Panos M. |last2=Vafeiadis |first2=Viktor |publisher=Ecumenical Patriarchate of Constantinople, Association of Constantinopolitan Friends of Music in Athens |url=http://www.ec-patr.net/en/ |title=Byzantine music: Archon cantors of the Great Church of Christ }} ;Rekonstrukcije *{{Cite web |publisher=Ensemble Hagiopolites |url=https://www.youtube.com/watch?v=_splnlUsAvA |title=Allelouiarion Οἱ οὐρανοὶ διηγοῦνται δόξαν θεοῦ (Ps. 18:2) in echos protos according to the psaltikon of Grottaferrata (I-Fl Ashburn 64) |location=Venice |date=2 December 2011 |editor=Ioannis Arvanitis }} *{{Cite web |publisher=Romeiko Ensemble |url=https://www.youtube.com/watch?v=cdFOcK9y1aw |title=Concert with Akathistos hymn of the psaltikon in historical costumes |location=Jassy |date=6 October 2019 }} *{{Cite web |publisher=Greek Byzantine Choir |url=https://www.youtube.com/watch?v=Pey9U6GjM0g |title=CD dedicated to compositions of John Koukouzeles |editor=Chourmouzios the Archivist }} *{{Cite web |last=Chrysaphes|first=Manuel |publisher=Ensemble Psaltikon |url=https://www.youtube.com/watch?v=nUfrCSLgqzU |title=Christmas Kanon Μυστήριον ξένον |date=22 December 2011 |editor=Chourmouzios the Archivist }} ;Moderne varijante *{{Cite web |last=Spyrakis |first=Ioannis |url=http://www.g-culture.org/ioannis/tag/byzantine-music-notation/ |title=Electroacoustic & Acousmatic Music, Byzantine Music }} ;Uvodi u bizantsku muziku *{{Cite web | last = Stathes | first = Gregorios Th. | title = Introduction into Byzantine Church Music | location = Oxford | date = May 1970 | url = http://www.psaltiki.org/journal/1.1/stathes_bcm/bcm.html | access-date = 2024-02-11 | archive-date = 2020-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200225173108/http://www.psaltiki.org/journal/1.1/stathes_bcm/bcm.html }} *{{cite web |last1=Myers |first1=Gregory |title=An Introduction to Byzantine Chant and Notation (22') |website=[[YouTube]] |url=https://www.youtube.com/watch?v=EHOnBfNaSe4 }} *{{cite web |last1=Antonopoulos |first1=Spyros |title=An Introduction into Byzantine Chant |website=[[YouTube]] |url=https://www.youtube.com/watch?v=zozIhxE1mrw |date=21 April 2016 |location=Worcester, Massachusetts }} *{{cite web |last1=Conomos |first1=Dimitri |title=Lecture: Eastern Sacred Chant |url=https://vimeo.com/32671809 |date=24 November 2011 |location=Pembroke College, Mary Hyde Eccles Room |publisher=Oxford Orthodox Christian Student Society }} * [https://www.bl.uk/greek-manuscripts/articles/byzantine-music-and-musical-manuscripts Introduction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210412213928/https://www.bl.uk/greek-manuscripts/articles/byzantine-music-and-musical-manuscripts |date=2021-04-12 }} from [[The British Library]] ;Tutorijali za pravoslavno pojanje *{{cite web |title=Video introduction with modern solfège by Georgios Hatzichronoglou |url=http://www.asbmh.pitt.edu/HHronoglou/index.html |publisher=ASBMH |location=Vrilissia }} *{{Cite web |publisher=Institute for Research on Music and Acoustics (ΙΕΜΑ) |location=Athens |title=Byzantine Music System |url=http://www.musicportal.gr/byzantine_music_system/?lang=en }} *{{Cite web |location = Pittsburgh |last = Jones |first = Nicholas |publisher = Choir of Saint George Antiochian Orthodox Cathedral |url = http://www.byzantinechant.org/notation.html |title = Introduction into Chrysanthine Notation }} ;Ostalo *{{Cite web |url=https://analogion.com |title=Analogion and Psaltologion (Blog about Orthodox Chant and its Byzantine Heritage) }} * [http://www.asbmh.pitt.edu/page9/page9.html The American Society of Byzantine Music and Hymnology] * [https://www.newbyz.org/ New Byzantine Music Publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004042233/https://newbyz.org/ |date=2023-10-04 }} * [https://stanthonysmonastery.org/pages/the-divine-music-project The Divine Music Project] {{Authority control}} == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Byzantine music}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kipru]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Istočnorimska muzika| ]] [[Kategorija:Grčka muzika]] [[Kategorija:Kršćanska muzika]] [[Kategorija:Istočnorimska umjetnost]] h0nfkuz1sy1na6ddbxx0scns8oawic7 Badari 0 15016 42600238 41302232 2026-05-18T16:53:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600238 wikitext text/x-wiki '''Badarijska kultura''' je naziv za [[arheološka kultura|arheološku kulturu]] koja daje prve neposredne dokaze o postojanju poljoprivrede u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]]. Razvijala se između 4400. i 4000. pne., a moguće je da je i postojala još ranije - oko 5000. pne. Prvi put je identificirana u lokaciji[[Badari]], kraj [[Sohag]]a, po kojoj je dobila ime. Zasade je locirano oko 40 naselja i 600 grobova koji pripadaju toj kulturi. Oni ukazuju na postojanje [[socijalna stratifikacija|društvene stratifikacije]], koja se pokazala kroz pokapanje imućnijih članova zajednice u posebnim dijelovima groblja. Privreda Badarija bila je temeljena na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[ribolov]]u i [[stočarstvo|stočarstvu]]. Od alata su pronađeni tragovi kamenih [[strugalo|strugala]], igala, [[sjekira]], [[srp]]ova i kamenih vrškova [[strijela]]. U grobljima su pronađeni i ostaci krava, pasa i ovaca. Badari su se u prehrani koristili [[pšenica|pšenicom]], [[ječam|ječmom]], [[leća (povrće)|lećom]] i [[gomoljika|gomoljikom]]. O kulturi se najviše zna zahvaljujući grobovima u pustinji. Mrtvaci su se pokrivali omotačima te pokapali u jamama s glavom u smjeru juga, a pogledom prema zapadu. U grobovima se našla i grnčarija s karakterističnim valovitim ukrasima po kojoj se prepoznaje badarijska kultura. == Vanjske veze == {{Commonscat|Badari culture}} * [http://ancientneareast.tripod.com/Badarian_Culture.html Neolithic Badarian Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016100009/http://ancientneareast.tripod.com/Badarian_Culture.html |date=2006-10-16 }} * [http://www.antiquityofman.com/badarian.html Badarian Government and Religious Evolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304174450/http://www.antiquityofman.com/badarian.html |date=2007-03-04 }} * [http://www.jstor.org/journals/00218537.html The Journal of African History] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Egiptu]] [[Kategorija:Drevni Egipat]] [[Kategorija:Neolitske kulture]] q5bx9kousijct77w3jtzg7z8g69rw4u Buenos Aires 0 15900 42600359 42573587 2026-05-19T10:05:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600359 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Naselje | ime =Buenos Aires | ime_genitiv =Buenos Airesa | izvorno_ime =<small>Ciudad Autónoma de Buenos Aires</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Puerto_Madero,_Buenos_Aires_(40689219792)_(cropped).jpg | veličina_slike =300px | opis_slike =[[Panorama]] centra grada | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1580]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =34 | širina-minute =36 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =58 | dužina-minute =22 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Argentina}} | lokacija1_ime =[[Argentinske provincije|Provincija]] | lokacija1_info =Autonomni grad Buenos Aires | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik|Intendante]] | ime_vođe =Horacio Rodríguez Larreta | dijelovi = | vrsta_dijelova = | nadimak =Pariz Južne Amerike | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_uža =203 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira =4,000 [[km²]]<ref name=kon/> | visina =25 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]].<ref name=city/> | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =2,890,151<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =14,237 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire =3,120,612<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća =15,372 stan./[[km²]]<ref name=cita/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC-3]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =C1000-14xx <ref name=city/> | pozivni_broj =011<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Argentina | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Buenos Aires na karti Argentine | bilješke = }} '''Buenos Aires''' službeno '''Autonomni grad Buenos Aires''' ([[španjolski]]: ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'') je [[glavni grad]] [[Argentina|Argentine]] koji u užem centru ima 2,890,151 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/argentina/ciudadautonomadebuenosaires/buenos_aires/02000000__buenos_aires/ | title =''Buenos Aires in Buenos Aires (Ciudad Autónoma de Buenos Aires)'' | accessdate =03.11.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> a kao [[Federacija|federalni]] [[okrug|distrikt]] 3,120,612 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/argentina/admin/ciudad_aut%C3%B3noma_de_bueno/02000__buenos_aires/ | title =''Ciudad Autónoma de Buenos Aires Federal District in Argentina'' | accessdate =03.11.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> On je zajedno sa svojim [[predgrađe|predgrađima]] i okolnim gradovima [[konurbacija]] u kojoj živi preko 15 [[milion]]a [[ljudi]] na površini od 4,000 [[km²]].<ref name=kon>{{cite web | url =https://ri.conicet.gov.ar/handle/11336/190315 | title =''Megacity Buenos Aires'' | accessdate =03.11.2023. | language =engleski | publisher =Wydawnictwa Uniwersytetu Warszawskiego | archive-date =2023-11-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20231103142401/https://ri.conicet.gov.ar/handle/11336/190315 | url-status =dead }}</ref> == Karakteristike == Buenos Aires je velika [[luka]] i politički, ekonomski i kulturni centar zemlje, smješten na južnoj obali [[La Plata (estuarij)|Estuarija La Plata]], na [[istok]]u [[Argentina|zemlje]]. Po [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] je najbogatiji grad Južne Amerike i [[w:en:Global city|"Alfa svjetski grad"]], prema popisu istraživačke grupe ''GaWC'', univerziteta u Loughboroughu (UK) iz 2008.<ref name="BSAS2">{{cite web|publisher=GaWC|url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html|title=The World According to GaWC 2008|access-date=2010-09-25|archive-date=2016-08-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160811203314/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html}}</ref> Nakon unutrašnjih sukoba u [[20. vijek]]u, Buenos Aires je [[1880]]. izdvojen iz [[Buenos Aires (provincija)|Provincije Buenos Aires]], a njegove granice su proširene radi priključenja bivših gradova Belgrano i Flores, koji su sada samo [[kvart]]ovi grada. U Skladu s ustavnim reformama iz 1994, grad je postao autonomni distrikt. Ubraja se među najljepše gradove svijeta s arhitekturom koja kombinira utjecaje [[Madrid]]a, [[Pariz]]a i [[Barcelona|Barcelone]] ([[neobarok]], [[eklekticizam]], francuski [[neoklasicizam]], [[Art nouveau|Art Nouveau]]) s geometrijski zacrtanim planom ulica i trgova ukrašenim spomenicima, te prostranim zelenim površinama. == Etimologija == Grad je nazvan po svetilištu ''Nostra Signora di Bonaria'' ([[španski jezik|špa]]. ''Nuestra Señora del Buen Aire'') u [[Cagliari]]ju na [[Sardinija|Sardiniji]]. Svetilište, prvi primjer gotičko-katalonske arhitekture na Sardiniji, uzdiže se na brdu ''Colle di Bonaria'', (tada nazivanom ''Bonarye'', - "dobar zrak") gdje je kralj [[Alfonso IV. Aragonski]] izgradio utvđeni dvorac. Kada su 1324. [[Kruna Aragona|Aragonci]] osvojili Cagliari, svoje glavno sjedište postavili su na brdu iznad grada. Brdo je bilo poznato kao ''Buen Ayre'' ("Bonaria" na [[Sardinski jezici|lokalnom jeziku]]), jer je bilo pošteđeno neugodnog mirisa iz starog grada. Za vrijeme opsade Cagliarija, Aragonci su na brdu izgradili svetilište [[Marija (majka Isusova)|Svete Marije]]. 1335, kralj Alfons IV od Aragone, poklonio je crkvu redu Mercedarijevaca, koji su izgradili opatiju koja postoji i danas. Španjolski pomorci, posebno iz [[Andaluzija|Andaluzije]], poštovali su kip Svete Marije koji je izvučen iz mora i postavljen u svetilištu nakon što je navodno pomogao smiriti nevrijeme u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. 1536, španjolski pomorac [[Pedro de Mendoza]] izgradio jetvrđavu i luku u današnjoj četvrti San Telmo, i nazvao ih ''Santa María del Buen Aire''. Naziv je odabrao kapelan ekspedicije, posvećenik Djevice s Bonarie. Mendozino naselje ubrzo je napadnuto od urođenika, te je napušteno 1541. Juan de Garay, koji je utvrđenje obnovio 1580, sačuvao je izvorno ime, nazvavši ga ''Ciudad de la Santísima Trinidad y Puerto de Santa María del Buen Aire''. Kraći naziv "Buenos Aires" postao je uobičajen tijekom 17. veka. Građani Buenos Airesa nazivaju se ''"portenos"'' ("ljudi iz [[Luka|luke]]"), što ističe važnost luke u razvoju grada i nacije. Od federalizacije grada 1880, Buenos Aires uključuje i bivše gradove Belgrano i Flores, te je odvojen od provincije Buenos Aires. Građani provincije nazivaju se ''"bonaerenses"''. Od reforme ustava 1994, službeni naziv grada glasi ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'' (Autonomni grad Buenos Aires). Prije promjene naziva bio je često korišten i naziv ''Capital Federal'' (Savezni glavni grad). Ponekad se koriste i kratice ''Bs. As.'' i ''Baires'', prva u pisanim tekstovima a druga u svakodnevnom govoru. Od nadimaka ističu se ''La Reina del Plata'' ("Kraljica Plate") radi svoje pozicije u estuariju La Plate i također kao najveći grad u području, i "Pariz juga", što je aluzija na [[evropa|europski]] utjecaj. == Historija == === Prvo naselje === [[Datoteka:Buenos Aires shortly after its foundation 1536.png|thumb|180px|Prvo naselje 1536.]] Pomorac [[Juan Díaz de Solís]], ploveći u ime [[Španija|Španjolske]], bio je 1516. prvi Europljanin koji je došao do [[La Plata (estuarij)|Río de la Plata]], ali njegova ekspedicija bila je prekinuta kada je ubijen u napadu plemena [[Charrua]] u današnjem [[Urugvaj]]u. Grad je prvi put osnovan kao ''Ciudad de Nuestra Senora Santa María del Buen Ayre'', [[2. 2.|2.2.]] [[1536]]. (prema nekim izvorima 3.2. 1536.) španjolska ekspedicija koju je predvodio [[Pedro de Mendoza]]. Grad, koji je osnovao Mendoza vjerojatno je bio lociran u današnjem kvartu San Telmo, južno od centra grada. Navodno, osnivačima nije bio cilj osnovati grad već samo stratešku utvrdu radi obrane regije. Napadi indijanaca, glad, bolesti i unutrašnji sukobi primorali su naseljenike na povlačenje, te je naselje 1541. napušteno, a stanovništvo preseljeno u [[Asunción]]. Drugo (i trajno) naselje osnovao je [[1580]]. [[Juan de Garay]], koji je stigao plovidbom niz rijeku [[Paraná (rijeka)|Parana]] iz Asunciona (danas glavni grad [[Paragvaj]]a). Naselje je nazvao ''"Santísima Trinidad"'' a luku ''"Puerto de Santa María de los Buenos Aires."'' === Kolonijalna istorija === [[Datoteka:Fuerte de Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Utvrda Buenos Aires, oko 1853.]] Tijekom prva dva veka nakon ponovnog osnivanja grada, Buenos Aires egzistirao je u vrlo skromnim uvjetima, te je od svojih najranijih dana, ovisio o trgovini. Biskupija je osnovana [[1620.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 93.</ref> Većinu 17. i 18. veka, Španjolci su radi skupljanja poreza, svu trgovinu s Europom usmjeravali kroz [[Lima|Limu]], što je znatno frustriralo trgovce u Buenos Airesu i razvilo industriju krijumčarenja. Ta situacija usadila je duboku mržnju ''portenosa'' prema španjolskim vlastima. Kao odgovor na takvo raspoloženje, španjolski kralj [[Carlos III od Španije|Carlos III]] postepeno je ublažavao trgovačke restrikcije do konačnog proglašavanja Buenos Airesa otvorenom lukom kasnog 18. veka. Utjecaj grada porastao je radi svoje geografske pozicije, koja je Buenos Aires činila početnim odredištem za veliku regiju u unutrašnjosti. Osvajanje Porto Bella u [[Panama|Panami]] od strane Britanaca, stvorilo je potrebu za razvijanjem trgovine preko [[atlantik|atlantske]] rute. 1776, kao mjera protiv krijumčarenja i radi aktivnosti [[Portugal]]a i [[UK|Britanije]] u području, osnovano je [[Vicekraljevstvo Río de la Plata]], s Buenos Airesom kao glavnim gradom. Od tada se Buenos Aires počinje razvijati, postaje važno trgovačko središte. Prosperitet je donio i liberalne ideje, te su ''portenosi'', neki od njih upućeni u ideologiju [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], postajali sve više uvjereni u neophodnost nezavisnosti od Španjolske. === Nezavisnost === [[Datoteka:Buenos Aires-Jura de la Constitución (1854).jpg|thumb|thumb|180px|1854: Ozakonjenje ustava Buenos Airesa - od 1820. do 1880, Buenos Aires je bio de facto država u državi]] Za vrijeme britanskih invazija La Plate, Buenos Aires je napadnut 1806. i 1807, ali oba ih je puta odbila lokalna milicija. Konačno, 25.5., 1810. dok je Španjolska bila zauzeta [[Španjolski rat za neovisnost|ratom za neovisnost]] i nakon tjedna većinom mirnih prosvjeda, [[Kreoli|kreolski]] građani Buenos Airesa uspješno su oborili s vlasti španjolskog potkralja i uspostavili privremenu vladu, dok je 1816. službeno proglašena nezavisnost Ujedinjenih provincija Južne Amerike, kasnije Ujedinjenih provincija Río de la Plate, koje su se 1830. razdvojile na Argentinu i [[Urugvaj]], a sjeverni su dijelovi su pripali [[Bolivija|Boliviji]]. Istorijski, Buenos Aires je bio glavni argentinski centar [[Liberalizam|liberalizma]] i ideja o slobodnom tržištu, dok su mnoge provincije, posebno na sjeverozapadu, zagovarale konzervativniji [[katoličanstvo|katolički]] pristup političkim i društvenim pitanjima. Većina unutarnjih tenzija u argentinskoj povijesti, započevši s centralističko-federalističkim konfliktima 19. veka, može se pripisati tim suprostavljenim pogledima. Ubrzo nakon revolucije 25. maja, Buenos Aires poslao je vojne predstavnike u provincije s namjerom stjecanja njihovog priznanja. Mnoge od tih misija završile su nasilnim sukobima, što je pojačalo tenzije između glavnog grada i provincija. U 19. veku grad je dvaput bio u pomorskoj blokadi; Od strane [[Francuska|Francuza]] između 1838. i 1840, i kasnije od zajedničke anglo-francuske ekspedicije od 1845. do 1848. Obje blokade su kao rezultat imale da je Buenos Aires prihvatio ultimatime velikih sila. === Suvremena povijest === Većinu 19. veka politički status grada bio je osjetljiva tema. Već je bio glavni grad Provincije Buenos Aires, te je između 1853. i 1860. bio i glavnim gradom otcijepljene Države Buenos Aires. Predmet je više puta bio uzrok vojnih sukoba do 1880, kada je stvar izglađena federalizacijom grada, a grad postao sjedištem vlade s gradonačelnikom kojega postavlja predsjednik. [[Casa Rosada]], postala je sjedištem [[Predsjednik Argentine|predsjednika Argentine]]. Kao dodatak bogatstvu kojeg je stvarala plodna [[pampa]], izgradnja [[željeznica]] u drugoj polovici 19. veka povećala je ekonomsku moć Buenos Airesa. Od kraja 19. veka do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] Buenos Aires doživljava svoj najveći razvoj, te postaje multikulturalnim gradom koji se uspoređivao s najznačajnijim svjetskim prijestolnicama. U to doba su izgrađene glavne gradske avenije i tada najviše zgrade u Južnoj Americi, prva linija [[metro]]a (1913.), Palača Nacionalnog Kongresa, predsjednička palača [[Casa Rosada]], nova luka i kazalište ''Teatro Colón'', koji je postao jedna od vrhunskih svjetskih opernih kuća. [[Datoteka:Marcha de la Constitución 19-sep-1945.jpg|thumb|thumb|180px|Marš za ustav i slobodu, 19.9., 1945.]] Do 1920-ih Buenos Aires bio je omiljena destinacija imigranata iz Europe, posebno iz Španjolske i Italije, kao i iz argentinskih provincija i susjednih država. Divlja naselja takozvane vile siromaštva (villas miseria) počela su rasti u okolici gradskih industrijskih zona, što je dovelo do značajnih socijalnih problema u oštrom kontrastu s imidžom Argentine kao bogate zemlje. Drugi nagli razvoj izgradnje od 1945. do 1980, promijenio je izgled centra i većine grada. Također, Buenos Aires je bio kolijevka [[Peronizam|Peronizma]], političkog pokreta nazvanog po argentinskom predsjedniku [[Juan Perón|Juanu Peronu]]. Tvornički radnici iz industrijskih zona velikog Buenos Airesa bili su glavna podrška peronizmu, te je [[Plaza de Mayo]] postala mjesto demonstracija i mnogih političkih skupova. 16.6., 1955, odvojena frakcija ratne mornarice bombardirala je područje oko Plaza de Mayo, s 364 poginulih među civilima. To je bio jedini put da je grad napadnut iz zraka, te je događaj pratio vojni ustanak koji je tri mjeseca kasnije zbacio predsjednika Perona (''[[Revolucion Libertadora]]''). [[Datoteka:Avenida Corrientes y Esmeralda 1950.jpg|thumb|thumb|180px|Avenija Corrientes 1950-ih]] 1970-ih, grad je bio pozornica borbi između lijevih revolucionarnih pokreta (Montoneros, E.R.P. i F.A.R.) i desne paravojne grupe Alianza Anticomunista Argentina (AAA), podržavane od [[Isabel Perón|Isabele Peron]], koja je postala predsjednica Argentine nakon smrti Juana Peróna 1974. [[Puč|Vojni udar]] 1976, kojeg je predvodio general [[Jorge Rafael Videla]], samo je pojačao taj konflikt; posljedica [[Prljavi rat|Prljavog rata]] koji je slijedio bilo je 30,000 otetih i ubijenih građana za vrijeme vojne hunte (''desaparecidos''). Diktatura, službeno nazvana '' Proceso de Reorganización Nacional'' (Plan nacionalne reorganizacije) također je započela planove za izgradnju mreže [[autoput|autocesta]] s namjerom ublažavanja akutnih gradskih gužvi. Premda je plan predviđao osam autocesta, izgrađene su samo tri, što je često zahtjevalo rušenje stambenih zona radi nametljivo podignutih cesta koje do danas nagrđuju nekada ugodne četvrti. Nakon povratak demokracije ranih 1980-ih, za vrijeme mandata predsjednika [[Raoul Alfonsin|Raoula Alfonsina]] kongresu je preložen projekt preseljenja glavnog grada Argentine iz Buenos Airesa u gradove Viedma, Carmen de Patagones i Guardia Mitre. Izglasan u zastupničkom domu, prijedlog nije prošao u senatu. Nakon dogovora 1993. (''Pacto de Olivos''), ustav Argentine dopunjen je amandmanom koji Buenos Airesu daje autonomiju i ukida pravo predsjednika republike da postavlja gradonačelnika (kao što je bio slučaj od 1880.). 30.6., 1996, nakon reforme argentinskog ustava, u gradu su provedeni prvi izbori za gradonačelnika prema novim zakonskim odredbama, s naslovom gradonačelnika službeno promijenjenim u "šef vlade". Pobjednik je bio [[Fernando de la Rua]], koji će 1999. postati predsjednik Argentine. Nasljednik De la Rúe, Aníbal Ibarra, pobijedio je na izborima za gradonačelnika u dva navrata, ali bio je smijenjen 2006. Jorge Telerman, koji je bio vršitelj dužnosti gradonačelnika, postavljen je za gradonačelnika do izbora 2007, kada je nakon drugog kruga Mauricio Macri<ref name="BSAS52">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/com_social/jefe_gobierno/trayectoria.php?menu_id=22223|title=Curriculum Vitae|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-02-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100210080901/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/com_social/jefe_gobierno/trayectoria.php?menu_id=22223|deadurl=yes}}</ref> pobijedio Daniela Filmusa, te preuzeo dužnost 9.12., 2007. == Geografija == [[Datoteka:River Plate.jpg|thumb|thumb|180px|Satelitska snimka [[La Plata (estuarij)|Río de la Plate]]]] [[Datoteka:Buenos Aires MKL Bd. 3 1890 (128592406).jpg|thumb|left|thumb|161px|Nemačka karta Buenos Airesa iz 1890.]] Buenos Aires leži na južnim obalama estuarija Río de la Plata, te granice samoga grada određuju na istoku i sjeveroistoku [[La Plata (estuarij)|Río de la Plata]], na jugu i jugoistoku rijeka [[El Riachuelo|Riachuelo]], i sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Avenija General Paz. U zaleđu grada prostrane su ravnice u kojima su razvijeni poljoprivreda i stočarstvo. Grad leži na nekadašnjoj [[Pampa|pampi]], osim nekih područja kao Ekološki rezervat Buenos Airesa (''Reserva Ecológica de Buenos Aires''), sportski grad nogometnog kluba [[Boca Juniors]], aerodrom Jorge Newbery, četvrt [[Puerto Madero]] i sama glavna luka, koja su izgrađena na isušenim zemljištima duž obale Ria de la Plate. Regija je nekada bila presječena s više riječnih rukavaca i [[laguna]], od kojih su neki ponovo ispunjeni, a drugi usmjereni u cijevi. Među naznačajnijim rukavima su Maldonado, Vega, Medrano, Cildanez i White. 1908. mnogi su rukavci kanalizirani i izravnani, jer su poplave stvarale štetu gradskoj infrastrukturi. Počevši od 1919., većina rukavaca je zatvorena. Maldonado je zatvoren u cijevi 1954., te trenutno teče ispod avenije Juan B. Justo. === Klima === ''Vidi još: [[Klima Argentine]]'' Grad ima [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] ("Cfa" prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]). Prosječna godišnja temperatura je 17.6&nbsp;°C, dok je prosječna godišnja količina padalina 1,147&nbsp;mm.<ref name="BSAS18">{{cite web|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&id=30&provincia=Capital%20Federal&ciudad=Buenos%20Aires|title=Datos Estadísticos (Período 1981-1990)}}</ref> [[Kiša]] se može očekivati u bilo koje doba godine. Buenos Aires ima povoljniju klimu nego ostatak Argentine, najniža ikada zabilježena temperatura u središnjem Buenos Airesu (''Observatorio Central de Buenos Aires'') bila je -5.4&nbsp;°C, 9.7. 1918.,<ref name="BSAS19">{{cite web|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&id=14|title=Informes Mensuales de la Ciudad de Buenos Aires}}</ref> dok je najviša bila 43.3&nbsp;°C, 29.1. 1957.<ref name="BSAS20">{{cite web|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&id=8|title=Informes Mensuales de la Ciudad de Buenos Aires}}</ref> Poslijednji puta snijeg je padao 9.7. 2007, kada je utjecaj velikog vala hladnoće doveo do najgore zime u Argentini u posljednih 30 godina. Tadašnje [[snijeg|snježno]] nevrijeme bilo je prvi jači snijeg u gradu nakon 1918.<ref name="BSAS21">{{cite web|publisher=BBC|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/6286484.stm|title=Buenos Aires sees rare snowfall}}</ref><ref name="BSAS22">{{cite web|publisher=USA TODAY|url=http://www.usatoday.com/news/world/2007-07-09-argentina-snow_N.htm|title=Buenos Aires gets first snow since 1918}}</ref> == Gradski pejzaž == {{Panoramica|Buenos Aires panoramica.jpg|1000px|Panorama Buenos Airesa sa Rio de la Plata}} === Arhitektura === ''Glavni članak: [[Arhitektura Argentine]]'' [[Datoteka:Buenos Aires-Av. de Mayo-Palacio Barolo-1.jpg|thumb|thumb|180px|''Palacio Barolo'', jedna od najprepoznatljivijih građevina u Buenos Airesu]] Na arhitekturu Buenos Airesa utječu razni stilovi iz mnogih nacionalnih kultura imigranata, što stvara naglašeni eklekticizam kroz više izraza; od akademizma ili [[Art Deco]]a, preko [[Art nouveau|Art Nouveau]], [[Neogotika|neogotike]], [[neobarok]]a, do suvremenih staklenih [[neboder]]a, ili autohtonih stilova kao raznobojna četvrt Boca, što stvara jedinstvenu i vrlo individualiziranu, najčešće bogato ornamentiziranu arhitekturu s elementima koji podsjećaju na više metropola; u prvom redu na [[Barcelona|Barcelonu]], [[Pariz]] i [[Madrid]]. Talijanski i [[Francuska|francuski]] utjecaji pojačali su se nakon argentinske deklaracije nezavisnosti početkom [[19. vijek]]a, premda je akademski stil opstao do prvih [[dekada]] [[20. vijek]]a evropski utjecaji odražavaju se u više zgrada u Buenos Airesu kao ''Iglesia Santa Felicitas'' Ernesta Bungea; ili Palača pravde, [[Argentinski nacionalni kongres|Nacionalni kongres]] i [[Teatro Colón]], radovi Vittoria Meana. Arhitektura druge polovice 20. vijeka nastavila je s reprodukcijama francuskih [[Neoklasicizam#Arhitektura|neoklasičnih]] modela, kao sjedište ''Banco de la Nacion Argentina'', rad Alejandra Bustilla, i ''Museo Hispanoamericano de Buenos Aires'' Martína Noela. Međutim, od 1930-ih utjecaj [[Le Corbusier]]a i europskog [[Racionalizam|racionalizma]] konsolidirao je grupu mladih arhitekata s Univeziteta Tucumán, među kojima se ističe Amancio Williams.<ref name="BSAS46">{{cite web|publisher=café de las ciudades|url=http://www.cafedelasciudades.com.ar/arquitectura_57.htm|title=Le Corbusier y Amancio Willliams en la Casa Curutchet|access-date=2010-09-25|archive-date=2017-06-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20170601115158/http://www.cafedelasciudades.com.ar/arquitectura_57.htm}}</ref> Izgradnja [[neboder]]a u Buenos Airesu napredovala je do 1950-ih, s zgradom ''Kavanaugh'' kao istaknutim primjerom. Novije suvremene visoko-tehnološke zgrade argentinskih arhitekata s prelaza iz 20. u 21. veku uključuju ''Le Parc Tower'' Marija Álvareza,<ref name="BSAS47">{{cite web|publisher=palermonline.com.ar|url=http://www.palermonline.com.ar/noticias/nota170_leparc.htm|title=Le parc del Arquitecto Mario Roberto Alvarez|access-date=2010-09-25|archive-date=2018-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006000405/https://www.palermonline.com.ar/noticias/nota170_leparc.htm|dead-url=yes}}</ref> ''Torre Fortabat'' Sáncheza Elíe i ''Repsol-YPF Tower'' [[César Pelli|Césara Pellija]]. === Četvrti === ''Glavni članak: [[Barriji u Buenos Airesu]]'' [[Datoteka:Torres en Belgrano, Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Neboderi u Belgranu]] [[Datoteka:Caminito Farolito.jpg|thumb|thumb|180px|La Boca]] [[Datoteka:Puerto Madero DLightning.jpg|thumb|thumb|180px|Puerto Madero]] [[Datoteka:Retiro room view.jpg|thumb|thumb|180px|Retiro]] [[Datoteka:PlazaDorrego.JPG|thumb|thumb|180px|San Telmo, Plaza Dorrego]] Grad je iz administrativnih razloga podijeljen na 48 barija, ili četvrti.<ref name="BSAS9">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|title=Buscador de Barrios|access-date=2010-09-25|archivedate=2012-05-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504020704/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|deadurl=yes}}</ref> Podjela se izvorno temeljila na katoličkim župama, ali je od 1940-ih prošla kroz niz promjena. Novija shema podijelila je grad na 15 općina (''comunas'').<ref name="BSAS10">{{cite web|publisher=barriada|url=http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|title=Mapa Oficial de las Comunas|access-date=2010-09-25|archive-date=2017-03-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20170330083427/http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|dead-url=yes}}</ref> Važnije četvrti uključuju: * ''Belgrano'' (''Comuna'' C13), nazvan po [[Manuel Belgrano|Manuelu Belgranu]], političaru i vojskovođi koji je kreirao [[Zastava Argentine|argentinsku zastavu]]. Četvrt srednje-više klase, sa starijim zgradama anglo-saksonske arhitekture i suvremenim stambenim neboderima. Glavna je ulica Avenida Cabildo, oko koje se koncentriraju trgovine, kinematografi, knjižare i stambene zone. U Belgranu se nalaze i privatno sveučilište ''Universidad de Belgrano'',<ref name="BSAS61">{{cite web|publisher=ub.edu.ar|url=http://www.ub.edu.ar/|title=Univesidad de Belgrano}}</ref> Kineska četvrt, park ''Barrancas de Belgrano'', muzeji ''Larreta''<ref name="BSAS62">{{cite web|publisher=buenosaires.com|url=http://www.buenosaires.com/guia_turistica_argentina/index.php?c=10&id=624&info=MUSEO%20DE%20ARTE%20ESPA%C3%91OL%20ENRIQUE%20LARRETA|title=MUSEO DE ARTE ESPAÑOL ENRIQUE LARRETA|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-07-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718095539/http://www.buenosaires.com/guia_turistica_argentina/index.php?c=10&id=624&info=MUSEO%20DE%20ARTE%20ESPA%C3%91OL%20ENRIQUE%20LARRETA|deadurl=yes}}</ref> (španjolska umjetnost) i ''Sarmiento''<ref name="BSAS63">{{cite web|publisher=enjoy-argentina.org|url=http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|title=SARMIENTO HISTORICAL MUSEUM|access-date=2010-09-25|archive-date=2015-09-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918223721/http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|dead-url=yes}}</ref> (povijest) i stadion ''El Monumental'', dom nogometnog tima [[Club Atlético River Plate|River Plate]]. * ''La Boca'', (''Comuna'' C4), nazvana po ušću rijeke Riachuelo (''"boca"'' - ušće na španjolskom) ili po [[Genova|genoveškoj]] četvrti Boccadasse, od prvih naseljenika većinom iz tog grada. Stara lučka četvrt poznata po raznobojnim kućama i pješačkoj ulici ''Caminito'', koja privlači turiste uličnim plesačima tanga i prodavačima suvenira. Osim više tango klubova i talijanskih taverni, u La Boci se nalazi i stadion La Bombonera (službeno ''Estadio Alberto J. Armando'') nogometnog kluba [[Boca Juniors]]. * ''Palermo'' (''Comuna'' C14), nazvan je po opatiji "San Benito de Palermo", ili prema alternativnoj teoriji, po imigrantu Juanu Domingu Palermu, koji je ubrzo nakon osnivanja Buenos Airesa, navodno u toj zoni kupio zemlju. Smješten na sjeveroistoku grada. Kao najveći ''barrio'' u Buenos Airesu, dijeli se na nekoliko jasno definiranih potčetvrti: ''Alto Palermo i Villa Freud'', središnji dio kvarta, trgovački i prometni centar oko avenije Santa Fe, ''Palermo Viejo'' (stari Palermo) najstariji dio kvarta oko trga Plaza Palermo Viejo, ''Palermo Soho'', mondena četvrt oko trga Plaza Serrano, poznata po uličnoj i alternativnoj kulturi, ''Palermo Chico i Barrio Parque''. U "Palermo Chico" ("mali" ili "ekskluzivni" Palermo), nalazi se Nacionalni muzej dekorativnih umjetnosti (''Museo Nacional de Arte Decorativo''),<ref name="BSAS64">{{cite web|publisher=MNAD|url=http://www.mnad.org/ |title=Museo Nacional de Arte Decorativo}}</ref> dok je susjedni "Barrio Parque" isključivo stambena zona s raskošnim kućama i parkovima. Muzej latinsko američke umjetnosti (''MALBA'')<ref name="BSAS65">{{cite web|publisher=MALBA|url=http://www.malba.org.ar/web/home.php|title=Museo de Arte Latinoamericano de Buenos Aires|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-09-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090910021641/http://www.malba.org.ar/web/home.php|deadurl=yes}}</ref> lociran je između "Barrio Parque" i trgovačkog centra Paseo Alcorta. ''Las Cañitas'', poznat je po [[Polo]] terenima ''[[Campo Argentino de Polo]]''. * ''Puerto Madero'' (''Comuna'' C1), najnovija gradska četvrt, izgrađena na mjestu bivše luke nazvane po poduzetniku Eduardu Maderu koji ju je izgradio krajem 19. veka. Već početkom 20. veka pojava većih brodova Puerto Madero učinila je neadkevatnom lukom, te se sav promet seli u "Puerto Nuevo" (nova luka). Unatoč više pokušaja obnove, napušteni Madero propada do 1989. kada započinje proces obnove.<ref name="BSAS48">{{cite web|publisher=puertomadero.com|url=http://www.puertomadero.com/historia6.cfm|title=Reconversión Puerto Madero|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-09-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090904035023/http://www.puertomadero.com/historia6.cfm|deadurl=yes}}</ref> U samo 10 godina doživio je potpunu transformaciju od najzapuštenijeg, do najekskluzivnijeg i najsuvremnijeg kvarta u gradu, sa stambenim zonama, uredima, privatnim univerzitetima i luksuznim hotelima. Čuveni arhitekti kao [[Santiago Calatrava]], [[Norman Foster]], [[César Pelli]] i [[Phillippe Starck]], ostvarili su projekte u Puertu Maderu, koji se danas smatra jednim od najuspješnijih projekata obnove u svijetu. * ''Recoleta'' (''Comuna'' C2), nazvana po samostanu ''Convento de los Recoletos Descalzos'', nalazi se na sjeveroistoku grada. Većinom elitna stambena četvrt, poznata po mnogim spomenicima i francusko-pariškoj arhitekturi mnogih palača i vila, posebno na Avenida Alvear. Ističe se i kao trgovačka četvrt s hotelima i noćnim životom. U četvrti se nalazi i više kulturnih institucija; Nacionalni muzej lijepih umjetnosti (''Museo Nacional de Bellas Artes'' MNBA),<ref name="BSAS66">{{cite web|publisher=MNBA|url=http://www.mnba.org.ar/ |title=Museo Nacional de Bellas Artes}}</ref> Nacionalna Biblioteka (''Biblioteca Nacional de la República Argentina''), kulturni centar Recoleta (''Centro Cultural Recoleta''),<ref name="BSAS67">{{cite web|publisher=CCR|url=http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|title=Centro Cultural Recoleta|access-date=2010-09-25|archivedate=2015-07-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702134137/http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|deadurl=yes}}</ref> pravni, medicinski, odontološki i farmaceutsko-biokemijski fakulteti univerziteta u Buenos Airesu. Kvart je poznat i po čuvenom groblju ''La Recoleta''. * ''Retiro'' (''Comuna'' C1), nazvan po rezidenciji ''El Retiro'', nekada lociranoj na današnjem trgu Plaza San Martín, jedno je od najvećih prometnih čvorišta u Argentini, s željezničkom stanicom ''Estación Retiro'' i [[autobus]]nim terminalom ''Terminal de Omnibus''. Glavne ulice su Avenida del Libertador, Santa Fe i Florida, te trg Plaza San Martín okružen velikim palačama i hotelima. Među znamenitostima ističu se ''Torre de los Ingleses'' (engleski toranj), neboder ''Kavanagh'', palače ''Paz'' i ''San Martín'', i neboderi ''Pirelli'' i ''Olivetti''. * ''San Telmo'' (''Comuna'' C1), nazvana po crkvi ''San Pedro Telmo'', jedna je od najstarijih četvrti u Buenos Airesu s dobro očuvanom kolonijalnom arhitekturom 19. veka. Boemski kvart umjetničkog šarma koji gravitira oko trga Plaza Dorrego. U San Telmu nalaze se i park Lezama, Nacionalni povjesni muzej (''Museo Histórico Nacional''),<ref name="BSAS68">{{cite web|publisher=Secretaria de Cultura, Presidencia de la Nacion|url=http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&id=14&idd=5|title=Museo Histórico Nacional|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-07-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718201043/http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&id=14&idd=5|deadurl=yes}}</ref> Ruska [[Pravoslavlje|pravoslavna]] crkva, i Muzej moderne umjetnosti (''Museo de Arte Moderno de Buenos Aires'' MAMBA).<ref name="BSAS69">{{cite web|publisher=MAMBA|url=http://www.museodeartemoderno.buenosaires.gov.ar/|title=Museo de Arte Moderno de Buenos Aires}}</ref> === Znamenitosti === [[Datoteka:Cabildo de Buenos Aires.JPG|thumb|thumb|180px|Cabildo]] [[Datoteka:Casa Rosada - The Casa Rosada from Yrigoyen Street.jpg|thumb|thumb|180px|Casa Rosada]] [[Datoteka:Buenos Aires-Plaza Congreso-Pensador de Rodin.jpg|thumb|thumb|180px|Palača Nacionalnog Kongresa, u pozadini [[Auguste Rodin|Rodinovog]] Mislioca]] [[Datoteka:Buenos Aires - Obelisco.jpg|thumb|thumb|180px|Obelisk, Avenija 9. de Julio]] * ''Cabildo'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), javna zgrada korištena kao sjedište vlasti u [[Kolonijalizam|kolonijalna]] vremena. Prvi put izgrađena 1610, više je puta mijenjana i nadograđivana, i u novije doba rušena radi izgradnje okolnih avenija. Sadašnji oblik potječe iz 1940, kao rezultat rekonstrukcije arhitekta Marija Buschiazza. Danas je to Nacionalni muzej Cabilda i Svibanjske revolucije (''Museo Nacional del Cabildo y la Revolución de Mayo'').<ref name="BSAS70">{{cite web|publisher=MUseos Argentinos|url=http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|title=Museo Histórico Nacional del Cabildo de Buenos Aires y de la Revolución de Mayo|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-10-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091006042417/http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|deadurl=yes}}</ref> * ''Casa Rosada'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), službeno ''Casa de Gobierno'' ili ''Palacio Presidencial'', sjedište je izvršne vlasti. Izgrađena je na mjestu stare tvrđave koje je već od 18. veka bila sjedište lokalne i kolonijalne vlasti. Tvrđava je djelomično srušena polovinom 19. veka i na njenom mjestu je izgrađeno više službenih zgrada koje su 1898. spojene u sadašnje zdanje. Ružičasta boja navodno vuče porijeklo od zamisli predsjednika [[Domingo Faustino Sarmiento|Sarmienta]] (1868. - 1874.) koji je želio simbolično predstaviti sukobljene strane u zemlji kombinacijom njihovih boja, bijele unitariste i crvene federaliste. * ''Zgrada Kavanagh'' (Plaza San Martín, ''barrio'' Retiro), stambeni [[Art Deco]] neboder, s 29 katova i 120 m visine, izgrađen 1936, kada je Corina Kavanagh svoje nasljedstvo investirala u izgradnju te zgrade. Smatra se jednim od najimpresivnijih arhitektonskih remek-djela u Buenos Airesu. U svoje doba bila je to najviša građevina od [[Armirani beton|armiranog]] betona u svijetu i dugo godina najviši neboder Južne Amerike. 1999. je proglašen nacionalnim povijesnim spomenikom. * ''Metropolitanska katedrala'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' San Nicolás) glavna katolička crkva u gradu i matična crkva nadbiskupije Buenos Airesa. Osnovana 1580, mnogo je puta nadograđivana i mijenjana. Konačna verzija datira iz 18. ([[barok]]na unutrašnjost) i 19. veka [[Neoklasicizam|neoklasična]] fasada). * ''Nacionalni kongres'' (Plaza del Congreso, ''barrio'' Balvanera) ili "Palača nacionalnog kongresa", sjedište je argentinskog parlamenta. Izgrađen je u akademskom grčko-rimskom stilu od 1897. do 1906, kada je inauguriran, premda su se manji radovi izvodili čak do 1946. Zgradu karakterizira ogromna, 80 m visoka i 30.000 tona teška [[kupola]]. * ''Nacionalna biblioteka'' (Calle Agüero, ''barrio'' Recoleta) "Biblioteca Nacional de la República Argentina", osnovana 1810, najveća je knjižnica u Argentini i jedna je od najznačajnijih u Americi. Aktualno suvremeno zdanje projektirano je 1961, radovi su započeli 1971, a otvoreno je 1992. * ''Nacionalni povijesni muzej''<ref name="BSAS68"/> (Calle Defensa, ''barrio'' San Telmo), muzej posvećen povijesti Argentine, s eksponatima iz Svibanjske revolucije i Argentinskog rata za nezavisnost. Osnovan je 1889. kao "Povijesni muzej glavnog grada". Zbirka potječe iz privatnih kolekcija ličnosti vezanih uz značajne povijesne događaje u Argentini, te iz bivšeg "Javnog muzeja" osnovanog 1822. * ''Obelisk'' (Plaza de la República, ''barrio'' San Nicolás), jedna od najpoznatijih znamenitosti grada, spomenik izgrađen 1936. u čast 400. godišnjice prvog osnivanja grada, na mjestu gdje je prvi put u Buenos Airesu izvješena argentinska zastava. Visok je 67 metara, s površinom baze od 49 m<sup>2</sup>. * ''Teatro Colón'' (Calle Cerrito ''barrio'' San Nicolás), jedna od najznačajnijih [[Opera|opernih]] kuća u svijetu. Otvoren je, nakon 20 godina izgradnje, 25.5. 1908, operom ''[[Aida]]''. Auditorij raspolaže s 2,487 sjedećih mjesta i 20 m širokom, 15 m visokom i 20 m dubokom pozornicom. Akustika Teatra Colón smatra se jednom od pet najboljih u svijetu. Od 2006. kazalište je zatvoreno radi renoviranja, čije se dovršenje planira za 2010. === Ulice i trgovi === [[Datoteka:Buenos Aires - Avenida Alvear - 20090104-p.jpg|thumb|thumb|180px|Avenida Alvear]] [[Datoteka:Buenos Aires - San Nicolás - Corrientes y Esmeralda.jpg|thumb|thumb|180px|Avenida Corrientes]] [[Datoteka:Buenos Aires - Monserrat - Avenida de Mayo entre Piedras y Chacabuco - 200807a.jpg|thumb|thumb|180px|Avenida de Mayo]] [[Datoteka:Florida Street BA4.jpg|thumb|thumb|180px|Calle Florida]] [[Datoteka:9 de julio (Buenos Aires).JPG|thumb|thumb|180px|Avenida 9 de Julio]] [[Datoteka:Plaza de Mayo2.JPG|thumb|thumb|180px|Plaza de Mayo]] * ''Avenida Alvear'' (''barrios'' Recoleta i Retiro), važna gradska ulica između ''Plazoleta Carlos Pellegrini'' i ''Plaza Alvear'', poznata po mnogih zgradama francuske akademske arhitekture i trgovinama visoke [[Moda|mode]]. Izgradnja ulice započela je 1885, na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Torcuata de Alveara, koji se inspirirao pariškim urbanizmom [[Georges-Eugene Haussmann|Barona Haussmanna]]. Najznačajnije građevine su palača ''Ortiz Basualdo'' (danas [[francuska]] ambasada) i palača ''Pereda'' ([[brazil]]ska ambasada), palača ''Fernández Anchorena'' ([[Vatikan|apostolska nuncijatura]]), i ''Alvear Palace Hotel'', koji datira iz 1932. Modne marke koje imaju svoje trgovine u Avenida Alvear uključuju [[Armani]], [[Valentino]], [[Hermès]], [[Louis Vuitton]] i [[Ermenegildo Zegna]]. * ''Caminito'' (''barrio'' La Boca), mala pješačka ulica u La Boci velikog kulturnog i [[Turizam|turističkog]] značaja, poznata i po slavnom istoimenom tangu. 1959. proglašena je "ulicom muzejem". Čuvene raznobojne kuće genoveških imigranata pod državnom su zaštitom kao kulturno nasljeđe. * ''Avenida Corrientes'' (''barrios'' San Nicolás, Balvanera, Almagro, Villa Crespo i Chacarita), smatra se glavnom i najvažnijom ulicom u Buenos Airesu. Nazvana je 1822. po gradu [[Corrientes]], glavnom gradu [[Provincija Corrientes|istoimene provincije]] na sjeveru Argentine. Tijekom 18. i 19 veka bila je to ulica prosječne dužine i širine, ali krajem 19. veka zajedno s rastom grada započinje rapidno produženje na [[zapad]]. [[Tramvaj]]i s [[domaći konj|konjskom]] zapregom prvi put su prometovali ulicom 1887. 1910, gradonačelnik Joaquin de Anchorena započeo je projekt proširenja ulice, ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju, pa i nekih intelektualaca, to je provedeno tek 1930-ih, kada je proširena avenija otvorena zajedno s inauguracijom Obeliska na Plaza de la República. Avenija je poznata kao [[teatar|kazališno]] (''Teatro Gran Rex, Teatro Opera, Centro Cultural General San Martín''<ref name="BSAS71">{{cite web|publisher=CCGSM|url=http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|title=Centro Cultural San Martín|access-date=2010-09-25|archivedate=2014-07-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140719062723/http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|deadurl=yes}}</ref>) i [[banka]]rsko središte, po mnogim knjižarama (''Hernández, Liberarte'') i tradicionalnim i povijesnim lokalima i restoranima (''Los Inmortales'', s fotografijama povijesnih osoba koji su ga posjetili, ''Güerrín, Café La Paz'' povijesno okupljalište ljevičarskih aktivista, ''Bar Ramos, La Giralda Cafeteria''). Također, u Aveniji Corrientes nalaze se i kulturni centar ''Ricardo Rojas''<ref name="BSAS73">{{cite web|publisher=rojas.uba.ar|url=http://www.rojas.uba.ar/|title=Centro Cultural Rector Ricardo Rojas}}</ref> Univerziteta u Buenos Airesu, koji promovira eksperimentalnu umjetnost, čuvena sportsko-koncertna dvorana ''Luna Park'' i bivša tržnica ''Abasto'', danas preuređena u trgovački centar. Avenija Corrientes posebno je vezana uz [[tango]], te su joj posvećene mnoge skladbe. * ''Avenida del Libertador'' (''barrios'' Retiro, Recoleta, Palermo, Belgrano i Núnez, te ''partidos'' Vicente López, San Isidro i San Fernando), jedna od glavnih ulica Buenos Airesa, dugačka 25&nbsp;km, proteže se paralelno s Rio de la Plata od četvrti Retiro do sjevernog predgrađa San Fernando. Otvorena 1906, i 1950. nazvana po generalu [[José de San Martín|San Martínu]], oslobodiocu Argentine, [[Čile]]a i [[Peru]]a. * ''Avenida de Mayo'' (''barrio'' Monserrat), dugačka 1,5&nbsp;km, povezuje trgove Plaza de Mayo i Plaza del Congreso. Nazvana je po Svibanjskoj revoluciji 1810, koja je Argentini donijela nezavisnost. Izgrađena između 1885. i 1894. na inicijativu gradonačelnika Torcuata de Alveara, inspirirana je [[madrid]]skom ulicom Gran Vía, i radi svoje arhitekture često se uspoređuje s ulicama europskih metropola. Među zgradama ističe se eklektički ''Palacio Barolo'', svojevremeno najviša zgrada u Buenos Airesu. Također, u Avenida de Mayo otvorene su 1913. prve stanice podzemne željeznice izvan Europe ili Sjedinjenih Država. 1997, ulica je proglašena nacionalnim povijesnim mjestom. * ''Calle Florida'' (''barrios'' San Nicolás i Retiro), pješačka ulica, i jedna od od glavnih trgovačkih zona u gradu. U trgovačkom centru ''Galerías Pacífico'', ukrašenom [[freska]]ma nekih od najpoznatijih argentinskih umjetnika, svoje trgovine imaju [[Polo Ralph Lauren]], [[Tiffany & Co.]], [[Tommy Hilfiger]], [[Christian Lacroix]], [[Christian Dior]], [[Cacharel]], [[Samsonite]], [[Paul & Shark]] i [[Yves Saint-Laurent]]. U ulici se također nalazi i Galerija ''Di Tella'', važan centar [[pop-art|pop arta]] u Buenos Airesu za vrijeme 1960-ih i 1970-ih. * ''Avenida 9 de Julio'' (''barrios'' Retiro, San Nicolás, Monserrat i Constitución), nazvana u čast argentinskog dana nezavisnosti (9.7., 1816.), smatra se jednom od najširih ulica na svijetu (oko 110 m). Ima sedam prometnih traka u svakom smjeru, još pet traka u rubnim ulicama i nekoliko pojaseva zelenila. Na Aveniji se između ostaloga nalaze kazalište ''Teatro Colón'', Obelisk, i statua [[Don Quijote de la Mancha|Don Kihota]] na križanju sa Avenida de Mayo. Izgradnja avenije bila je planirana već 1888, ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju radovi su započeli tek 1935. Prvi dio je otvoren 1937, a dovršena je 1960-ih. * ''Plaza de Mayo'' (''barrio'' Monserrat), središnji gradski trg, izvorno mjesto prvog naselja nakon osnivanja grada u 16. veku. Trg je 25.5., 1810. bio pozornica rezolucije koja je dovela Argentinu do nezavisnosti, i od tada žarna točka političkog života Buenos Airesa i Argentine. Sadašnji oblik trga datira iz 1884, rušenjem kolonada koje su razdvajale Plaza de la Victoria i Plaza del Fuerte, te se na trgu nalaze palače nekih od najvažnijih državnih institucija u zemlji. Osim Majske revolucije iz 1810, historijski značajni politički događaji koji su se odigrali na Plaza de Mayo uključuju: masovne demonstracije sindikata 17.10. 1945. koje su dovele do oslobađanja [[Juan Perón|Juana Peróna]] iz zatvora, koji je kasnije izabran za predsjednika Argentine, vojni napad na politički skup 16.6. 1955., kada je poginulo 364 osoba, skupovi podrške [[foklandski rat|anektiranju]] [[Falklandi|Falklandskih otoka]] 1982, od 1977. do danas, okupljanja rodbine nestalih osoba (''desaparecidos''), za vrijeme [[Prljavi rat|prljavog rata]] 1977. - 1983, i nasilni prosvjedi u prosincu 2001, povodom tadašnje financijske krize. što je dovelo do ostavke predsjednika [[Fernando de la Rúa|De la Rúe]]. * ''Plaza General San Martín'' (''barrio'' Retiro), je velika zelena površina na kraju pješačke ulice ''Calle Florida''. Trg, nazvan 1878. po generalu San Martinu, okružen je ulicama Libertador, Maipú, Santa Fe i Leandro Alem. Na današnjem trgu niz španjolskih guvernera imao je svoju službenu rezidenciju dok zemljište nije 1713. prodano Britanskoj kompaniji južnog mora (''British South Sea Company''). Na tom mjestu, 1807. poražen je general [[John Whitelocke]], za vrijeme drugog pokušaja kralja [[Đuro III.|Đure III.]] da osvoji Buenos Aires. 1883, utvrda, arena za borbu s bikovima i druga zgrade su porušene, te su posađena brojna stabla [[ombú]], [[Lipa|lipe]] i [[Ceiba speciosa|ceibe speciose]]. Početkom 20. veka, u okolici trga, neki od najbogatijih argentinskih zemljoposjednika izgradili su svoje palače, od kojih su najznačajnije; ''Anchorena''<ref name="BSAS74">{{cite web|publisher=Diager arte|url=http://diager-arte.blogspot.com/2008/07/palacio-anchorena.html|title=PALACIO ANCHORENA}}</ref> (danas ceremonijalni aneks ministarstva vanjskih poslova), ''Paz''<ref name="BSAS75">{{cite web|publisher=buenosairesantiguo.com.ar|url=http://www.buenosairesantiguo.com.ar/palaciopaz/palaciopaz.html|title=Casas Históricas / Palacio PAZ|access-date=2010-09-25|archive-date=2016-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20160802174406/http://www.buenosairesantiguo.com.ar/palaciopaz/palaciopaz.html|dead-url=yes}}</ref> (danas udruženje vojnih oficira) i ''Haedo'' (danas tajništvo ureda za okoliš). Današnji oblik trga datira iz 1936, kada je dovršen prostor oko spomenika San Martinu, te izgrađen obližnji neboder ''Kavanagh''. === Parkovi === Parkovi u Buenos Airesu većinom su djelo francuskog pejzažnog arhitekta [[Charles Thays|Charlesa Thaysa]] (1849. – 1934.), koji je bio dugogodišnji upravitelj parkova i šetališta u Buenos Airesu. [[Datoteka:Lago del rosedal palermo chico.jpg|thumb|thumb|180px|Jezero ružinih vrtova, u Parque Tres de Febrero]] [[Datoteka:Weather device at the Buenos Aires Botanical Gardens.jpg|thumb|thumb|180px|Meteorološki stup u botaničkom vrtu]] * ''Parque Tres de Febrero'' (''barrio'' Palermo), srp-hrv. "Park 3. veljače", također i ''Bosques de Palermo'', "Šume Palerma", je 25 [[hektar]]ski park između avenija Libertador i Figueroa Alcorta, poznat po svojim jezerima i [[Ruža|ružinim]] vrtovima. Uređen je 1874. - 1875. na bivšem imanju Juana Manuela de Rosasa, guvernera Provincije Buenos Aires (''de facto'' diktatora Argentine), zbačenog 1852. Od 1892. do 1912, proširen je i dodatno uređen novim zoološkim i botaničkim vrtovima. 1960-ih izgrađeni su [[planetarij]] i japanski vrtovi, najveći u svijetu izvan [[Japan]]a, kao zamjena za stare japanske vrtove u Retiru. ** ''Botanički vrt'', službeno ''Jardín Botánico Carlos Thays de la Ciudad Autónoma de Buenos Aires'',<ref name="BSAS76">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/med_ambiente/botanico/|title=Jardín Botánico|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100304140920/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/med_ambiente/botanico/|deadurl=yes}}</ref> otvoren 1898, smješten je uz park ''Tres de Febrero'' i među najstarijima je u Latinskoj Americi. Na površini od 69,772 m<sup>2</sup>, smješteno je oko 5,500 vrta [[biljka|biljaka]], tematski podijeljenih u rimski, francuski i orijentalni vrt, te više skulptura, spomenika i umjetničkih djela. 1996, proglašen je nacionalnim spomenikom. ** ''Japanski vrtovi'', dio su parka ''Tres de Febrero''. Dovršeni su 1967, i otvoreni prilikom državnog posjeta Argentini tada japanskog prijestolonasljednika [[Car Akihito|Akihita]] i princeze [[Michiko]]. Osim kolekcije [[Bonsai]]ja, u vrtovima se nalaze i jezero s otokom na kojem se uzgaja japansko ljekovito bilje, i [[Budizam|Budistički]] hram. * ''Parque Lezama'' (''barrio'' San Telmo), nazvan po Joséu Gregoriju Lezami, vlasniku parka u 19. veku, kada je 1894. njegova udovica za manji iznos park prodala gradu pod uvjetom da bude pretvoren u javni prostor nazvan po njenom suprugu. Privatna rezidencija obitelji Lezama 1897. pretvorena je u Nacionalni povijesni muzej (''Museo Histórico Nacional'') * ''Parque Centenario'' (''barrio'' Caballito), otvoren je 1910, u čast stogodišnjice Majske revolucije (špa. ''centenario'' = stogodišnjica). Rubnim dijelovima parka smješten je niz kulturnih i znanstvenih institucija, kao "Institut Louis Pasteur", "Muzej prirodnih znanosti Bernardino Rivadavia",<ref name="BSAS77">{{cite web|publisher=MACN|url=http://www.macn.secyt.gov.ar/cont_Gral/home.php|title=Museo Argentino de Ciencias Naturales "Bernardino Rivadavia"|access-date=2010-09-25|archive-date=2010-09-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20100919200350/http://www.macn.secyt.gov.ar/cont_Gral/home.php}}</ref> i "Udruženje argentinskih prijatelja astronomije" s [[opservatorij]]em.<ref name="BSAS78">{{cite web|publisher=amigosdelaastronomia.org|url=http://www.amigosdelaastronomia.org/index.php?archivo=noticias&titulo=Noticias%20Institucionales&num=14|title=Asociación Argentina Amigos de la Astronomía|access-date=2010-09-25|archive-date=2017-03-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20170330085216/http://www.amigosdelaastronomia.org/index.php?archivo=noticias&titulo=Noticias%20Institucionales&num=14|url-status=dead}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Orquesta sinfónica nacional (Argentina).JPG|thumb|thumb|180px|Nacionalni simfonijski orkestar]] [[Datoteka:El Ateneo Bookstore.jpg|thumb|thumb|180px|Knjižara ''El Ateneo'']] Buenos Aires je značajan kulturni centar s mnogim kazalištima, muzejima, bibliotekama i kulturnim institucijama. Avenida Corrientes, gdje se početkom i sredinom 20. veka razvio tango, arterija je s nekim od najznačajnijih teatara. Mnoga kazališta pod direktnom su upravom grada, između ostalih, Teatro Colón, Teatro General San Martín, Teatro Alvear, Teatro Regio, Teatro Sarmiento i Teatro de la Ribera. Značajne kulturne institucije su i Teatro Nacional Cervantes, Centro Cultural Recoleta, Centro Cultural General San Martín, Teatro Maipo i veliki broj nezavisnih kazališta po cijelom gradu. Gradska vlada upravlja s deset muzeja posvećenih raznim temama, od umjetnosti (Muzej lijepih umjestnosti Eduardo Sívori<ref name="BSAS79">{{cite web|publisher=museosivori.org.ar|url=http://www.museosivori.org.ar/|title=Museo de Artes Plásticas Eduardo Sívori|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100528144859/http://www.museosivori.org.ar/|deadurl=yes}}</ref>) preko povijesti (Povijesni muzej Buenos Airesa ''Cornelio de Saavedra''), do [[film]]a (Muzej filma ''Pablo Ducros Hicken''<ref name="BSAS81">{{cite web|publisher=museodelcine.gov.ar|url=http://www.museodelcine.gov.ar/|title=Museo del Cine - Pablo Ducrós Hicken|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-04-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090422084107/http://www.museodelcine.gov.ar/|deadurl=yes}}</ref>). Također, postoje mnogi muzeji pod državnom upravom (kao muzej Case Rosade) i fundacije (Muzej latinskoameričke umjetnosti u Buenos Airesu, ''MALBA''). Osim mnogih biblioteka pod upravom raznih državnih institucija, kao čuvena Nacionalna Biblioteka, grad upravlja također i sa 26 javnih biblioteka s 300,000 svezaka. Buenos Aires je najveći izdavački centar u zemlji, s najznačajnijim izdavačkim kućama i najtiražnijim dnevnim listovima (''Clarín, La Prensa, La Nación'') i časopisima. Izdavačka industrija jedna je od najkonkurentijih u regiji. U gradu djeluju i stotine knjižara, posebno u Avenijama Mayo, Corrientes, Callao i 9 de Julio. Značajna je tradicija [[karneval]]a koji godišnje okuplja 10,000 ljudi u 103 murge (ulična kazališta, tj. karnevalske grupe) i više od 800,000 posjetitelja. === Jezik === Poznat kao ''Rioplatense Španjolski'', [[španski jezik|španjolski jezik]] iz Buenos Airesa (također i iz drugih gradova kao [[Rosario]] u [[Santa Fe]] i [[Montevideo]], u [[Urugvaj]]u), pod snažnim je utjecajem španjolskih dijalekata iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Murcia|Murcie]]. Fonetička studija Laboratorija za osjetilna istraživanja Nacionalnog znanstveno tehničkog istraživačkog savjeta (''Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas'', CONICET) i Univerziteta u [[Toronto|Torontu]] pokazala je da je prozodija ''portena'' bliža [[Napulj]]skom jeziku iz Italije od bilo kojeg drugog jezika. Ranog 20. veka, Argentina je prihvatila milijune imigranata, među kojima mnoge Talijane, koji su većinom govorili svoje lokalne dijalekte (uglavnom Napuljski, [[Sicilijanski jezik|Sicilijanski]] i [[Genova|Genoveški]]). Njihovo prihvaćanje Španjolskog bilo je postepeno, stvarajući [[pidžin]] talijanskih dijalekata i Španjolskog koji se nazivao ''cocoliche'', čija je upotreba opala oko 1950-ih. Mnogi španjolski imigranti bili su iz [[Galicija, Španjolska|Galicije]], te se Španjolci još uvijek u Argentini nazivaju ''gallegos'' ([[Galisijci]]). [[Galicijski jezik]], kulinarstvo i kultura imali su značajno mjesto u gradu većinu 20. veka. [[Jidiš]] je do 1960-ih bio uobičajen u Buenos Airesu, posebno u četvrtima Balvanera i Villa Crespo. [[Korejski jezik|Korejski]] i [[Kineski jezik]] postali su značajni od 1970-ih. Većina novih imigranata brzo je naučila Španjolski i asimilirala se u život grada. Sleng ''Lunfardo'' formirao se među zatvorenicima, te se s vremenom raširio na sve ''portenose''. Lunfardo koristi riječi talijanskih dijalekata, [[Brazilski portugalski jezik|Brazilskog portugalskog]], afričkih i karipskih jezika, te čak i engleskog, a upotrebljava i komične osobine kao zamjena slogova u riječi (''vesre''). Danas, Lunfardo se najčešće sreće u tekstovima tanga;<ref name="BSAS28">{{cite web|publisher=Economist|url=http://web.ics.purdue.edu/~tango/Articles/2001_Economist.pdf|title=A sense of where you were|access-date=2010-09-25|archive-date=2016-09-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909015550/http://web.ics.purdue.edu/~tango/Articles/2001_Economist.pdf|url-status=dead}}</ref> sleng mlađih generacija nije ga prihvatio. === Muzika === ''Glavni članak: [[Tango]]''<br /> ''Vidi još: [[Povijest Tanga]]'' [[Datoteka:Miguel Angel Zotto and partner dance tango.jpg|thumb|thumb|150px|Plesači tanga]] Buenos Aires, jedno je od najznačajnijih središta [[Latinskoamerička glazba|latinskoameričke glazbe]], te je u svijetu najpoznatiji po [[Tango|tangu]], plesu i glazbi stvorenim u bordelima kvartova Junín y Lavalle i Arrabales. Naglašeno [[Erotizam|erotični]], strastveno-senzualni tango, radi svojih pokreta nije smatran pristojnim plesom dok nije 1920-ih prihvaćen u [[Pariz|pariškom]] visokom društvu, te kasnije i posvuda po svijetu. Tango se sastoji od mnoštva stilova koji su se razvili u različitim regijama i epohama Argentine i [[Urugvaj]]a. Izvodi se u dvočetvrtinskom taktu, s naglaskom na prvom i trećem udarcu, te se većinom pleše otvorenog zagrljaja, gdje se plesač koji vodi s plesačem koji prati spaja na dužini ruku, ili u zatvorenom zagrljaju, gdje se vodeći i prateći spajaju na grudima. Rani tango bio je poznat kao tango criollo, ili jednostavno tango. Danas postoje mnogi plesni stilovi tanga, uključujući Argentinski tango, Urugvajski tango, tango za plesne dvorane (američki i međunarodni stilovi), Finski tango i starinski tangoi. Među najznačajnijim skladateljima i izvođačima tango glazbe ističu se čuveni [[Carlos Gardel]], orkestri Anibal Troilo, Mariano Mores i Osvaldo Pugliese, kao i veliki tekstopisci Enrique Santos Discepolo i Homero Manzi. U drugoj polovici 20. veka pojavili su se novi trendovi u tangu, nazvani ''Nuevo tango'' ili ''Tango nuevo'', koji su tradicioinalni argentinski tango spajali s elementima [[jazz]]a i klasične glazbe. Najznačajniji predstavnik ''Nuevo tanga'' bio je [[Ástor Piazzolla]], koji je u tango uveo nove instrumente, kao [[saksofon]] i [[električna gitara|električnu gitaru]]. Krajem 20. veka novi uzlet tangu je donio spoj s elektronskom glazbom, te su se pojavile nove grupe u Argentini i drugdje u svijetu, kao [[Bajofondo Tango Club]], [[Tanghetto]] i [[Gotan Project]]. Premda proganjan od tadašnjih autoritarnih režima, krajem 1960-ih u Buenos Airesu i drugim gradovima razvio se argentinski [[rock and Roll|rock]] (''Rock Nacional''). Prva okupljališta tadašnjih rock glazbenika bili su lokali "La Cueva" i "La Perla del Once". U gradu se također osjeća utjecaj [[Cumbia|Cumbije]] i [[Cuarteto|Cuarteta]], i [[Cumbia villera|Cumbije villere]], stila proizašlog krajem 20. stoljeća iz najsiromašnijih zona velikog Buenos Airesa. U najnovije doba značajan je razvoj [[reggae]]a, s osnivanjem mnogih grupa i festivala. === Film === ''Glavni članak: [[Argentinska kinematografija]] [[Film]] se u Buenos Airesu prvi put pojavio 1896. Grad je bio središte argentinske filmske industrije tijekom više od 100 godina od kada je 1897. francuski snimatelj Eugene Py snimio pionirski film ''La Bandera Argentina''. Više od 2,000 filmova snimljeno je u Buenos Airesu, od kojih mnogi s imenom grada u naslovu filma, kao: ''He nacido en Buenos Aires'' (1959.), ''Buenas noches, Buenos Aires'' (1964.) i ''Buenos Aires a la vista'' (1950.). Kultura tango glazbe uključena je u mnoge filmove snimljene u gradu, posebno nakon 1930-ih. U mnogim filmovima nastupali su izvođači tanga kao Hugo del Carril, Tita Merello, Carlos Gardel i Edmundo Rivero. === Turizam === [[Datoteka:Tortoni 3 008.jpg|thumb|thumb|180px|Čuveni ''Cafe Tortoni'']] [[Datoteka:San Telmo Plaza Dorrego.JPG|thumb|thumb|180px|Tango na ''Plaza Dorrego'', u San Telmu]] Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja (''World Travel & Tourism Council''), turizam je u Buenos Airesu u porastu,<ref name="BSAS30">{{cite web|publisher=World Travel & Tourism Council|url=http://www.wttc.org/eng/Tourism_News/Press_Releases/Press_Releases_2007/WTTC_reveals_strong_growth_for_Argentina_Travel__and_Tourism/|title=WTTC reveals strong growth for Argentina Travel and Tourism|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090108132813/http://www.wttc.org/eng/Tourism_News/Press_Releases/Press_Releases_2007/WTTC_reveals_strong_growth_for_Argentina_Travel__and_Tourism/|deadurl=yes}}</ref> te je u pregledu vodećeg turističko-putničkog magazina ''Travel + Leisure'' 2008, izglasan kao druga najpoželjnija svjetska destinacija nakon [[Bangkok]]a u [[Tajland]]u.<ref name="BSAS31">{{cite web|publisher=Travel + Leisure|url=http://www.travelandleisure.com/worldsbest/2008/results.cfm?cat=cities|title=Top 10 Cities Overall}}</ref> Također, čitatelji magazina ''Condé Nast Traveler'' smatraju Buenos Aires najboljom turističkom destinacijom u Americi,<ref name="BSAS38">{{cite web|publisher=concierge.com|url=http://www.concierge.com/tools/travelawards/readerschoice/cities|title=Condé Nast Traveler: Readers' Choice Awards}}</ref> dok ga urednici publikacije ''Travel Weekly'' smatraju jednom od najboljih destinacija u Latinskoj Americi.<ref name="BSAS39">{{cite web|publisher=Travel Weekly|url=http://www.travelweekly.co.uk/Articles/2008/07/31/28338/latin-america-five-of-the-best-experiences.html|title=Latin America: five of the best experiences|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-05-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100514153834/http://www.travelweekly.co.uk/Articles/2008/07/31/28338/latin-america-five-of-the-best-experiences.html|deadurl=yes}}</ref> Široka ponuda događaja i festivala međunarodnog renomea, čine Buenos Aires gradom kulturnog turizma. Turistička ekspanzija omogućila je u gradu intenzivnu aktivnost u izvozu usluga, stvaranju novih radnih mjesta, ekspanziju [[hotel]]ske i [[Gastronomija|gastronomske]] industrije i drugih djelatnosti vezanih uz turizam. U skladu s time, novi Međunarodni Tango festival i Turistički sajam Latinske Amerike, dio su tog uzleta. Prema statistikama ureda za turizam Buenos Airesa (''Ente Turismo de la Ciudad de Buenos Aires''), juna-lipnja 2008, najveći broj inozemnih posjetitelja bio je iz susjednih zemalja, dok su Europljani bili na drugom mjestu. Brojni su i domaći gosti, najčešće iz središnjih provincija.<ref name="BSAS40">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Turismo - ATRACTIVA BUENOS AIRES|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-02-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090209061722/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/industrias_estrategicas/turismo.php|deadurl=yes}}</ref> Grad raspolaže s preko 200 hotela, s jednom do pet zvjezdica, s ukupno 36,000 ležajeva. 57 hotela smješteno je u centru grada, u blizini najznačajnijih znamentitosti. Također, u gradu je registrirano oko 300 [[hostel]]a, ''[[bed & breakfast]]s'' i drugih ne-hotelskih smještaja. Neki od hotela ističu se povijesno i arhitektonski, kao bivši ''Chacabuco Mansion'', koji je bio smješten u palači ''Drabble'', izgrađenoj 1893. u akademskom stilu, ''Hotel Chile'', jedan od najboljih primjera Art Nouveau u Buenos Airesu, izgrađen 1907. prema projektu arhitekta Louisa Duboisa, i također ''Hotel Castelar'' (bivši ''Hotel Excelsior''), otvoren 1928. U skladu sa statistikom Turističkog ureda Buenos Airesa (''Ente Turismo''), baziranom na međunarodnom istraživanju turizma (''ETI, Encuesta Internacional de Turismo''), godišnji broj stranih posjetitelja 2007. je premašio 2,300,000,<ref name="BSAS41">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/ingles/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Tourism - ATTRACTIVE BUENOS AIRES|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-08-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813085409/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/ingles/industrias_estrategicas/turismo.php|deadurl=yes}}</ref> tj, 9% više u odnosu na 2006, dok je prihod od turizma 2007. bio preko 2 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]], više od 15% više nego prethodne godine. Procjenjuje se da turizam u Buenos Airesu za period 2004. - 2008. bilježi rast od 57.9%, a prihod od turizma 81.5%.<ref name="BSAS41"/> Tijekom 2007, u gradu je održano 458 nacionalnih i međunarodnih kongresa i konvencija, i 151 izložba.<ref name="BSAS42">{{cite web|publisher=Buenos Aires Buen Día !!!|url=http://www.buenosairesbuendia.com.ar/index.php?option=com_content&task=view&id=200&Itemid=50|title=Buenos Aires y el turismo extanjero|access-date=2010-09-25|archivedate=2008-06-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080603190310/http://www.buenosairesbuendia.com.ar/index.php?option=com_content&task=view&id=200&Itemid=50|deadurl=yes}}</ref> Osim najznačajnih znamenitosti, u Buenos Airesu turističku vrijednost imaju i kavane povijesnog značaja, posebno ''Café Tortoni'' i ''36 Billares'' u aveniji ''Corrientes'', i povijesne četvrti, kao San Telmo, gdje se na Plaza Dorrego nedjeljom održavaju sajmovi antikviteta, zajedno s predstavama tanga. Čuvena je i knjižara ''El Ateneo'', koja nakon što se preselila sa svoje originalne lokacije u centru grada danas djeluje u nekadašnjem kazalištu u aveniji Santa Fé. === Sport === [[Datoteka:Boca juniors and sao paulo - recopa sudamericana of 2006 - 01.jpg|thumb|left|thumb|180px|Stadion ''Alberto J. Armando'' (''La Bombonera'') tima Boca Juniors]] Premda su argentinci uspješni u raznim sportovima, [[fudbal|nogomet]] je apsolutno dominantan. U Buenos Airesu djeluju 24 profesionalna nogometna tima, od kojih su mnogi [[Primera Division Argentina|prvoligaši]]. Najznačajniji su veliki rivali [[Boca Juniors]] i [[Club Atlético River Plate|River Plate]], dok su ostali važniji timovi San Lorenzo de Almagro, Vélez Sársfield, Argentinos Juniors i Huracán. U Buenos Airesu 1951. održane su prve [[Pan Američke Igre]], [[Svjetska prvenstva u košarci|Svjetsko prvenstvo u košarci]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1950.|1950.]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1990.|1990.]], Svjetsko prvenstvo u odbojci 2002, i finale [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978.]] U četvrti Villa Riachuelo, krajnjem jugu gradskog područja, nalazi se automobilistička staza ''Autódromo Juan y Oscar Alfredo Gálvez'', gdje je od 1953. do 1998. održano 20 [[Velika nagrada Argentine|Velikih nagrada Argentine]], u sklopu svjetskog prvenstva [[Formula 1|Formule 1]]. 2009. (tada prvi put održanog izvan Afrike) i 2010, u Buenos Airesu je bio start i cilj [[Reli Dakar|Relija Dakar]]. Niz uspješnih tenisača ([[Guillermo Vilas]], [[Jose Luis Clerc]], [[Guillermo Coria]], [[Gaston Gaudio]], [[David Nalbandian]]) i teniski [[ATP]] turnir (''Abierto de Buenos Aires''), koji se u Buenos Airesu održava od 1968, [[tenis]] čine jednim od popularnijih sportova. U Argentini vrlo su popularni [[konjički sportovi]]: konjske utrke na hipodromu ''Argentino de Palermo'', [[polo]] na ''[[Campo Argentino de Polo]]'', i pato, kombinacija pola i košarke koji je proglašen 1953. nacionalnim sportom. Ostali popularni sportovi su [[golf]], [[košarka]], [[rugby]] i [[hokej na travi]]. == Ekonomija == {| style="width: 20em; font-size: 85%; text-align: center;" class="infobox" |- [[Datoteka:Le Parc FA.jpg]] !align="center" bgcolor="lightblue" colspan="3"|Izgradnja u Buenos Airesu |- ! style="background:#e9e9e9;" | '''Godina''' ! style="background:#e9e9e9;" | '''Građevinske dozvole<br />(m<sup>2</sup>)''' ! style="background:#e9e9e9;" | Postotak stabmene izgradnje |- | style="background:#f0f0f0;" | 1994 | style="background:#f0f0f0;" align=right|2,228,085 | style="background:#f0f0f0;" align=right|70.8 |- | 1995 |align=right|1,157,746 |align=right|57.3 |- | style="background:#f0f0f0;" | 1996 | style="background:#f0f0f0;" align=right|1,266,305 | style="background:#f0f0f0;" align=right|66.5 |- | 1997 |align=right|2,154,130 |align=right|65.0 |- | style="background:#f0f0f0;" | 1998 | style="background:#f0f0f0;" align=right|2,236,126 | style="background:#f0f0f0;" align=right|66.7 |- | 1999 | align=right|1,736,821 | align=right|69.0 |- |style="background:#f0f0f0;"| 2000 |style="background:#f0f0f0;" align=right|1,636,295 |style="background:#f0f0f0;" align=right|72.2 |- | 2001 | align=right|1,027,069 | align=right|59.2 |- |style="background:#f0f0f0;"| 2002 |style="background:#f0f0f0;" align=right|297,867 |style="background:#f0f0f0;" align=right|71.8 |- | 2003 | align=right|1,284,977 | align=right|86.8 |- |style="background:#f0f0f0;"| 2004 |style="background:#f0f0f0;" align=right|1,382,557 |style="background:#f0f0f0;" align=right|84.3 |- | 2005 | align=right|2,160,872 | align=right|83.1 |- |style="background:#f0f0f0;"| 2006 |style="background:#f0f0f0;" align=right|3,103,450 |style="background:#f0f0f0;" align=right|86.0 |- | 2007 | align=right|3,088,901 | align=right|80.1 |- |colspan=3 style="background:#e9e9e9;" align=center|<small><sup>1</sup>''Izvor: Gradske statistike''<ref name=ba>{{Cite web |title=City of Buenos Aires Statistical Annual (2008) |url=http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&subtipopubli=&titulo=&anio=2008&mes= |access-date=2010-09-25 |archivedate=2009-09-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090919193252/http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&subtipopubli=&titulo=&anio=2008&mes= |deadurl=yes }}</ref></small> |} Buenos Aires je financijsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte [[Argentina|Argentine]]. [[Luka]] Buenos Airesa jedna je od najprometnijih u Južnoj Americi; plovne rijeke od Rio de la Plate povezuju luku sa sjeveroistokom Argentine, [[Brazil]]om, [[Urugvaj]]om, i [[Paragvaj]]om, što ju čini distibucijskim središtem za veliko područje jugoistočne regije [[Južna Amerika|kontinenta]]. Ekonomija u samome gradu, prema ''Gross Geographic Product'' (prilagođeno na kupovnu moć) iznosila je 84.7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] (28,200 po glavi stanovnika) 2006,<ref name="BSAS23">;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|title=Capítulo 9, Economía|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325001525/http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|deadurl=yes}}</ref> što je skoro četvrtina ukupne argentinske ekonomije.<ref name="BSAS24">{{cite web|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|title=Distribución del Valor Agregado Bruto por jurisdicción y actividad económica Conciliación entre el PIB y la suma de los PGB Año 1993 - en miles de pesos a precios corrientes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050407141703/http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|archivedate=2005-04-07|access-date=2010-09-25|deadurl=yes}}</ref> Metropolitanski Buenos Aires, tvori 13. najveću ekonomiju među svjetskim gradovima.<ref name="BSAS25">{{cite web|publisher=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005}}</ref> [[Indeks ljudskog razvoja|Ljudski razvojni indeks]] Buenos Airesa od 0.923 1998, jednako je visok prema međunarodnim standardima.<ref name="BSAS26">{{cite web|publisher=desarrollohumano.org.ar|url=http://www.desarrollohumano.org.ar/IDHArgentina/98_nac/98_nac.html|title=INFORME ARGENTINO SOBRE DESARROLLO HUMANO 1998|access-date=2010-09-25|archive-date=2007-10-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009140109/http://www.desarrollohumano.org.ar/IDHArgentina/98_nac/98_nac.html|dead-url=}}</ref> [[Datoteka:Villa adelina ORBIS.jpg|thumb|thumb|180px|Tvornica ''ORBIS'', u Villa Adelina, Provincija Buenos Aires]] Uslužni sektor je vrlo razvijen, s 76% udjela u gradu (prema 59% za cijelu Argentinu).<ref name=city/> [[Reklama|Reklamna industrija]] igra važnu ulogu u izvozu usluga na domaćem tržištu i u inozemstvu. Međutim, najveći su sektori: financijski, poslovni i tržište nekretnina s udjelom u gradskoj ekonomiji od 31%. Financije su u Buenos Airesu posebno važne za argentinski bankarski sustav, s procijenjenom skoro polovicom nacionalnih bankovnih depozita i kredita.<ref name=city/> Proizvodnja je međutim još vrlo značajna (16%), i koncentrirana većinom na jugu, te joj pogoduju visoka lokalna kupovna moć i obilje kvalificiranih radnika, kao i suradnja s vrlo razvijenom poljoprivredom i industrijom nedaleko samoga grada. Građevinarstvo je povijesno među najznačajnijim indikatorima stanja nacionalne ekonomije (''Vidi tablicu gore''), te je od 2006, izdano građevinskih dozvola za oko 3 milijuna m<sup>2</sup> godišnje.<ref name=city/> Zapadno od Buenos Airesa je ''Pampa Húmeda'' ("vlažna Pampa"), najplodnija poljoprivredna regija Argentine gdje se uzgajaju [[pšenica]], [[soja]] i [[kukuruz]], za razliku od suhe južne Pampe poznate po [[Domaće govedo|govedarstvu]] i od nedavno po proizvodnji cijenjenih [[Vino|vina]]. Meso, mlječni proizvodi, žito, [[duhan]], [[vuna]] i koža prerađuju se ili proizvode u metropolitanskom području. Ostale su vodeće proizvodne aktivnosti automobilska industrija, naftne rafinerije, metaloprerađivačka, strojarska, tekstilna, kemijska industrija, te industrije odjeće i napitaka. Gradski budžet, na prijedlog gradonačelnika Macrija 2009, uključuje 4.4 milijardi američkih dolara u prihodima i 4.6 milijardi u rashodima.<ref name="BSAS50">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/presupuesto2009/?menu_id=30948|title=Presupuesto 2009}}</ref> Grad se oslanja na lokalni dohodak i poreze na kapitalnu dobit za 61% prihoda, dok savezna podjela dohotka doprinosi 11%, porezi na vlasništvo 9% i na vozila 6%. Ostali prihodi uključuju korisničke honorare, globe i pristojbe igara na sreću. Grad odvaja 26% budžeta na obrazovanje, 22% na zdravstvo, 17% za javne službe i infrastrukturu, 16% za socijalne službe i kulturu, 12% za upravne troškove i 4% za provođenje zakona. Buenos Aires održava nisku stopu zaduženosti, te servisiranje duga zahtjeva manje od 3% budžeta.<ref name="BSAS27">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/pdf/2_mensaje_proy_2009.pdf |title=Mensaje dell Proyecto de Presupuesto General 2009}}</ref> == Demografija == ''Vidi još: [[Demografija Argentine]]'' === Popis stanovništva === [[Datoteka:Population of Buenos Aires 1740-2010.png|thumb|thumb|180px|Rast stanovništva od 1740.]] Prema popisu stanovništva iz 2001, u gradu i 31 susjednom okrugu živjelo je 12,129,819 stanovnika, što znači da svaki treći Argentinac živi u metropolitanskom Buenos Airesu.<ref name="BSAS5">{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|title=Población total por sexo, razón de masculinidad y densidad de población, según provincia. Total del país. Año 2001|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-11-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091113154311/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|deadurl=yes}}</ref> Gustoća stanovništva u Buenos Airesu je 13,680 stanovnika na kvadratni kilometar, ali samo 2,400 na km<sup>2</sup> u predgrađima. Rasna podjela grada je 88.9% [[Bijela rasa|bijelaca]], 7% [[Mestici|mestika]], 2.1% [[azijati|azijaca]] i 2% [[Afro Argentinci|crnaca]]. Stanovništvo Buenos Airesa je, radi niske stope nataliteta i spore migracije prema predgrađima, od 1947. oko 3 milijuna. Okolni distrikti međutim, od tada su se povećali više nego peterostruko (na oko 10 milijuna stanovnika).<ref name="BSAS5"/> Popis 2001, prikazao je relativno stariju populaciju: s 17% stanovnika ispod 15 godina starosti, i 22% iznad 60 godina, stanovništvo Buenos Airesa ima dobnu strukturu sličnu mnogim [[evropa|europskim]] gradovima, te je starije je u odnosu na Argentince u cjelini (od koji je 28% ispod 15 godina i 14% iznad 60).<ref name="BSAS6">{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|title=INDEC Censo 2001|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-11-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101113144456/http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|deadurl=yes}}</ref> Dvije trećine gradskih stanovnika živi u stambenim zgradama i 30% u obiteljskim kućama, dok 4% živi u neprikladnim stambenim prostorima. Prema podacima o prihodima, 2007. 8.4% gradskog stanovništa živjelo je ispod stope siromaštva, ili 20.6% uključujući i metropolitansko područje. Međutim, procjene iz 2009. prikazuju da u metropolitanskom Buenos Airesu preko 4 milijuna ljudi živi u siromaštvu.<ref name="BSAS7">{{cite web|publisher=MercoPress.|url=http://en.mercopress.com/2009/06/19/four-million-live-in-poverty-in-metropolitan-buenos-aires|title=Four million live in poverty in metropolitan Buenos Aires}}</ref> 1.2 milijuna zaposlenih gradskih stanovnika 2001.<ref name="BSAS51">{{cite web|publisher=Buenos Aires Herald|url=http://www.buenosairesherald.com/PrintedEdition/View/7075|title=The squandered stimulus}}</ref> bilo je većinom zaposleno u sektoru usluga, posebno u socijalnim službama (25%), trgovini i turizmu (20%) i poslovnim i financijskim uslugama (17%), dok sektor proizvodnje zapošljava 10%. Unatoč ulozi glavnog grada Argentine, javna uprava zapošljava samo 6% zaposlenih. === Porijeklo === ''Vidi još: [[Imigracija u Argentini]]'' [[Datoteka:Hotel Inmigrantes Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Bivši hotel za imigrante u luci Buenos Airesa (''Hotel de los Inmigrantes''), danas muzej imigracije]] [[Datoteka:Non-native population in Argentina.png|thumb|thumb|180px|Udio alohtone populacije u Argentini, u godinama popisa stanovništva]] [[Datoteka:Facade BA Metropolitan Church.jpg|thumb|thumb|180px|Metropolitanska katedrala]] Većina ''portenosa'' ima europsko porijeklo, s [[Italija|talijanskim]] i [[španija|španjolskim]] porijeklom kao najčešćim iz [[Talijanske regije|regija]] [[Kalabrija|Kalabrije]], [[Ligurija|Ligurije]], [[Pijemont]]a, [[Lombardija|Lombardije]] i grada [[Napulj]]a, te [[Španjolske autonomne zajednice|španjolskih regija]] [[Galicija, Španjolska|Galicije]], [[Asturija|Asturije]], i [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]]. Druga europska porijekla uključuju [[Nemačka|nemačko]],<ref name="BSAS13">{{cite web|publisher=Dickinson College|url=http://www.dickinson.edu/departments/amos/mosaic01pat/projectsGermansKorell.html|title=German Immigration in Argentina|access-date=2010-09-25|archivedate=2008-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081203152038/http://www.dickinson.edu/departments/amos/mosaic01pat/projectsGermansKorell.html|deadurl=yes}}</ref> [[Grčka|grčko]], [[Irska|irsko]], [[portugal]]sko, [[Francuska|francusko]], [[Hrvatska|hrvatsko]],<ref name="BSAS12">{{cite web|publisher=casahistoria.net|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe}}</ref> [[Engleska|englesko]] i [[Wales|velško]]. 1990-ih bio je manji val imigracije iz [[Rumunija|Rumunjske]]<ref name="BSAS12"/> i [[Ukrajina|Ukrajine]].<ref name="BSAS12"/> Postoji [[Kreoli|Kreolska]] manjina koja datira iz španjolskih kolonijalnih vremena. Populacija Kreola i španjolsko-domorodačkih [[Mestici|Mestika]], porasla je od druge polovice 20. veka većinom kao posljedica imigracija iz [[Bolivija|Bolivije]], [[Peru]]a i [[Paragvaj]]a. Utjecajne [[Sirija|Sirijsko]]-[[Libanon]]ske i [[Jermenija|Armenske]] zajednice imaju istaknuto mjesto u trgovačkom i javnom životu od početka 20. veka. [[Jevreji|Jevrejska]] zajednica u Velikom Buenos Airesu broji oko 250,000, te je najveća u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Većinom su sjeverno i istočno europskog Aškenazi porijekla, uglavnom [[Rusi|Ruski]], Njemački i Poljski Jevreji, s znatnim [[Sefardi|Sefardskim]] manjinama, većinom Sirijskih jevreja.<ref name="BSAS14">{{cite web|publisher=by Rebecca Weiner|url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/vjw/Argentina.html|title=The Virtual Jewish History Tour Argentina}}</ref> Prva veća [[Azija|azijska]] zajednica u Buenos Airesu bila je [[Japan]]ska, većinom s [[Okinava|Okinawe]]. Tradicionalno, Japanci-Argentinci bili su poznati kao uzgajivači [[Cvijet|cvijeća]]; dok je u samome gradu postojao japanski kvazi-monopol na kemijsko čišćenje. Kasnije generacije proširile su aktivnosti na sva polja ekonomskih djelatnosti. Počevši od 1970-ih, postojao je znatan dolazak imigracije iz [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Koreja|Koreje]], s potonjima poznatim većinom po malim obiteljskim supermarketima. ==== Britanski i Američki iseljenici ==== Od 2004. u porastu je broj [[sjedinjene Američke Države|američkih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] državljana koji se iseljavaju u Buenos Aires, vjerojatno radi nižih troškova života, s mnogima koji su započeli poslovne aktivnosti.<ref name="BSAS15">{{cite web|publisher=Smithsonian.com|url=http://www.smithsonianmag.com/travel/Hola-Buenos-Aires.html|title=Buenos Aires: a City's Power and Promise|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-04-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100426160233/http://www.smithsonianmag.com/travel/Hola-Buenos-Aires.html|deadurl=yes}}</ref> === Religija === Većina stanovnika je [[Katolička crkva|Rimokatoličke]] vjeroispovjesti, premda je više istraživanja kroz prošla desetljeća izazvalo predodžbu da je manje od 20% aktivnih.<ref name="BSAS16">{{cite web|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2008/08/27/um/encuesta1.pdf|title=PRIMERA ENCUESTA SOBRE CREENCIAS Y ACTITUDES RELIGIOSAS EN ARGENTINA}}</ref> Buenos Aires je sjedište Rimokatoličkog [[Metropolit]]a (katolički ''primat'' Argentine), trenutno kardinal Jorge Bergoglio. Postoje i [[Protestantizam|protestantske]], [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Judaizam|židovske]] i [[Islam|muslimanske]] manjine. == Uprava == === Struktura vlasti === [[Datoteka:Jefatura de Gobierno-Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Sjedište gradske vlasti (''Jefatura de Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires'')]] Izvšna vlast [[grad]]a je Šef vlade (''"Jefe de Gobierno"''), biran na direktnim izborima na četverogodišnji mandat, koji predsjeda 60-članoj legislaturi. Svaki član legislature biran je na mandat u trajanju od četiri godine; polovica legislature obnavlja se svake dvije godine. Izbori koriste [[D'Hondtov sistem|D'Hondtov sustav]] proporcionalnog predstavništva. Sudska vlast sastoji se od Vrhovnog suda pravde (''Tribunal Superior de Justicia''),<ref name="BSAS53">{{cite web|publisher=TSJ|url=http://www.tsjbaires.gov.ar/tsj/index.asp|title=Tribunal Superior de Justicia}}</ref> Sudskog savjeta (''Consejo de la Magistratura''),<ref name="BSAS54">{{cite web|publisher=CMCABA|url=http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|title=Consejo de la Magistratura|access-date=2010-09-25|archivedate=2008-10-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081015001638/http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|deadurl=yes}}</ref> Javnog ministarstva i drugih gradskih sudova. [[Pravo|Pravno]] gledano, grad uživa manju autonomiju od [[Pokrajina|provincija]]. Nacionalno sudstvo određuje autonomiju gradskog sudstva u skladu s [[Običajno pravo|običajnim pravom]], dok nacionalna izvršna vlast kontrolira gradsku [[policija]]. Počevši od 2007, grad se upustio u novu shemu decentralizacije, s kreiranjem novih općina (''comunas'') kojima upravlja sedmeročlana izabrana komisija. === Nacionalno predstavništvo === Buenos Aires u argentinskom senatu zastupaju tri senatora (prosinca 2007: María Eugenia Estenssoro, Samuel Cabanchik i Daniel Filmus<ref name="BSAS4">{{cite web|publisher=Honorable Senado de la Nación Argentina|url=http://www.senado.gov.ar/web/senadores/senadores.php|title=Senadores}}</ref>). Građani Buenos Airesa također biraju 25 nacionalnih zastupnika u argentinski zastupnički dom. == Obrazovanje == [[Datoteka:Delantales blancos 2.jpg|thumb|thumb|180px|Općeprisutne bijele odore učenika u državnim školama nacionalni su simbol obrazovanja]] ''Vidi još: [[Obrazovanje u Argentini]]'' === Osnovno obrazovanje === Osnovno obrazovanje sadrži prva dva kruga Temeljnog generalnog obrazovanja (''Educación General Básica'' EGB), razrede 1-6. Radi sistema koji je bio na snazi do 1995, (7 godina osnovne škole plus 5 ili 6 srednje škole), osnovne škole nudile su razrede 1-7. Premda se većina škola već adaptirala u sustav s 8. i 9. razredom, druge su odabrale ukinuti 7. razred, prisiljavajući učenike da treći krug dovrše u drugoj instituciji. === Srednje obrazovanje === Srednje obrazovanje u Argentini naziva se ''Polimodal'' ("polymodal", znači da postoji više načina ili oblika), jer učenicima omogućava da odaberu svoju orijentaciju. ''Polimodal'' još nije obavezna ali je dovršenje neophodno za upis u koledže u cijeloj zemlji. ''Polimodal'' je uobičajeno trogodišnja škola, premda neke škole imaju i četvrtu godinu. Suprotno promjenama u osnovnim školama, većina je srednjih škola u Argentini sadržila 8. i 9 . razrede, plus ''Polimodal'' (stara srednja), ali tada je započela promjena s prihvaćanjem također i učenika 7. razreda, omogućivši im na taj način da zadrže iste razredne kolege tijekom cijelog trećeg kruga EGB. [[Datoteka:Facultad de Derecho - Hall central - UBA.jpg|thumb|thumb|180px|Glavni hol pravnog fakulteta na univerzitetu u Buenos Airesu]] Prosinca 2006, zastupnički dom Argentinskog kongresa izglasao je novi zakon o nacionalnom obrazovanju obnovivši stari sustav osnovne i srednje škole, učinivši srednje obrazovanje obaveznim, što je prinudno obrazovanje produžilo na 13 godina. Vlada se obavezala primjeniti zakon postepeno, počevši od 2007.<ref name="BSAS29">{{cite web|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2006/12/14/um/m-01327811.htm|title=Diputados sancionó la nueva Ley de Educación|access-date=2010-09-25|archive-date=2009-09-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20090906014337/http://www.clarin.com/diario/2006/12/14/um/m-01327811.htm|dead-url=yes}}</ref> === Koledži === Postoje mnogi državni, poreznim sustavom financirani univerziteti u Argentini, kao i privatni univerziteti. [[Univezitet u Buenos Airesu]],<ref name="BSAS55">{{cite web|publisher=UBA|url=http://www.uba.ar/homepage.php|title=Univesidad de Buenos Aires|access-date=2010-09-25|archivedate=2019-03-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190319150358/http://www.uba.ar/homepage.php|deadurl=yes}}</ref> jedna je od vrhunskih obrazovnih institucija u Južnoj Americi, te je do sada stvorio pet [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] i omogućio besplatno obrazovanje za studente iz cijeloga svijeta. Također, Buenos Aires je istaknuti centar za [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], posebno [[Jacques Lacan|Lacanove]] škole. ===Istaknuti građani Buenos Airesa=== :''Vidi još: [[Popis Argentinaca]]'' '''Poznati Argentinci rođeni u Buenos Airesu''' *[[Papa Franjo]] - papa Katoličke crkve *[[Norma Aleandro]] - glumica *[[Martha Argerich]] - pijanistkinja *[[Daniel Barenboim]] - pijanist i dirigent *[[Manuel Belgrano]] - političar i vojskovođa *[[Jorge Luis Borges]] - poznati književnik *[[Alberto Ginastera]] - kompozitor *[[Ricardo Güiraldes]] - književnik *[[Juan María Gutiérrez]] - državnik i pjesnik *[[Helenio Herrera]] - fudbaler i fudbalski trener *[[Bernardo Alberto Houssay]] - fiziolog *[[Carlos Saavedra Lamas]] - ekonomist, pravnik i državnik *[[Vicente López y Planes]] - pjesnik i političar *[[Benito Quinquela Martín]] - slikar *[[Francisco Moreno]] - istraživač *[[Victoria Ocampo]] - književnica *[[Adolfo Pérez Esquivel]] - politički aktivist *[[Gustavo Santaolalla]] - kompozitor *[[Lalo Schifrin]] - pijanist i kompozitor *[[Guillermo Vilas]] - teniser *[[Sergio Aguero]]- nogometaš *[[Gabriela Sabatini]] - teniser *[[Maxima od Nizozemske]] - kraljica Nizozemska '''Strani državljani koji su živjeli u Buenos Airesu''' *[[Lucecita Benítez]] - portorikanska pjevačica *[[Rosa Chacel]] - španska književnica *[[Francis Ford Coppola]] - američki filmski reditelj *[[Rubén Darío]] - nikaragvanski pjesnik *[[Marcel Duchamp]] - francuski umjetnik *[[Robert Duvall]] - američki glumac i reditelj *[[Federico García Lorca]] - španjolski pjesnik *[[Witold Gombrowicz]] - poljski književnik *[[René Goscinny]] - francuski strip autor *[[Viggo Mortensen]] - dansko-američki glumac *[[Pablo Neruda]] - čileanski pjesnik *[[Eugene O'Neill]] - američki dramatičar *[[Aristoteles Onassis]] - grčki brodovlasnik *[[José Ortega y Gasset]] - španski filozof *[[Pio XII.]] - kao vatikanski diplomat *[[Hugo Pratt]] - talijanski strip autor *[[Antoine de Saint-Exupéry]] - francuski književnik *[[Oskar Schindler]] - njemački humanitarac *[[Hermenegildo Sábat]] - urugvajski karikaturist *[[Fritz Thyssen]] - njemački industrijalac == Transport == [[Datoteka:Buenos Aires - Subte - Emilio Mitre 1.jpg|thumb|thumb|180px|Metro u Buenos Airesu (''Subte'')]] [[Datoteka:Colectivo de buenos aires.JPG|thumb|thumb|180px|Gradski autobus (''Collectivo'')]] [[Datoteka:Buenos Aires - Retiro - Retiro Mitre 2.jpg|thumb|thumb|180px|Željeznička stanica ''Retiro'']] [[Datoteka:Avenida General Paz entre Cabildo y Panamericana.jpg|thumb|thumb|180px|''Avenida General Paz'']] [[Datoteka:199 - Buenos Aires - Aéroport international Ezeiza - Janvier 2010.jpg|thumb|thumb|zračna luka ''Ministro Pistarini'' (''Ezeiza'')]] Javni prijevoz u Buenos Airesu temelji se na [[Autobus]]ima, [[metro]]u i [[tramvaj]]u. Autobus je najrašireniji i nakorišteniji oblik javnog transporta, te u gradu djeluje oko 140 linija (''Colectivos''),<ref name="BSAS56">{{cite web|publisher=xcolectivo.com.ar|url=http://www.xcolectivo.com.ar/colectivo/|title=Líneas de Colectivos de Capital Federal y Gran Buenos Aires}}</ref> kojima upravljaju zasebne privatne kompanije. 2009. je uvedena elektronička naplata karata. Na ulicama također, u svako doba vozi 40,000 crno-žutih [[taksi]]ja.<ref name="BSAS57">{{cite web|publisher=buenosaires-argentina.com|url=http://www.buenosaires-argentina.com/transportation/taxis.html|title=Buenos Aires Taxis|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-06-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090620034200/http://www.buenosaires-argentina.com/transportation/taxis.html|deadurl=yes}}</ref> Metro u Buenos Airesu, lokalno poznat kao ''subte'' (od špa. ''"subterráneo"'' - podzemni), otvoren je 1913, te je najstarija podzemna željeznica na [[južna hemisfera|južnoj polutci]] i u hispanofonskim zemljama. Sustav ima šest linija, označenih slovima od A do E i H, s 74 stanica i više od 50 kilometara [[Željeznička pruga|pruge]].<ref name="BSAS58">{{cite web|publisher=Subte|url=http://www.subte.com.ar/mapas/subte.asp|title=Mapa subte|access-date=2010-09-25|archive-date=2022-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407234925/http://www.subte.com.ar/mapas/subte.asp|dead-url=yes}}</ref> Dnevni promet je oko 1.7 milijuna putnika.<ref name="BSAS59">{{cite web|publisher=villaurquizacrece.com|url=http://villaurquizacrece.com/component/k2/itemlist/tag/Subte|title=Subte Record Transporta 1.7 millones de Personas a Dia}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U tijeku je program produženja aktualnih linija i izgradnje nove linije na ruti sjever-jug, što će ukupnu dužinu tračnica povećati na 89&nbsp;km.<ref name="BSAS44">{{cite web|publisher=La Foret|url=http://www.f.com.ar/more.html|title=Transportation|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-07-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717174729/http://www.f.com.ar/more.html|deadurl=yes}}</ref> Buenos Aires je imao vrlo veliku mrežu tramvajskih linija s 857&nbsp;km tračnica, koja je demontirana 1960-ih radi preorjentiranja na autobuse. Ponovo je uveden u promet 1987, te je trenutno je u tijeku proces proširenja linija. 2008, uvedena je linija u Puerto Madero, koja će biti produžena do ''Estación Buenos Aires'' u četvrti Barracas. [[Željeznica]] se sastoji od linija ''Sarmiento, Miter, Belgrano Norte, Belgrano Sur, Roca, San Martín'' i ''Urquiza'', s ukupno četiri željeznička terminala: ''Retiro'' (FCGSM, FCGBM i FCGMB), ''Constitución'' (FCGR), ''Once'' (FCDFS) i ''Federico Lacroze'' (FCGU). Željeznicu svakodnevno koristi više od 1.3 miliona putnika iz provincije zaposlenih u Buenos Airesu. Na željezničkim stanicama također postoji i veza s metroom, što omogućava brži protok putnika u sve zone Buenos Airesa. U planu je i izgradnja [[Vlak velikih brzina|brze željeznice]] između Buenos Airesa, [[Rosario|Rosaria]] i [[Cordoba (Argentina)|Cordobe]], s brzinama do 320&nbsp;km/h.<ref name="BSAS35">{{cite web|publisher=Railway Gazette|url=http://www.railwaygazette.com/news_view/article/2007/08/7661/argentina_sets_a_new_course.html|title=Argentina sets a new course|access-date=2010-09-25|archive-date=2007-10-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20071023213711/http://www.railwaygazette.com/news_view/article/2007/08/7661/argentina_sets_a_new_course.html|dead-url=}}</ref> Projekt je trenutno u stanju mirovanja radi financijske krize, ali u francuskom [[Alstom]]u, jednom od glavnih izvođača, izražavaju optimizam u vezi ostvarivanja projekta u budućnosti.<ref name="BSAS60">{{cite web|publisher=Railway Gazette|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view//pointers-february-2009.html|title=Pointers February 2009|access-date=2010-09-25|archive-date=2023-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006202644/https://www.railwaygazette.com/news/single-view/view//pointers-february-2009.html}}</ref> Glavni terminal međugradskih autobusa nalazi se pokraj željezničke stanice ''Retiro'', s polascima za sve krajeve Argentine i susjedne zemlje. Grad ima četiri prilaza [[Autoput|Autocestama]], autocestom Buenos Aires - La Plata, Ricchieri, istočni prilaz i sjeverni prilaz. 1930-ih i 1940-ih izgrađena je, i 1996. modernizirana, kružna autocesta ''Avenida General Paz'', koja prati granice grada na zapadu i jugu. Autoceste s naplatom otvorene kasnih 1970-ih omogućavaju brzi prilaz gradu, te ih dnevno koristi preko milijun vozila.<ref name="BSAS33">{{cite web|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|title=Estadísticas de Servicios Públicos 2004=100|access-date=2010-09-25|archivedate=2014-04-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140410031557/http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|deadurl=yes}}</ref> U Buenos Airesu je registrirano preko 1.8 milijuna vozila, što je skoro petina svih vozila u Argentini.<ref name="BSAS32">{{cite web|publisher=DNRPA|url=http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|title=COMPARACION DEL PARQUE REGISTRAL DISPUESTO POR PROVINCIAS AL 31/12/08 Y 31/12/07|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-06-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603095216/http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|deadurl=yes}}</ref> Međunarodni aerodrom [[Zračna luka Ministro Pistarini-Buenos Aires|Ministro Pistarini]] (''Aeropuerto Internacional Ministro Pistarini''), poznat i kao ''"Aeropuerto de Ezeiza"'', po mjestu [[Ezeiza]] u zoni Velikog Buenos Airesa gdje se nalazi, sjedište nacionalne avio-kompanije [[Aerolíneas Argentinas]], povezan je s destinacima na pet kontinenata ([[Afrika]], [[Amerika]], [[Azija]], [[Evropa|Europa]] i [[Oceanija]]). Aerodrom ''Jorge Newbery'', lociran u četvrti ''Palermo'', koristi se osim letova za Montevideo i Asunción, samo za domaće linije, dok se manji aerodrom ''San Fernando'' koristi samo za generalno zrakoplovstvo. [[Luka]] Buenos Airesa, s 470 [[Hektar|ha]] površine i 5,600 m obale, najveća je u zemlji i tradicionalno glavni morski pristup Argentini, kroz koju prolazi 70% uvoza i 40% ukupnog nacionalnog [[izvoz]]a. Pristup brodovima kroz estuarij La Plate održava se stalnim jaružanjem kanala. U sezoni krstarenja (studeni - travanj) kroz putnički terminal ''Terminal de Pasajeros Benito Quinquela Martín'' godišnje prođe oko 100,000 putnika. Također, kompanija ''Buquebus'' održava [[trajekt]]ne linije između Buenos Airesa i većih gradova Urugvaja (Colonia del Sacramento, Montevideo i Punta del Este), s više od 2.2 milijuna putnika godišnje. == Zdravstvo == Sustav javne zdrastvene zaštite pokriva 21.9% stanovništva. U Buenos Airesu nalaze se 34 bolničke ustanove s besplatnom zdrastvenom zaštitom, s 55,6% pacijenata iz Buenos Airesa, 41,2% iz provincije Buenos Aires i 3,2% iz drugih lokacija. Sustav se sastoji od centara primarne zdrastvene zaštite, kvartovskih zdrastvenih centara i obiteljskih [[ljekar|liječnika]]. U zdrastvenim centrima djeluju između ostalih i [[Pedijatrija|pedijatri]], psiholozi i socijalni radnici, radi implementacije raznih preventivnih programa. Kvartovski zdrastveni centri (''Los Centros Médicos Barriales'', CMB) djeluju s istim ciljem njege i prevencije, ali su usmjereni na rizične društvene sektore. Obiteljski liječnici djeluju u svojim privatnim [[ordinacija]]ma. U gradu također djeluju mnoge privatne [[Klinika|klinike]] i ordinacije, među kojima se između ostalih ističu Talijanska bolnica (''Hospital Italiano''), Švicarsko-Argentinsko rodilište (''Clínica y Maternidad Suizo Argentina''),<ref name="BSAS45">{{cite web|publisher=CYMSA|url=http://www.cymsa.com.ar/frontend/|title=Clínica y Maternidad Suizo Argentina|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-09-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090907070047/http://www.cymsa.com.ar/frontend/|deadurl=yes}}</ref> Univerzitetska bolnica fondacije Favaloro (''Hospital Universitario de la Fundación Favaloro''), Centar zdrastvenog obrazovanja i istraživanja Klinika "Norberto Quirno" (''Centro de Educación Médica e Investigaciones Clínicas "Norberto Quirno"'' CEMIC), Fondacija za borbu protiv neuroloških bolesti djece (''Fundación para la Lucha contra las Enfermedades Neurológicas de la Infancia'' FLENI). == Međunarodni odnosi == Grad Buenos Aires kroz povijest je održavao više bratimljenja s gradovima na raznim kontinentima, zajedno s nekoliko regija i autonomnih zajednica:<ref name="BSAS36">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|title=Lista de hermanamientos y convenios|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060627170429/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|archivedate=2006-06-27|access-date=2010-09-25|deadurl=yes}}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} {{Commonscat|Buenos Aires}} == Vanjske veze == *{{Wikivoyage}} * [http://www.buenosaires.gov.ar/ Službena stranica] ''Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires'' * [http://www.bue.gov.ar/home/index.php?&lang=en Službena stranica posvećena turizmu u Buenos Airesu] ''Turismo Bs As'' * [http://www.mapabsas.com/ Plan Buenos Airesa - mapabsas.com] * [http://www.buenosaires.com/ buenosaires.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060418074802/http://www.buenosaires.com/ |date=2006-04-18 }} * [http://www.buenosaires-argentina.com/ buenosaires-argentina.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090913025859/http://www.buenosaires-argentina.com/ |date=2009-09-13 }} {{Glavni gradovi Južne Amerike}} {{Svjetska prijestolnica knjige}} [[Kategorija:Buenos Aires| ]] [[Kategorija:Gradovi u Argentini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi]] sbwedrucwauf813c2q2jsr5jwbzsro1 Asirija 0 20276 42600212 42337369 2026-05-18T13:52:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600212 wikitext text/x-wiki {{V. također|Sirija (historijska regija)}} [[Datoteka:Assur.JPG|thumb|desno|350px|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije]] '''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu [[Mezopotamija|Mezopotamije]], čijim se središtem obično označava trokut što ga čine [[Kurdistan|Kurdsko]] gorje na sjeveru, rijeka [[Tigris]] na zapadu, te gornji tok rijeke Zab s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: [[Asur|Ašur]], [[Niniva]], Arbela i [[Nimrud|Kalah]]. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se [[Eufrat]] i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg [[Bagdad]]a. Istočnu su granicu označavale padine brda Zagros, sjevernu granicu Kurdsko gorje, a zapadnu [[Sirija|Sirijska]] pustinja. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar [[Irak]]a, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu [[Turska|Tursku]] i istočnu Siriju. == Geografija == {{main|Zemljopis Asirije}} [[Datoteka:AlterOrient.png|thumb|desno|300px|Smještaj Asirije unutar [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] oko 2000. pne.]] Krajolik Asirije označen je visokim gorjima - Kurdskim gorjem i planinom Zagros, koje dostižu visinu od 3.600 m. Središnja je Asirija blago brežuljkasta, a zapadno od [[Tigris]]a nalazi se polupustinjsko područje. Tigris je glavna rijeka s nekoliko pritoka, a sve su rijeke brze i nepogodne za plovidbu. Skele i čamci mogu se koristiti na Tigrisu tek južno nizvodno od [[Mosul]]a. === Klima === Klima je izuzetno ugodna s toplim ljetima i svježim zimama, dok su proljeća i ljeta duga i umjerena. [[Padavine|Padaline]] su redovite i dostatne za održavanje bogate vegetacije, tek južnije od grada Ašura postaju rjeđe. Pretpostavlja se da su u 2. tisućljeću pne. na području Asirije još uvijek postojale prostrane [[šuma|šume]] bogate vegetacijom i [[fauna|faunom]], te da je tlo bilo plodnije no danas. Armin I1 === Prirodna bogatstva === Među bogatstva Asirije valja ubrojiti ponajprije zemlju i vodu, što omogućuje razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[stočarstvo|stočarstva]]. Usto, rijeke su bile bogate ribom, dok su na brežuljcima uspijevali vinogradi. Od materijala, koristila se [[gline|glina]] za izradu opeka, te mosulski [[mramor]]. U polupustnjskom dijelu postoje zalihe [[sol]]i.Teritorija koju nazivamo Stari Istok prostire se od Male Azije preko Levanta i obuhvata oblasti Izrajela,Mesopotamije i deo Irana. == Historija == === Kronologija === {{main|Kronologija Asirije}} Kronologija čitave [[Mezopotamija|Mezopotamije]] uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a čitava kronologija [[Bliski Istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Anatolija|Anatoliju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Palestina|Palestinu]], te [[stari Egipat|drevni Egipat]] prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjem [[astronomija|astronomskim]] promatranjima. Taj datum je jutro [[15. 6.|15. lipnja]] 763. pne., kad je došlo do [[pomrčina Sunca|pomrčine sunca]]. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće pne. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju ''popisi eponima'' i ''[[Popis asirskih kraljeva]]''. === Rani gradovi === Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća pne. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. pne. najutjecajniji gradovi-države su [[Asur|Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija|arheološka]] iskapanja, budući da se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur. Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća pne. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. pne.), budući da je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 1046.-1038. pne.), budući da i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nippur|Nipura]]. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadokija|Kapadociji]]. === Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. pne.) === {{Main|Staroasirsko razdoblje}} {{See also|Staroasirsko carstvo}} ==== Staroasirske trgovačke kolonije ==== Zahvaljujući sasvim slučajnom otkriću velikog arhiva spisa pisanih [[klinasto pismo|klinopisom]] u [[Anatolija|Anatoliji]], do nas su stigle značajne informacije o gospodarstvu grada-države Ašura u njegovoj nastarijoj povijesti, te o nizu njegovih [[kolonija]] u Anatoliji. Ovi dokumenti potvrđuju da je Ašur početkom 2. tisućljeća imao veliko međunarodno trgovinsko značenje, a osobito je važna bila trgovina [[kalaj|kositrom]]. Kolonija Kanišu bila je na usponu kroz 150 godina (oko 1900.-1750. pne.), a njezini su trgovci bili punopravni građani Ašura. Od vladara Ašura u to se doba spominje [[Sargon I Asirski|Sargon I.]] ==== Doba Amorejaca ==== Gospodarski napredak ranih gradova središnje Asirije prekinula je amorejska najezda. [[Amoriti|Amorejci]] su bili [[semiti|semitski]] narod iz [[pustinja|pustinje]] [[Sirija|Sirije]] i [[Arabija|Arabije]] koji su početkom 2. tisućljeća pne. provalili u [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. Bili su podijeljeni u više [[pleme]]a, koja su predvodili moćni plemenski starješine. Među najmoćnije ubraja se [[Šamši-Adad I]]. (oko 1813.-1781. pne.), koji će postati vladar Ašura, te se predstavljati kao izravan nasljednik tamošnjih vladara. Zagospodarit će čitavim područjem sjeverno od današnjeg [[Bagdad]]a, zapadno od gornjeg toka [[Tigris]]a, istočno od srednjeg toka [[Eufrat]]a, te na zapad do središnje Sirije. Dotad na tom području nije bilo tako velike sile. Nakon Šamši Adadove smrti, oko 1781. pne., iz [[Babilonija|Babilonije]] je provalio [[Hammurabi|Hamurabi]] nakon čega je malo poznato o asirskoj povijesti. ==== Horijci i kraljevstvo Mitani ==== Od 18. do 14. stoljeća pne. vrlo je malo poznato o području Asirije i o gradovima-državama poput [[Asur|Ašura]] i [[Niniva|Ninive]]. Razlog je tome pomutnja što su je unijele velike migracije novih naroda prema sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Među ovim narodima ističe se onaj koji je utemeljio kraljevstvo Mitani sa središtem uz rijeku Habur, koje se za svoga najvećeg uspona prostiralo sve do [[Taursko gorje|Taurusa]] na zapadu i Asirije na istoku. Ovo je kraljevstvo bilo sastavljeno od dva etnička elementa: [[indoevropljani|indoeuropljana]] i [[Horijci|Horijaca]], koji su na to područje došli preko [[Kavkaz (region)|Kavkaza]]. Značajka ovog dvostrukog naroda bila je vještina uzgoja i korištenja konja i to je njihov najveći doprinos civlizaciji Asirije i Mezopotamije. ==== Uspon Asirije (oko 1741.-1274.) ==== Uspon Asirije kao države toga imena počeo je nakon dugog razdoblja koje se obično naziva »mračnim dobom« (oko 1741.-1364. pne.). Jedini dokument koji donekle govori o tom razdoblju jest ''Popis asirskih kraljeva''. Dugotrajna vladavina [[Ashur-uballit I|Ašur-ubalita I.]] (oko 1363.-1328. pne.) označuje ujedno i prvu pojavu Asirije kao političke stvarnosti, te početak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najveće sile drevnog [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Ovo se razdoblje obično naziva razdobljem [[Amarna|Amarne]], a Ašur-ubalit igrao je, uz [[Hetiti|Hetite]], [[stari Egipat|drevni Egipat]], [[Kraljevstvo Mitani]] i [[Babilonija|Babiloniju]], vodeću ulogu u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je Ašur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio Ašur-ubalit I. postat će temelj na kojem će njegovi nasljednici izgraditi carstvo. Teritorij zemlje znatno se širi prema zapadu, na područje koje je dotada pripadalo [[Kraljevstvo Mitani|kraljevstvu Mitani]], što je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje. === Srednjoasirsko carstvo (oko 1273.-1076. pne.) === {{Main|Srednjoasirsko carstvo}} Na taj je način nastalo prvo asirsko carstvo koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirsko carstvo, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja. ==== Prvo razdoblje (oko 1243.-1207. pne.) ==== [[Šalmanasar I|Šalmanaser I.]] (oko 1273.-1244. pne.) vodio je vojne pohode prema istoku i sjeveru čime je zaključio osvajanje istočnog dijela kraljevstva Mitani. U opisima ovog rata dolazimo i do prvih saznanja o asirskom načinu vođenja bitki, po čemu će ovaj narod i postati poznat. Vojna strategija uključivala je brojna ubojstva nakon pobjede i odvođenje u zarobljeništvo. Slične je pohode vodio i [[Tukulti-Ninurta I]]. (oko 1243.-1207. pne.), no on se upravio i protiv [[Babilonija|Babilonije]], te dodao i to područje svome kraljevstvu. [[Babilon]] je opljačkan i razoren, dok je kip boga [[Marduk]]a odnijet u Asiriju. Važni su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio [[Hetiti|Hetite]], od kojih su mnogi odvedeni u izgnanstvo u svojevrsne radne logore u Asiriji, što postaje ustaljena praksa. Oba ova kralja dodatno su izgradili [[Asur|Ašur]] i [[Niniva|Ninivu]], a Tukulti Ninurta izgradio je i sasvim novu prijestolnicu, nedaleko od Ašura, sa suprotne strane [[Tigris]]a. U ovom je razdoblju, zahvaljujući pripojenju Babilonije, došlo i do značajnog kulturnog utjecaja toga područja na asirsku civilizaciju, a posebice na književnost i religiju. Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Sa zapada su u to doba nadirali [[Aramejci]]. ==== Drugo razdoblje (oko 1132.-1076. pne.) ==== Krajem 2. tisućljeća pne. uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela je do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća pne. U to vrijeme na vlast dolazi [[Tiglat-Pileser I]]. (oko 1114.-1076. pne.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu, do [[Babilon]]a na jugoistoku. Nakon dugotrajnog ratovanja protiv Frigijaca (''Mušuku'' u asirskim izvorima) na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se uključiti i Aramejci, Tiglat-Pileser I. uspio je pod svoju vlast dovesti čitavu [[Sirija|Siriju]] i južnu Anatoliju, do [[taursko gorje|gorja Taurus]]. Usto, osvojio je glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i Sipar. Ovi vojni uspjesi doveli su i do blagostanja u samoj Asiriji, gdje se razvija zamjetna umjetnička i građevinska djelatnost. Stvaraju se i dvije zbirke zakona. U svim ovim dostignućima znatan je bio utjecaj babilonske civilizacije. === Novoasirsko carstvo (1075.-612. pne.) === {{Main|Novoasirsko carstvo}} ==== Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. pne.) ==== [[Datoteka:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg|thumb|levo|150px|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]] Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-dan II|Ašur-Dan II.]] (935.-912. pne.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Asur|Ašura]], a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II]]. (911.-891. pne.) poveo je i pohode protiv [[Babilonija|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II]]. (891.-884. pne.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Asur|Ašuru]] i u [[Niniva|Ninivi]]. ==== Kraljevi iz Kalaha (883.-824. pne.) ==== [[Datoteka:Ashur-nasir-pal_II_Louvre_AO19851.jpg|thumb|desno|200px|Ašur-nasir-pal s pratnjom ([[Louvre]], [[Pariz]]; oko 1865. pne.)]] Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je [[Ašurnasirpal II|Ašur-nasir-pal II.]] (884.-859. pne.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad [[Nimrud|Kalah]], te je doveo Asiriju do dotad neviđene moći i bogatstva. Povjesničarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovništvo kao roblje u Kalah. Poveo je također više pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opsežne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz čitavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U ovom je razdoblju započela podjela carstva na provincije s upraviteljem na čelu, iz kojih je redovito morao stizati porez. [[Šalmanasar III.]] (858.-824. pne.) nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suočio sa sjevernijim protuasirskim savezom oko [[Karkemiš]]a s kojim se lako obračunao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je veće borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uništen, a Šalmanasar stiže sve do [[Karmel (brdo)|brda Karmel]]. Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom [[Urartu]], odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgrađivao je [[Nimrud|Kalah]], a uz taj grad izgradio je i utvrdu »Šalmanasar« koji je bio najveća vojna konstrukcija u zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obnovio je zidine [[Asur|Ašura]] i tamošnje hramove, a gradio je i u [[Niniva|Ninivi]]. ==== Asirija i Urartu (823.-745. pne.) ==== Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti Šalmanasara III., povijest Asirije obilježena je upadima snaga kraljevstva Urartu, koje je u tom trenutku postalo snažnije i od same Asirije. Privremeni uspon označio je [[Adad-nirari III.]] (811.-783. pne.), uz kojega je kao namjesnica, barem na početku kraljevanja, bila njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao [[Semiramida]]. Asirija je tada osvojila Damask, a [[Kraljevstvo Izrael]] plaćalo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Osim nastavka gradnje i obnove gradova (Kalah, utvrda Šalmanasar, Niniva), za ovo je razdoblje značajan i snažan utjecaj babilonske religije u Asiriji. Od 782. do 745. pne. zemlja je bila podijeljena na zapravo neovisne državice, a jačanjem kraljevstva Urartu, Asirija se našla pred nestankom. ==== Kasno Asirsko carstvo (744.-612. pne.) ==== [[Datoteka:Tiglath-Pileser_III_Nimrud_Louvre_AO19853.jpg|thumb|right|Tiglat-Pileser III., reljef (8. st. pne.)]] Kad je [[Tiglat-Pileser III]]. (745.-727. pne.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i osvojio područje kraljevstva Urartu. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. pne. kreće prema zapadu, prolazi kroz [[Sirija|Siriju]], [[Fenikija|Feniciju]] i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], te osvaja grad [[Gaza (razvrstavanje)|Gazu]], koja je bila važna radi uspostavljanja izravne trgovine s [[Stari Egipat|Egiptom]]. Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uključuje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser više će se puta uplitati i u stvari [[Babilonija|Babilonije]], dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, što će dovesti do pobune [[Merodah-Baladan]]a. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve. Njegov nasljednik [[Šalmanasar V.]] gotovo je sigurno osvojio [[Samarija|Samariju]] i [[kraljevstvo Izrael]] oko 722. pne., a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator [[Sargon II]]. koji nastavlja s osvajanjima. Nakon pobune na zapadu, u [[bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]] Sargon poražava Damask, Arpad i Samariju, te ponovno stiže do Gaze, gdje pobjeđuje i egipatsku vojsku. Svoj je utjecaj proširio i na [[Cipar]]. Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio postići mir na tim granicama. U Babiloniji su nastavljene borbe s Merodah-Baladanom. Sargon je izgradio sasvim novu prijestolnicu - Dur Šarukin (Utvrda Sargon) - nešto sjevernije od [[Niniva|Ninive]]. Njegov sin, [[Senaherib|Sanherib]] (705.-681. pne.), postavlja prijestolnicu u [[Niniva|Ninivu]] u kojoj izvodi velike građevinske radove, baš kao i u [[Asur|Ašuru]]. Vodio je pohode na zapad, gdje je nastojao obnoviti kontrolu nad [[Kraljevstvo Juda|Judejskim kraljevstvom]] koje je sklopilo savez s Egiptom. Nakon uspješnog pohoda, asirska se vojska iznenada i iz nepoznatih razloga povlaći. U [[Bibilonija|Babiloniji]] je uspio skršiti otpor Merodah-Baladana i njegova sina, te je osvojio i razorio i sam [[Babilon]]. Nastojao je provesti obnovu religije, prema kojoj je babilonski bog [[Marduk]] imao biti podložan asirskome bogu [[Ašur (bog)|Ašuru]]. Sanheribov mlađi sin, [[Asarhadon]] (681.-669. pne.), još će se više posvetiti pitanjima religije i kulta, te će obnavljati hramove u asirskim gradovima, ali i Mardukov hram u Babilonu, što će biti dio njegova šireg nauma smirivanja babilonskog stanovništva. 671. pne., za jednog pohoda na Egipat, uspijeva osvojiti i egipatski glavni grad, [[Memfis]]. Za pohoda u kojem će nastojati učvrstiti svoju vlast u Egiptu, on će i umrijeti. Posebnu će ulogu u Asarhadonovo doba imati njegova majka, Nakija, koja će praktično upravljati državom i početkom vlasti njezina unuka [[Asurbanipal]]a (669. - oko 631. ili 627. pne.). Sâm Asurbanipal povest će nekoliko pohoda na Egipat u kojima će povratiti Memfis i osvojiti [[Teba (Egipat)|Tebu]] (663.), no njegova će glavna briga biti na jugu, gdje je Babilonijom vladao njegov brat Šamaš-šuma-ukin, kojega će nakon četverogodišnjeg rata, 648. pobijediti., baš kao i njegove saveznice Elamce. Osim velikim građevinskim pothvatima u Ninivi, ali i drugim gradovima, pa i Babilonu, osobito se istakao skupljanjem zbirke spisa u knjižnice Ninive, budući da je bio jedan od rijetkih pismenih asirskih kraljeva. === Pad Asirije === Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje važnih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s [[Medijci]]ma, više puta provaljivali na područje Asirije, dok 614. pne. nisu osvojili i sam grad [[Asur|Ašur]]. Nakon toga su krenuli na prijestolnicu [[Niniva|Ninivu]] koja je pala 612. pne., nakon tromjesečne opsade. Premda je asirski kralj još neko vrijeme vladao iz [[Haran]]a, Asirsko je carstvo prestalo postojati. == Značajke civilizacije == Asirska je civilizacija bila bitno vojnička, no unatoč tome, razvijene su i mnoge druge značajke drevnih civilizacija, poput zakonodavstva, religije i kulture. Vrlo je često u tome odlučujući bio utjecaj okolnih naroda. === Vojska === {{Main|Asirska vojska}} Asirska je vojska bila središte života države. Imala je vrlo čvrstu hijerarhijsku organizaciju, a sastojala se od [[pješadija|pješaštva]] koje je uključivalo i streličare, [[konjica|konjice]] i kočija. Pripadnici svake od ovih grana vojske bili su opremljeni naročitim oružjem i zaštitnim sredstvima. Asirci su bili prvi koji su sredinom 2. tisućljeća pne. na području [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] preuzeli uporabu kočija od [[Indoevropljani|Indoeuropljana]], a do početka 1. tisućljeća pne. koriste i mnogo pokretniju konjicu, što im je dalo značajnu prednost u ratnim pohodima. Stanovništvo je bilo pozivano u vojsku svake godine na određeno vrijeme, a kasnije je uvedena i stalna vojska, te uporaba stranih plaćenika. Asirska ratna [[strategija]] uključivala je izravne bitke, opsade i [[psihološko ratovanje|psihološki rat]], a osobita je asirska novost bilo i preseljavanje stanovništva osvojenih područja. === Lov === {{Main|Lov u Asiriji}} [[Datoteka:Assurbanipal_op_jacht.jpg|thumb|right|Asurbanipal u lovu]] Lov je u Asiriji bio omiljena razonoda kraljeva, no u isto je vrijeme pridonosio održavanju dobre tjelesne forme kralja i njegovih ljudi u vrijem zatišja između ratnih pohoda. Asirski su kraljevi lovili u danas nestalim šumama sjeverne [[Sirija|Sirije]], kao i u močvarama južen [[Babilonija|Babilonije]]. Omiljena lovina bile su velike životinje poput [[slonovi|slonova]], [[lav]]ova i [[pantere|pantera]]. Lovilo se, bilo iz kočija, bilo prikradajući se, bilo iz zasjede, a sam je lov imao i religijsko značenje. O tome svjedoče pisana izvješća i kameni reljefi iz doba kralja [[Asurbanipal]]a. Osim u prirodnom staništu, kraljevi su lovili i u velikim parkovima svojih prijestolnica, kamo su dopremane životinje iz drugih krajeva carstva. === Državno uređenje === {{Main|Državno uređenje Asirije}} Po svome državnom uređenju Asirija je bila [[apsolutna monarhija]] u kojoj je sva vlast bila koncentrirana u rukama kralja kao predstavnika boga [[Ašur (bog)|Ašura]] na zemlji. Postojala su samo tri ograničenja njegove vlasti o kojima je morao voditi naročitu brigu: [[religija]], [[stečena prava]] i [[plemstvo]]. Kralj je bio i vrhovni svećenik boga Ašura, i vrhovni zapovjednik vojske, i jedini zakonodavac, i vrhovni sudac. Bio je vlasnik sve asirske zemlje, te je kontrolirao svu trgovinu. Dvorski je život bio pod snažnim utjecajem [[harem]]a u kojem su odrastali i kraljevi nasljednici, koji su, dostigavši određenu dob, smještani u posebnu »kuću nasljedstva« gdje su stjecali potrebna znanja za vođenje zemlje, a potom su preuzimali i svoju ulogu u vođenju zemlje, često kao kraljevi namjesnici. Državna je uprava bila hijerarhijska i često u vlasti malog broja obitelji, a kralj je mogao u svakom trenutku intervenirati na bilo kojoj razini te hijerarhije. Posebnu, vrlo utjecajnu ulogu, imali su i pisari. Zemlja je bila podijeljena na središnju Asiriju (oko gradova [[Asur|Ašur]], [[Niniva|Ninive]] i [[Nimrud|Kalaha]] s posebnim povlasticama, i »Veliku Asiriju« kojom su upravljali kraljevi pokrajinski upravitelji ili [[vazal]]i. === Gospodarstvo === {{Main|Gospodarstvo Asirije}} Obilje ruda, kojima je ovaj kraj raspolagao, omogućilo je Asircima izradu kvalitetnog oružja koje im je osiguralo premoć nad susjednim narodima. Ipak, brojno gradsko stanovništvo koje je živjelo u središnjem dijelu Asirije nije se moglo prehranjivati samo od plodova okolnog obradivog zemljišta. Stoga već od 9. st. pne. počinju organiziranja preseljavanja stranoga stanovništva na dotad neobrađivanu zemlju. U središnjoj Asiriji temelj gospodarstva činile su [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]], te [[trgovina]]. Budući da je područje redovitih [[padavine|padalina]] pokrivalo cijelu središnju Asiriju, a njegova se južna granica poklapala s južnom granicom zemlje, navodnjavanje nije predstavljalo veći problem. Usto, strateški položaj [[Asur|Ašura]] na prijelazu preko [[Tigris]]a učinio ga je postajom na važnom trgovinskom pravcu između istoka i zapada. Stoga su se njegovi stanovnici od najranijeg razdoblja bavili trgovinom s drugim narodima. Na širem području Asiriji, kraljevi nisu pokazivali zanimanje za razvoj gospodarstva. Njihova je jedina briga bila da ti krajevi redovito plaćaju godišnje namete, što je s vremenom postajalo sve teže, zbog velikog rasta stanovništva u središnjoj Asiriji. Na koncu će takva politika dovesti i do pobuna i nesigurnosti, te slabljenja i pada Asirije. Asirci su novac vjerojatno vrlo kasno preuzeli od [[Grci|Grka]], no imali su vrlo razrađen sustav mjera. Do danas su sačuvani kameni i metalni utezi s vrijednošću napisanom [[klinasto pismo|klinopisom]]. === Pravni sustav === {{Main|Asirski pravni sustav}} Vrhovni sudac kod Asiraca bio je bog [[Ašur (bog)|Ašur]], a u njegovo ime kralj. Ipak, većina se slučajeva rješavala među sukobljenim stranama, često uz posredništvo trećeg, objektivnog pojedinca, koji je često bio jedan od susjeda. Tek se u izvanrednim slučajevima parnica prenosila na državnu upravu. Pravni dokumenti asiraca dijele se na dokumente o vlasništu, ugovore, račune i sudske spise. Asirija nije poznavala stalnih zatvora, a na državnoj razini postojala je samo smrtna kazna za izdaju. Ubojstvo i ranjavanje kažnjavalo se krvnom osvetom. === Religija === {{Main|Asirska religija}} Asirska religija, koja je bila [[politeizam|politeistička]], srodna je i, često, isprepletena s religijama okolnih zemalja, a osobito s [[Babilonija|babilonskom]] religijom. Vrhovni bog bio je [[Ašur (bog)|Ašur]], kralj bogova, a slijedila ga je božica [[Ištar]], te bogovi [[Ninurta]], [[Šamaš]], [[Adad]] i [[Sin (bog)|Sin]]. Oko svakoga od ovih božanstava razvio se [[kult]] koji je uključivao [[hram]]sko zdanje i [[zigurat]], te [[svećenik|svećenstvo]] i pomoćno osoblje. Kult je podrazumijevao redovito obavljanje religijskih obreda i prinošenje [[жртвовање|žrtava]]. Uz ova, postojala su i niža božanstva. Kralj je bio vrhovni svećenik i Ašurov predstavnik na zemlji, te je morao sudjelovati na glavnim svečanostima, a u važnim se pitanjima savjetovao sa svećenicima i proročicama. Najvažniji blagdan bila je Nova godina. Magija je bila široko rasprostranjena, o čemu postoje i pisani dokumenti. == Veze == * [[Asirski vladari]] * [[Babilonija]] == Vanjske veze == * [http://ancientneareast.tripod.com/Assyria_Subartu.html The History of the Ancient Near East] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060629064858/http://ancientneareast.tripod.com/Assyria_Subartu.html |date=2006-06-29 }} * [https://web.archive.org/web/20030816143526/http://www.bol.ucla.edu/~szuchman/hist312.htm Assyrian administrative letters] * [http://www.assyriancafe.com AssyrianCafe: Assyrian Community website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180314132531/http://assyriancafe.com/ |date=2018-03-14 }} * [http://fax.libs.uga.edu/DS71xJ39C/ The Civilization of Babylonia and Assyria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060921105053/http://fax.libs.uga.edu/DS71xJ39C/1f/civilization_of_babylonia_and_assyria.pdf |date=2006-09-21 }}; its remains, language, history, religion, commerce, law, art, and literature, by Morris Jastrow, Jr. ... with map and 164 illustrations, 1915 ''(a searchable facsimile at the University of Georgia Libraries; [[DjVu]] & [http://fax.libs.uga.edu/DS71xJ39C/1f/civilization_of_babylonia_and_assyria.pdf layered PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060921105053/http://fax.libs.uga.edu/DS71xJ39C/1f/civilization_of_babylonia_and_assyria.pdf |date=2006-09-21 }} format)'' [[Kategorija:Mezopotamija]] [[Kategorija:Stari Istok]] [[Kategorija:Asirija| ]] 1d4uogpr7hb6tfkga43xfpchwyyk11e 2008. 0 24566 42600272 42598785 2026-05-18T19:49:36Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42600272 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2008}} Godina '''2008''' ('''[[Rimski brojevi|MMVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]]. Označena je kao: * Međunarodna godina jezikâ __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.|1. januar]] - [[Eurozona]]: [[Cipar]] i [[Malta]] uveli [[euro]]; * 1. 1. - [[Slovenija]] je prva nova članica koja predsjedava [[Evropska unija|Europskom unijom]]; * 1. 1. - Hrvatska: ** Započela primjena pravnog režima [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]] Republike Hrvatske i na države članice [[Evropska unija|Europske unije]]; ** Ukinuto obavezno služenje vojnog roka u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanim snagama Republike Hrvatske]]; ** [[Hrvatska]] započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]]. * 1. 1. - [[Serge Brammertz]] je novi tužilac [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]-ja umesto [[Carla Del Ponte|Karle Del Ponte]]. * 1. 1. - Postizborna kriza u [[Kenija|Keniji]]: rulja zapalila crkvu blizu [[Eldoret]]a, stradalo je više desetina žena i dece. * 1. 1. - Inflacija u [[Venezuela|Venezueli]]: uveden Čvrsti/tvrdi [[Venezuelanski bolívar|bolívar]] (''bolívar fuerte''), umesto 1.000 starih (traje do 2018). * [[2. 1.|2. januar]] - Energetska kriza 2000-tih: cijena sirove [[nafta|nafte]] je prelazila rekordnu cijenu od 100 [[Američki dolar|$]] po barrelu. * [[3. 1.]] - Finansijska, hipotekarna, kriza 2007-08: cena zlata u Londonu dostiže 865 dolara, oboren rekord iz 1980. * [[4. 1.]] - [[Reli Dakar]] je otkazan dan pre početka zbog terorističke opasnosti u Mauretaniji (na Badnji dan su ubijena četvorica francuskih turista) - sledeće godine prelaze u Južnu Ameriku. * [[5. 1.]] - Vanredni izbori u [[Gruzija|Gruziji]]: [[Mihail Saakašvili]] reizabran sa 55%. Neobavezujući referendum u korist članstva u NATO. * [[9. 1.]] - [[Hashim Thaçi]] izabran za kosovskog premijera (do 2014). * [[11. 1.]] - Konstituiran [[šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Za novog predsjednika izabran je dosadašnji potpredsjednik [[Luka Bebić]]. * 11. 1. - Pao sneg u Bagdadu. * [[12. 1.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao povjerenje novoj [[Deseta Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]], što je drugi kabinet [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] (do 2009). * 12. 1. - Poginulo 11 makedonskih vojnika u helikopterskoj nesreći pri povratku iz mirovne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. * [[14. 1.]] - [[NASA]]-in [[MESSENGER]] obavio prvi od tri preleta iznad [[Merkur]]a. * [[20. 1.]] - [[Predsednički izbori u Srbiji 2008.|Predsednički izbori u Srbiji]], prvi krug: [[Tomislav Nikolić]], SRS, 41%, preds. [[Boris Tadić]], DS, 36%. * 21 - 22. 1. - [[Svetska ekonomska kriza]]: Pad na berzama širom sveta usled straha od recesije u SAD. Federalna rezerva smanjuje kamatnu stopu za 75 baznih poena, najviše od 1982, na 3,5% (zatim 30-tog na 3%). * 21 - 23. 1. - Francuska banka ''Société Générale'' gubi 4,9 milijardi eura, za šta krivi mešetara Jérômea Kerviela * 22. 1. - Glumac [[Heath Ledger]] (28) umro je u New Yorku zbog kombinacije šest lekova. * [[22. 1.|22.]] - [[27. 1.|27. siječnja]] - Zagreb je domaćin Evropskog prvenstva u [[umetničko klizanje|umjetničkom klizanju]]. [[Datoteka:Naftna Industrija Srbije, Logo.svg|150px|mini|Logo Naftne industrije Srbije (Gazprom Njeft)]] * [[25. 1.|25. januar]] - U [[Moskva|Moskvi]], srpske vlasti (ministar infrastrukture [[Velimir Ilić]] u prisustvu preds. [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] i prem. [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]) potpisale sporazum o prodaji srpske naftne kompanije NIS ruskoj kompaniji [[Gazprom|Gasprom]], kao i sporazum o izgradnji ruskog gasovoda kroz Srbiju. * 25. 1. - Srpski ministar policije [[Dragan Jočić]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći. * [[26. 1.|26. siječnja]] - Hrvatska liga protiv raka i Udruga Zdravka organizirat će po uzoru na [[Dan narcisa]], kojim se upozorava na [[rak dojke]], prvi put Hrvatski dan mimoza - dan borbe protiv [[Rak vrata maternice|raka vrata maternice]]. * [[27. 1.|27. siječnja]] - [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|Evropsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.]]: [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] 1, [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 2, [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] 12. * [[30. 1.|30. siječnja]] - [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i [[DSHV]] uputili Otvoreno pismo državnom vrhu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Srbija|Republike Srbije]] te vlastima [[Vojvodina|AP Vojvodine]] zbog "kršenja prava hrvatske manjine na obrazovanje na materinjem jeziku" u Srbiji. * januar - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u dostiže 100.000%. === Februar/Veljača === * 2 - 4. 2. - Građanski rat u [[Čad]]u: pobunjenici su ušli u [[N'Djamena|N'Djamenu]] i napali predsedničku palatu, ali se povlače. * [[2. 2.]] - Francuski predsednik [[Nicolas Sarkozy]] se oženio u [[Elizejska palača|Elizejskoj palači]] sa [[Carla Bruni|Carlom Bruni]]. * [[3. 2.|3. februar]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|22px|Srbija]] [[Boris Tadić]] je reizabran za predsednika Srbije, pobedio je Tomislava Nikolića sa 50,31%:47,97%. * [[4. 2.]] - [[Iranska svemirska agencija]] izvela prvi suborbitalni let ([[Kavošgar|Kavošgar-1]]: "Istraživač-1"). * [[5. 2.|5. februar]] - U Beogradu uhapšeni bivši funkcioneri [[FK Crvena zvezda|FK Crvena Zvezda]], [[Dragan Džajić]], [[Vladimir Cvetković]] i [[Miloš Marinković]], zbog sumnji u finansijske malverzacije.. * [[6. 2.|6. februar]] - [[Evropska unija]] odlučila da, zbog nesaglasnosti u Vladi Srbije, odloži potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. * 6. 2. - Turski teretnjak ''[[UND Adriyatik]]'' se zapalio nedaleko od Rovinja. * [[7. 2.|7. februar]] - Pripadnici [[Otačastveni pokret Obraz|Otačastvenog pokreta Obraz]] pocepali rad "Licem u lice", koji prikazuje Elvisa Prislija i [[Adem Jašari|Adema Jašarija]] kao proizvode pop-kulture, na otvaranju izložbe u Beogradu. * [[8. 2.|8. februar]] - Ispred ulaza u market [[Merkator]] na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], odjeknula eksplozija koja je pričinila manju materijalnu štetu. * [[11. 2.]] - Predsednik [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] [[José Ramos-Horta]] ranjen u napadu pobunjenih vojnika na njegovu kuću; napadnut je i konvoj premijera [[Xanana Gusmão]]a. * [[13. 2.|13. veljače]] - U [[Split]]u je održan dvoranski miting u [[skok u vis|skoku u vis]] za žene. Pobijedila je [[Blanka Vlašić]] s rekordom mitinga od 201&nbsp;cm. * [[15. 2.]] - Povodom tridesetogodišnjice [[punk]]a u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] se održava koncert "Riječki novi val", na kojem će ponovno zasvirati legendarni riječki punk sastavi [[Parafi]], [[Termiti (sastav)|Termiti]], Umjetnici ulice, Grč, Ogledala i [[Slovenija|slovenski]] sastav [[Pankrti]] * [[17. 2.]] - {{flag|Kosovo}} proglašava nezavisnost. [[Međunarodno priznanje Kosova]] ostaje delimično, 53 priznanja u sledećih godinu dana (među njima i Hrvatska 19. 3. i Crna Gora 9. 10.), 110 do 2025, 8 do 18 je povuklo priznanje. * 17. 2. - U Srbiji dolazi do nereda narednih dana, napada na strane ambasade i biznise. * 17. 2. - Preko 100 ubijenih u bombaškom napadu u [[Kandahar]]u, gledalaca borbe pasa - meta je verovatno bio šef policije. * 17. 2. - Najveći opoziv mesa u istoriji SAD: 65 miliona kilograma govedine, nakon istrage o surovosti prema životinjama. * [[18. 2.|18. februar]] - Skupština Srbije usvojila odluku o poništenju akata o proglašenju nezavisnosti AP Kosovo i Metohija. * 18. 2. - Britanska vlada privremeno nacionalizovala hipotekarnu banku ''Northern Rock'' usled finansijske krize. * 18. 2. - Poraz partije [[Pervez Musharraf|Perveza Musharrafa]] na izborima u [[Pakistan]]u. * [[19. 2.]] - [[Toshiba]] je objavila da napušta format diska [[HD DVD]] – rat formata je dobio [[Blu-ray]]. {{Dvostruka slika|right|Miting Kosovo je Srbija 03.jpg|150|Americka ambasada - 5.jpg|150|Miting Kosovo je Srbija|Nagorela američka ambasada}} * [[21. 2.|21. februar]] - U Beogradu, na platou ispred Doma Narodne skupštine Srbije, oko 500.000 građana prisustvovalo je skupu „[[Kosovo je Srbija]]“. U neredima zapaljena ambasada SAD i oštećena ambasada Hrvatske. * 21. 2. - Nakon vazdušnih udara od decembra, Turska pokreće i kopnenu ofanzivu protiv Kurda na severu Iraka (do 29. 2.). * [[22. 2.]] - Putin: priznanje Kosova je "grozan presedan", moguć je lanac nepredvidljivih posledica. * [[23. 2.]] - Bombarder [[Northrop B-2 Spirit]], ''Spirit of Kansas'', srušio se na [[Guam]]u. * [[24. 2.]] - [[Raul Castro|Raúl Castro]] i formalno postaje predsednik [[Kuba|Kube]], umesto brata [[Fidel Castro|Fidela]] koji se 2006. povukao iz zdravstvenih razloga (Fidel umire 2016, Raúl je šef države do 2018. i partije do 2021). * 24. 2. - [[80. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'', četiri nagrade od osam nominacija, ''[[The Bourne Ultimatum (film)|The Bourne Ultimatum]]'' tri od tri, ''[[There Will Be Blood]]'' dve od osam. * [[25. 2.]] - [[Dmitrij Medvedev]] posetio Srbiju. [[Srbijagas]] i [[Gazprom|Gasprom]] potpisali sporazum o gradnji [[Južni tok|Južnog toka]] (gasovod otkazan 2014). * [[29. 2.|29. februar]] - [[Milo Đukanović]] ponovo premijer [[Crna Gora|Crne Gore]], nakon [[Željko Šturanović|Šturanovića]] (do 2010). === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Blanka Vlasic Valence 2008.jpg|right|thumb|225px|[[Blanka Vlašić]]]] * [[1. 3.]] - Vrhunac protesta u Armeniji, nakon predsjedničkih izbora koje je zvanično dobio [[Serž Sargsjan]] - uvedeno je izvanredno stanje. * 1. 3. - [[Kolumbija|Kolumbijska]] vojska ubila drugokomandujućeg [[FARC]]-a, [[Raúl Reyes|Raúla Reyesa]] na [[ekvador]]skoj teritoriji - dolazi do [[Andska diplomatska kriza (2008)|diplomatske krize]] i pomeranja ekvadorske i venecuelanske vojske na kolumbijsku granicu. * [[2. 3.|2. mart]] - [[Dmitrij Medvedev|Dmitrij Medvjedev]] pobijedio na izborima za predsjednika Rusije (do 2012). * [[6. 3.]] - Ruski trgovac oružjem [[Viktor But]] uhapšen u Bangkoku - izručen u SAD 2010. (razmenjen za košarkašicu Brittney Griner 2022). * [[8. 3.|8. mart]] - Premijer Srbije, Vojislav Koštunica, navodeći nejedinstvo u Vladi po pitanju Kosova, predložio raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. * [[9. 3.|9. ožujka]] - [[Blanka Vlašić]] postala je svjetska dvoranska prvakinja u [[skok u vis|skoku u vis]] s preskočenih 203&nbsp;cm, pobijedivši u [[španija|španjolskom]] gradu [[Valencia|Valenciji]]. * [[10. 3.]] - Počinju [[Tibetanski nemiri (2008)|Tibetanski nemiri]]. * [[11. 3.]] - Predstavnički dom SAD ne može prevazići veto predloga zakona koji bi zabranio tehniku ispitivanja/mučenje ''[[waterboarding]]''. * [[12. 3.|12. ožujka]] - [[Hrvatski sabor]] je prihvatio [[Hrvatska Vlada|Vladin]] izvještaj o stanju pregovora s [[Evropska unija|Evropskom unijom]] i odgodio primjenu [[ZERP]]-a na njezine članice. * [[13. 3.|13. mart]] - Predsednik Srbije, Boris Tadić, raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. maj. * 13. 3. - Cene zlata su prvi put dostigle 1000 dolara. * 13. 3. - Hrvatski znanstveni tim predvođen [[Miroslav Radman|Miroslavom Radmanom]] otkrio je seksualni život [[bakterija]], o čemu je objavljen članak u najprestižnijem svjetskom [[nauka|znanstvenom]] časopisu ''[[Science]]''. * [[13. 3.|13.]] - [[17. 3.|17. ožujka]] - U [[Leipzig]]u je održan sajam knjiga, na kojem je [[Hrvatska]] zemlja partner, pod motom: "''Leipzig liest kroatisch - Leipzig čita [[hrvatski jezik|hrvatski]]''". [[Datoteka:Milorad Čavić 2009 Serbian stamp.jpg|150px|mini|[[Milorad Čavić]] (odličje iz 2009)]] * 13 - 24. 3. - [[Europsko prvenstvo u plivanju 2008.|Europsko prvenstvo u plivanju]], Eindhoven. ** Srbija osvojila zlato: [[Milorad Čavić]] 19-tog (50m delfin); suspendovan jer se na dodeli medalja pojavio s natpisom na majici "Kosovo je Srbija"; zlatna medalja 24-og, 50m leptir za 23:11 - evropski rekord ** Hrvatska dva srebra i bronca: [[Duje Draganja]] te štafeta 4×100 mješovito ([[Gordan Kožulj]], [[Vanja Rogulj]], [[Mario Todorović]] i [[Duje Draganja]]) osvojili su srebrne medalje 24-og; [[Sanja Jovanović]] 23-ćeg na 50 metara leđno bronca. * [[15. 3.]] - Iz [[split]]ske pošte na Kopilici odneto 15 milijuna kuna, u saradnji srpskih i hrvatskih kriminalaca. * 15. 3. - Eksplozije u vojnom skladištu u [[Gërdec]]u blizu Tirane odnose 26 života. * 15. 3. - Nacionalni narodni kongres NR Kine: [[Hu Jintao]] dobija drugi mandat predsednika, [[Xi Jinping]] je potpredsednik. [[Datoteka:383 Madison Ave New York.jpg|120px|mini|383 Madison Avenue, bivša Bear Stearnsova zgrada]] * [[16. 3.|16. ožujka]] - Finansijska kriza: firma za finansijske usluge ''Bear Stearns'' je propala - uz pomoć Federalne rezerve je otkupljuje JPMorgan Chase po mnogo nižoj ceni od ranije tržišne (sutradan: pad berzi i dolara, rast nafte i zlata). * [[17. 3.|17. mart]] - U nemirima u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], usled upada [[KFOR]]-a i UNMIK-a u zgradu Opštinskog suda, jedan policajac [[UNMIK]]-a je poginuo, a povređeno je oko 100 ljudi. * [[19. 3.|19. III.]] - [[Hrvatska]] priznala neovisnost Kosova. * [[20. 3.]] - [[Yves Leterme]] postaje premijer [[Belgija|Belgije]], više od devet meseci nakon izbora. Prioritet je ustavna reforma i dalja devolucija na tri jezičke zajednice (podnosi ostavku u julu pa decembru). * [[21. 3.|21. ožujka]] - Ubijen predsjednik suda u [[Knjaževac|Knjaževcu]], Dragiša Cvejić. * [[24. 3.]] - Održani prvi izbori za skupštinu [[Butan]]a. * [[25. 3.]] - [[Komori|Komorske]] snage uz pomoć [[Afrička unija|AU]] izvršili invaziju na odmetnuto ostrvo [[Anžuan]]. * 25. 3. - Bitka za [[Basra|Basru]], Prolećne borbe u Iraku: iračke snage započinju Operaciju Juriš vitezova protiv [[Mahdi armija|Mahdi armije]], koja je nakon mesec dana istisnuta iz grada. U isto vreme se sukobi odvijaju u bagdadskom Sadr sitiju, Hili, Kutu i drugim gradovima. * [[27. 3.]] - [[Geert Wilders]] objavio na internetu kratki antiislamski film ''[[Fitna (film)|Fitna]]''. * [[29. 3.|29. marta]] - 9 novih članica [[Evropska unija|EU]] u potpunosti će početi primjenjivati [[Schengenski sporazum]] (otvorene luke i zračne luke). * mart - april - [[Svetska kriza cena hrane 2007-2008.]]: neredi u Trećem svetu zbog skoka cena hrane. === April/Travanj === * 2 - 4. 4. - Samit NATO u Bukureštu: [[Pristupanje Hrvatske NATO-u|Hrvatska]] i Albanija dobijaju pozivnice; Makedonija ne, zbog spora oko imena sa Grčkom; Gruzija i Ukrajina nisu dobile plan za članstvo, MAP, ali se kaže da će "biti članice". * [[3. 4.|3. april]] - Hrvatski general [[Ivan Korade]] se ubio nakon okršaja s policijom, koja ga je tražila za višestruko ubojstvo; * 3. 4. - Haški tribunal oslobodio svih optužbi bivšeg vođu OVK, [[Ramush Haradinaj|Ramuša Haradinaja]] (i opet 2012); * 3. 4. - Od teških ozljeda glave nastalih od udarca potiljkom u betonski zid na stadionu u [[Zadar|Zadru]], na prvenstvenoj utakmici [[29. 3.|29. ožujka]], preminuo nogometaš [[NK Zadar|NK Zadra]] [[Hrvoje Ćustić]]. * [[4. 4.|4.]] - [[5. 4.|5. travnja]] - Predsjednik SAD [[George W. Bush]] službeno posjetio Hrvatsku. * [[6. 4.|6. april]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|22px|Crna Gora]] [[Filip Vujanović]] reizabran u prvom krugu za predsjednika Crne Gore. * [[9. 4.|9. april]] - [[Kanalska ostrva|Kanalsko ostrvo]] [[Sark]] je ukinulo poslednji preostali [[feudalizam|feudalni sistem]] u [[Evropa|Evropi]]; * 9. 4. - Na sjednici [[Skupština Kosova|Kosovske Skupštine]] ratifikovan je novi [[Ustav Kosova]], stupa na snagu 15. juna. * [[11. 4.]] - Predstavnički dom [[Bosna i Hercegovina|BiH]] prihvata zakone o reformi policije (potrebno za [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]) * [[12. 4.|12. travnja]] - Na Svjetskom plivačkom prvenstvu u malim bazenima u [[Manchester]]u, [[Duje Draganja]] oborio je svjetski rekord u disciplini 50 metara [[Plivanje#Stilovi plivanja|slobodnim stilom]]. * [[13. 4.|13. IV.]] - Na Svjetskom plivačkom prvenstvu u malim bazenima [[Sanja Jovanović]] osvojila je zlatnu medalju na 50 m [[Plivanje#Stilovi plivanja|leđno]] s novim svjetski rekordom, a [[Duje Draganja]] u disciplini 100 m slobodno osvojio je brončanu medalju, čime je Hrvatska na Svjetskom plivačkom prvenstvu u malim bazenima osvojila ukupno četiri medalje, dvije zlatne, dvije bronce, te dva svjetska rekorda. * [[14. 4.|14. april]] - Na opštim izborima u Italiji pobedila je [[desnica|desna]] koalicija Narod slobode na čelu sa [[Silvio Berlusconi|Silviom Berluskonijem]], koji i treći put postaje premijer (do 2011). * [[16. 4.]] - [[Jasna Šekarić]] osvojila zlatnu medalju na Svetskom kupu u Pekingu ([[sportski pištolj]]) za 0,2 kruga razlike. * [[20. 4.|20. travnja]] - Paraolimpijac [[Mihovil Španja]], najbolji hrvatski plivač s invaliditetom, isplivao je na 3. međunarodnom plivačkom mitingu "Zlatni Orlando" u [[Dubrovnik]]u novi svjetski rekord na 50 metara [[Plivanje#Stilovi plivanja|prsno]]. * [[26. 4.]] - [[Fudbal|Nogometaš]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] [[Luka Modrić]] potpisao je za engleski nogometni klub [[Tottenham Hotspur F.C.]] za 21 milijun [[Euro|eura]], što je rekordni transfer u povijesti hrvatskog nogometa. * [[29. 4.|29. april]] - Potpredsednik Vlade Srbije, [[Božidar Đelić]], potpisao u Luksemburgu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] Srbije sa Evropskom unijom (predsedavajući [[Dimitrij Rupel]]). Potpisivanje sporazuma dodatno je zaoštrilo odnose između Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije. * [[30. 4.]] - U Beogradu potpisan memorandum [[Fiat]]-[[Zastava (fabrika)|Zastava]] o razumevanju, strateškoj saradnji i zajedničkom ulaganju. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:2008 Sichuan Earthquake aftershockes through May 28.pdf|right|thumb|225px|Karta lokacija zemljotresa u Sichuanu]] * [[2. 5.|2]] - [[3. 5.|3. maj]] - Ciklon Nargis ubio preko 130.000 ljudi u Burmi/[[Mianmar|Mijanmaru]]. * [[7. 5.|7. maj]] - [[Dmitrij Medvedev]] svečano stupio na dužnost predsednika Rusije, [[Vladimir Putin]] sutradan postavljen za premijera. * [[7. 5.|7]] - [[14. 5.]] - [[Konflikt u Libanu 2008.|Oružani sukob]] između [[Hezbollah]]a i [[libanon|libanske]] vlade. * [[9. 5.|9. maj]] - Pilot bivše [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], [[Emir Šišić]], odlukom vanraspravnog veća Okružnog suda u Novom Sadu, uslovno pušten na slobodu. * [[10. 5.|10. svibnja]] - Pobjedom nad [[HNK Rijeka|Rijekom]] od 6 : 1, '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]''' je proslavio naslov [[fudbal|nogometnog]] prvaka Hrvatske 2008. * [[11. 5.|11. maj]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|20px|Srbija]] [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2008.]]: Koalicija "Za evropsku Srbiju" 102 poslanika, SRS 78, DSS-Nova Srbija 30, SPS-PUPS-JS 20, LDP (SDU, DHSS) 13. Istovremeno i pokrajinski i lokalni izbori. * [[12. 5.|12. maj]] - [[Sečuanski zemljotres 2008.|Sečuanski zemljotres]] jačine 7,8 stepeni [[Richterova skala|Rihterove skale]] koji je pogodio [[Narodna Republika Kina|kinesku]] provinciju [[Sichuan|Sečuan]]. Prema službenim podacima, poginulo je 69.197 osoba, dok je dodatnih 18.222 nestalo, što ga je tada činilo 21. najsmrtonosnijim potresom u historiji.<ref name="jacobs2009">{{Cite news| first=Andrew| last=Jacobs| first2==Edward| last2=Wong| first3=Huang| last3=Yuanxi| title=China Reports Student Toll for Quake| url=http://www.nytimes.com/2009/05/08/world/asia/08china.html| work=New York Times| date=May 7, 2009| accessdate=May 14, 2009| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511021937/http://www.nytimes.com/2009/05/08/world/asia/08china.html| archivedate=2009-05-11| deadurl=no}}</ref> * [[20. 5.|20]]-[[24. 5.|24. svibnja]] - [[Eurosong 2008|Pjesma Eurovizije 2008.]] u Beogradu, pobedio [[Dima Bilan]] iz [[Rusija|Rusije]], [[Jelena Tomašević]] iz Srbije 6. ("Oro"), [[Elvir Laković Laka|Laka]] iz BiH 10. ("Pokušaj"), [[Kraljevi ulice]] iz Hrvatske 21. ("Romanca"). * 20. 5. - U [[Zagreb]]u je [[Hrvati|hrvatski]] [[boks]]ač [[Vedran Akrap]] obranio naslov prvaka zemalja izvan Evropske unije u srednjoj kategoriji tehničkim nokautom u petoj rundi protiv [[Rusi|Rusa]] [[Aleksej Čirkov|Alekseja Čirkova]]. * [[21. 5.|21. maja]] - Znanstvenici prof. dr. [[Ivan Đikić]] i prof. [[Koraljka Husak]] s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u [[Frankfurt na Majni]]u otkrili su novu [[protein|bjelančevinu]] koja ima važnu ulogu u razvoju [[tumor]]a i bolesti [[nervni sistem|živčanog sustava]]. * [[21. 5.|21. V.]] - [[Manchester United F.C.|Manchester United]] osvojio treći naslov prvaka [[Evropa|Europe]] pobjedivši [[Chelsea F.C.|Chelsea]] 6:5 u jedanaestercima. * [[23. 5.]] - Potpisan konstitutivni ugovor o stvaranju [[UNASUR|Unije južnoameričkih nacija]]. * [[25. 5.]] - ''[[Phoenix (svemirska sonda)|Phoenixov]]'' lender sleteo u polarni region [[Mars]]a. * [[28. 5.|28. maj]] - Parlament [[Nepal]]a je ukinuo [[monarhija|monarhiju]] i proglasio državu [[republika|republikom]] (Federativna Demokratska Republika Nepal). * [[29. 5.|29. V.]] - Proglašen [[Nacionalni park Una]]. * [[30. 5.]] - Visoki predstavnik [[Miroslav Lajčak]] naredio zaplenu putnih isprava 16 osoba povezanih sa Stojanom Župljaninom, beguncem od Haškog tribunala. === Jun/Lipanj === * [[1. 6.]] - U Zagrebu brutalno pretučen maturant [[Luka Ritz]] - umire 12. lipnja. * [[2. 6.]] - Novinar "[[Jutarnji list|Jutarnjeg]]" [[Dušan Miljuš]] pretučen ispred svoje zgrade. [[Datoteka:Ana Ivanovic cropped.jpg|thumb|200px|[[Ana Ivanović]]]] * [[4. 6.|4. jun]] - [[Barack Obama|Barak Obama]] sakupio je dovoljnu podršku partijskih delegata da postane kandidat [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] na izborima za [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsednika SAD]] koji se [[izbori za predsjednika SAD 2008|održavaju u novembru]]. * [[6. 6.|6. lipnja]] - [[KK Zadar|Košarkaši Zadra]] osvojili su naslov prvaka Hrvatske pobijedivši [[KK Split]] u petoj utakmici doigravanja. * [[7. 6.]] - [[Ana Ivanović]] osvojila [[Roland Garros]]. * [[7. 6.|7]] - [[29. 6]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[UEFA Euro 2008]] u Austriji i Švicarskoj: Španjolska je prvak. ** 8. 6. [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] u [[Beč]]u pobijedila domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austriju]] sa '''1:0''', golom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] iz jedanaesterca. * [[9. 6.]] - [[Ana Ivanović]] prva na [[Ženska teniska asocijacija|WTA]] listi (do [[10. 8.]]). Ona i [[Jelena Janković]] će se smenjivati na prvom mestu do februara 2009. (s izuzetkom četiri nedelje u septembru i oktobru) * [[11. 6.|11. jun]] - U [[Pančevo|Pančevu]] uhapšen jedan od preostala četiri haška optuženika, [[Stojan Župljanin]], optužen za ratne zločine nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u Bosni i Hercegovini; * 11. 6. - Konstituisan novi saziv Skupštine Srbije, a sednicom je predsedavao najstariji poslanik - [[Jovan Krkobabić]] ([[PUPS]]). * 11. 6. - Lansiran ''[[Fermi Gamma-ray Space Telescope]]''. * [[12. 6.|12. jun]] - Građani [[Irska|Irske]] na referendumu odbacili ratifikaciju [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]]; * 12. 6. - Na [[UEFA Euro 2008|Evropskom nogometnom prvenstvu]], [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] u [[Klagenfurt]]u svladala [[Nemačka|Njemačku]] '''2:1''' zgodicima [[Darijo Srna|Darija Srne]] i [[Ivica Olić|Ivice Olića]]. * [[15. 6.|15. VI.]] - Na snagu je stupio novi [[Kosovski ustav]] nakon što ga je [[Predsednik Kosova|Kosovski predsjednik]] [[Fatmir Sejdiu]] službeno inaugurirao na svečanoj akademiji u [[Priština|Prištini]]. * [[17. 6.|17. lipnja]] - U palači [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] održano je svečano proglašenje i predstavljanje novih članova Akademije, koja nakon ovogodišnjih izbora ima ukupno 155 redovitih članova, zatim 139 dopisnih članova i 98 članova suradnika. * [[19. 6.|19. lipnja]] - Poslednje izdanje splitskog [[Feral Tribune]]-a. * [[19. 6.]] - Presuda za [[atentat na Ibarskoj magistrali]]: osmorica osuđena na 258 godina, među kojima su i [[Radomir Marković]] i [[Milorad Ulemek Legija|Milorad Ulemek]]. * [[20. 6.|20. VI.]] - U četvrtfinalu [[UEFA Euro 2008#Četvrtfinale|Evropskog prvenstva u nogometu]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska nogometna reprezentacija]] je nakon izvođenja jedanaesteraca izgubila od [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]], te time ispala iz daljeg natjecanja. * [[22. 6.]] - Srpski vaterpolisti u [[Genova|Đenovi]] osvojili trofej Svetske lige. * [[23. 6.]] - [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] se odlučio za formiranje vlade sa koalicijom "Za evropsku Srbiju". * [[25. 6.|25. jun]] - Za predsednika Skupštine Srbije, izabrana [[Slavica Đukić-Dejanović|Slavica Đukić Dejanović]], potpredsednica Socijalističke partije Srbije. * [[26. 6.|26. jun]] - [[Vrhovni sud SAD]] presudio da [[Drugi amandman Ustava SAD]] garantira građanima pravo na držanje [[Oružje|oružja]]. * [[27. 6.|27. lipnja]] - Srpski vaterpolist, [[Danilo Ikodinović]], teško je ozlijeđen u prometnoj nesreći kod [[Novi Sad|Novog Sada]]. * [[28. 6.]] - U severnoj [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] konstituisana Skupština zajednice opština [[Kosovo|Kosova i Metohije]]. === Jul/Srpanj === [[Datoteka:Mirko Cvetković.jpg|thumb|130px|[[Mirko Cvetković]], premijer Srbije 2008-2012]] * [[1. 7.|1. srpnja]] - [[Francuska]] je od [[Slovenija|Slovenije]] preuzela predsjedanje [[Evropska unija|Europskom unijom]]. * [[3. 7.]] - Žalbeno veće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] oslobodilo [[Naser Orić|Nasera Orića]]. * [[4. 7.]] - Dubl [[Nenad Zimonjić]] - [[Daniel Nestor|Danijel Nestor]] osvojio [[Wimbledonski teniski turnir|Vimbldon]]. * [[6. 7.|6. srpnja]] - Na Alpskom kupu u [[Lyon]]u, [[hrvatska reprezentacija u hokeju na travi]] osvojila je drugo mjesto. * [[7. 7.|7. srpnja]] - Izabrana '''nova Vlada''' Republike Srbije, na čelu sa premijerom [[Mirko Cvetković|Mirkom Cvetkovićem]] ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]]). Njegov zamenik i ministar unutrašnjih poslova postao je [[Ivica Dačić]] ([[Socijalistička partija Srbije|SPS]]), dok su za ministre spoljnih poslova i odbrane ponovo izabrani Vuk Jeremić i Dragan Šutanovac ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]]). * [[10. 7.|10. srpnja]] - Otvorene su 59. [[Dubrovačke ljetne igre]], koje su ove godine posvećene 500. obljetnici rođenja [[Marin Držić|Marina Držića]]. * 10. 7. - Bivši makedonski ministar unutrašnjih poslova [[Ljube Boškoski]] oslobođen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]. * [[13. 7.|13. jul]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] Završeno [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2008.]] u [[Malaga|Malagi]]: [[Vaterpolo reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] 1, [[Vaterpolo reprezentacija Srbije|Srbija]] 2, [[Vaterpolo reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 4. * [[17. 7.]] - Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji podnelo zahtev za sprovođenje istrage protiv [[Fatmir Ljimaj|Fatmira Ljimaja]] i još 27 pripadnika [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] (Ljimaj je [[2005]]. oslobođen pred Haškim tribunalom). [[Datoteka:2008 Summer Olympics flame at Beijing National Stadium.jpg|mini|260px|[[Nacionalni stadion u Pekingu]]]] * [[21. 7.|21. srpnja]] - U [[Beograd]]u je uhapšen [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haški]] optuženik [[Radovan Karadžić]] nakon trinaest godina skrivanja. * [[22. 7.|22. srpnja]] - [[Veljko Rogošić]] prvi je plivač u povijesti, koji je preplivao [[Sredozemno more]], između [[Sicilija|Sicilije]] i rta Bon u [[Tunis]]u. Trebalo mu je 50 sati i 25 minuta. * [[23. 7.]] - Evropska komisija suspendovala stotine miliona eura pomoći [[Bugarska|Bugarskoj]], zabrinuta zbog korupcije i organizovanog kriminala. * [[29. 7.|29. jul]] - Tokom mitinga, koji je organizovala Srpska radikalna stranka u znak protesta zbog hapšenja Radovana Karadžića, došlo do sukoba demonstranata i policije. Zbog posledica prebijanja, jedan demonstrant je kasnije podlegao povredama. * [[30. 7.|30. VII.]] - [[Radovan Karadžić]] izručen Haaškom tribunalu u toku noći. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:A_Russian_missile_lies_largely_intact_in_a_home_in_Gori.jpg|right|thumb|Ruska raketa u civilnim metama, [[Gori]]]] [[Datoteka:Tserovani IDP settlement, Georgia.jpg|right|thumb|225px|Gruzijski izbjeglički logor Tserovani]] * [[1. 8.]] - Ubijen sirijski general [[Muhammad Suleiman]], navodno povezan sa nuklearnim programom (→ [[Operacija Orchard]]). * [[3. 8.|3. VIII.]] - U [[Sinj]]u je održana 293. [[Sinjska alka]]. Pobijedio je Andrija Hrgović s dva pogodaka "''u sridu''" i s jednim "''u dva''". * [[4. 8.]] - U napadu [[Islamski pokret Istočnog Turkestana|terorista]] ubijeno 16 kineskih policajaca u [[Kašgar]]u. * [[7. 8.|7. VIII.]] - Započeo je [[rusko-gruzijski rat]] u kojem su [[Rusija]] i [[Gruzija]] lansirale velike ofenzive unutar separatističke regije [[Južna Osetija|Južne Osetije]] nakon nesuglasica o granici s obje strane koje su počele već nekoliko dana ranije. * [[8. 8.|8]]. - [[24. 8.|24. kolovoza]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] U [[Peking]]u su održane [[olimpijada 2008|29. Ljetne olimpijske igre]] - medalje: Hrvatska 2 srebrne i 3 bronzane, Srbija 1 srebrna i 2 bronzane (vidi dole). [[Datoteka:Jelena Jankovic at the 2008 WTA Tour Championships.jpg|thumb|200px|[[Jelena Janković]]]] * [[9. 8.|9. VIII.]] - U [[Maraton lađa|Maratonu lađa]], natjecanju autohtonih plovila u dolini [[Neretva|Neretve]], pobijedila je ekipa Staševica. * 9. 8. - Hrvatska reprezentativka u [[streljaštvo|streljaštvu]] [[Snježana Pejčić]] osvojila je brončano odličje na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u u disciplini zračna puška deset metara. * [[11. 8.]] - Teniserka [[Jelena Janković]] preuzela prvo mesto na WTA listi od Ane Ivanović. * [[12. 8.]] - [[Okupacija Gorija]]: napad [[Kasetna bomba|kasetnim bombama]] na kolonu civila u redu za hranu na središnjem trgu u Goriju. Šestero je poginulo, među njima i [[Nizozemska|nizozemski]] novinar Stan Storimans.<ref>{{cite web|title=Up in Flames - Humanitarian Law Violations and Civilian Victims in the Conflict over South Ossetia|url=http://www.hrw.org/reports/2009/01/22/flames-0| last=[[Human Rights Watch]]| year=23.1. 2009| page=111}}</ref> Nizozemski ministar vanjskih poslova [[Maxime Verhagen]] izjavio je da je Rusija odgovorna za ovaj zločin nad civilima.<ref>{{cite news|author=Ellen Barry|year=22.10. 2008|title=WORLD BRIEFING - EUROPE; The Netherlands: Cluster Bomb Killed Journalist, Official Says| publisher=New York Times| url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9905E0D61539F931A15753C1A96E9C8B63}}</ref> ** prvo [[etničko čišćenje]] na rubu moderne [[Europa|Europe]] 21. vijeka: [[progon Gruzijaca iz Južne Osetije]] od strane oružanih snaga Južne Osetije, uz prešutnu podršku ruskih vojnika. [[UNHCR]] navodi brojku od najmanje 15.000 osoba.<ref>{{cite web|title=UNHCR secures safe passage for Georgians fearing further fighting| date=15.8. 2008| url=http://www.unhcr.org/news/NEWS/48a57cd34.html| publisher=UNHCR}}</ref> * [[13. 8.]] - [[Veljko Kadijević]] dobio rusko državljanstvo. * [[15. 8.|15. kolovoza]] - Pushpa Kamal Dahal (također poznat kao [[Prachanda]]) prisegao je kao prvi [[Premijer]] [[Nepal|Federalne Demokratske Republike Nepal]] nakon što je [[Nepalska Monarhija]] ukinuta u [[maj|svibnju]]. * [[16. 8.]] - Olimpijsko srebro i evropski rekord za [[Milorad Čavić|Milorada Čavića]] u trci 100 m delfin - zvanično stoti deo sekunde sporiji od Phelpsa, fotografija kasnije pokazuje da je zapravo bio malo brži. * [[17. 8.|17. kolovoza]] - [[Michael Phelps]] osvojio osmu zlatnu medalju, čime je prevazišao [[Mark Spitz|Marka Spitza]]. * 17. 8. - Hrvatski [[Gimnastika|gimnastičar]] [[Filip Ude]] osvojio je srebrnu medalju u vježbi na konju s hvataljkama na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u. * 17. 8. - Prvo lansiranje iranske rakete ''[[Safir (raketa)|Safir]]'' ("Poslanik"). * [[18. 8.|18. kolovoza]] - Ana Ivanović se vratila na prvo mesto WTA liste (do [[7. 9.|7.9.]]) * [[18. 8.]] - [[Pervez Musharraf]] je odstupio od položaja [[predsjednik]]a [[Pakistan]]a zbog pritiska opozivom od koalicijske [[Vlada|vlade]]. * [[19. 8.]] - [[Dragan Đilas]] novi gradonačelnik [[Beograd]]a (do 2013). [[Datoteka:Shanghai World Financial Center at night 01.JPG|mini|180px|[[Shanghai World Financial Center]]]] * [[21. 8.|21. kolovoza]] - Hrvatska [[tekvondo|taekwondoašica]] [[Martina Zubčić]] osvojila je brončanu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u kategoriji do 57 kilograma. * [[22. 8.|22. kolovoza]] - Hrvatska taekwondoašica [[Sandra Šarić]] osvojila je brončanu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] nakon repasaža u kategoriji do 67 kilograma. * 22. 8. - [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] poražena je od [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuske rukometne reprezentacije]] u polufinalu [[Olimpijada 2008|Olimpijskih igrama]] rezultatom 25:23, te će se tako boriti za brončanu medalju. * 22. 8. - Učenici zagrebačke [[V. gimnazija (Zagreb)|V. gimnazije]]{{newdsm}} na [[IOI|Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi]] osvojili su zlatnu, srebrnu i dvije brončane medalje. * 22. 8. - [[Pirat]]i oteli [[nemačka|njemački]], [[iran]]ski i [[japan]]ski teretni brod izvan obale [[Somalija|Somalije]] (od [[20. 6.|20. lipnja]] 2008. bilo je 7 takvih napada). * [[23. 8.|23. kolovoza]] - Hrvatska [[Atletika|atletičarka]] [[Blanka Vlašić]] osvojila je srebrnu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] s preskočenih 205&nbsp;cm. * [[24. 8.|24. kolovoza]] - [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] izgubila je od [[Španija|Španjolske]] u utakmici za 5. mjesto rezultatom 11:9 i tako Olimpijske igre završila na 6. mjestu. * 24. 8. - [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] izgubila je od [[Španija|Španjolske]] u utakmici za brončanu medalju rezultatom 35:29 i tako Olimpijske igre završila na 4. mjestu. * 24. 8. - Završene OI u Pekingu - '''srpski''' sportisti osvajači medalja: [[Milorad Čavić]] (srebrna, [[delfin (plivanje)|delfin]] 100 m), [[Novak Đoković]] (bronzana, [[tenis]] singl) i [[vaterpolo]] reprezentacija (bronzana). * 24. 8. - [[Film]] "[[Buick Riviera (2008)|Buick Riviera]]" hrvatskog redatelja [[Goran Rušinović|Gorana Rušinovića]] pobijedio je na 14. [[Sarajevo film festival|Sarajevskom filmskom festivalu]]. Proglašen je najboljim u natjecateljskom programu u kategoriji [[igrani film|igranog filma]], a [[Leon Lučev]] i [[Slavko Štimac]] podijelili su nagradu za najboljeg glumca. * 24. 8. - U [[Banatski Sokolac|Banatskom Sokocu]] otkriven spomenik [[Bob Marley]]-u. * [[26. 8.|26. kolovoza]] - [[Rusija]] je jednostrano priznala neovisnost pobunjenih gruzijskih pokrajina [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Abhazija|Abhazije]]. Ipak, ostala je sama s tom odlukom: izuzev Rusije, jedino su još tri zemlje članice [[UN]]-a priznale te pokrajine: [[Nikaragva]], [[Venecuela]] i [[Nauru]].<ref>{{cite web|title=Pacific island recognises Georgian rebel region|publisher=Reuters|url=http://in.reuters.com/article/2009/12/15/idINIndia-44730620091215|date=15.12. 2009|access-date=2015-11-13|archive-date=2014-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20141104082624/http://in.reuters.com/article/2009/12/15/idINIndia-44730620091215}}</ref> * [[28. 8.]] - Otvoren ''[[Shanghai World Financial Center]]'', 492 m, 101 sprat/kat. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U kineskoj provinciji [[Henan]], okrug Lushan, završen [[Buda Izvorskog hrama]], sa 128 metara najviši kip na svetu (do 2018). * [[2. 9.]] - Poslanice [[Srpska radikalna stranka|SRS]] bacaju kletve na predsednika [[Boris Tadić|Tadića]], ali i "radikale koji se sastaju sa Tadićem". * [[5. 9.|5. septembar]] - [[Tomislav Nikolić]] podneo ostavku na dužnost zamenika predsednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i šefa poslaničke grupe SRS u Skupštini Srbije - raskol otkriven debatom o Sporazumu o s. i p.. * [[9. 9.|9. septembar]] - Skupština Srbije ratifikovala [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] Srbije sa Evropskom unijom, prelazni trgovinski sporazum sa [[Evropska unija|EU]] i Energetski sporazum sa Rusijom. * [[10. 9.|10. rujna]] - Na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] u [[Peking]]u hrvatski [[Atletika|atletičar]] [[Darko Kralj]] osvojio je zlatnu medalju u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]], a hrvatski atletičar [[Branimir Budetić]] osvojio je srebrnu medalju u [[Bacanje koplja|bacanju koplja]]. * 10. 9. - Prvo delovanje [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]]. [[Datoteka:Lehman Brothers-NYC-20080915.jpg|thumb|250px|Ispred [[Lehman Brothers]], na dan bankrotstva.]] * [[12. 9.|12. septembar]] - Tomislav Nikolić isključen iz Srpske radikalne stranke zajedno sa desetak funkcionera koji su prešli na njegovu stranu. * [[15. 9.|15. rujna]] - Hrvatska [[Atletika|atletičarka]] [[Antonia Balek]] na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] u [[Peking]]u osvojila je dvije zlatne medalje, jednu u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]] i drugu u [[Bacanje koplja|bacanju koplja]]. * 15. septembar - Bankrotstvo banke ''[[Lehman Brothers]]'' znatno pojačava [[Finansijska kriza 2007-08.|Finansijsku krizu 2007-08.]] * 15. 9. - Zbog protivljenja [[Holandija|Holandije]] i [[Belgija|Belgije]], Savet Evrope ne aktivira SSP sa Srbijom. * [[18. 9.]] - Dogovor o saradnji srpske policije i [[Europol]]a. * [[24. 9.|24. septembar]] - U blizini [[batajnica|batajničkog]] aerodroma srušio se avion vazduhoplovstva Vojske Srbije pri čemu je poginuo pilot. * [[25. 9.|25.]] - [[27. 9.|27. rujna]] - U [[Dubrovnik]]u se održavao [[Svijet|svjetski]] festival [[Svjetska baština|baštine]] "''Najbolji u baštini''". * [[27. 9.]] - Prva kineska [[svemirska šetnja]] tokom tročlane misije ''[[Shenzhou 7]]''. * [[29. 9.]] - Vlada Srbije i [[Fiat]] potpisali Ugovor o zajedničkom ulaganju u "Zastavu" vredan 950 mil €. * 29. 9. - Predstavnički dom SAD odbija plan za ''bailout'' banaka vredan 700 milijardi dolara, nakon čega [[Dow Jones Industrial Average|Dow]] pada 778 poena (oko 7%). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.|1. listopada]] - U Zagrebu se održavala [[HT|T-HT]]-ova konferencija s gostima predavačima [[Džimi Vels|Jimmyjem Walesom]] i [[Benjamin Zander|Benjaminom Zanderom]]. * [[3. 10.]] - U SAD stupio na snagu revidirani Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji kojim je bankama obezbeđeno 700 milijardi dolara. * [[4. 10.|4. listopada]] - U [[Đakovo|Đakovu]] je svečano proslavljena ponovna uspostava drevne [[Srijemska biskupija|Srijemske biskupije]], osnivanje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i uzdignuća [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]] na metropolitansko središte. * [[6. 10.]] - [[Jelena Janković]] po drugi put na prvom mestu WTA liste (do [[1. 2.|1.2.]] [[2009]]). * [[8. 10.|8. oktobar]] - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila zahtev Srbije i od Međunarodnog suda pravde zatražila mišljenje o jednostranoj proglašenoj nezavisnosti Kosova i Metohije (mišljenje dato u julu [[2010]]). * [[9. 10.|9. oktobar]] - Finansijska kriza: na [[Island]]u preuzeta kontrola nad tri najveće banke u zemlji. * 9. 10. - [[Crna Gora]] i [[Makedonija]] priznale jednostrano proglašenu nezavisnost južne pokrajine Srbije, Kosova i Metohije. * [[18. 10.]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] i [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] potpisali deklaraciju o pomirenju. * [[21. 10.|21. oktobar]] - Osnovana [[Srpska napredna stranka]]. Za lidera SNS izabran Tomislav Nikolić, a bivši generalni sekretar Srpske radikalne stranke, [[Aleksandar Vučić]], izabran za zamenika predsednika. * [[22. 10.]] - Lansiran [[Chandrayaan-1]], indijska lunarna misija. * [[23. 10.]] - U Zagrebu ubijen [[Ivo Pukanić]], urednik "Nacionala". * [[24. 10.|24. listopada]] - Sportska dvorana u [[Bale|Balama]] proglašena je najboljim sportskim objektom na svijetu na Svjetskom festivalu arhitekture u [[Barcelona|Barceloni]]. * '''Tokom meseca''' - U svetu počela najveća ekonomska kriza posle 30-ih godina 20. veka, izazvana nedostatkom poverenja u globalni finansijski sistem, sa SAD i EU kao dominantnim ekonomskim silama. Problem je nastao kada su deoničari izgubili poverenje u banke, koje su davale suviše povoljne stambene i hipotekarne kredite u prethodnom periodu. Mnoge banke su na ivici bankrotstva. U drugoj polovini meseca, Svetska ekonomska kriza poprimila je katastrofalne razmere. Procene njenih posledica variraju od male recesije, koja će nestati do 2010. godine, preko depresije, pa sve do katastrofičnih predviđanja spram (liberalnog) kapitalizma. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Barack Obama at NH.jpg|thumb|200px|[[Barack Obama]]]] * [[4. 11.|4. studenog]] - Na izborima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Barack Obama]] je izabran za 44. [[predsjednik]]a Sjedinjenih Američkih Država, čime je ujedno postao i prvi predsjednik te države koji nije bijelac. * 4. 11. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 20.000 članaka. * [[7. 11.|7. studenog]] - [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] je svoj ''Ured za veze'' u [[Priština|Prištini]] podigla na razinu [[ambasada|veleposlanstva]]. * [[11. 11.|11. novembar]] - Sa proizvodne trake sišao poslednji [[Jugo]]. * [[14. 11.]] - Beograd i [[Ujedinjeni narodi|UN]] dogovorili plan od šest tačaka za razmeštanje [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|Euleksa]] na Kosovu. * 14. 11. - Eksplodirala bomba ispred kancelarije [[Evropska unija|EU]] (Međunarodni civilni ured - ICO) u [[Priština|Prištini]]. * [[15. 11.|15. studenog]] - Hrvatski karatist [[Danil Domjdoni]] postao je prvak svijeta u [[karate]]u do 60&nbsp;kg na Svjetskom prvenstvu u [[Tokijo|Tokiju]], a [[Ema Aničić]] osvojila je brončanu medalju. * [[19. 11.]] - Trojica agenata nemačkog [[BND]] uhapšena u Prištini, pod optužbom da su bacili bombu 14.11. (pušteni [[28. 11.|28.11.]]). * [[22. 11.|22. studenog]] - U [[Erupcija|erupciji]] [[vulkan]]a [[Nevado del Uila]] u južnoj [[Kolumbija|Kolumbiji]] poginulo je najmanje 10, a evakuirano je oko 12.000. * [[23. 11.|23. studenog]] - U [[Brazil]]u je proglašeno izvanredno stanje zbog [[poplava]] u [[Država|državi]] [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarina]] u kojima je poginulo 65, a evakuirano oko 20.000 ljudi. * [[24. 11.|24.]] - [[27. 11.|27. studenog]] - U službenom posjetu [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] boravio je Fra' [[Matthew Festing]], princ i veliki meštar [[Suvereni Vojni Red Malte|Suverenog malteškog viteškog reda]], te je osim [[Zagreb]]a, posjetio [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. * [[25. 11.|25. studenog]] - Stanovnici [[Grenland]]a su na [[referendum]]u podržali predlog za veću [[Autonomija|autonomiju]] od [[Danska|Danske]]. * [[26. 11.|26. novembar]] - [[Radio-televizija Srbije|RTS]] započeo emitovanje [[digitalna televizija|digitalnog]] kanala kulture "RTS Digital". * 26. studenog - U nizu [[Mumbajski napadi 2008.|terorističkih napada]] u [[Mumbai]]ju poginulo je najmanje 195, a ranjeno najmanje 327 osoba. * [[30. 11.|30. studenog]] - Kapetan [[Kristo Laptalo]] napokon stigao u [[Dubrovnik]]. Nevin je proveo 17 mjeseci u zatvoru u [[Grčka|Grčkoj]] samo zato, jer je bio zapovjednik na [[brod]]u na kojem je pronađena [[droga]] u teretu. * [[30. 11.|30. studenog]] - U sukobu kršćana i muslimana u mjestu [[Jos]] u [[Nigerija|Nigeriji]] poginula je 381 osoba, a ranjeno je više od 300 osoba. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.|1. prosinca]] - [[Hrvatska]] preuzela predsjedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti UN-a]]. * [[2. 12.|2. prosinca]] - Ustavni sud [[Tajland]]a naredio je raspuštanje vladajuće stranke optužene za izbornu krađu, te je zabranio [[premijer]]u [[Somchai Wongsawat|Somchaiju Wongsawatu]] političke aktivnosti na pet godina. * 2. prosinca - U [[Zimbabve]]u je [[kolera]] odnijela najmanje 484 života, a registrirano je više od 11.700 slučajeva zaraženih od izbijanja [[Epidemija|epidemije]] u [[august (mjesec)|kolovozu]] 2008. * [[5. 12.|5. prosinca]] - Održani su mirni prosvjedi protiv [[Vlada Republike Hrvatske|10. sastava Vlade Republike Hrvatske]] na glavnim trgovima [[Zagreb]]a, [[Split]]a, [[Rijeka|Rijeke]], [[Požega|Požege]], [[Vukovar]]a te [[Osijek]]a nakon što se grupa ljudi okupila na [[internet]]skoj društvenoj mreži [[Facebook]] u grupu pod nazivom ''Stegnite vi svoj remen, bando lopovska'' zbog sve veće gospodarske krize i lošeg društvenog stanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. * [[6. 12.|6. prosinca]] - [[Grčki neredi 2008.]] počinju nakon što je policija ubila 15-godišnjaka u Atini. * 6. prosinca - Hrvatski film “[[Armin]]” redatelja [[Ognjen Sviličić|Ognjena Sviličića]], pobijedio je na Festivalu mediteranskog filma u [[Bruxelles]]u. * 6. prosinca - U Pragu je otkriven spomenik [[Vladimir Prelog|Vladimiru Prelogu]], hrvatskom kemičaru i nobelovcu, koji je studirao i doktorirao u [[Glavni grad|glavnom]] [[češka Republika|češkom]] [[grad]]u. * [[9. 12.|9. decembar]] - Misija [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|EULEKS]] počela svoj mandat na teritoriji AP Kosovo i Metohija. * [[10. 12.|10. prosinca]] - Održani su prvi izbori u britanskom krunskom posjedu [[Sark]]u nakon ukidanja feudalizma. * [[11. 12.|11]] - 14. prosinca - [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|25px]] U [[Rijeka|Rijeci]] se održava [[Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2008.]], uspješni su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] (dva svjetska rekorda) i štafeta ([[Duje Draganja]], [[Aleksej Puninski]], [[Bruno Barbić]] i [[Mario Todorović]]). * 11. 12. - U SAD uhapšen [[Bernard Madoff]], čija je finansijska piramida bila najveća finansijska prevara u istoriji SAD. * [[12. 12.|12. prosinca]] - [[Švajcarska|Švicarska]] je postala 18. [[evropa|europska]] [[država]] koja je pristupila [[Schengenski sporazum|Schengenskom sporazumu]]. * 14. prosinca - Ponovno je uspostavljen [[promet]] na dionici željezničke [[Pruga Vinkovci-Osijek|pruge između Vinkovaca i Osijeka]], nakon više od 17 godina. * 14. decembar - Irački novinar [[Muntazar al Zejdi]] gađao cipelama američkog predsednika Buša. * [[19. 12.|19. prosinca]] - U [[Split]]u je zvanično otvorena nova [[Sveučilišna knjižnica u Splitu|Sveučilišna knjižnica]] vrijedna 250 milijuna [[hrvatska kuna|kuna]], nakon što je prije 3 godine polegnut kamen temeljac, a prostire se na 17 000 m2. Zbog svega toga prozvana je ''Ponos Hrvatske'', te je svojim otvorenjem postala drugim najvažnijim objektom u hrvatskoj [[nauka|znanosti]] i [[Kultura|kulturi]] nakon one [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]]. * 19. 12. - U [[Zagreb]]u je održan veliki humanitarni koncert za maestra [[Vjekoslav Šutej|Vjekoslava Šuteja]] i [[Zaklada Ana Rukavina|Zakladu Ana Rukavina]], na kojem je nastupio [[José Carreras]] i dr. * 19. 12. - [[NASA]]-ina orbiter Izvidnica je na [[Mars]]u otkrila [[Minerali|minerale]] koji mogu nastati jedino uz prisutnost [[Voda|vode]] prije 3 milijarde godina, što bi značilo da je u tome [[period]]u bilo mogućih uvjeta za nastanak [[život]]a na tome [[planeta|planetu]]. * 19. 12. - U Srbiji se saznalo za nesuglasice između ministra odbrane [[Dragan Šutanovac|Dragana Šutanovca]] i načelnika Generalštaba gen. [[Zdravko Ponoš|Zdravka Ponoša]]. * [[21. 12.|21.]] - [[22. 12.|22. prosinca]] - Hrvatski skijaš [[Ivica Kostelić]] bio je 2. u [[veleslalom]]u u [[Italija|talijanskoj]] [[Alta Badia|Alta Badiji]], što mu je najbolji rezultat u veleslalomu u karijeri, a dan kasnije pobijedio je u istome mjestu u [[slalom]]u. * [[22. 12.|22. prosinca]] - Otvorena je dionica autoceste [[Autocesta A1|A1]], [[Šestanovac]] - [[Zagvozd]] - [[Ravča]], duga 40&nbsp;km. * 22. 12. - Na RTS 1 je prikazana prva epizoda serije "[[Ranjeni orao (TV serija)|Ranjeni orao]]". * [[23. 12.|23. prosinca]] - U [[Gvineja|Gvineji]] su raspuštene vlada i njezine institucije, suspendiran je ustav, te su suspendirane sve političke i sindikalne aktivnosti nakon što je umro predsjednik te [[Država|države]] [[Lansana Conté]]. * [[24. 12.|24. prosinca]] - U [[Gvineja|Gvineji]] je [[vojna hunta]] imenovala [[kapetan (vojska)|satnika]] [[Moussa Dadis Camara|Moussu Dadisa Camaru]] novim gvinejskim [[predsjednik]]om. * 24. 12. - U Moskvi potpisan sporazum po kojem je 51% NIS-a definitivno postalo vlasništvo ruske naftne kompanije [[Gazprom|Gasprom]]. * [[27. 12.|27. prosinca]] - Počinje [[Rat u Gazi 2008.-2009.]] (izraelska operacija "Liveno olovo") na šta [[Hamas]] pojačava raketne i minobacačke napade na južni Izrael. * 27. 12. - Prijateljskom utakmicom između rukometnih [[rukometna reprezentacija Hrvatske|reprezentacija Hrvatske]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusije]] pred 15.200 gledatelja službeno je otvorena [[Arena Zagreb]], najveća sportska dvorana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. * 27. 12. - U [[Split]]u je svečanim koncertom otvorena višenamjenska sportska dvorana [[Spaladium Arena]], s 12 tisuća sjedećih mjesta. * [[28. 12.|28. prosinca]] - U [[Osijek]]u svečano otvorena višenamjenska [[sport]]ska [[dvorana Gradski vrt]] koja će između ostalog služit i za [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|svjetsko prvenstvo u rukomentu 2009.]] koje će se održati u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. * prosinac - Lideri [[Evropska unija|EU]] dogovorili stimulus od 200 milijardi eura za poticaj uniji poslije globalne krize. <gallery> Split University Library.JPG|[[Sveučilišna knjižnica u Splitu]] Arena Zagreb 2009.jpg|[[Arena Zagreb]] Spaladium Arena photo by 3LHD.jpg|[[Spaladium Arena]], Split Dvorana Gradski vrt 5.JPG|[[Dvorana Gradski vrt]], Osijek </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija: Rođeni 2008.}} == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija: Umrli 2008.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Božidar Sandić]] Sovra, srpski fudbaler (* [[1922]]) * [[5. 1.]] - [[Vojislav Đonović]], srpski [[jazz|džez]] gitarista (*[[1921]]); * 5. 1. - [[Galiano Pahor]], [[Hrvati|hrvatski]] glumac (*[[1955]].) * [[7. 1.]] - [[Zvone Mornar]], hrvatski sportski novinar (*[[1920]].) * [[11. 1.]] - [[Edmund Hilari|Edmund Hillary]], novozelandski alpinist i osvajač Mount Everesta (*[[1919]]) * [[15. 1.]] - [[Slobodan V. Ribnikar]], profesor fizičke hemije, akademik (*[[1929]]) * [[16. 1.]] - [[Nikola Kljusev]], makedonski političar (* [[1927]]) * [[17. 1.]] - [[Bobby Fischer]], šahovski velemajstor (*[[1943]]) * [[18. 1.]] - [[Milica Manojlović]], osnivač i dirigent hora "Kolibri" (* [[1933]]) * [[19. 1.]] - [[Tomislav Bekić (germanista)|Tomislav Bekić]], srpski germanista (* [[1934]]) * [[20. 1.]] - Hadži Dušan Mišić, akademski slikar, pedagog, art-terapeut (* [[1935]]) * [[22. 1.]] - [[Heath Ledger]], australski glumac (* [[1979]]) * 22. 1. - [[Milenko Zablaćanski]], srpski glumac (*[[1955]]) * [[23. 1.]] - [[Ognjenka Milićević]]-Lukač, reditelj, teatrolog, pedagog (* [[1927]]) * 23. 1. - [[Zoran Predić]], novinar i TV kritičar, urednik TV revije, direktor više televizija (* 1945 ili '46) * [[26. 1.]]? - [[Ana Bešlić]], akademski vajar (* [[1912]]) * [[27. 1.]] - [[Suharto]], indonežanski političar (* [[1921]]) * [[31. 1.]] - [[Aleksandar Nikašinović]] Saša, novinar, urednik Danasa i lista Indeks (* [[1941]]) === Februar/Veljača === * [[5. 2.]] - [[Mahareši Maheš Jogi]], tvorac [[transcendentalna meditacija|Transcedentalne meditacije]] (* [[1917]]) * 5. 2. - [[Zoran Antonijević]] Žota, srpski fudbaler i trener (*[[1945]]) * [[6. 2.]] - [[Ferante Colnago]], nekadašnji [[HNK Hajduk Split|Hajdukov]] igrač i dugogodišnji član uprave kluba * 6. 2. - [[Dragutin Dražić]], inž. tehnologije, fizikohemičar, član Predsedništva SANU (* [[1930]]) * [[7. 2.]] - Časlav Veljić Čajka, pred. Kajakaškog saveza Jugoslavije (* [[1930]]) * [[8. 2.]] - [[Desimir Tošić]], jedan od osnivača Demokratske stranke u Srbiji (*[[1920]]) * [[9. 2.]] - [[Tomislav Čolović]], pevač ("Mali mrav") (* [[1949]]) * [[10. 2.]] - [[Roy Scheider]], američki glumac (* [[1932]]) * [[11. 2.]] - [[Tom Lantos]], američki političar (* [[1928]]) * [[13. 2.]] - [[Vuk Obradović]], najmlađi general [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], bivši potpredsednik srpske vlade (*[[1947]]) * 13. 2. - [[Henri Salvador]], francuski šansonjer (* [[1917]]) * 13. 2. - [[Dragan Jurišić]] Gaga, pevač "Vojvođanskog bluz benda" (* [[1953]]) * [[15. 2.]] - [[Marijan Oblak]], zadarski nadbiskup u miru (*[[1919]].) * [[17. 2.]] - [[Tihomir Janić]], sudija Vrhovnog suda Srbije i Jugoslavije (* [[1914]]) * [[18. 2.]] - [[Vladimir - Minja Vujović]], istoričar i sportski radnik (* [[1933]]) * [[20. 2.]] - [[Franc Perko]], beogradski nadbiskup slovenskog porijekla (* [[1929]].) * [[22. 2.]] - [[Vojin Šulović]], ginekolog, srpski akademik (* [[1923]]) * [[23. 2.]] - [[Janez Drnovšek]], slovenski političar i državnik (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Milorad Dimitrijević (arhitekta)|Milorad Dimitrijević]], arhitekta, konzervator, dekan Arhitektonskog fak. u Bg. * [[27. 2.]] - [[Mira Alečković]], srpska pesnikinja (* [[1924]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Borivoje Stojanović]], glumac (* [[1929]]) * [[4. 3.]] - [[Semka Sokolović-Bertok]], glumica (*[[1935]].) * 4. 3. - [[Vladimir Bošnjaković]], specijalista nuklearne medicine, srpski akademik (* [[1930]]) * [[9. 3.]] - [[Vojislav Todorić]], akademski slikar, konzervator-restaurator, prof. FLU i prorektor Univ. umetnosti u Bg. (* [[1933]]) * [[10. 3.]] - [[Đorđe Predin]]-Badža, vaterpolista i sportski radnik, preds. opšt. Bečej (* [[1947]]) * [[13. 3.]] - [[Živko Šoklovački]], pravnik, političar (JUL), pred. Upravnog odbora NIS (* [[1946]]) * [[18. 3.]] - [[Anthony Minghella]], britanski filmski reditelj (*[[1954]]); * 18. 3. - [[Živojin Milenković]], srpski glumac (*[[1928]]) * [[19. 3.]] - [[Arthur C. Clarke]], britanski SF pisac i vizionar (*[[1917]].) * [[24. 3.]] - [[Boris Dvornik]], glumac (* [[1939]]) * 24. 3. - [[Richard Widmark]], glumac (* [[1914]]) * [[25. 3.]] - [[Ranko Beljinac]], slikar, grafičar, ikonopisac (* [[1947]]) * [[29. 3.]] - [[Rajko Mitić]], jugoslavenski fudbaler (*[[1922]]) === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Svetolik Mitić]] (Skale), urednik TV Beograd (* [[1923]]) * [[3. 4.]] - [[Hrvoje Ćustić]], hrvatski nogometaš (* [[1983]]); * 3. 4. - [[Ivan Korade]], umirovljeni hrvatski general (*[[1964]]) * [[4. 4.]] - [[Jadranko Crnić]], hrvatski pravnik (*[[1928]]) * [[5. 4.]] - [[Charlton Heston]], američki glumac i aktivist (*[[1923]]) * 5. 4. - [[Boris Nikolić]], modni dizajner, stilista TV B92 (* [[1974]]) * [[7. 4.]] - [[Staniša Stošić]], srpski pevač (*[[1945]]) * [[8. 4.]] - Jovan-Bata Zarić, arhitekta (* [[1926]]) * [[10. 4.]] - [[Vojislav Kuculović]], operski pevač-tenor, prvak Opere SNP u Novom Sadu (* [[1932]]) * [[12. 4.]] - [[Aleksandar Gec]], košarkaš (*[[1928]]) * [[20. 4.]] - [[Ksente Bogoev]], ekonomist * [[21. 4.]] - Mihailo Mijušković - Cupa, spiker Radio Beograda (* [[1947]]) * [[25. 4.]] - [[Milan Kangrga]], filosof (*[[1923]].) * [[29. 4.]] - [[Albert Hofmann]], švicarski kemičar (*[[1906]].) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - Dragoljub Živojinović Japanac, srpski prevodilac (* [[1933]]) * [[6. 5.]] - Nebojša Glišić, novinar RTS, slikar, likovni kritičar (* [[1941]]) * [[9. 5.]] - [[Dražen Vrdoljak]], hrvatski novinar i glazbeni kritičar, utemeljitelj Porina (* [[1951]]) * [[12. 5.]] - [[Robert Rauschenberg]], slikar (* [[1925]]) * [[14. 5.]] - Milovan Stojanović Mis, keramičar (* [[1927]]) * [[15. 5.]] - [[Tatjana Škurina]], doajen jugoslovenske i srpske ginekologije (* [[1914]]) * 15. 5. - [[Momčilo Stefanović]], novinar, publicista, dopisnik Politike i P. Ekspres (* [[1931]]) * [[20. 5.]] - [[Nikola Šećeroski]], predsednički kandidat 1990. u Srbiji (*[[1934]]) * 20. 5. - [[Aleksandar Pražić]], muzičar, producent RTV Vojvodina (* [[1950]]) * [[26. 5.]] - [[Sydney Pollack]], američki režiser i glumac (*[[1934]]) === Jun/Lipanj === * [[1. 6.]] - [[Yves Saint Laurent]], francuski modni kreator i kosimograf (* [[1936]]) * 1. 6. - [[Smiljka Vasić]], psiholingvista * [[2. 6.]] - [[Bo Diddley]], R&B muzičar (* [[1928]]) * 2. 6. - [[Mel Ferrer]], glumac (* [[1917]]) * [[6. 6.]] - [[Vera Lubarda]], slikarka * [[8. 6.]] - [[Šaban Bajramović]], romski glazbenik (* [[1936]]) * 8. 6. - [[Moma Dimić]], srpski književnik (* [[1944]]) * [[14. 6.]] - [[Dimitrije Manolov]], likovni umetnik - fotograf (* [[1936]]) * [[16. 6.]] - [[Zlatko Tomičić]], hrvatski književnik (* [[1930]].) * [[17. 6.]] - [[Cyd Charisse]], glumica i pevačica (* [[1922]]) * [[23. 6.]] - [[Olga Moskovljević]], prevodilac i novinar (* [[1921]]) * [[28. 6.]] - [[Ruslana Koršunova]], kazahstanski model (* [[1987]]) * [[29. 6.]] - [[Don S. Davis]], američki glumac (* [[1942]].) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Dejan Medaković]], istoričar i akademik (* [[1922]]) * [[3. 7.]] - [[Tvrtko Švob]], biolog (* [[1917]]) * 3. 7. - [[Milorad Stevanović]] Mida, srpski glumac (* [[1939]]) * [[4. 7.]] - [[Jesse Helms]], američki političar (* [[1921]]) * [[6. 7.]] - [[Olga Bruči]], prvakinja opere SNP u Novom Sadu (* [[1923]]) * [[11. 7.]] - [[Michael E. DeBakey]], hirurg (* [[1908]]) * [[13. 7.]] - [[Bronisław Geremek]], poljski istoričar i političar (* [[1932]]) * [[14. 7.]] - [[Svetislav Pavlović]], filmski reditelj (* [[1926]]) * [[20. 7.]] - [[Dinko Šakić]], ratni zločinac (* [[1921]]) * [[21. 7.]] - [[Adil Zulfikarpašić]], bosanskohercegovački političar (* [[1921]]) * [[23. 7.]] - [[Ahmet Hadžipašić]], bivši Premijer Federacije BiH (* [[1952]]) * [[29. 7.]] - [[Mate Parlov]], najveći hrvatski športaš 20. stoljeća (* [[1948]]) * [[30. 7.]] - [[Zlata Bartl]], bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, otkrila [[Vegeta|Vegetu]] (*[[1920]].) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Dren Mandić]], alpinista (* [[1976]]) * [[3. 8.]] - [[Aleksandar Solženjicin]], ruski pisac i sovjetski disident * [[4. 8.]] - [[Mića Uzelac]], slikar (* [[1950]]) * [[6. 8.]] - [[Fransin Petrović Njegoš]], crnogorska princeza, supruga princa Nikole Petrovića (* [[1950]]) * [[7. 8.]] - [[Novica Petković]], teoretičar književnosti i kritičar, profesor na FF BU (* [[1941]]) * 7. 8. - [[Predrag Knežević]] Kneža, sportski novinar (* [[1922]]) * [[9. 8.]] - [[Mahmoud Darwish]], palestinski pesnik (* [[1941]]) * [[10. 8.]] - [[Isaac Hayes]], muzičar (* [[1942]]) * [[11. 8.]] - [[Vlastimir Gavrik]], srpski scenograf (* [[1928]]) * 11. 8. - [[Fred Sinowatz]], austrijski političar (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Tomislav Pinter]], filmski stvaratelj, predsjednik Hrvatske udruge filmskih snimatelja (* ?) * [[16. 8.]] - [[Gmitar Obradović]], akademski slikar (* [[1935]]) * [[17. 8.]] - [[Jovan Đogo]], pukovnik Vojske Republike Srpske (* [[1956]]) * [[18. 8.]] - [[Miodrag Draganić]], izdavač, direktor kuće "Draganić" (* [[1949]]) * 18. 8. - [[Božidar Ćetković]], crnogorski šahista, majstor FIDE (* * [[20. 8.]] - [[Hua Guofeng]], kineski političar (* [[1921]]) * [[21. 8.]] - [[Mario Bertok]], hrvatski šahista (* [[1929]]) * [[24. 8.]] - [[Branislav Dragojević]], književnik (* [[1933]]) * [[26. 8.]] - [[Edib Šećović]], bokser, svetski prvak (EBU) (* [[1958]]) * [[30. 8.]] - [[Vasa Pantelić]], glumac (* [[1922]]) === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Tomaš J. Bata]], češki i kanadski industrijalac (* [[1914]]) * [[4. 9.]] - [[Dafina Milanović]], srpska bankarka (*[[1948]]) * [[5. 9.]] - [[Dušan Simić]], rektor Univ. u Kragujevcu (* [[1928]]) * 5. 9. - [[Zaida Krimšamhalov]], glumica SNP u Novom Sadu (* [[1936]]) * [[7. 9.]] - [[Dino Dvornik]], hrvatski pop-pjevač (*[[1964]]) * 7. 9. - [[Dragoslav Rančić]], spoljnopolitički novinar i urednik (* [[1935]]) * [[12. 9.]] - [[Tomislav Ladan]], hrvatski pisac, leksikograf i prevoditelj (*[[1932]].) * 12. 9. - [[Vukašin Maraš]], crnogorski političar (* [[1938]]) * [[15. 9.]] - [[Juraj Njavro]], bivši ministar hrvatskih branitelja i saborski zastupnik, te poznati vukovarski kirurg (* ?) * 15. 9. - [[Slavko Gavrilović]], istoričar, akademik (* [[1924]]) * 15. 9. - [[Aleksandar Radovanović]], šef Arhiva i Biblioteke Narodnog pozorišta u Bg. (* [[1931]]) * [[16. 9.]] - [[Momčilo Popović]], novinar i urednik lista "Pobjeda" (* [[1943]]) * 16. 9. - [[Miloš Grbić]], nekadašnji odbojkaš (* [[1943]]) * [[18. 9.]] - [[Zvonko Milenković]], srpski muzičar i član grupe „[[Rokeri s Moravu]]“. * [[19. 9.]] - [[Petar Stajić]], kompozitor i pijanista (* [[1915]]) * [[22. 9.]] - [[Dušan Gligorijević]] - Saša, društveno-politički i privredni radnik (* [[1920]]) * [[23. 9.]] - [[Sonja Savić]], srpska glumica (* [[1961]]) * 23. 9. - [[Rada Selaković]], slikarka (* [[1952]]) * [[24. 9.]] - [[Vice Vukov]], hrvatski pjevač i političar (*[[1936]]) * [[26. 9.]] - [[Paul Newman]], američki glumac (*[[1925]]) * [[28. 9.]] - [[Ljubiša Buba Opačić]], gitarista "Bajage i Instruktora" (* [[1968]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Golub Dobrašinović]], istoričar književnosti, kustos Vukovog i Dositejevog muzeja (* [[1925]]) * [[5. 10.]] - [[Mijuško Tomić]], novinar i urednik Prvog programa Radio Bg. (* [[1938]]) * [[7. 10.]] - [[Toma Rakijaš]], srpski muzičar i novinar (*[[1955]]) * [[11. 10.]] - [[Jörg Haider]], austrijski političar (* [[1950]]) * [[23. 10.]] - [[Ivo Pukanić]] (ubijen), hrvatski novinar (*[[1961]]) * 23. 10. - [[Bojan Dimitrijević (novinar)|Bojan Dimitrijević]], novinar i urednik RTB (* [[1923]]) * [[27. 10.]] - [[Jasmina Puljo]], balerina, učitelj [[joga|joge]], prva jogina u Yu. (* [[1915]]) * [[28. 10.]] - [[Radivoje Đurović]], akademski slikar (* [[1950]]) * [[30. 10.]] - [[Ivo Perišin]], hrvatski akademik, (*[[1925]].); * 30. 10. - [[Ico Voljevica]], karikaturista ("Grga") * 30. 10. - [[Zlatko Krasni]], književnik i prevodilac (* [[1951]]) === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Jacques Piccard]], okeanograf (* [[1922]]) * [[2. 11.]] - [[Borivoje Ivković]], predsednik Biciklističkog saveza Srbije (* [[1928]]) * [[4. 11.]] - [[Ratko Ćajić]] Rale, kompozitor i pevač (* [[1944]]) * 4. 11. - [[Michael Crichton]], autor, scenarista itd. (* [[1942]]) * [[10. 11.]] - [[Nikola Kavaja]], "lovac na Tita" (* [[1932]]) * [[11. 11.]] - [[Nikica Marinović]], prva mis SFRJ, 1966. godine (*[[1947]]) * [[12. 11.]] - [[Željko Hell]], hrvatski književnik (*[[1923]].) * [[15. 11.]] - [[Petar Damjanov]], novinar i publicista, urednik vojnih časopisa (* [[1943]]) * 15. 11. - [[Jadranka Nikolić]], modni kreator (* [[1948]]) * [[16. 11.]] - [[Vladimir Sekulić]], crnogorski lingvista i književnik (* [[1923]]) * [[18. 11.]] - [[Đoko Vještica]], srpski novinar (*[[1939]]) * 18. 11. - [[Miroslav Zarić]]-Zare, novinar "Večernjih novosti" (* [[1938]]) * [[24. 11.]] - [[Srećko Jovanović]], slavista, osnivač "Dečjih novina" (* [[1930]]) * 24. 11. - [[Ruben Han]], prof. Medicinskog fak. u Bg., specijalista nukl. medicine (* [[1946]]) * [[27. 11.]] - [[Dragoslav S. Petrović]], pravnik i novinar (* [[1934]]) * 27. 11. - [[Miroljub Simić]], profesor i dekan Pravnog fakulteta u Nišu (* [[1947]]) * 27. 11. - [[Milijan Popović]], profesor i dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu (* [[1938]]) * [[29. 11.]] - [[Jørn Utzon]], arhitekta (* [[1918]]) * [[30. 11.]] - [[Desanka Tomić Đurović]], akademski slikar, grafičar, dizajner tekstila (* [[1925]]) * 30. 11. - [[Milivoje Petrović]], solista i prvak Opere N.P. u Beogradu (* [[1938]]) * 30. 11. - [[Branislav Lazarević]], doajen srpske informatike (* [[1940]]) * 30. 11. - [[Dragan Ve Ignjatović]] Mec, multimedijalni umetnik, osnivač Balkanske asocijacije umetnosti (* [[1968]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Radenko Broćić]], srpski političar (* [[1922]]) * 1. 12. - [[Ibrahim Latifić]], gen. dir. Saveznog zavoda za statistiku, osn. Društva za istinu o NOB (* [[1917]]) * [[2. 12.]] - [[Dušan Stanković]], publicista i novinar (* [[1941]]) * 2. 12. - [[Svetlana Stipčević]], profesorka Filološkog fak. u Bg. i jednog u Bariju (* [[1940]]) * [[4. 12.]] - [[Pero Budak]], hrvatski književnik (* [[1917]].) * [[5. 12.]] - [[Patrijarh Aleksije II.]], patrijarh [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (* [[1929]]) * [[9. 12.]] - [[Dražan Jerković]], hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik (* [[1936]]) * 9. 12. - [[Bela Buranj]], etnograf i publicista, prof. na Medicinskom fak. u Novom Sadu (* [[1931]]) * [[11. 12.]] - [[Bettie Page]], pin-up model (* [[1923]]) * 11. 12. - [[Bogdan Đuričić]], profesor i dekan Medicinskog fak. u Bg., akademik (* [[1950]]) * 11. 12. - [[Dušan Maksimović Dumaks]], kompozitor, dirigent, muzički pedagog (* [[1932]]) * [[16. 12.]] - [[Simo Mraović]], književnik (* [[1966]]); * 16. 12. - [[Nikola Karaklajić]], srpski šahista i radio voditelj (*[[1926]]) * 16. 12. - [[Vojislav Mićović]], publicista i novinar, gl.od.ur. "Komunista", vd. dir. Rad. Bg. (* [[1930]]) * [[18. 12.]] - [[Ivan Rabuzin]], hrvatski slikar naivac (* [[1921]].); * 18. 12. - [[W. Mark Felt|William Mark Felt]], visokopozicionirani agent [[FBI]]-ja koji je u [[historija|povijest]] ušao kao ''[[Duboko grlo]]'' u [[Afera|aferi]] [[Watergate]]. * 18. 12. - [[Majel Barrett]], glumica (* [[1932]]) * [[20. 12.]] - [[Gordan Čačić]], hrvatski general i političar (* [[1961]]) * [[22. 12.]] - [[Lansana Conté]], predsjednik [[Gvineja|Gvineje]] (* [[1934]]) * [[24. 12.]] - [[Harold Pinter]], engleski dramatičar nobelovac (* [[1930]]) * 24. 12. - [[Samuel P. Huntington]], politički naučnik (* [[1927]]) * [[25. 12.]] - [[Eartha Kitt]], glumica, pjevačica te zvijezda kabareta (* [[1927]]) * 25. 12. - [[Ann Savage]], američka glumica (* [[1921]]) * [[29. 12.]] - [[Vladislav Lalicki]], scenograf, kostimograf, slikar (* [[1935]]) * [[30. 12.]] - [[Ante Čičin-Šain]], prvi guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB]] u samostalnoj Hrvatskoj (* ?) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Yoichiro Nambu]] (otkriće mehanizma [[spontani slom simetrije|spontano slomljene simetrije]] u [[Fizika elementarnih čestica|subatomskoj fizici]]), [[Makoto Kobayashi]] i [[Toshihide Maskawa]] (otkriće porekla slomljene simetrije, što predviđa postojanje još najmanje tri porodice [[kvark]]ova) * [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Osamu Shimomura]], [[Martin Chalfie]] i [[Roger Y. Tsien]] (otkriće i razvoj [[Zeleni fluorescentni protein|zelenog fluorescentnog proteina]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Harald zur Hausen]] (otkriće da [[humani papiloma virus]] izaziva [[rak vrata maternice]]), [[Françoise Barré-Sinoussi]] i [[Luc Montagnier]] (otkriće virusa [[HIV]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jean-Marie Gustave Le Clézio]] (autor novih početaka, poetske avanture i senzualne ekstaze, istraživač čovečanstva iza i ispod vladajuće civilizacije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Martti Ahtisaari]] (značajni napori na nekoliko kontinenata tokom više od tri decenije za razrešavanje međunarodnih konflikata) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Paul Krugman]] (analiza trgovinskih obrazaca i lokacije ekonomske aktivnosti) == Vidi takođe: == [[Popis godina|Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} == Literatura == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2008.html Hronologija događaja 2008] (Srbija), Medijski arhiv Ebart {{Commonscat|2008}} [[Kategorija:2008.]] kqe9ylfsa87f0otn4j893yuesfvvb37 Boeing 747 0 25390 42600327 42471032 2026-05-19T03:24:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600327 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |ime= Boeing 747 |subtemplate={{boeing}} |tip= |proizvođač=Boeing |slika=image:Iran.air.b747-100.ep-iam.arp.jpg |opis slike=Boeing 747-100 |dizajn= |probni let=[[9. 2.]] [[1969]]. |uveden u uporabu=januar [[1970]]. |proizveden= |povučen= |status=U upotrebi |prvotni korisnik=Pan American |više korisnika= <!--maksimalno tri korisnika--> |broj primjeraka= |pojedinačna cijena= |ostale inačice=B747-200 |najveća brzina=967 km/h |ekonomska brzina=907 km/h |razmah krila=59,64 m |dužina=70,66 m |visina=19,33 m |dolet=9.045 km |težina zrakoplova=162.386 kg |maksimalna težina=340.195 kg |motor=4 [[Mlazni motor|turbofen motora]] 208,9 kN }} [[Datoteka:Britaw.b747-400.g-bnlo.arp.jpg|thumb|250px|Boing 747]] '''Boeing 747''', često zvan '''Jumbo Jet''', najprepoznatljiviji je [[zrakoplov]] današnjice i dugo jedan od najvećih komercijalnih putničkih zrakoplova trenutno u upotrebi. Uvođenjem [[Airbus A380]] u redovni promet [[25. 10.|25. listopada]] [[2007]]. Boeing 747 gubi status najvećeg putničkog zrakoplova. Četveromotorni 747, proizvod tvrtke [[Boeing]], ima dvokatnu [[Putnička kabina aviona|putničku kabinu]] u kojoj su na manjem gornjem katu obično smješteni putnici poslovne klase. U najčešćoj konfiguraciji s prvom, poslovnom i ekonomskom klasom zrakoplov prima oko 400 putnika, a u jednoklasnoj do 600. Karakteristična grba gornjeg kata kabine učinila je 747 iznimno prepoznatljivim simbolom zračnog prijevoza uopće. 747 leti visokim podzvučnim brzinama (oko 0,85 [[mach]]a, tj. 490 [[čvor]]ova ili 909 [[kilometar na sat|km/h]]) i ima interkontinentalni dolet (7330&nbsp;nm ili 13.570&nbsp;km) što mu u nekim konfiguracijama omogućuje izravan let od [[New York]]a do [[Hong Kong]]a – trećinu puta oko [[Zemlja (planet)|Zemljine kugle]]. Godine [[1989]]. Boeing 747-400 tvrtke [[Qantas]] obavio je bez slijetanja let od [[London]]a do [[Sydney]]a dug 18.000&nbsp;km za 20 sati i 9 minuta, ali radilo se o isporuci zrakoplova bez putnika i tereta. Do lipnja [[2008]]. proizvedena su ili naručena 1405 zrakoplova različitih inačica i konfiguracija; 747 je među profitabilnijim programima tvrtke Boeing. == Dizajn i razvoj == === Početni dizajn === [[1963]]. [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država|USAF]] započinje niz projekata za izgradnju vrlo velikog "strateškog" zrakoplova za prijevoz. Iako je [[C-141 Starlifter]] bio u procesu prikazivanja, tražio se mnogo veći zrakoplov s još boljim osobinama, s mogućnosti prijevoza tereta koji ne stane u teretne prostore do tada postojećih zrakoplova. Ove studije su doveli do dizajna ''CX-X'' (('''C''')Cargo, ('''X''')eksperimentalni, ('''X''')bez broja) s mogućnosti nošenja 81.600&nbsp;kg tereta pri brzini od 805&nbsp;km/h. Bez nadopune goriva predviđeni dolet bio je 9.260&nbsp;km s korisnim teretom od 52.200&nbsp;kg. Prostor za smještaj tereta trebao je biti 5,18 m širok, 4,11 m visok i 30,5 m dugačak, s mogućnosti pristupa i sprijeda i straga. U početnim nacrtima predlagano je šest motora. Međutim dizajn se još uvijek smatrao ne dovoljno isplativ za razvoj u usporedbi s C-141. S novim skupom kriterija [[27. 4.|27. travnja]] [[1964]]. izdan je službeni zahtjev za ''CX-HLS'' ([[engleski jezik|eng]].-'''H'''eavy '''L'''ogistics '''S'''ystem). Radi predviđenih samo četiri motora, dizajn je zahtijevao motor povećane snaga i ekonomičnije potrošnje [[goriva]]. [[18. 5.|18. svibnja]] [[1964]]., prijedlozi konstrukcije zrakoplova stigli su iz [[Boeing]]a, [[Douglas]]a, [[General Dynamics]]a, i [[Lockheed Martin Mariett]]a, dok su prijedloge za motor podnijeli [[General Electric]], [[Curtiss-Wright]] i [[Pratt and Whitney]]. Nakon reizbora, Boeing, Douglas i Lockheed su dopunili dizajn za konstrukciju, zajedno s General Electric i Pratt i Whitneyom za motore.<ref>[http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/c-5-history.htm C-5 History]</ref> Sva tri dizajna dijelila su veliki dio zahtjeva no samo jedan je postao ikona 747. Kako je ''CX-HLS'' trebao imati sposobnost utovara s prednje strane, vrata su se morala nalaziti na mjestu gdje se nalazi [[pilotska kabina]]. Sve tvrtke našle su rješenje ovog problema pomicanjem pilotske kabine iznad prostora za teret. Douglasov dizajn je imao samo malo uzdignuće na prednjem dijelu iznad krila, Lockheed je uzduž cijelog vrha trupa uradio uzdignuće ("kralježnicu") kroz koju su prolazile i ramenjače [[Krilo zrakoplova|krila]] dok je Boeing našao sredinu prethodnih dizajna i počeo s uzdignućem odmah iza nosa zrakoplova a završio neposredno ispred njegovih krila.<ref>[http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/C_5.html "Lockheed C-5 Galaxy, Partners in Freedom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214134934/http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/C_5.html |date=2007-12-14 }}, NASA, 2000, see images in "Langley Contributions to the C-5".</ref> U [[1965]]. Lockheedov dizajn zrakoplova s General Electric's dizajnom motora bili su odabrani za novi transportni avion [[Lockheed C-5 Galaxy]]. === Dizajn za linijski putnički avion === [[File:Boeing 747-400 3view.svg|right|300px]] 747 je zamišljen u 1960.-im u doba povećanja zračnog prijevoza. U tom razdoblju raste komercijalni prijevoz s mlaznim avionima što dovodi do ogromne popularnosti [[Boeing 707|Boeinga 707]] i [[Douglas DC-8|Douglasa DC-8]], zrakoplova namijenjenih za prijevoz na velike udaljenosti.<ref>[http://www.boeing.com/companyoffices/gallery/images/commercial/707-03.html "Boeing Multimedia Image Gallery 707"], The Boeing Company.</ref> Čak i prije nego je izgubio ''CX-HLS'' ugovor, Boeing je pritisnut od predsjednika [[Pan American World Airways]]a ( Pan Am-a) kao najvažnije aviokompanije kupca, da izgraditi putnički avion više od dva puta veći od 707. Zračne luke postale su zagušene sa sve većim brojem putnika koje su prevozili mali zrakoplovi, te je tadašnji predsjednik Pan Am-a je Juan Trippe jedino rješenje vidio u izradi novog, velikog putničkog aviona.<ref>[http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/innovators/jtrippe.html "Innovators: Juan Trippe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508065647/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/innovators/jtrippe.html |date=2006-05-08 }}, ''PBS''.</ref> 1965. boeingov inženjer [[Joe Sutter]] premješten je iz Boeingova razvojnog tima za upravljanje [[Boeing 737|737]] na novi linijski putnički avion s već dodijeljenim brojem modela '''747'''.<ref name="sutter_p.80">Sutter 2006, p. 80-84.</ref> Sutter je inicirao studiju o dizajnu s ''Pan Am''-om i drugim zrakoplovnim kompanijama, kako bi bolje razumio njihove zahtjeve. U to vrijeme mnogi su mislili kako će 747 biti nadzvučni zrakoplov.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/852087.stm "Air travel, a supersonic future?"], ''BBC News'', [[17. 7.|17. srpnja]] [[2001]].</ref> Boeingov odgovor bio je dizajn 747 koji se lako mogao prilagoditi za prijevoz tereta što će osigurati njegovu proizvodnju i u slučaju otkazivanja putničke inačice. Za prijevoz tereta podržan je tada na široko uveden kontejnerski utovar i istovar sa standardnim avio-kontejnerima LD-3 (201 × 153 × 163&nbsp;cm) i LD-6 (407 × 153 × 163&nbsp;cm). U travnju [[1966]]. Pan Am naručuje dvadeset pet 747-100 zrakoplova za 525 milijuna US $. === Tvornica za proizvodnju === [[Datoteka:City of Everett 01.jpg|thumb|thumb|250px|Prototip B-''747 City of Everett'']] Kako tada Boeing nije imao dovoljno velika postrojenja za izgradnju ogromnih linijskih putničkih aviona, krenulo se u izgradnju nove tvornice nekih 48&nbsp;km sjeverno od [[Seattle]]a, na terenu pored vojne baze u blizini [[Everett]]a u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]]<ref name="boe_facilit">[http://www.boeing.com/commercial/facilities/index.html "Major Production Facilities - Everett, Washington"], The Boeing Company. Retrieved: [[28. 4.|28. travnja]] [[2007]].</ref> U lipnju [[1966]]. kupljeno je 316 hektara zemljišta<ref name="B747_milest">[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_milestones.html "747 Milestones"], The Boeing Company.</ref>. Izgradnja zgrada i montažnih hala bio je veliki pothvat. Nadzor nad izgradnjom tvornice i pokretanju proizvodnje zrakoplova <ref>Boyer, Tom. [http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002339060_stamperobit17.html "Boeing legend Malcolm Stamper dies"], ''Seattle Times''. [[17. 6.|17. lipnja]] [[2005]].</ref> povjeren je samom vrhu tadašnje uprave. Za samu nivelaciju zemljišta bilo je potrebno odstraniti više od 3 miliona kubnih metara zemlje <ref name="irving310">Irving 1994, p. 310.</ref>. U nedostatku vremena prvi model ''747'' u prirodnoj veličini sagrađen je prije završetka krova tvornice. Boeingova tvornica najveća je ikada izgrađena građevina po obujmu.<ref name="irving365">Irving 1994, p. 365.</ref> === Razvoj i testiranje === [[Datoteka:Boeing 747 Le Bourget FRA 002.jpg|thumb|thumb|250px|Unutrašnjost gornje palube (747 izložen u muzeju)]] Prije sastavljanja prvog potpuno opremljenog B-747, testirane su brojne komponente i sustavi. Jedan od važnijih testiranja bila je i evakuacija 560 volontera iz kabine modela preko tobogana za spašavanje. Uz nekoliko povrijeđenih volontera, prva potpuna evakuacija trajala je dvije i pol minute, umjesto najviše dozvoljenih 90 sekundi (Prema [[Federal Aviation Administration|FAA]]). U slijedećoj probi evakuacije postignuto je zadano vrijeme od 90 sekundi ali uz još više ozljeda. Za evakuaciju bila je problematična gornja paluba s koje su volonteri, umjesto preko prednjeg tobogana koristili tunel ugrađen na stražnjoj strani palube<ref name="irving383">Irving 1994, p. 383.</ref>. Za vježbu pilota Boeing gradi neobični uređaj koji se sastoji od [[Pilotska kabina|pilotske kabine]] za testiranje ugrađene visoko na krovu [[kamion]]a. Dok su prvi 747 bili još uvijek u izgradnji, uređajem su [[pilot]]i uvježbavali taksiranje (rulanje) iz visoko smještene pilotske kabine<ref name="hist747">[http://www.boeing.com/history/boeing/747.html "History - "747 Commercial Transport"], The Boeing Company. Retrieved: [[29. 4.|29. travnja]] [[2006]].</ref>. [[30. 9.|30. rujna]] [[1968]]., pred predstavnike tiska i 26 kompanija koje su naručile zrakoplov<ref name="roll_out">[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html "All but off the Ground"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122112631/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html |date=2011-01-22 }}, ''Time'', [[4. 10.|4. listopada]] [[1968]].</ref>, iz tvorničke hale u Everettu izlazi prvi 747. Tijekom sljedećih mjeseci vrše se pripreme za prvi let, koji se desio [[9. 2.|9. veljače]] [[1969]]. Usprkos manjih problema s jednom od [[Krilo zrakoplova#Zakrilce|zakrilaca]], let je potvrdio kako je upravljanje sa 747 izuzetno dobro. Avion je pokazao kako je u velikoj mjeri imuni na ''istovremene oscilacije po pravcu i nagibu'' zrakoplova ([[Engleski jezik|Eng.]] Dutch roll), fenomen koji je bio velika poteškoća na ranijim zrakoplovima sa [[Strijela krila|strijela krilom]] <ref name="irving417">Irving 1994, p. 417–418.</ref>. U kasnijim fazama leta probnog programa, testiranja su pokazala kako su krila pretrpjela nagle i nekontrolirane oscilacije u određenim uvjetima leta. Ova poteškoća je djelomično riješena smanjenjem krutosti pojedinih komponenti krila. Za neutralizaciju ovog problema pri većim brzinama u gondole vanjskih motora prvih izrađenih aviona dodani su kontra-utezi od [[Osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]] kao balans<ref name="irving428">Irving 1994, p. 428.</ref>. Ovakvo rješenje izazvalo je uznemirenost kada su se srušili: [[1991]]. godine zrakoplov [[China Airlines]]a kod Wanlija, Taipei i [[El-Al]]ov 747 kod [[Amsterdam]]a [[1992]]. godine<ref>Uijt de Haag, P.A., Smetsers, R.C., Witlox, H.W., Krus H.W. and Eisenga, A.H. "Evaluating the risk from depleted uranium after the Boeing 747-258F crash in Amsterdam, 1992." Journal of Hazardous Materials Volume 76, issue 1, [[28. 8.|28. kolovoza]] [[2000]]., p. 39-58. [http://www.rivm.nl/bibliotheek/digitaaldepot/risico_uranium_bijlmerramp.pdf "Boeing 747-258F crash, Amsterdam, 1992 (PDF)."] Retrieved: [[16. 5.|16. svibnja]] [[2007]].</ref><ref>van der Keur, Henk. [http://www.ratical.org/radiation/dhap/dhap997.html "Uranium Pollution from the Amsterdam 1992 Plane Crash"], Laka Foundation, May 1999. Retrieved: [[16. 5.|16. svibnja]] [[2007]].</ref>. Testove letnog programa pokvarili su i problemi s ''JT9D'' [[Mlazni motor|motorima]]. Teškoće uključuju gubitak snage uzrokovan ubrzanim pokretima ručice gasa te izobličenja na kućištu turbine nakon kratkog perioda rada<ref name="irving441">Irving 1994, p. 441-446.</ref>. Ovi problemi uzrokovali su kašnjenje u isporuci za nekoliko mjeseci i prizemljili 20 aviona u tvornici Everett, koji su čekali instalaciju motora<ref name="engine_trouble">[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html "The Trouble with Jumbo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604134525/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html |date=2011-06-04 }}, ''Time'', [[26. 9.|26. rujna]] [[1969]].</ref>. Program je dodatno kasnio kada je jedan od pet probnih zrakoplova pretrpio ozbiljna oštećenja [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] tijekom slijetanja u [[Renton]]sku zračnu luku u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] kada je pilot sletio prije praga inače vrlo kratke piste<ref name="irving436">Irving 1994, p. 436.</ref>. Na probnom avionu trebala se je u boeingovoj tvornici u Rentonu zamijeniti oprema za testiranje i instalirati nova pilotska kabina. Ove poteškoće nisu spriječile Boeing da jedan od probnih zrakoplova prikaže na 28 [[Paris|pariškom]] avio-sletu sredinom 1969., na kojoj je 747 prikazan u javnosti prvi put<ref>[http://www.reuters.com/article/companyNewsAndPR/idUSL148638820070614 "The Paris Air Show in facts and figures"], ''Reuters'', [[14. 6.|14. lipnja]] [[2007]].</ref>. U prosincu 1969. avion je dobio odobrenje za upotrebu od "Američke savezne uprave za zrakoplovstvo" (FAA) s čime mu je omogućen ulazak u redovni servis. Ogromni troškovi izrade 747 i izgradnja tvornice u Everettonu za Boeing su značila dodatna ulaganja. Tijekom završnih mjeseci prije isporuke prvih aviona, tvrtka je u više navrata zatražila dodatna sredstva za dovršenje projekta. Neodobravanje tih sredstava za njih bi značilo propast. Na kraju su se ulaganja isplatila i Boeing je mnogo godina održao monopol u klasi velikih putničkih zrakoplova. == Ulazak u servisnu upotrebu == [[Datoteka:Boeing 747 spiral staircase.jpg|thumb|thumb|250px|Spiralne stepenice za gornju palubu]] Prvi Pan Amov Boeing-747 kršten je [[15. 1.|15. siječnja]] [[1970]]. u međunarodnoj zračnoj luci [[Dulles]] u nazočnosti tadašnjeg predsjednika Pan-Ama Najeeb Halabya. Umjesto [[Šampanjac|šampanjca]] avion je poprskan s crvenom, bijelom i plavom vodom. Svoj redovni servis 747 počinje [[22. 1.|22. siječnja]] [[1970]]., na Pan-Amovoj liniji [[New York]]-[[London]]<ref name="Norris48">Norris 1997, p. 48.</ref>. Let je planiran za večer [[21. 1.|21. siječnja]], ali je odgođeno radi pregrijavanja motora. Na let s više od šest sati zakašnjenja kreće zamjenski zrakoplov. 747 u redovni servis ulazi prilično glatko, prevladavajući zabrinutost kako su neke zračne luke premale za prihvat ovako velikog aviona <ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html "Breaking the Ground Barrier"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809122523/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html |date=2016-08-09 }}, ''[[Time (časopis)|Time]]'', [[8. 9.|8. rujna]] [[1967]].</ref>. Tehnički problemi koji su se pojavljivali bili su relativno manji i brzo rješivi<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html "Jumbo Beats the Gremlins"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008023207/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html |date=2016-10-08 }}, ''Time'', [[13. 6.|13. lipnja]] [[1970]].</ref>. Nakon što je Pan-Am uveo zrakoplov u redovni servis s njim počinju letjeti i druge zrakoplovne kompanije <ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html "Ready or Not, Here Comes Jumbo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008021608/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html |date=2016-10-08 }}, ''Time'', [[19. 1.|19. siječnja]] [[1970]].</ref>. Boeing je procijenio kako su kompanije za više od pola prvih prodanih 747 računale na veliki dolet a ne na korisni teret koji zrakoplov može ponijeti<ref>Smith, Bruce A. "Boeing Shuns Very Large Jets While Aiming for Longer Range." ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. 1.|1. siječnja]] [[2001]]., p. 28–29. See also [http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf 747X vs A380 "How to Reduce Congestion"(PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216064540/http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf |date=2008-02-16 }}, Department of Aerospace and Ocean Engineering, Virginia Tech</ref>. Kako se najniži operativni troškovi prema sjedalu mogu dostići samo kada je zrakoplov potpuno utovaren, manja popunjenost dovodila je do enormnog rasla cijene leta. Potrošnja [[goriva]] osrednje natovarenog 747, sa samo 70 posto popunjenih mjesta, koristi više od 95 posto goriva potrebnog za potpuno utovareni avion <ref>[http://www2.mst.dk/common/Udgivramme/Frame.asp?pg=http://www2.mst.dk/udgiv/Publications/2003/87-7972-489-2/html/kap09_eng.htm "Airline reporting on fuel consumption"], Miljominsteriet (Danish Environmental Protection Agency)</ref>. Ekonomski problemi koji su nastali nakon [[Naftna kriza 1973.|Naftne krize 1973.]] dovelo je do smanjenja broja putnika te su nekoliko kompanija zamijenilo svoje 747 avione s nešto manjim širokotrupnim [[Douglas DC-10]] i [[Lockheed L-1011 TriStar]] zrakoplovima<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html "Planes for Rough Weather"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809122847/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html |date=2016-08-09 }}, ''Time'', [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1970]].</ref> (u kasnijim godinama s dvomotornim [[Boeing 767|B-767]] i [[Airbus A300|A-300]]). Kako bi privukli više korisnika vlasnici 747 u svoje avione umjesto dijela sjedala ugrađuju barove, [[American Airlines]] prilagođava dio svojih 747 za cargo prijevoz a [[1983]]. razmjenjuje ih s Pan-Amom za manje zrakoplove<ref>[http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml "American Airlines History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526154233/http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml |date=2008-05-26 }}, American Airlines</ref>. [[Delta Air Lines]] također uklanja svoje 747 nakon nekoliko godina korištenja <ref>[http://www.airspotters.com/delta-boeing-747-100-scale-1200-542-p.asp "Delta Boeing 747-100 1/200 Scale"], ''Airspotters''</ref>. Međunarodni letovi koji zaobilaze velike zračne luke - prometna središta i slijeću u manje gradove postali su uobičajeni tijekom 1980.-ih što je dodatno smanjilo tržište za 747 <ref>[http://www.boeing.com/news/speeches/2003/piasecki_030324.html "Turning Today's Challenges into Opportunities for Tomorrow"], The Boeing Company</ref>. Međutim, mnogi međunarodni prevozitelji i dalje koristite 747 na pacifičkim linijama <ref>Aboulafia, Richard. [http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&id=news/2004sb05.xml "Commercial Transport Market Still in Rough Shape"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112160220/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&id=news%2F2004sb05.xml |date=2012-01-12 }}, ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. 3.|1. ožujka]] [[2004]].</ref>. U Japanu 747 na domaćim rutama ima konfiguraciju za maksimalni kapacitet smještaja putnika <ref>Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/209051_interior24.html "A380 buyer keeps mum about possible luxuries aboard cruise ship of the skies"], ''Seattle Post-Intelligencer'', [[24. 1.|24. siječnja]] [[2005]].</ref>. == Daljnji razvoj == [[Datoteka:Cows in 747.jpg|thumb|left|thumb|200px|Unutrašnjost cargo inačice 747-200]] [[Datoteka:Japan Airlines 747-400 Economy cabin.jpg|thumb|thumb|200px|Ekonomska klasa (3-4-3 raspored)]] Nakon početnog model 747-100, Boeing je razvio inačice s većom maksimalnom težinom uzlijetanja (-100B) i većim kapacitetom smještaja putnika (-100SR (kratkog dometa))<ref name="Boe_747_classics">[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classic_back.html "Boeing 747 Classics"], The Boeing Company.</ref>. Povećanjem maksimalne težine uzlijetanje ([[MTOW]]) zrakoplov može nositi više goriva i imati veći dolet<ref>[http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include/solutions.cfm&pageid=m34945 "Solutions Center"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151015205312/http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include%2Fsolutions.cfm&pageid=m34945 |date=2015-10-15 }}, The Boeing Company</ref>. 1971. godine u promet ulazi inačica-200 sa snažnijim motorima i dodatno povećanom MTOW. Serija -200 proizvodila se kao putnički, teretni ili kombinacija putničko-teretni zrakoplov. Sredinom 1970.-ih proizvedena je i nešto skraćena inačica 747SP (posebna izvedba), s većim doletom <ref>[http://www.airliners.net/info/stats.main?id=98 "Boeing 747SP"], ''Airliners.net''. Retrieved: [[23. 11.|23. studenog]] [[2007]].</ref>. Daljnjim razvojem 1980. izlazi inačica-300 kao rezultat proučavanja povećanja kapaciteta sjedala. Prva inačica 300 proizvedena je u [[1983]]. Ona uključuje produženje gornje palube, povećanu putnu brzinu i povećani kapacitet sjedećih mjesta. Seria -300 proizvodila se kao putnička inačica kratkog doleta i kombinacija teretno-putničkog zrakoplova. U [[1985]]. počeo je razvoj 747-400 s još većim doletom <ref>Lawrence and Thornton 2005, p. 54.</ref>. Nova inačica dobila je i novu [[Glass cockpit|"Glass cockpit" pilotsku kabinu]] što je omogućilo smanjenje posade s tri na dva člana <ref>Salpukas, Agis. [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE6DA1F38F932A35754C0A96E948260 "J.A.L. Orders 15 More of Boeing's 747-400's"], ''Time'', [[1. 7.|1. srpnja]] [[1988]].</ref>. Cijena razvija ove inačice je neprestano rasla a početak proizvodnje odgađan je i radi učestalih zahtjeva korisnika za ugradnju nove tehnologije. Nedovoljno radnog iskustva i oslanjanje na prekovremeni rad također su stvarali probleme u počecima proizvodnje. Tako 747-400 ulazi u redovni servis tek [[1989]]. godine <ref name="norris_p88">Norris 1997, p. 88.</ref>. Nakon izlaska 747-400, predloženo je nekoliko shema za njegovo produženje. Dizajn nove, veće inačice 747-500X-600X Boeing najavljuje u [[1996]].<ref name="boe_1996">[http://www.boeing.com/commercial/747family/news/1996/news.release.960902c.html "Boeing Outlines the "Value" of Its 747 Plans"], The Boeing Company, [[2. 9.|2. rujna]] [[1996]].</ref> Predviđena cijena razvoja nove inačice bila je više od 5 milijardi dolara, ali radi slabog interesa program nije pokrenut <ref name="FI_500X">[http://www.flightglobal.com/articles/1997/03/19/157/ba-warms-to-a3xx-plan.html "BA warms to A3XX plan"], ''Flight International'', [[19. 3.|19. ožujka]] [[1997]].</ref>. Slijedeća Boeingova ponuda bila je više skromni 747X i 747X izduženi modeli u [[2000]]. godini kao alternativa za Airbus A3XX. Međutim, niti 747X serija nije bila u stanju privući dovoljno interesa za ulazak u proizvodnju. U [[2001]]. Boeing daje prednost daljnjem razvijanju [[Sonic Cruiser]] dizajna <ref name="shelv_747X">[http://english.people.com.cn/english/200103/30/eng20010330_66406.html "Boeing Shelves 747X to Focus on Faster Jet"], ''People's Daily'', [[30. 3.|30. ožujka]] [[2001]].</ref> koji se također ubrzo "zamrzava" te se radi na novom B-787 <ref>Taylor, Alex III. [http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm "Boeing's Amazing Sonic Cruiser ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223160519/http://archive.fortune.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm |date=2017-12-23 }}, ''Magazin Fortune'', [[9. 12.|9. prosinca]] [[2002]].</ref>. Neke od ideja razvijanih za 747X korišteni su na 747-400ER<ref>[http://www.boeing.com/news/releases/2000/news_release_001128c.html "Boeing Launches New, Longer-Range 747-400"], The Boeing Company, [[28. 12.|28. prosinca]] [[2000]].</ref> ali se i od toga odustaje nakon nekoliko izrađenih aviona. Početkom [[2004]]., Boeing je najavio pokusne planove za "Napredni 747" koji su dosta nalikovali na 747-X, produženi 747 i s naprednom tehnologijom planiranom za B-787. [[14. 11.|14. studenog]] [[2005]]. Boeing je objavio pokretanje "Naprednog 747" kao [[Boeing 747-8]].<ref name="boeing7478">[http://www.boeing.com/news/releases/2005/q4/nr_051114h.html "Boeing Launches New 747-8 Family"], The Boeing Company, [[14. 12.|14. prosinca]] [[2005]].</ref> == Dizajn == [[Datoteka:Main landing gears.JPG|thumb|left|thumb|150px|Glavno podvozje na 747-200]] [[Datoteka:Cargolux B747-400F.jpg|thumb|thumb|150px|Cargo inačica s otvorenim nosnim dijelom]] Boeing 747 je velik, [[Širokotrupni zrakoplov|širokotrupni]] [[putnički avion|linijski putnički avion]] s dvije palube, pogonjen s četiri mlazna motora ovješena ispod njegovih krila. Strijela krila postavljena je pod velikim kutom od 37,5 stupnjeva što omogućuje bržu, efikasaniju brzinu krstarenja<ref name="Sutter p.93">Sutter 2006, p. 93.</ref>, ovisno o modelu od 0,84 do 0,88 [[Mach|M]]. Sa sjedećim mjestima ekonomske klase konfiguracije ''3-4-3'' i ''2-3-2'' rasporedom prve klase na gornjoj platformi u zrakoplov se mogu smjestiti više od 366 putnika. Gornja paluba može imati i 3-3 aranžman u ekonomskoj klasi i 2-2 aranžman u prvoj klasi.<ref>[https://web.archive.org/web/20060619025715/http://www.boeing.com/commercial/airports/acaps/7471sec2.pdf "Boeing 747-400 Airport Planning report, section 2.0, Boeing, prosinac 2002. (PDF)"], The Boeing Company</ref> "Grba" gornje palube započinje pilotskom kabinom koja izlazi iznad glavne palube s čime se omogućio prednji utovar tereta na teretnim inačicama zrakoplova. Gornja paluba iza pilotske kabine na Cargo inačicama osigurava prostor za boravak posade ili po potrebi dodatna sjedeća mjesta. Produžena gornja paluba postala je dostupana kao opcija na 747-100B inačicama, a kasnije i kao standard na 747-300. Maksimalna težina uzlijetanja varira od 333.400&nbsp;kg za 747-100 do 439.985&nbsp;kg za 747-8. Njegov dolet porastao je od 9.800&nbsp;km na 747-100 do 14.815&nbsp;km na 747-8I.<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html Boeing 747-100/200/300 "Technical Specifications"], The Boeing Company</ref><ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/747-8_fact_sheet.html "Boeing 747-8 Technical Specifications"], The Boeing Company</ref> 747 ima višestruko ojačano podvozje raspoređeno u širinu, s pomoćnim sustavima, uključujući i četiri [[Hidraulika|hidraulična]] sustava za četiri glavna [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] s 16 kotača. Podvozje pruža dobru raspodjelu opterećenja pri slijetanju i rulanju čak i kada dođe do puknuća neke od guma. Ovako raspoređeno podvozje omogućuje slijetanje na njegove dvije suprotne točke ako jedan dio ne funkcionira ispravno.<ref name="Sutter p.128">Sutter 2006, p. 128–131.</ref> Osim toga, 747 ima podijeljene komandne površine i sofisticirana [[Krilo zrakoplova#Zakrilca|zakrilca]] s tri procjepa što minimizira brzinu slijetanja i omogućuje korištenje standardnih duljina piste.<ref name="Sutter p.121">Sutter 2006, p. 121–122.</ref> Za prijevoz rezervnih motora, raniji avioni mogli su smjestiti neispravni peti motor pod luk između unutarnjeg motora i [[Trup zrakoplova|trupa zrakoplova]]<ref>[http://www.airdisaster.com/special/special-ai182.shtml "Special Report:Air India Flight 182"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091007035356/http://www.airdisaster.com/special/special-ai182.shtml |date=2009-10-07 }}, ''airdisaster.com''</ref><ref>[http://www.courts.gov.bc.ca/Jdb-txt/SC/05/03/2005BCSC0350.htm "Her Majesty the Queen Against Ripudaman Singh Malik and Ajaib Singh Bagri"], Supreme Court of British Columbia</ref> == Verzije == [[Datoteka:Bahrain.royal.flight.b747sp-21.a9c-hmh.arp.jpg|thumb|thumb|200px|747SP]] [[Datoteka:MASkargo B742F TF-ARN.jpg|thumb|thumb|200px|747-200F]] [[Datoteka:B747-cockpit.jpg|thumb|thumb|200px|Pilotska kabina 747-200]] [[Datoteka:Final approach B-747.JPG|thumb|thumb|200px|JAL-ov Boeing 747-400 u završnom prilazu na [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]].]] [[Datoteka:Boeing 747 LCF N780BA-2.jpg|thumb|thumb|200px|747 LCF Dreamlifter]] 747-100 izvorna inačica pokrenuta je u [[1966]]. Ubrzo zatim, u 1968. slijedi 747-200. Nakon 747-300 iz 1980., u 1985. je uslijedio 747-400. Konačno, 747-8 je najavljen u 2005. Proizvedeno je nekoliko inačica od svakog modela. Mnoge inačice od ranijih modela bili su u proizvodnji istovremeno. === 747-100 === :Prva 747-100 serija građena je sa šest prozora na gornjoj palubi (na svakoj strani po tri). Kasnije, kao su kompanije gornju palubu počele koristiti za prijevoz putnika u višoj klasi a ne kao dnevni boravak, Boeing nudi kao opciju 10 prozora. 747-100B inačica, nudi jaču strukturu i podvozje, kao i veći MTOW od 340.000 kg. Ovaj model isporučen je samo ''Iran Airu'' i ''Saudia Airlinesu''.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B05E3DB1039F932A05750C0A967948260&n=Top/Reference/Times%20Topics/Subjects/S/Sales "Saudia Orders 4 Boeing 747's"], ''New York Times''</ref> Motori ponuđeni s ovim modelom bili su [[Rolls-Royceovi|Rolls-Royce]] ''RB211'' i [[General Electric]] [[CF6]], ali samo ''Saudia Airlines'' se odlučila za Rolls-Royce opciju.<ref>Norris 1997, p. 53.</ref> Boeing nije razvio teretnu inačicu u seriji -100 iako su kasnije neki avioni preinačeni za prijevoz tereta.<ref>[http://rgl.faa.gov/Regulatory_and_Guidance_Library/rgEX.nsf/0/a590a0405960013a86256d4400727f45/$FILE/1870D.pdf "FAA Regulatory and Guidance Library" (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110155400/https://www.icao.int/publications/doc8643/pages/search.aspx?url=http%3A%2F%2Frgl.faa.gov%2FRegulatory_and_Guidance_Library%2FrgEX.nsf%2F0%2Fa590a0405960013a86256d4400727f45%2F%24FILE%2F1870D.pdf&type=replay&date=20150302150753 |date=2018-01-10 }}, FAA See reference to Supplementary Type Certificates for freighter conversion.</ref> Proizvedeno je 250 aviona iz ove serije (uključujući i 747SP) a posljednji avion -100 je isporučen u [[1986]].<ref>[http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html Fast Facts: 747], The Boeing Company</ref>. Serija se sastojala od 167 avona 747-100, 45 su bili SP, 29 su bili SR a 9 su bili 100B.<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html "Boeing Commercial Airplanes - 747 Classics Technical Specs"], The Boeing Company</ref> ==== 747-100SR ==== ::Kao odgovor na zahtjeve iz [[JAL|Japanskog airlinesa]], Boeing je razvio 747-100SR inačicu kratkog doleta. SR može uzeti manje goriva ali može prevesti do 498 putnika ovisno o inačici. U kasnijim modelima se taj broj, zbog povećanja ekonomske klase, popeo na 550<ref name="Boe_747_classics"/>. Na 747SR je pojačana konstrukcija aviona radi povećanog broja uzlijetanja i slijetanja<ref>Kane, Robert M. [http://books.google.com/books?id=nCFYdB2H05UC&pg=PA534&lpg=PA534&dq=747sr&source=web&ots=sviCNP0_wb&sig=kPnsW0VGN7ONVVYAP5i6RvzoUZg "Air Transportation"], p. 534, ''Google Books'', 2003.</ref>. Točnije SR ima dodatnu strukturni potporu u krilima, trupu i podvozju, uz spremnike goriva 20% manjeg kapaciteta. Za Japan Airlines (kasnije Japan Air Lines) -100SR je počeo letjeti [[7. 10.|7. listopada]] [[1973]] <ref name="B747_milest"/>. Kasnije su razvijene i inačice kratkog doleta modela -100B i -300. SR zrakoplovi koriste se prvenstveno na domaćim letovima u [[Japan]]u. Dva 747-100B/SR dostavljena su [[Japan Airlines|JALu]] s produženom gornjom palubom za smještaj još više putnika. Ova modifikacija je poznata kao "SUD" ([[engleski jezik|eng]]. '''S'''tretched '''U'''pper '''D'''eck). [[All Nippon Airways]] (ANA) je koristio 747SR s 455 ili 456 mjesta na domaćim japanskim rutama sve do njihova prizemljenja [[10. 3.|10. ožujka]] [[2006]].<ref>[http://www.japancorp.net/Article.Asp?Art_ID=11620 "Truth of NANJING must be known"], ''Japan Corporate News Network''</ref>. JAL je letio s 747-100B/SR/SUD inačicom s 563 sjedećih mjesta na domaćim rutama sve do kraja [[2006]]. === 747SP === :747SP je za 14,7 m kraći od 747-100. Osim planiranog [[Boeing 747-8|747-8]], SP je jedini 747 s izmijenjenom dužinom trupa. Skraćenje se postiglo micanjem sekcija prije i poslije krila. Redizajnirati se morala i centralna sekcija trupa a zakrilca s tri proreza zamijenjena su s onim s jednim prorezom<ref>[http://www.flightsim.com/cgi/kds?$=main/review/aeti_742.htm "747-200 Classic by AETI"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081230041922/http://www.flightsim.com/cgi/kds?%24=main%2Freview%2Faeti_742.htm |date=2008-12-30 }}, ''Flight Simulators''</ref>. Ispod krila maknute su i aerodinamičke gondole u kojima se nalazio mehanizam za upravljanje zakrilcima<ref name="baby_747">[http://www.747sp.com/Explained.asp "The Story of the Baby 747"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029014946/http://www.747sp.com/explained.asp |date=2012-10-29 }}, ''747sp.com''</ref>. 747SP, u odnosu na ranije inačice, imao je oštriji prijelaz zadnjeg gornjeg trupa u [[repne površine zrakoplova]], dvostruko ovješeno [[Repne površine zrakoplova|kormilo pravca]], i duži [[Repne površine zrakoplova|vertikalni i horizontalni stabilizator]]<ref>Kane 2003, p. 546.</ref>. :Boeing 747SP dobiva dopunska odobrenja [[4. 2.|4. veljače]] [[1976]]. i iste godine ulazi u redovni servis s ''Pan American World Airwaysom''<ref name="baby_747"/>. Zrakoplov su uglavnom koristile kompanije koje su željele povezivati veće zračne luke s kratkom pistom<ref>{{cite web|url=http://www.qantas.com.au/regions/dyn/au/publicaffairs/details?ArticleID=2002/mar02/2645|title=Red, White And Q Farewell For Qantas Aircraft|date = 04. 03. 2002.|publisher=Qantas|accessdate = 04. 06. 2008.}}</ref>. Izgrađena su 45 zrakoplova ovog modela. Četrdeset četiri aviona isporučeno je do [[30. 8.|30. kolovoza]] [[1982]].<ref>[http://www.aviation.com/travel/top10-notablepostwar-1.html "Top 10 Most Notable-Looking Post-War Aircraft"], ''Aviation''</ref>. Boeing je ponovo otvorio proizvodnu liniju za 747SP pet godina kasnije kako bi izgradio još jedan zrakoplov za [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]]<ref name="baby_747"/>. === 747-200 === :747-200 ima jače motore, veći MTOW i dolet od serije -100. Nekoliko prvih izgrađenih aviona -200 zadržalo je po tri prozora na gornjoj palubi, ali većina su izgrađeni s 10 prozora sa svake strane<ref>[http://www.plexoft.com/SBF/aviation/spot747.html "747 windows"], ''Plexoft''</ref>. Izrađeno je nekoliko inačica iz ove serije. 747-200B je unaprijeđena inačica 747-200, s većim kapacitetom goriva i još jačim motorima a u servis ulazi u veljači [[1971]].<ref name="owner_guide">[http://www.aircraft-commerce.com/store/files/Owners%20guide%20sample.pdf "Aircraft Owner's and Operator's Guide" (PDF)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Aircraft-Commerce.com''</ref>. Potpuno natovareni zrakoplov -200B ima dolet od oko 12.700 km. 747-200F je cargo inačica -200 modela. Može biti opremljena s ili bez bočnih teretnih vrata<ref name="owner_guide"/>. Ima kapacitet od 105 tona i MTOW do 378.000 kg. U redovnu uporabu ulazi 1972. godine s [[Lufthansa|Lufthansom]]<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/background.html "Boeing 747 - About the 747 Family"], The Boeing Company</ref>. 747-200C konvertibilnih je inačica koja se može preurediti za prijevoz putnika, prijevoz tereta ili u mješoviti oblik<ref name="Boe_747_classics"/>. Sjedala su na glavnoj palubi uklonjiva a zrakoplov ima i nosna cargo vrata. U-200C može biti opremljen i s bočnim teretnim vratima na glavnoj palubi<ref>[http://www.civilaviation.eu/Boeing/747-200.htm "Boeing 747-200"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161026233832/http://civilaviation.eu/Boeing/747-200.htm |date=2016-10-26 }}, ''CivilAviation.eu''</ref>. :747-200M je kombinirana inačica koja ima bočna vrata na glavnoj palubi i može nositi teret u stražnjem dijelu glavne palube. Uklonjiva pregrada dijeli stražnje područje s teretom od putnika u prednjem dijelu aviona. Uz teret na stražnjem dijelu ovaj model može povesti do 238 putnika u 3-klase. Model je poznat i kao Kombi 747-200<ref name="owner_guide"/>. Kao i na -100, kasnije su ponuđeni avioni s produženom gornjom palubom. Do [[1991]]. izgrađeno je 393 aviona iz ovog programa<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/background.html "747 background"], The Boeing Company</ref>, 225 su 747-200s, 73 su 747-200F, 13 su 747-200C, 78 su 747-200M i 4 aviona su izrađena za potrebe vojske. Mnogi 747-200 su još uvijek u funkciji, iako je velika većina prizemljena ili prodana manjim operaterima. === 747-300 === :Vidljiva razlika između -300 i prethodni modela je produžena gornja paluba s dva nova izlaza u slučaju opasnosti te prostor za odmor posade kao opcija (produžena gornja bila je ponuđena kao nadogradnja i prvi put pojavila se je na dva japanska 747-100SR modela.<ref name = "airliners_747-300"/>). U odnosu na -200, gornja paluba je 7,11 m duža<ref name="airliners_747-300">[http://www.airliners.net/info/stats.main?id=99 "Boeing 747-300"], ''airliners.net''.</ref>. Još jedna razlika je ravno stepenište koje povezuje dvije palube, umjesto dotadašnjeg spiralnog <ref name="Boe_747_classics"/> što stvara dodatni prostor za sjedala. S manjim promjenama u aerodinamici, povećana je brzina krstarenja s 0,84 M na 0,85 M dok je MTOW ostala ista. Izbor motora isti kao i na -200 seriji osim što je [[General Electric]] umjesto [[CF6-50E2]] ponudio [[CF6-80C2B1]] [[Mlazni motor|mlazne motore]].<ref name="Boe_747_classics"/> :Prvi naručitelj 747-300 u lipnju 1980. bio je [[Swissair]]<ref>[http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html "Seven Series"], The Boeing Company</ref>., prvi let inačica ima [[5. 10.|5. listopada]] [[1982]]. a redovni servis započinje [[23. 3.|23. ožujka]] [[1983]].<ref name="B747_milest"/> Osim putničke, dostupne su i 747-300M s istim kapacitetom tereta u stražnjem dijelu glavne palube kao i na-200M, ali s produženom gornjom palubom može prevesti više putnika<ref>[http://www.zap16.com/civ%20fact/civ%20B747-300.htm "747-300"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051023231238/http://www.zap16.com/civ%20fact/civ%20B747-300.htm |date=2005-10-23 }}, Zap16.com</ref>. 747-300SR je inačica kratkog dometa za prijevoz više putnika na kraćim relacijama. Japan Airlines koriste ove inačice zrakoplova s više od 600 sjedećih mjesta. Boeing nikada nije pokrenuo novu Cargo inačicu 747-300, ali su se neki putnički avioni počevši od 2000. godine modificirali za prijevoz tereta<ref>[http://www.boeing.com/news/releases/2000/photorelease/photo_release_001017b.html "Boeing Delivers First 747-300 Special Freighter To Atlas Air"], The Boeing Company</ref>. :Ukupno je isporučeno 81 zrakoplov, 56 za putnički prijevoz, 21-300M i 4-300SR inačice<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html "Technical Specifications -- 747 Classics"], The Boeing Company. Retrieved: [[11. 7.|11. srpnja]] [[2008]].</ref>. Proizvodnju 747-300 uskoro zamjenjuje pokretanje izrade modernijeg 747-400 u [[1985]]. godini, samo dvije godine nakon što je -300 ušao u servis<ref>Lawrence and Thornton 2005</ref>. Zadnji 747-300 bio je isporučen [[Sabena|Sabeni]] u rujnu 1990.<ref name="Boe_747_classics"/><ref>[http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html "Seven series"], The Boeing Company</ref> Danas su mnogi -300 zrakoplovi još uvijek u zraku, bez obzira na znatan gubitak interes među velikim prijevoznicima koji su zamijenili 747-300 s 747-400. Prijevoznici koji i dalje koriste -300 su [[Air India]], [[Japan Airlines]], [[Qantas]] i [[Saudi Arabian Airlines]]. === 747-400 === :747-400 je modernizirani model s povećanim doletom. Raspon krila uvećan je za 1,8 m, na vrhovima krila ugrađeni su "wingleti" od 1,8 m s kojima je poboljšana učinkovitost goriva za 4% u odnosu na prethodne inačice 747<ref>[http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=11839&page=33 ''Assessment of Wingtip Modifications to Increase the Fuel Efficiency of Air Force Aircraft''], National Academies Press, 2007, p.33.</ref>. [["Glass cockpit" pilotska kabina]] opremljena je s EFIS sustavom te je dizajnirana za dva člana posade. Korištenjem elektronike smanjio se broj brojčanika, mjernih instrumenata i raznih birača sa 971 na 365. U rep su ugrađeni spremnici za gorivo, preinačeni su motori i ugrađen je novi interijer. Dodatno gorivo omogućilo je kompanijama veliki dolet bez dodatnog slijetanja za njegovu nadopunu. -400 je ponuđen kao putnički (400), teretni (400F), kombinirani teretno-putnički (400C), za domaći promet (400D), s proširenim kapacitetom putnika (400ER) i teretna inačica velikog doleta (400ERF). Teretna inačica nema produženu gornju palubu<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400f_back.html "Boeing 747-400 Freighter Family"], The Boeing Company</ref>. 747-400D je predviđena za operacije kratkog doleta i ne uključuju winglete, ali se oni mogu naknadno ugraditi<ref>[http://www.jal.com/en/press/1998/111901/111901.html "Japan Airlines To Receive 100th Boeing 747 Aircraft"], Japan Airlines, [[19. 11.|19. studenog]] [[1998]].</ref>. :Putnička inačica ušla je u uporabu u veljači [[1989]]. s ''Northwest Airlinesom'' na relaciji [[Minneapolis]]-[[Phoenix]]<ref name="norris_p88"/>, "kombi" inačica počinje letjeti u rujnu [[1989]]. s [[KLM]]-om, [[Cargolux]] počinje letjeti s teretnom inačicom u studenom [[1993]]., 747-400ERF kreće u listopadu [[2002]]. a 747-400ER [[Qantas]] počinje koristiti u studenom 2002.<ref name="Boeing 747-400ER">[http://www.boeing.com/commercial/747family/lr_back/index.html "Boeing 747-400ER Family"], The Boeing Company. Retrieved: [[16. 10.|16. listopada]] [[2007]].</ref> Qantas je i jedini naručitelj putničke inačice iz ove serije. :Posljednja putnička inačica 747-400 isporučena je u travnju [[2005]]. Boeing je u ožujku 2007. objavio odustajanje od daljnje proizvodnje putničkog modela -400<ref name=747passend>Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/307716_boeing16.html "747-400 passenger is no more"], ''Seattlepi.com'', [[17. 3.|17. ožujka]] [[2007]].</ref>. Do listopada 2007. isporučeno je ukupno 670 aviona ove serije <ref>[http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527 "Commercial orders"], The Boeing Company</ref>. ==== 747 LCF Dreamlifter ==== ::747-400 Dreamlifter <ref>[http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 "Cargo freighter"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220195627/http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 |date=2009-02-20 }}, The Boeing Company.</ref> (izvorno nazvan "Veliki transporter 747" (eng. '''L'''arge '''C'''argo '''F'''reighter –LCF) <ref name="evergreen_july07">[http://www.evergreenaviation.com/p_releases/072007.html "Evergreen Aviation press releases"], Evergreen Aviation, [[20. 7.|20. srpnja]] [[2007]].</ref>) je Boeingova modifikacija postojećeg 747-400s za potrebe prijevoza velikih sastavnih dijelova [[Boeing 787|Boeinga 787]] na završnu montažu u tvornicu Everett, Washington. Izmjene na 747-400s dovršila je ''Evergreen Aviation Technologies Corporation'' u ''Dreamliftersu'' u [[Tajvan]]u. Zrakoplov je svoj prvi let imao [[9. 9.|9. rujna]] [[2006]].<ref name="bca_20060909_first_flight">[http://www.boeing.com/commercial/news/2006/q3/060909a_nr.html "Boeing 747 Large Cargo Freighter Completes First Flight"], The Boeing Company, [[9. 9.|9. rujna]] [[2006]].</ref> Dreamlifter samo su namijenjene za transport je pod-sklopova za Boeing 787.<ref>McCue, Dan. [http://www.charlestonbusiness.com/pub/13_11/news/9511-1.html "Dreamlifter to become fixture in Lowcountry sky"]{{Dead link|date=December 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Charleston Regional Business Journal'', [[28. 5.|28. svibnja]] [[2007]].</ref> Jedina namjena ovog zrakoplova je prijevoz boeingovih dijelova i prijevoz putnika nije dozvoljen.<ref>[http://www.boeing.com/news/releases/2007/q2/070604a_pr.html "Boeing 747 Dreamlifter Achieves FAA Certification"], The Boeing Company, [[4. 6.|4. lipnja]] [[2007]].</ref> Izrađeno je dva zrakoplova a naručena su još dva.<ref name="evergreen_july07"/> === 747-8 === :Boeing je najavio novi model 747-8 (prije pokretanja nazivan "Napredni 747") [[14. 11.|14. studenog]] [[2005]]., koji će se koristiti isti motor i tehnologiju kao B-787. Osnovni zahtjevi novog dizajna su smanjenje buke, veća ekonomičnost i ekološka prihvatljivost. 747-8 je proširen i produžen (za 5,6 m) kako bi mogao primiti više korisnog tereta s čime u dužini premašuje [[Airbus A340]]-600 <ref>Steinke, Sebastian. [http://flug-revue.rotor.com/FRheft/FRHeft06/FRH0601/FR0601f.htm "Boeing launches 747-8"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410042129/http://flug-revue.rotor.com/FRheft/FRHeft06/FRH0601/FR0601f.htm |date=2009-04-10 }}, ''Flug Revue'', January 2006.</ref>. Putnčka inačica označena s ''747-8 Intercontinental'' ili '''747-8I''', moći će se povesti i do 467 putnika u konfiguraciji 3-klase i letjeti više od 15.000 km brzinom od 0,855M. Kao je avion razvijan na osnovi 747-400, nije potrebna značajnija obuka osoblja a međusobno dijele niz rezervnih dijelova <ref>Norris, G. [http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aviationdaily&id=news/BOE11077.xml "Boeing freezes the 747-8I design"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117154449/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aviationdaily&id=news%2FBOE11077.xml |date=2012-01-17 }},''Aviation Week'', 2007.</ref>. Početak redovnog korištenja 747-8I očekuje se u [[2010]]. godini<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3078/is_200701/ai_n18808130 "Lufthansa launches 747-8I"], ''Air Transport World''.</ref>. U ponudi su teretna inačica 747-8F dizajnirana na osnovi 747-400ERF koja može primiti 154 tona tereta. To je 16 posto više korisnog tereta od one na 747-400F. Utovariti se može sedam dodatnih standardnih Cargo kontejnera. Početak redovnog korištenja 747-8F zakazana je za [[2009]]. godinu <ref> [http://www.deagel.com/Freighters/Boeing-747-8F_a000202006.aspx "Boeing 747-8 Freighter"], Deagel.</ref>. :Do prosinca 2007., 78 kompanija naručilo je Boeing 747-8F: ''Cathay Pacific'' (10), ''Atlas Air'' (12), ''Nippon Cargo Airlines'' (14), ''Cargolux'' (13), ''Emirates SkyCargo'' (10), ''Volga - Dnepr'' (5), ''Guggenheim Aviation Partners'' (4) i ''Korean Air'' (5). Ukupno 25 kompanija predali su naruđbe za Boeing 747-8I: 5 iz'' Boeing Business Jeta'' i 20 iz ''Lufthanse''<ref>[http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527], The Boeing Company</ref>. == Nesreće i incidenti == Do srpnja [[2008]]., dogodilo se ukupno 47 nezgoda 747<ref>[http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 Boeing 747 hull-loss occurrences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824020018/http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 |date=2017-08-24 }}, ''Aviation-Safety.net'', [[7. 7.|7. srpnja]] [[2008]].</ref> u kojima je živote izgubilo 3707 osoba<ref>[http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 Boeing 747 Accident Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824013435/http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 |date=2017-08-24 }}, ''Aviation-Safety.net'', [[5. 12.|5. prosinca]] [[2007]].</ref>. Za vrlo malo padova krive se greške u izradi i zamoru materijala 747. Jedne od većih nesreća su: *[[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] koja se dogodila greškom pilota, kontrole zračnog prometa (ATC) i pogrešci u komunikaciji. * JAL ov 747-SR46 srušio se nakon nepropisnog servisa zrakoplova. * Na United Airlines-ovom 747-122 došlo je do eksplozivne dekompresije radi neispravnih Cargo-vrata, nakon čega je uslijedila zamjena svih sličnih ugrađenih vrata. * B747-230B koreanskog prevozitelja oborio je 1983. sovjetski presretač. * TWA 747-100 kompanije TWA eksplodirao je u zračnom prostoru iznad Atlantika 17. srpnja 1996. Do eksplozije je došlo najvjerojatnije radi zapaljenja para u centralnom spremniku goriva uzrokovano kvarom na elektroinstalaciji. == Usporedba == {| style="text-align: center; font-size:100%; color:black" |- bgcolor="#87CEEB" ! Mjere||747-100||747-200B||747-300||747-400<br />747-400ER||747-8I |-bgcolor="#EEEEEE" |Posada pilotske kabine||colspan="3"|Tri||colspan="2"|Dva |-bgcolor="#EEEEEE" |Kapacitet sjedala||colspan="3"|452(2 klase)<br />366 (3 klase)||524 (2 klase)<br />416 (3 klase)||467 (3 klase) |-bgcolor="#EEEEEE" |Dužina||colspan="4"|70,6 m||76,4 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Raspon krila||colspan="3"|59,6 m||64,4 m||68,5 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Visina||colspan="3"|19,3 m||19,4 m||19,4 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Težina (prazni zrakoplov)||162.400&nbsp;kg||174.000&nbsp;kg||178.100&nbsp;kg||178.756&nbsp;kg <br />'''ER:''' 184.600&nbsp;kg||185.972&nbsp;kg |-bgcolor="#EEEEEE" |MTOW||333.390&nbsp;kg||colspan="2"|377.842&nbsp;kg||396.890&nbsp;kg<br />'''ER:''' 412.775&nbsp;kg||439.985&nbsp;kg |-bgcolor="#EEEEEE" |Brzina krstarenja <br />(na visini 35.000&nbsp;ft||colspan="3"|895&nbsp;km/h||913&nbsp;km/h <br />'''ER:''' 918&nbsp;km/h||918&nbsp;km/h |-bgcolor="#EEEEEE" |Maksimalna brzina||colspan="3"|945&nbsp;km/h||977&nbsp;km/h|| |-bgcolor="#EEEEEE" |Dužina uzlijetanja s MTOW||colspan="2"|3.190 m||3.320 m||3.018 m <br />'''ER:''' 3.090 m||3.090 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Dolet punog zrakoplova||9.800&nbsp;km||12.700&nbsp;km||12.400&nbsp;km||13.450&nbsp;km <br />'''ER:''' 14.205&nbsp;km||14.815&nbsp;km |-bgcolor="#EEEEEE" |Kapacitet goriva||183.380 l||colspan="2" 199.158 l||216.840 l <br />'''ER:''' 241.140 l||243.120 l|| |-bgcolor="#EEEEEE" |} </div> == Isporuke == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2008 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2007 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2006 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2005 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2004 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2003 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2002 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2001 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2000 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1999 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1998 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1997 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1996 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1995 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1994 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1993 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1992 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1991 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1990 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1989 |- | 6 |16 |14 |13 |15 |19 |27 |31 |25 |47 |53 |39 |26 |25 |40 |56 |61 |64 |70 |45 |- |----- <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1988 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1987 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1986 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1985 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1984 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1983 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1982 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1981 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1980 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1979 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1978 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1977 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1976 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1975 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1974 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1973 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1972 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1971 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1970 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1969 |- |24 |23 |35 |24 |16 |22 |26 |53 |73 |67 |32 |20 |27 |21 |22 |30 |30 |69 |92 |4 |- |} == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Boeing 747}} * [http://www.newairplane.com/747e-brochure/ Boeing 747-8 e-brochure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705221239/http://www.newairplane.com/747e-brochure/ |date=2008-07-05 }} * [http://www.boeing.com/commercial/747family/index.html Boeing 747 product page] * [http://www.flightglobal.com/articles/2007/06/03/216270/boeing-747-aircraft-profile.html Boeing 747 profile on FlightGlobal.com] {{Avioni Boeing}} [[Kategorija:Boeing]] [[Kategorija:Putnički avioni]] 4i4wted1cbm76l3rmnaut4iealre9sj Autorsko pravo u Sjedinjenim Američkim Državama 0 30895 42600222 42326926 2026-05-18T15:35:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600222 wikitext text/x-wiki Američki zakon o autorskom pravu proizlazi iz američkog ustava, članka 8. koji glasi {{izdvojeni citat|The Congress shall have Power...To promote the Progress of Science...by securing for limited Times to Authors...the exclusive Right to their respective Writings...}} Slobodno prevedeno: "Kongres ima vlast da... promiče napredak znanosti...tako da omogući na ograničeno vrijeme autorima ... isključivo pravo za svoja pisanja ..." Ključni američki zakoni o autorskim pravima: * [[Copyright Act of 1790]] * [[Copyright Act of 1976]] * [[Sonny Bono Copyright Term Extension Act|Sonny Bono Copyright Term Extension Act of 1998]] * [[Digital Millennium Copyright Act|Digital Millennium Copyright Act of 1998]] * [[Family Entertainment and Copyright Act|Family Entertainment and Copyright Act of 2005]] == Vanjske veze == * [http://lcweb.loc.gov/copyright/ Ured za autorska prava u SAD]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Prijava i pretraga za autorskih prava * [http://arl.cni.org/info/frn/copy/timeline.html Vremenska Linija zakona za autorska prava u SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030210111402/http://arl.cni.org/info/frn/copy/timeline.html |date=2003-02-10 }} Historija zakona za autorska prava u SAD [[Kategorija:Autorsko pravo]] 0p863wh56dr7yq94ymekoea11075n9r Benzin 0 31677 42600291 42552177 2026-05-18T22:05:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600291 wikitext text/x-wiki {{slično}} [[File:Gasoline in mason jar.jpg|thumb|Benzin u tegli od 700 mililitara (24 amer. fluidne unce)]] [[File:GasStationHiroshima.jpg|thumb|Benzinska stanica u [[Hirošima|Hirošimi]], Japan]] [[File:Sisak oil refinery1.JPG|thumb|Postrojenja Rafinerije nafte u [[Sisak|Sisku]], Hrvatska]] '''Benzin''' je providna iz [[petroleum]]a izvedena [[zapaljiva tečnost]] korištena primarno kao [[gorivo]] u većini [[motor sa unutrašnjim sagorijevanjem|motora sa unutrašnjim sagorijevanjem]] koji se [[motor s paljenjem od iskre|pale od iskre]]. Sastoji se većinom od [[organsko jedinjenje|organskih jedinjenja]] do kojih se dolazi [[frakciona destilacija|frakcionom destilacijom]] petroleuma; poboljšava se raznim [[aditivi za benzin|aditivima]]. U prosjeku, iz [[barel<!-- nafte-->|barela]] očvrsnute [[nafta|nafte]] od 160 litara može da se dobije oko 72 litra benzina nakon procesiranja u [[naftna rafinerija|naftnoj rafineriji]], u zavisnosti od [[:en:crude oil assay|''COA''-a]] i toga koji drugi rafinirani proizvodi se takođe ekstraktuju.<ref>{{cite web|url=https://www.eia.gov/energyexplained/index.cfm?page=gasoline_home|title=Gasoline—a petroleum product|author=<!--Not stated-->|date=12. 8. 2016|website=U.S Energy Information Administration website|publisher=U.S Energy Information Administration|accessdate=15. 5. 2017|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170524145355/https://www.eia.gov/Energyexplained/index.cfm?page=gasoline_home|archivedate=24. 5. 2017}}</ref> Karakteristika određene smjese benzina za otpor preranom paljenju (što izaziva [[kuckanje motora|kuckanje]] i smanjuje efikasnost kod [[reciprokativni motori|reciprokativnih motora]]) mjeri se njegovim [[oktanski rejting|oktanskim rejtingom]]. [[Tetraetilno olovo]] i druga olovna jedinjenja, nekada uveliko korištena za povećavanje oktanskih rejtinga, ne koriste se više osim u avijaciji,<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/business/business-news/leaded-gas-was-phased-out-25-years-ago-why-are-n1264970|title=Why small planes still use leaded fuel decades after phase-out in cars|website=[[NBC News]]|accessdate=2. 6. 2021|archivedate=2. 6. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210602213708/https://www.nbcnews.com/business/business-news/leaded-gas-was-phased-out-25-years-ago-why-are-n1264970|deadurl=no}}</ref> uz primjenu za ''off-road'' trke i auto trke.<ref>{{Cite web | url = https://www.sunocoracefuels.com/tech-article/race-fuel-101-lead-leaded-racing-fuels#:~:text=For%20racing%20fuels%2C%20lead%20is,a%20very%20effective%20octane%20booster. | title = Race Fuel 101: Lead and Leaded Racing Fuels | accessdate = 30. 7. 2020 | archivedate = 25. 10. 2020 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20201025013618/https://www.sunocoracefuels.com/tech-article/race-fuel-101-lead-leaded-racing-fuels#:~:text=For%20racing%20fuels%2C%20lead%20is,a%20very%20effective%20octane%20booster. | deadurl = no }}</ref> Ostale hemikalije se često dodaju benzinu da se poboljša hemijska stabilnost i performansne karakteristike, kontroliše [[korozivnost]] i omogući čišćenje gorivnog sistema. Benzin može sadržavati hemikalije s [[kisik]]om kao što je [[etanol]], [[MTBE]] ili [[ETBE]] – radi pospješivanja [[sagorijevanje|sagorijevanja]]. Benzin se može naći u [[okolina|okolini]] (nesagoren), i kao [[tečnost]] i kao [[para]], od curenja i grešaka pri proizvodnji, transportu i isporuci (npr. spremnici za čuvanje ispod [[benzinska pumpa|benzinskih pumpi]]). Kao primjer ulaganja napora za kontrolisanje takvih curenja, mnogi podzemni spremnici za čuvanje benzina potrebno je da budu podložni složenim mjerama za detekciju i sprečavanje curenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.epa.gov/ust/preventing-and-detecting-underground-storage-tank-ust-releases|title=Preventing and Detecting Underground Storage Tank (UST) Releases|publisher=United States Environmental Protection Agency|language=en|accessdate=14. 11. 2018|date=13. 10. 2014|archivedate=10. 12. 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201210005946/https://www.epa.gov/ust/preventing-and-detecting-underground-storage-tank-ust-releases|deadurl=no}}</ref> Benzin sadrži [[karcinogen]]e.<ref>{{cite web|url=http://cfpub.epa.gov/ncea/cfm/recordisplay.cfm?deid=36176#Download|title=Evaluation of the Carcinogenicity of Unleaded Gasoline|work=epa.gov|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100627032708/http://cfpub.epa.gov/ncea/cfm/recordisplay.cfm?deid=36176#Download|archivedate=27. 6. 2010}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Mehlman|first1=MA|title=Dangerous properties of petroleum-refining products: carcinogenicity of motor fuels (gasoline).|journal=Teratogenesis, Carcinogenesis, and Mutagenesis|date=1990|volume=10|issue=5|pages=399–408|pmid=1981951|doi=10.1002/tcm.1770100505}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Baumbach|first1=JI|last2=Sielemann|first2=S|last3=Xie|first3=Z|last4=Schmidt|first4=H|title=Detection of the gasoline components methyl tert-butyl ether, benzene, toluene, and m-xylene using ion mobility spectrometers with a radioactive and UV ionization source.|journal=Analytical Chemistry|date=15. 3. 2003|volume=75|issue=6|pages=1483–90|pmid=12659213|doi=10.1021/ac020342i}}</ref> Gorenje jednog litra emituje oko 2,3 kilograma [[Ugljen-dioksid|CO<sub>2</sub>]], [[Staklenički plinovi|stakleničkog gasa]], što ima (negativan) uticaj na [[klima|klimu]] ''(v. [[:en:human-caused climate change]])''.<ref>{{Cite web|url=https://www.econology.info/Emissions-co2-liter-fuel-gasoline-or-diesel-gpl/#:~:text=One%20liter%20of%20gasoline%20that%20weighs%200%2C74%20kg,8%20%2B%202%29%20%3D%20114%20grams%20%2F%20mole|title=Releases or emission of CO2 per Liter of fuel (Gasoline, Diesel, LPG)|date=7. 3. 2008|accessdate=30. 7. 2021|archivedate=1. 8. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210801054030/https://www.econology.info/Emissions-co2-liter-fuel-gasoline-or-diesel-gpl/#:~:text=One%20liter%20of%20gasoline%20that%20weighs%200%2C74%20kg,8%20%2B%202%29%20%3D%20114%20grams%20%2F%20mole|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |url=https://climate.nasa.gov/ |title=Global Climate Change: Vital Signs of the Planet |publisher=NASA |accessdate=16. 9. 2021 |deadurl=no |archivedate=11. 4. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190411121502/https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/8/2/024024 }}</ref> ==Etimologija== Naziv benzina se u većini jezika izvodi od riječi [[benzen]]. Na [[perzijski jezik|perzijskom jeziku]] to je ''بنزین'' (benzin), na [[ruski jezik|ruskom]] ''бензин'' (benzin), na [[italijanski jezik|italijanskom]] ''benzina'' (benzina), na [[indonežanski jezik|indonežanskom]] ''bensin'' (benzin). U Argentini, Urugvaju i Paragvaju, kolokvijalno ime ''nafta'' izvodi se iz hemijskog termina [[napta]] (ligroin).<ref>{{cite web|url=http://www.spanishdict.com/translate/nafta|title=Nafta in English – Spanish to English Translation|work=SpanishDict|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100206210120/http://www.spanishdict.com/translate/nafta|archivedate=6. 2. 2010|accessdate=2. 3. 2010}}</ref> == Historija == Prvi motori sa unutrašnjim sagorijevanjem pogodni za upotrebu u transportu, [[Oto motor]]i, razvijani su u Njemačkoj tokom posljednje četvrtine 19. vijeka. Gorivo za ove rane motore bio je relativno volatilan [[hidrokarbon]] dobijan iz [[rudnički gas|rudničkog gasa]]. Ima [[tačka ključanja|tačku ključanja]] od oko 85&nbsp;°C (185&nbsp;°F) /[[n-oktan|''n''-oktan]] ključa na oko 40&nbsp;°C više) i bio je relativno odgovarajući za prve [[karburator]]e (evaporatori, ''isparivači''). Razvoj karburatora sa sprej-mlaznicom omogućio je upotrebu manje volatilnih goriva. Dalja poboljšanja efikasnosti motora bili su pokušaji pri većim [[odnos kompresije|odnosima kompresije]], ali većina prvih pokušaja onemogućena je preranom eksplozijom goriva ([[kuckanje motora]]). Godine 1891, [[Šukovljev proces pucanja]] postao je prva svjetska komercijalna metoda za razlaganje teških hidrokarbona u čvrsto/očvrsnuto ili zgušnjeno gorivo za povećanje postotka lakših proizvoda koji mogu da se porede sa jednostavnom destilacijom. ===1903–1914=== Evolucija u dolasku do benzina pratila je evoluciju [[nafta|nafte]] kao dominantnog izvora [[energija|energije]] u [[industrijalizam|industrijalističkom]] svijetu. Prije [[Prvi svjetski rat|I svjetskog rata]], Britanija je bila svjetska najveća industrijska sila i zavisila je od svoje mornarice za zaštitu dostavljanja sirovih materijala [[brod]]ovima od [[kolonija]]. Njemačka je takođe industrijalistička i, kao i Britanija, nema mnogo prirodnih resursa koji bi se dostavljali brodom u matičnu državu. Do 1890-ih, Njemačka je počela da teži ka politici globalne prominencije i počela je da radi na osnivanju mornarice kako bi se nadmetala s Britanijom. [[Ugalj]] je bilo gorivo korišteno za rad ovih mornarica. Iako je i Britanija i Njemačka imala prirodne rezerve uglja, novi razvoji na polju industrije s naftom kao gorivom za brodove izmijenili su situaciju. Brodovi pokretani ugljem bili su taktička slaboća jer su procesi utovara uglja bili ekstremno spori i prljavi, ostavljajući brod izložen napadu; usljed nepouzdanih zaliha uglja u međunarodnim lukama, putovanja na duge udaljenosti bila su nepraktična. Napreci u obradi petroleuma-nafte uskoro su doveli do toga da se mornarice u svijetu prebace na naftu, ali Britanija i Njemačka imale su vrlo malo domaćih rezerva nafte.<ref>Daniel Yergen, ''The Prize, The Epic Quest for Oil, Money & Power'', Simon & Schuster, 1992, pp. 150–63.</ref> Britanija je na kraju riješila svoju mornaričku zavisnost o nafti osiguravajući naftu putem Kraljevske holandske ljuske i Anglo-perzijske naftne kompanije, čime je određeno odakle i koje kvalitete će benzin biti dopreman. Tokom ranog perioda u razvoju motora s benzinom, letjelice su bile primorane da koriste benzin motornih vozila pošto avionski benzin još nije postojao. Ova rana goriva su nazivana terminom ’direktno pokretajući’ ({{jez-en|straight-run}}, strejt-ran) benzini i bili su nusproizvodi od destilacije jedinstvene sirove nafte za proizvodnju [[kerozin]]a, što je bio principalni proizvod tražen za gorenje u [[kerozinske lampe|kerozinskim lampama]]. Proizvodnja benzina nije pretekla proizvodnju kerozina do 1916. godine. Najraniji direktno pokretajući benzini bili su rezultat [[destilacija|destilacije]] istočne sirove nafte i nije bilo miješanja destilata od različitih uzoraka nafte. Kompozicija ovih ranih goriva bila je nepoznata i kvalitet je varirao uveliko jer sirova nafta iz različitih naftnih polja rezultovala je različitim mješavinama hidrokarbona u različitim odnosima. Efekti na motor koje izaziva nepravilno sagorijevanje ([[kuckanje motora]] i [[prerano iskrenje]]) zbog inferiornih goriva nisu još uvijek bili identifikovani, a kao rezultat nije bilo rangiranja benzina na polju otpornosti nepravilnom sagorijevanju. Opšta specifikacija po kojoj su mjereni rani benzini bila je po [[specifična gravitacija|specifičnoj gravitaciji]] preko [[Bomova skala|Bomove skale]] i kasnije [[volatilnost (hemija)|volatilnosti]] (tendencija za isparavanje).{{pojasniti}} Do 1910. godine, povećana proizvodnja automobila i rezultantno, povećanje potrošnje benzina, doveli su do veće potrebe za benzinom. Takođe, elektrifikacija u porastu dovela je do pada u potražnji za kerozinom, što je dovelo do problema opskrbe. Činilo se da je cvjetajuća naftna industrija zarobljena u preprodukciji kerozina i niskoj proizvodnji benzina. Rješenje se javilo 1911. godine kada je unapređenjem [[Bartonov proces|Bartonovog procesa]] omogućeno [[termalno pucanje]] sirovih naftnih ruda, što je dovelo do povećanog dobijanja benzina od težih hidrokarbona. Ovo je kombinovano s ekspanzijom stranih tržišta za izvoz viškova kerozina koje domaći marketi više nisu trebali. Ovi novi termalno oštećeni benzini, kako se vjerovalo, nisu imali štetnih efekata i dodavani su strejt-ran benzinu. Takođe, bila je prisutna praksa miješanja teških i lakih destilata radi postizanja Bomovog očitanja i kolektivno je nazivano ’blendiranim’ („smiješanim”) benzinom.<ref name="Matthew Van Winkle 1944, pp. 1">Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, pp. 1–4.</ref> Postepeno, volatilnost je dovela do pretenzije Bomovog testa. Najkasnije juna 1917. godine, ''[[Standard Oil]]'' (najveći rafiner sirove nafte u SAD-u u to vrijeme) izjavio je da je najvažnije svojstvo benzina bila njegova volatilnost.<ref>{{Cite book|url = https://books.google.com/books?id=bKo7AQAAMAAJ&pg=PA2|title = Farm Implements|publisher = Farm Implement Publishing Company|year = 1917|accessdate = 9. 11. 2019|archivedate = 29. 1. 2020|archiveurl = https://web.archive.org/web/20200129203450/https://books.google.com/books?id=bKo7AQAAMAAJ&pg=PA2|deadurl = no}}</ref> Procjenjuje se da je rejting-ekvivalent ovih strejt-ran benzina varirao od 40 do 60 i da je „haj-test” ({{jez-en|High-Test}}), ponekad nazivan „fajting grejdom” ({{jez-en|fighting grade}}), vjerovatno bio otprilike 50 do 65 (okt.).<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 10.</ref> ===I svjetski rat=== Prije uplitanja SAD-a u [[Prvi svjetski rat|I svjetski rat]], evropski Saveznici koristili su goriva izvedena iz sirove nafte dobijene na [[Borneo|Borneu]], [[Java|Javi]] i [[Sumatra|Sumatri]], što je rezultovalo zadovoljavajućim performansom njihovih vojnih vazduhoplovnih snaga. Kada se SAD priključio ratu u aprilu 1917. godine, postao je glavni opskrbljivač avijacijskog benzina za Saveznike; smanjenje u performansu motora je primijećeno.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=lo9TAAAAMAAJ&pg=GBS.PA575 |page=569 |title=Development of Aircraft Engines: Two Studies of Relations Between Government and Business |last1=Schlaifer |first1=Robert |year=1950 |accessdate=4. 9. 2020 |archivedate=31. 1. 2021 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210131232203/https://books.google.com/books?id=lo9TAAAAMAAJ&pg=GBS.PA575 |deadurl=no }}</ref> Uskoro, zaključeno je da su goriva za motorna vozila nezadovoljavajuća i za avijaciju, a nakon gubitka nekoliko borbenih aviona, pažnja je usmjerena ka kvalitetu korištenog benzina. Kasnije, testni letovi sprovođeni 1937. godine pokazali su da je oktanska redukcija od 13 ''poena'' smanjila performans motora i do 20 posto i povećala uzletnu distancu do 45 posto.<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 252</ref> Ako bi došlo do nepravilnog sagorijevanja, motor bi izgubio dovoljno snage tako da je let u tom slučaju nemoguć. 2. avgusta 1917. godine, Biro rudnika SAD-a ugovorio je proučavanje goriva za letjelice, u saradnji sa avijacijskim ogrankom [[Signalni korpus američke vojske|Signalnog korpusa američke vojske]], a opšta istraživanja dovela su do saznanja da nikakvi pouzdani podaci nisu postojali (o odgovarajućim gorivima za letjelice). Kao rezultat, letački testovi počeli su da se izvode u Langliju, Mekuku i Rajtu, radi određivanja kako će različite vrste benzina imati učinak u određenim uslovima. Ovi testovi pokazali su da kod određenih letjelica, benzin za motorna vozila ima performansu kao i haj-test, ali kod drugih tipova rezultuje pregrijavanjem motora. Takođe je otkriveno da benzin dobijen prerađivanjem sirove nafte na aromatičnoj i napteničkoj bazi, iz [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Južni Teksas|Južnog Teksasa]] i [[Venecuela|Venecuele]], rezultuje glatkim radom motora. Ovi testovi imali su za rezultat nastanak prvih vladinih specifikacija za motorni benzin (avijacijski benzini imaju iste specifikacije kao i motorni benzini); ovo se desilo potkraj 1917. godine.<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 3.</ref> ===SAD, 1918–1929=== Dizajneri motora znali su da se, prema [[Oto ciklus]]u, snaga i efikasnost povećavaju s kompresionim odnosom, ali iskustvo s prvim nađenim benzinom tokom I svjetskog rata pokazala su da veći odnosi kompresije povećavaju rizik nepravilnog sagorijevanja, što rezultuje malom snagom i malom efikasnošću te pregrijavanjem motora koje može da izazove ozbiljna oštećenja. U cilju kompenzacije za ova loša goriva, prvi motori koristili su niske kompresione odnose, što je zahtijevalo relativno velike i time teške motore sa ograničenom snagom i efikasnošću. [[Braća Rajt]] su se bavila ispitivanjem motora; prvi benzinski motor s kojim su radili imao je kompresioni odnos oko 4,7 prema 1 i isti je razvijao samo 12 [[konjska snaga|konjskih snaga]] (8,9 kilo[[vat]]a) i bio zapremine 201 kubni [[inč]] (3.290 kubnih centi[[metar]]a) i mase 82 kilo[[gram]]a (180 [[funta (masa)|funti]]).<ref>{{Cite web | url=http://www.wright-brothers.org/Information_Desk/Just_the_Facts/Engines_&_Props/1903_Engine.htm | title=1903 Wright Engine | accessdate=25. 1. 2022 | archivedate=4. 7. 2018 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20180704220455/http://www.wright-brothers.org/Information_Desk/Just_the_Facts/Engines_%26_Props/1903_Engine.htm | deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite web | url=https://www.scribd.com/document/111256746/Evaluation-of-Wright-Flyer-s-Engine | title=Evaluation of Wright Flyer's Engine &#124; Internal Combustion Engine &#124; Vehicle Parts | accessdate=16. 6. 2018 | archivedate=28. 7. 2020 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20200728070600/https://www.scribd.com/document/111256746/Evaluation-of-Wright-Flyer-s-Engine | deadurl=no }}</ref> Ovo je bio problem za dizajnere letjelica; za potrebe avijacijske industrije treba se tražiti gorivo koje se može koristiti za motore više kompresije. Između 1917. i 1919. godine, količina benzina koja je prošla fenomen termalnog pucanja gotovo se uduplala.{{pojasniti}} Takođe, upotreba {{ill|prirodni benzin|en|Natural gasoline|lt=prirodnog benzina}} povećala se uveliko. Tokom ovog perioda, mnoge američke savezne države uvele su specifikacije za motorni benzin; nijedna nije bila pozitivna i bili su nezadovoljni s jedne tačke gledišta ili druge. Veći rafineri nafte počeli su specificirati [[zasićena i nezasićena jedinjenja|nezasićeni]] materijalni procent (produkti s termalnim pucanjem izazvali su ’[[#Stabilizatori goriva|{{jez|en|gumming}}]]’ i pri upotrebi i u skladištima, dok su nezasićeni hidrokarboni više reaktivni i teže da se kombinuju s nečistoćama što opet vodi fenomenu ’{{jez|en|gumming}}’). Godine 1922, Vlada SAD-a objavila je prve specifikacije za benzin za upotrebu u avijaciji (dva stepena su označena kao ’{{jez|en|Fighting}}’ i ’{{jez|en|Domestic}}’; testirala se tačka ključanja, boja, sadržaj [[sumpor]]a i dr.; za automobile je bio stepen ’{{jez|en|Motor}}’). Iz jednog od testova došlo se do zaključka da treba ukinuti iz upotrebe benzin koji je prošao fenomen termalnog pucanja (ovime se benzin za avijaciju prestao koristiti i vraćena je u upotrebu strejt-ran napta i/ili smjesa strejt-ran napte i visoko tretirane napte koja je prošla fenomen termalnog pucanja. Ova situacija je trajala do 1929. godine (deset godina).<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, pp. 6–9.</ref> Automobilska industrija reagovala je na povećanje upotrebe benzina koji je prošao fenomen termalnog pucanja negativno. Termalno pucanje stvorilo je velike količine i [[olefin|monoolefina]] i [[diolefin]]a (nezasićeni hidrokarboni), što je povećalo rizik od fenomena ’{{jez|en|gumming}}’.<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 74.</ref> Isto tako, volatilnost se smanjivala do tačke da gorivo ne isparava i lijepi se za [[svjećica|svjećice]] tako ih oštećujući; ovo onemogućava pokretanje automobila iz prvog pokušaja i težak rad zimi, kao i trošenje zidova cilindra (osim klipova i prstenova)...<ref>{{cite book |doi=10.4271/200017 |page=346 |chapter=Adapting Engines to the Use of Available Fuels |title=SAE Technical Paper Series |volume=1 |year=1920 |last1=Vincent |first1=J. G. }}</ref><!-- U jednom žurnalu piše /prevod/: „za višecilindarski motor automobila visoke cijene razrjeđuje se nafta u kućištu radilice i do 40 posto na putu od 200 milja, kako pokazuje analiza nafte u posudi za naftu”.<ref>{{cite journal |first=Joseph E. |last=Pogue |title=The Engine-Fuel Problem |journal=The Journal of the Society of Automotive Engineers |date=sept. 1919 |page=232 |url=https://play.google.com/store/books/details?id=Gcg6AQAAMAAJ&rdid=book-Gcg6AQAAMAAJ&rdot=1 |accessdate=18. 6. 2018 |archivedate=28. 7. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200728070608/https://play.google.com/store/books/details?id=Gcg6AQAAMAAJ&rdid=book-Gcg6AQAAMAAJ&rdot=1 |deadurl=no |quote=...on a multi-cylinder engine in a high-priced car we are diluting the oil in the crankcase as much as 40 percent in a 200-mile run, as the analysis of the oil in the oil-pan shows.}}</ref>--> Vrlo nezadovoljni usljedjelim smanjenjem sveukupnog kvaliteta benzina, proizvođači automobila sugerisali su uvođenje standarda kvaliteta dobavljačima nafte. Naftna industrija je kao rezultat optužila proizvođače automobila da ne rade dovoljno na poboljšanju ekonomije vozila i spor je postao poznat kao „{{jez|en|The Fuel Problem}}” (problem s gorivom, ''goriv(n)i problem''). Animozitet između proizvođača i kupaca, pri čemu jedni druge optužuju da ne rade ništa na rješavanju problema u pitanju, rastao je i njihov odnos deteriorirao (propadao). Situacija je riješena kada je [[Američki petroleum institut]] (API) organizovao konferenciju da se pomenuti problem riješi; osnovan je, 1920. godine, Komitet za kooperativno istraživanje goriva ({{jez-engl|Cooperative Fuel Research Committee / CFR Committee}}) – s ciljem nadgledanja istraživačkih programa. Osim predstavnika dviju suprotstavljenih strana, [[Društvo automotivnih inžinjera]] ({{abbr|SAE|engl. Society of Automotive Engineers}}) takođe je igralo važnu ulogu; [[Američki biro za standarde]] odabran je kao neparcijalna istraživačka organizacija za izvođenje većine studija. U početku, svi programi su bili povezani s volatilnošću i potrošnjom goriva, lakoćom pokretanja vozila, razrjeđivanjem nafte u kućištu radilice i ubrzanjem{{pojasniti}}.<ref>{{cite web |url=https://www.newcomen.com/wp-content/uploads/2012/12/Chapter-11-Marshall.pdf |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180617015249/https://www.newcomen.com/wp-content/uploads/2012/12/Chapter-11-Marshall.pdf |title=Early Liquid Fuels and the Controversial Octane Number Tests |first=E. L. |last=Marshall |website=newcomen.com |archivedate=17. 6. 2018 |page=227}}</ref> ===Kontroverza olovnog benzina, 1924–1925=== {{...}} Povećanjem upotrebe benzina koji je prošao fenomen termalnog pucanja došlo je i do potrebe za više pitanja o njegovim efektima na nepravilno sagorijevanje, što je dovelo do potrebe za istraživanjem aditiva protiv kuckanja. Krajem 1910-ih istraživano je nepravilno sagorijevanje.{{fact}}<!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> ===SAD, 1930–1941=== U periodu od pet godina prije 1929. godine (1924–1929), velik broj eksperimenata izveden je radi otkrivanja različitih metoda za onemogućavanje nepravilnog sagorijevanja goriva. Činilo se da je kuckanje motora bilo zavisno o nizu parametara, uključujući kompresiju, tajming iskrenja, temperaturu cilindra, motore hlađene zrakom ili vodom, oblik komore, temperature ’upijanja’, omjere u smjesama i ostalo. Ovo je dovelo do konfuznog varijeteta testnih motora, što je dalo zbunjujuće rezultate – bez postojanja standardne skale za rangiranje. Do 1929. godine, većina proizvođača benzina za avijaciju – kao i korisnici – prepoznali su da neki rejting za opisivanje kuckanja mora biti uključen u vladine specifikacije. Godine 1929, [[oktanski rejting]] kao skala bio je usvojen; 1930. godine, prva oktanska specifikacija za avijacijsko gorivo bila je uspostavljena. Iste godine, [[Zračna sila Vojske SAD-a]] ({{jez-engl|U.S. Army Air Force}}) specificirala je da se gorivo rangira stepenom 87 (oktan) za avione – kao rezultat studija koje su sprovedene.<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 22.</ref> Tokom ovog perioda, istraživanje je pokazalo da je struktura hidrokarbona iznimno važna za svojstva goriva koja pozitivno utiču na smanjenje kuckanja. Pravolančani [[alkan|parafini]] u rasponu ključanja benzina imaju nizak kvalitet protiv kuckanja dok molekule oblika prstena (kao što su [[aromatični hidrokarbon]]i, npr. [[benzen]]) imaju veću otpornost na kuckanje.<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 20.</ref> Ovaj razvoj doveo je do istraživanja procesa kojim bi se proizvelo više jedinjenja od zgušnjene ili očvrsnute nafte nego što bi se ovo postiglo izravnom destilacijom ili termalnim pucanjem. Istraživanje koje su sprovodili veliki rafineri dovelo je do razvoja procesa koji uključuju [[izomerizacija|izomerizaciju]] jeftinog i obilnog [[butan]]a u [[izobutan]]; [[alkilacijska jedinica|alkilacija]] se veže sa izobutanom i [[butilen]]om radi formiranja izomera [[oktan]]a kao što je „[[izooktan]]”, što je postalo važna komponenta u smiješanju avijacijskog goriva. Radi daljeg komplikovanja situacije, kako se performans motora povećavao, visina koju avion može da dosegne takođe se povećavala, što je rezultovalo zabrinutošću o pitanju smrzavanja goriva. Prosječno smanjenje temperature je 2,0&nbsp;°C (3,6&nbsp;°F) / 300&nbsp;m (1000&nbsp;ft) {povećanja visine}; na 12 kilometara (40.000 stopa), temperatura može da bude blizu −57&nbsp;°C (−70&nbsp;°F). Aditivi kao što je benzen, s tačkom leđenja od 6,00&nbsp;°C (42,00&nbsp;°F), smrznu se<!-- in the gasoline and plug fuel lines-->. Zamjenski aromatici kao što je [[toluen]], [[ksilen]] i [[kumen]], u kombinaciji sa limitiranim benzenom, rješenje su problema.<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, p. 34.</ref> Do 1935. godine, bilo je sedam različitih avijacijskih stepena na osnovu oktanskog rejtinga, dva vojna stepena, četiri mornarička stepena i tri komercijalna stepena uključujući uvođenje 100-oktanskog avijacijskog benzina. Do 1937. godine, vojska je uspostavila 100-oktanski standard goriva za borbene avione i s više konfuzije, vlada sada prepoznaje 14 različitih stepena, uz dodatnih 11 ostalih u stranim državama. Neke kompanije zahtijevaju skladištenje 14 stepena avijacijskog goriva; nijedan stepen ne može da se ’međuzamijeni’, uz negativne efekte na rafinere. Rafinerska industrija ne može da se fokusira na procese konverzije velikog kapaciteta za toliko mnogo različitih stepena i rješenje žele da pronađu. Do 1941. godine, primarno kroz napore Komiteta za kooperativno istraživanje goriva, broj stepena za avijacijsko gorivo smanjen je na tri: 73, 91 i 100 (oktan).<ref>Matthew Van Winkle, ''Aviation Gasoline Manufacture'', McGraw-Hill, 1944, pp. 12–19.</ref> Potraga za gorivom sa oktanskim rejtingom iznad 100 dovela je do proširenja skale poređenjem izlazne snage. Gorivo označeno stepenom 130 imalo bi za rezultat koliko 130% snage u motoru jer bi radio na čistom izooktanu. Tokom [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]], gorivo sa rejtingom iznad 100 (oktan) – rangirano je s dva rejtinga, kao ’{{jez|en|rich}}’ (dosl. bogata; opisno) i kao ’{{jez|en|lean}}’ (siromašna, deficijentna; opisno) mješavina; ovo je nazvano ’performansnim brojevima’ ({{abbr|PN|akronim od engl. 'performance numbers'}}). 100-oktanski avijacijski benzin označavao se stepenom 130/100.<ref>{{cite report |publisher=Army Air Forces Historical Studies |number=65 |title=Aviation Gasoline Production and Control |location=Air Historical Office Headquarters, Army Air Forces |date=sept. 1947 |page=2 |url=https://www.afhra.af.mil/Portals/16/documents/Studies/51-100/AFD-090601-038.pdf |accessdate=10. 11. 2018 |archivedate=29. 1. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200129203452/https://www.afhra.af.mil/Portals/16/documents/Studies/51-100/AFD-090601-038.pdf |deadurl=no }}</ref><!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> ===II svjetski rat=== ====Njemačka==== Nafta i njeni sporedni proizvodi, posebno visokooktanski avijacijski benzin, problem su što je Njemačka vodila rat. Kao rezultat onoga što se desilo tokom I svjetskog rata, Njemačka je nagomilala zalihe nafte i benzina za [[blickrig]] (ofanziva); [[aneksija|anektirali]] su [[Austrija|Austriju]], povećavši proizvodnju nafte na 18.000 [[barel]]a po danu (ovo i dalje i nije bilo dovoljno za planirano oslobođenje Evrope). Pošto su pronađena dobra bila neophodna za vođenje kampanje, njemačka visoka komanda osnovala je specijalnu jedinicu u kojoj su djelovali eksperti na polju hemije nafte (pozvani iz niza domaćih naftnih industrija).<!-- They were sent in to put out oil-field fires and get production going again as soon as possible. But capturing oil fields remained an obstacle throughout the war. During the [[Invasion of Poland]], German estimates of gasoline consumption turned out to be vastly too low. When they were engaged in combat across open country, gasoline consumption almost doubled. On the second day of battle, a unit of the XIX Corps was forced to halt when it ran out of gasoline.<ref>Robert W. Czeschin, ''The Last Wave; Oil, War, and Financial Upheaval in the 1990s'', Agora Inc., 1988, pp. 13–14.</ref> One of the major objectives of the Polish invasion was their oil fields but the Soviets invaded and captured 70 percent of the Polish production before the Germans could reach it. Through the [[German-Soviet Commercial Agreement (1940)]], Stalin agreed in vague terms to supply Germany with additional oil equal to that produced by now Soviet-occupied Polish oil fields at Drohobych and Boryslav in exchange for hard coal and steel tubing.--> Čak i nakon što su [[nacizam|nacisti]] zauzeli evropske teritorije velike površine, manjak benzina je perzistirao. Ovo područje nikad nije bilo samosuficijentno naftom prije rata. Godine 1938, na području koje su okupirali nacisti dobijano je oko 575.000 barela nafte po danu. Godine 1940, ukupna proizvodnja pod njemačkom kontrolom iznosila je samo 37.290 kubnih metara (234.550 barela nafte po danu).<ref>Robert W. Czeschin, ''The Last Wave; Oil, War, and Financial Upheaval in the 1990s'', Agora Inc., 1988, p. 17.</ref> Do proljeća 1941. godine i deplecije njemačkih rezerva benzina, [[Adolf Hitler]] je gledao na invaziju Rusije kao takvu da će poljska naftna polja i ruska nafta ispod [[Kavkaz]]a biti rješenje njemačke nestašice nafte. Već u julu 1941. godine, nakon [[operacija Barbarosa|operacije Barbarosa]] koja se desila 22. juna, određeni skvadroni [[Luftvafe]]a bili su primorani da sasijeku podršku s tla za misije usljed nedostataka avijacijskog benzina. 9. oktobra, njemački kvortermaster-general procijenio je da vojnim vozilima nedostaje 3.800 kubnih metara (24.000 barela) nafte.<ref>Robert W. Czeschin, ''The Last Wave; Oil, War, and Financial Upheaval in the 1990s'', Agora Inc., 1988, p. 19.</ref> Gotovo sav njemački avijacijski benzin dolazio je sa naftnih ind. jedinica sa sintetičkom naftom<!-- that hydrogenated coals and coal tars-->. Ovi procesi su razvijani tokom 1930-ih kao napor radi dolaska do dovoljnih zaliha goriva. Postojala su dva stepena kao vrste avijacijskog benzina proizvođenog naveliko u Njemačkoj, B-4 ili plavi stepen i C-3 ili zeleni stepen, što otpada na oko dvije trećine ukupne proizvodnje. B-4 je bio ekvivalentan 89-oktanu i C-3 je bio grubo jednak američkom 100-oktanu, s tim da je neradna mješavina bila rangirana oko 95-okt. i bila manjeg kvaliteta nego američka verzija. Maksimalni izlaz postignut 1943. godine dosegao je 52.200 barela po danu prije nego što su savezničke snage razmatrale kako da dođu do ind. jedinica sa sintetičkim gorivom. Koristeći zauzeti neprijateljski avion i sprovedenom analizom benzina pronađenog u njima, i Saveznici i Osovina bili su svjesni kvaliteta avijacijskog benzina koji je proizvodi; ovo je pokrenulo oktansku trku za postizanje napretka u performansu letjelica. Kasnije tokom rata, stepen C-3 unaprijeđen je na nivo na kojem je bio američki 150-stepeni (rejting obogaćene smjese).<ref>{{Cite web | url=http://kurfurst.org/Engine/Fuel/German_fuel_specifications_and_production.html | title=Kurfürst - TECHNICAL REPORT NO. 145-45 MANUFACTURE OF AVIATION GASOLINE IN GERMANY | accessdate=10. 11. 2018 | archivedate=6. 11. 2018 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20181106063331/http://kurfurst.org/Engine/Fuel/German_fuel_specifications_and_production.html | deadurl=no }}</ref> ====Japan==== {{...}} Japan nije imao domaće zalihe nafte i do kraja 1930-ih proizveo je samo 7% nafte dok je ostalo uvoz – 80% od SAD-a.{{fact}}<!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> ====SAD==== Čak i uz najveću proizvodnju avijacijskog benzina na svijetu, Američkoj vojsci je trebalo još. Tokom trajanja rata, zaliha avijacijskog benzina bila je uvijek manja od dovoljne i ovo je uticalo na djelovanje. Razlog za ovo je nestašica nastala prije nego što je rat počeo. Slobodno tržište nije podržalo skupu proizvodnju 100-oktanskog avijacijskog goriva u velikim količinama, posebno tokom [[Velika depresija|Velike depresije]]. Izooktan u fazi ranog razvoja koštao je 30 dolara; čak do 1934. godine bio je još uvijek 2 dolara naspram 0,18 dolara za motorni benzin kada je Vojska odlučila da eksperimentiše sa 100-oktanom za svoje borbene avione. Iako je samo 3% američkih borbenih aviona godine 1935. moglo da potpuno iskoristi viši oktan zahvaljujući niskim kompresionim odnosima, Vojska je zaključila da je potreba za povećanjem performansa garantirala prevelike troškove. Do 1937. godine, Vojska je sebi uvela 100-okt. kao standardno gorivo za borbene avione; do 1939. godine proizvodnja je bila samo 20.000 barela u danu. Kao rezultat, Vojska SAD-a bila je jedino tržište za 100-oktanski avijacijski benzin (kako je rat izbio u Evropi, ovo je stvorilo problem opskrbe koji je potrajao tokom dužeg perioda).<ref>{{cite report |publisher=Army Air Forces Historical Studies |number=65 |title=Aviation Gasoline Production and Control |location=Air Historical Office Headquarters, Army Air Forces |date=sept. 1947 |page=3 |url=https://www.afhra.af.mil/Portals/16/documents/Studies/51-100/AFD-090601-038.pdf |accessdate=10. 11. 2018 |archivedate=29. 1. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200129203452/https://www.afhra.af.mil/Portals/16/documents/Studies/51-100/AFD-090601-038.pdf |deadurl=no }}</ref><ref>Robert E. Allen, Director of Information, American Petroleum Institute, ''The American Year Book – 1944'', Thomas Nelson & Sons, 1945, p. 509</ref> Rat u Evropi je bio stvaran 1939. godine – sva predviđanja potrošnje 100-oktana bila su falična (proizvodnja manja). Niti vojne niti mornaričke snage nisu mogle da planiraju više od šest mjeseci unaprijed kako bi se gorivo obezbijedilo i nisu mogli da finansiraju širenje kapaciteta. Bez dugoročnog zagarantovanog tržišta, industrija petroleuma nije riskirala svoj kapital da proširi proizvodnju na proizvode koje bi samo vladini zvaničnici kupovali. Rješenje širenja skladišnih kapaciteta, transport, finansije i proizvodnja bilo je stvaranje Korporacije odbrambenih zaliha (19. septembra 1940. godine). {{abbr|DSC|akronim od engl. 'Defense Supplies Corporation'}} je kupovao, transportovao i skladištio sav avijacijski benzin za Vojsku i Mornaricu<!-- at cost plus a carrying fee-->.<ref>{{cite report |publisher=Army Air Forces Historical Studies |number=65 |title=Aviation Gasoline Production and Control |location=Air Historical Office Headquarters, Army Air Forces |date=sept. 1947 |page=4 |url=https://www.afhra.af.mil/Portals/16/documents/Studies/51-100/AFD-090601-038.pdf |accessdate=10. 11. 2018 |archivedate=29. 1. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200129203452/https://www.afhra.af.mil/Portals/16/documents/Studies/51-100/AFD-090601-038.pdf |deadurl=no }}</ref><!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> ===SAD, 1946–''danas''=== Razvoj mlaznih aviona u kojima sagorijeva gorivo na bazi [[kerozin]]a tokom II svjetskog rata za letjelice bilo je uzrok nastanka ’superiornog’ sistema performansne propulzije koji bi motori sa unutrašnjim sagorijevanjem mogli da ponude; američke vojne snage postepeno su zamjenjivale klipne borbene avione sa mlazno pogonjenim avionima.{{pojasniti}} Ovaj razvoj bi u suštini eliminisao vojnu potrebu za oktanskim gorivom, kao i vladinu podršku za rafinersku industriju. Komercijalna avijacija sporije se prilagođavala mlaznoj propulziji i do 1958. godine, kada je prvi [[Boing 707]] ušao u komercijalnu upotrebu, klipno pogonjeni avioni još uvijek su koristili avijacijski benzin. Međutim, komercijalna avijacija imala je veće ekonomske probleme nego maksimalni performans što bi vojska mogla da ima. Kako se oktanski broj povećavao, tako su i troškovi za benzin; postepeno povećanje efikasnosti postalo je manje važno jer kompresioni odnos raste. Ova realnost postavila je praktični limit za to koliko kompresioni odnos može da se poveća, relativno tome koliko bi benzin postao skup.<ref>{{Cite journal |jstor = 44547538|title = The economics of HIGH-OCTANE GASOLINES|journal = SAE Transactions|volume = 67|pages = 343–350|last1 = Kavanagh|first1 = F. W.|last2 = MacGregor|first2 = J. R.|last3 = Pohl|first3 = R. L.|last4 = Lawler|first4 = M. B.|year = 1959}}</ref> Posljednji put proizveden 1955. godine, ''[[Pratt & Whitney R-4360 Wasp Major]]'' koristio je avijacijski benzin 115/145 i davao jednu konjsku snagu po kubnom inču pri kompresionom odnosu od 6,7 (turbo-superpunjenje bi povećalo ovo) i jednu funtu težine motora koji daje 1,1 konjskih snaga. Motor braće Rajt mora da ima masu od skoro 17 funti za jednu konjsku snagu. Američka automobilska industrija nakon II svjetskog rata nije mogla da iskoristi više visokooktanskog goriva nego što im je bilo dostupno. Kompresioni odnosi kod automobila povećali su se s prosječnih 5,3/1 (1931. godine) na 6,7/1 (1946. godine). Prosječni oktanski broj motornog benzina običnog stepena povećao se sa 58 na 70 tokom istog vremenskog perioda. Vojne letjelice koristile su skupe turbo-superpunjene motore koji koštaju najmanje 10 puta više po konjskoj snazi nego automobilski motori; moraju da se provjeravaju ({{jez-engl|overhaul}}) svakih 700 do 1.000 sati. Automobilsko tržište nije moglo da se održi uz proizvodnju ovako skupih motora.<ref>{{cite book |first=Gold V. |last=Sanders |pages=124–126 |url=https://books.google.com/books?id=7SADAAAAMBAJ&pg=PA2 |title=Popular Science |date=jun. 1946 |accessdate=4. 5. 2019 |archivedate=29. 1. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200129203453/https://books.google.com/books?id=7SADAAAAMBAJ&pg=PA2 |deadurl=no }}</ref> Ni do 1957. godine prvi američki proizvođač automobila nije mogao masovno da proizvodi motor za automobil koji bi davao jednu konjsku snagu po kubnom inču. 1950-ih, naftne rafinerije počele su da se fokusiraju na visokooktansko gorivo; potom su [[deterdžent]]i dodavani benzinu radi čišćenja mlaznica u [[karburator]]ima. 1970-ih se veća pažnja usmjeravala na posljedice izgaranja benzina u okolišu. Ova razmatranja dovela su do uvođenja benzina s niskim udjelom [[sumpor]]a, dijelom da se očuvaju [[katalizator]]i modernih sistema za izlazak izduvnog sadržaja.<ref name="Ullmann"/> ==Hemijska analiza i produkcija== [[File:GasolineComp.png|thumb|upright=1.35|right|Neke od komponenata benzina: [[izooktan]], [[butan]], 3-[[etiltoluen]] i oktanski poboljšavač [[MTBE]]]] [[File:Nodding donkey.jpg|thumb|Pumpa za izvlačenje nafte u SAD-u]] [[File:Gulf Offshore Platform.jpg|thumb|Naftna platforma u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]]] Komercijalni benzin je smjesa velikog broja različitih [[hidrokarbon]]a (vodougljenika). Mnogo različitih kompozicija je potrebno. Stoga, tačna hemijska kompozicija benzina još uvijek nije otkrivena.{{fact}} Performansni kvalitet varira u zavisnosti od [[godišnja doba|godišnjih doba]], što zahtijeva više nestabilno volatilne smjese (zbog dodatog [[butan]]a) za paljenje automobila pri prvom pritisku dugmeta za električno paljenje tokom zime, kako bi hladan motor iz hladnog rezervoara moglo da pokrene hladno pa zapaljeno gorivo.{{fact}} U rafineriji, kompozicija varira u zavisnosti od očvrsnute nafte od koje se dobija, tipa procesirajuće jedinice prisutne u rafineriji, toga kako se jedinicom upravlja, te koje hidrokarbonske mlazove – ''blendstocks'' – rafinerija odabere za upotrebu pri smiješanju finalnog proizvoda.<ref name="hedl">{{cite journal |title=Puncture of an import gasoline pipeline—Spray effects. 5. evaporate more fuel than a Buncefield-type tank overfill event |first1=Frank |last1=Huess Hedlund |first2=Jan |last2=Boier Pedersena |first3=Gürkan |last3=Sinc |first4=Frits G. |last4=Garde |first5=Eva K. |last5=Kragha |first6=Jérôme |last6=Frutiger |journal=Process Safety and Environmental Protection |date=febr. 2019 |volume=122 |pages=33–47 |doi=10.1016/j.psep.2018.11.007 |url=https://backend.orbit.dtu.dk/ws/files/160875647/1_s2.0_S0957582018306153_main.pdf |accessdate=18. 9. 2021 |archivedate=2. 11. 2021 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20211102115932/https://backend.orbit.dtu.dk/ws/files/160875647/1_s2.0_S0957582018306153_main.pdf |deadurl=no }}</ref> Benzin se proizvodi u [[naftna rafinerija|naftnim rafinerijama]]. Otprilike se dođe do 72 litra benzina iz barela od 160 litara [[očvrsnuta nafta|očvrsnute nafte]].<ref>{{cite web|url=https://www.eia.gov/energyexplained/index.cfm?page=gasoline_home|title=Gasoline—a petroleum product|author=<!--Not stated-->|date=12. 8. 2016|website=U.S Energy Information Administration website|publisher=U.S Energy Information Administration|accessdate=15. 5. 2017|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170524145355/https://www.eia.gov/Energyexplained/index.cfm?page=gasoline_home|archivedate=24. 5. 2017}}</ref> Materijal koji se odvoji od očvrsnute nafte putem [[destilacija|destilacije]], nazivan djevičanskim ili strejt-ran benzinom, nije u skladu sa specifikacijama za moderne motore vozila (posebno [[oktanski rejting]] ili oktanski broj; v. ispod), ali može da se doda u smjesu benzina. Glavni dio tipičnog benzina sastoji se od homogene (ujednačene) mješavine malih hidrokarbona relativno male mase sa između 4 i 12 atoma [[ugljik]]a (C) po molekuli (obično zabilježeno kao C4–C12).<ref name="Ullmann">Werner Dabelstein, Arno Reglitzky, Andrea Schütze and Klaus Reders "Automotive Fuels" in ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'' 2007, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a16_719.pub2}}</ref> Ovo je mješavina [[parafin]]a ([[alkan]]a), [[olefin]]a ([[alken]]a) i [[cikloalkan]]a ([[napten]]a). Upotreba termina kao što je ''parafin'' (paraffin) i ''olefin'' (olefin) umjesto standardne hemijske nomenklature ''alkan'' (alkane) i ''alken'' (alkene), redom, karakteristična je za naftnu industriju. Stvarni odnos molekula benzina zavisi od: *naftne rafinerije koja prodaje benzin, pošto nemaju sve rafinerije isti set procesirajućih jedinica; *[[očvrsnuta nafta]] koju koristi rafinerija; *stepen benzina (preciznije, oktanski rejting/broj). Benzin može takođe sadržavati druga [[organsko jedinjenje|organska jedinjenja]], kao što su [[organični eter]]i; kao i male nivoe kontaminanata (koji ga zagađuju) – preciznije [[organosulfur]]na jedinjenja.<!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> ==Fizička svojstva== ===Gustina=== [[Specifična gravitacija]] benzina u rasponu je od 0,71 do 0,77,<ref>{{cite web|title=Lead-Free gasoline Material Safety Data Sheet |author=<!--unknown--> |publisher=[[NOAA]] |url=http://www.sefsc.noaa.gov/HTMLdocs/Gasoline.htm |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020820074636/http://www.sefsc.noaa.gov/HTMLdocs/Gasoline.htm |deadurl=yes |archivedate=20. 8. 2002 }}</ref> pri čemu veće gustine imaju veći zapreminski udio aromatika.<ref>{{cite book|first=Yaşar|last=Demirel|title=Energy: Production, Conversion, Storage, Conservation, and Coupling|url=https://books.google.com/books?id=TsY8gJP7b58C&pg=PA33|date=26. 1. 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4471-2371-2|page=33|accessdate=31. 3. 2020|archivedate=28. 7. 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200728070621/https://books.google.com/books?id=TsY8gJP7b58C&pg=PA33|deadurl=no}}</ref> Dovršeni za prodaju benzin prodaje se u Evropi sa standardnom referencom 0,755&nbsp;kg/L i njegova cijena se povećava ili smanjuje prema njegovoj stvarnoj gustini.{{pojasniti|reason=Da li je gušći benzin skuplji ili jeftiniji?}} Usljed niske gustine, benzin se izdvaja prema gore na vodi i stoga voda generalno ne može da se koristi za gašenje požara nastalog nekontrolisanim paljenjem benzina<!--unless applied in a fine mist-->. ===Stabilnost=== Kvalitetan benzin mora da bude stabilan u periodu od šest mjeseci ako se čuva ispravno, ali kako je benzin mješavina a ne jedinjenje, razlagaće se tokom vremena – separacija komponenata. Benzin koji se čuva u periodu od jedne godine najvjerovatnije će biti spaljen u motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem bez mnogo problema. Kako god, efekti dugotrajnog skladištenja lakše se primjećuju kako svaki mjesec prolazi do momenta kada dođe do toga da se benzin razmiješa sa sve većim količinama novodobijenog goriva tako da se stariji benzin možda može iskoristiti. Ako se ostavi nerazmiješan, neodgovarajuće djelovanje će se javiti i ovo može da uključuje oštećenje motora vozila (nestartanje ili neprotok goriva ubrizgavanjem). Benzin bi idealno morao da se čuva u spremniku karakteristika [[vakuum|vakuma]] (da se spriječi [[oksidacija]] ili miješanje vodene pare s gorivom) koji može da podnese [[pritisak pare]] benzina bez ventiliranja (da se spriječi gubitak nestabilnih elemenata) pri stabilnoj maloj temperaturi (da se spriječi prekomjeran pritisak od širenja tečnosti i da se smanji stopa svih reakcija dekompozicije/raspadanja). Ako se benzin ne skladišti kako treba, može doći do korodiranja (hrđanja) komponenata sistema i akumuliranja na vlažnim ili skroz mokrim površinama, što rezultuje stanjem koje se naziva „’stejl’ gorivo”. Benzin koji sadrži etanol pogotovo je podložan apsorbiranju atmosferske vlage<!--, then forming gums, solids, or two phases (a hydrocarbon phase floating on top of a water-alcohol phase).--> Stabilnost benzina je u komercijalnom svijetu opisana standardom 'ASTM D4814'. Ovaj standard pokazuje razne karakteristike i neophodnosti za gorivo za vozila, za upotrebu u raznim operativnim stanjima (npr. automobili opremljeni motorima u kojima se gorivo pali iskrenjem od svjećica).{{pojasniti}}<!-- ===Sagorijevanje=== A gasoline-fueled internal combustion engine obtains energy from the [[combustion]] of gasoline's various hydrocarbons with [[oxygen]] from the ambient air, yielding [[carbon dioxide]] and [[water]] as exhaust. The combustion of octane, a representative species, performs the chemical reaction: {{chem2|2 C8H18 + 25 O2 -> 16 CO2 + 18 H2O}} Gasoline blends differ, and therefore actual energy content varies according to the season and producer by up to 1.75% more or less than the average.<ref>{{cite web|url=http://www.afdc.energy.gov/fuels/fuel_comparison_chart.pdf|title=Fuel Properties Comparison|website=Alternative Fuels Data Center|accessdate=31. 10. 2016|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161031034323/http://www.afdc.energy.gov/fuels/fuel_comparison_chart.pdf|archivedate=31. 10. 2016}}</ref> On average, about 74 L of gasoline are available from a barrel of crude oil (about 46% by volume), varying with the quality of the crude and the grade of the gasoline. The remainder is products ranging from tar to [[naphtha]].<ref>{{cite web |url = http://www.gravmag.com/oil.html |title = Oil Industry Statistics from Gibson Consulting |accessdate = 31. 7. 2008 |deadurl=no |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080912232920/http://www.gravmag.com/oil.html |archivedate = 12. 9. 2008 }}</ref> A high-octane-rated fuel, such as [[liquefied petroleum gas]] (LPG), has an overall lower power output at the typical 10:1 [[compression ratio]] of an engine design optimized for gasoline fuel. An engine [[engine tuning|tuned]] for [[Autogas|LPG]] fuel via higher compression ratios (typically 12:1) improves the power output. This is because higher-octane fuels allow for a higher compression ratio without knocking, resulting in a higher cylinder temperature, which improves [[Heat engine|efficiency]]. Also, increased mechanical efficiency is created by a higher compression ratio through the concomitant higher expansion ratio on the power stroke, which is by far the greater effect. The higher expansion ratio extracts more work from the high-pressure gas created by the combustion process. An [[Atkinson cycle]] engine uses the timing of the valve events to produce the benefits of a high expansion ratio without the disadvantages, chiefly detonation, of a high compression ratio. A high expansion ratio is also one of the two key reasons for the efficiency of [[diesel engine]]s, along with the elimination of pumping losses due to throttling of the intake airflow. The lower energy content of LPG by liquid volume in comparison to gasoline is due mainly to its lower density. This lower density is a property of the lower [[molecular weight]] of [[propane]] (LPG's chief component) compared to gasoline's blend of various hydrocarbon compounds with heavier molecular weights than propane. Conversely, LPG's energy content by weight is higher than gasoline's due to a higher [[hydrogen]]-to-[[carbon]] ratio. Molecular weights of the species in the representative octane combustion are C<sub>8</sub>H<sub>18</sub> 114, O<sub>2</sub> 32, CO<sub>2</sub> 44, H<sub>2</sub>O 18; therefore 1&nbsp;kg of fuel reacts with 3.51&nbsp;kg of oxygen to produce 3.09&nbsp;kg of carbon dioxide and 1.42&nbsp;kg of water. --> ==Oktanski rejting== {{main|Oktanski broj|l1=Oktanski rejting}} Motori u kojima se benzin pali svjećicom dizajnirani su tako da ovo gorivo sagorijeva u kontrolisanom procesu koji se naziva [[deflagracija]]. Kako god, došlo bi do paljenja nesagorene mješavine samo od sebe, usljed pritiska i toplote, umjesto da se zapali od svjećice koja baca iskru u tačno određenom momentu, što izaziva iznenadno povećanje pritiska koje može da rezultuje oštećenjem motora. Ovo se opisuje kao [[kuckanje motora]] ili na engleskom jeziku {{jez|en|end-gas knock}}. Kuckanje se može smanjiti povećavanjem otpornosti benzina na paljenje nesagorene mješavine samo od sebe (autoigniciona temperatura, ignicija – paljenje od iskre), što se izražava oktanskim rejtingom. Oktanski rejting ili oktanski broj mjera je koja se izražava relativno u odnosu na mješavinu [[2,2,4-Trimetilpentan|(CH<sub>3</sub>)<sub>3</sub>CCH<sub>2</sub>CH(CH<sub>3</sub>)<sub>2</sub>]] ([[izomer]] [[oktan]]a) i n-[[heptan]]a. Postoje razne konvencije za izražavanje oktanskog rejtinga, pa za isto gorivo može da se odredi nekoliko različitih vrijednosti oktanskog rejtinga na osnovu mjerenja koje se vrši. Jedno od najčešćih je istraživački oktanski broj ({{jez-engl|research octane number > RON}}). Oktanski rejting tipičnog komercijalno dostupnog benzina varira od države do države. U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, ''95 RON'' je standard za regularni bezolovni benzin a ''98 RON'' takođe je dostupan kao skuplja opcija. U UK-u, preko 95% prodatog benzina imalo je oznaku ''95 RON'' i prodaje se na tržištu kao bezolovni ili premijum bezolovni benzin. Super bezolovni benzin, sa oznakom ''97/98 RON'' i brendirana visokoperformansna goriva (npr. 'Shell V-Power', 'BP Ultimate' itd.) sa oznakom ''99 RON'' prave balans. Benzin sa oznakom ''102 RON'' može rijetko ili nije nikako dostupan za trkačke svrhe.<ref>{{Cite web | url = https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0070&rid=1 | title = Quality of petrol and diesel fuel used for road transport in the European Union (Reporting year 2013) | accessdate = 31. 7. 2020 | publisher = European Commission | archivedate = 22. 4. 2021 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20210422161209/https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0070&rid=1 | deadurl = no }}</ref><ref>{{Cite web | url = https://www.simplemotoring.co.uk/car-fuel-types/ | title = Types Of Car Fuel | accessdate = 31. 7. 2020 | archivedate = 25. 9. 2020 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20200925104546/https://www.simplemotoring.co.uk/car-fuel-types/ | deadurl = no }}</ref><ref>{{Cite web | url = https://aaoil.co.uk/product/sunoco-cfr-102-ron-90mon-2-2-oxygen/ | title = Sunoco CFR Racing Fuel | accessdate = 31. 7. 2020 | archivedate = 21. 10. 2020 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20201021192041/https://aaoil.co.uk/product/sunoco-cfr-102-ron-90mon-2-2-oxygen/ | deadurl = no }}</ref> U SAD-u, oktanski rejting za bezolovno gorivo može da varira između ''85 AKI''<ref>{{cite web|url=http://rapidcityjournal.com/news/local/octane-warning-labels-not-posted-at-many-gas-stations/article_681e07bc-3cd3-5e0c-a3c7-c06fcc4d319c.html|title=85-octane warning labels not posted at many gas stations|author=<!--unknown-->|work=Rapid City Journal|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150615025518/http://rapidcityjournal.com/news/local/octane-warning-labels-not-posted-at-many-gas-stations/article_681e07bc-3cd3-5e0c-a3c7-c06fcc4d319c.html|archivedate=15. 6. 2015}}</ref> i ''87 AKI'' (''91 RON – 92 RON'') – obično, ''89–90 AKI'' (''94–95 RON'') – srednjeg stepena (ekv. evropskom običnom), do ''90–94 AKI'' (''95–99 RON'') – premijum (evropski premijum). {| class="wikitable" style="text-align:center;" | || 91 || 92 || 93 || 94 || 95 || 96 || 97 || 98 || 99 || 100 || 101 || 102 |- | Skandin. || colspan="4" scope="row" ! | || Obično || || || Premijum || |- | UK || ! scope="row" colspan="4" | || Obično || || ! scope="row" colspan="2"| Premijum || Super || || || Visokoperformansno |- | SAD || ! scope="row" colspan="2" | Obično || || ! scope="row" colspan="2" | Srednjeg stepena || ! scope="row" colspan="4" | Premijum |}{{^| As South Africa's largest city, [[Johannesburg]], is located on the [[Highveld]] at {{convert|1753|m|ft|sp=us}} above sea level, the [[Automobile Association of South Africa]] recommends 95-octane gasoline at low altitude and 93-octane for use in Johannesburg because "The higher the altitude the lower the air pressure, and the lower the need for a high octane fuel as there is no real performance gain".<ref>{{cite web |url=http://www.aa.co.za/about/press-room/press-releases/9593-what-is-the-difference-reallyij.html |title=95/93 – What is the Difference, Really? |publisher=Automobile Association of South Africa (AA) |accessdate=26. 1. 2017 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161229112643/https://www.aa.co.za/about/press-room/press-releases/9593-what-is-the-difference-reallyij.html |archivedate=29. 12. 2016 }}</ref> Octane rating became important as the military sought higher output for [[aircraft engine]]s in the late 1930s and the 1940s. A higher octane rating allows a higher [[compression ratio]] or [[supercharger]] boost, and thus higher temperatures and pressures, which translate to higher power output. Some scientists{{pojasniti}} even predicted that a nation with a good supply of high-octane gasoline would have the advantage in air power. In 1943, the [[Rolls-Royce Merlin]] aero engine produced 1,320 horsepower (984&nbsp;kW) using 100 RON fuel from a modest 27-liter displacement. By the time of [[Operation Overlord]], both the RAF and USAAF were conducting some operations in Europe using 150 RON fuel (100/150 [[avgas]]), obtained by adding 2.5% [[aniline]] to 100-octane avgas.<ref name="Magazines1936">{{cite journal|author=<!--unknown-->|title=Popular Mechanics|journal=Popular Mechanics |url=https://books.google.com/books?id=lNsDAAAAMBAJ&pg=PA524 |date=apr. 1936|publisher=Hearst Magazines|pages=524–|issn=0032-4558|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130619054026/http://books.google.com/books?id=lNsDAAAAMBAJ&pg=PA524|archivedate=19. 6. 2013}}</ref> By this time the Rolls-Royce Merlin 66 was developing 2,000&nbsp;hp using this fuel.}} ==Aditivi== {{See also|Spisak aditiva za benzin}} ===Aditivi protiv kuckanja=== [[File:Reservekanister.JPG|thumb|left|upright=1.15|Plastični spremnik za čuvanje benzina; u upotrebi u Njemačkoj]] [[File:GasCan.jpg|thumb|Kanister benzina]] ====Tetraetil-olovo==== {{flowlist|{{main|Tetraetilolovo}}}} <!-- This section is linked from [[Lead]] --> Benzin, kada se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem koji su visoko[[kompresija (mehanika)|kompresioni]], može neželjeno da se zapali i/ili ’detonira’ izazivajući štetno [[kuckanje motora]] (takođe nazivano anglizmima „pinging” ili „pinking”). Po pitanju ovog problema, [[tetraetilolovo]] uveliko je usvojeno kao aditiv za benzin (1920-ih). Uz rastuću osviještenost oko ozbiljnosti značajne štete na okoliš i zdravlje koje izazivaju olovna jedinjenja, kao i nekompatibilnosti olova sa [[katalitički konverteri|katalitičkim konverterima]], vlade su počele da uvode redukcije u olovu benzina.{{pojasniti}} U SAD-u, [[Agencija za zaštitu okoliša]] izdala je regulacije da se smanji sadržaj olova u olovnom benzinu tokom niza faza u toku jedne godine, što je počelo 1973. godine ali je usporavano sudskim odlukama (do 1976. godine). Do 1995. godine, olovno gorivo činilo je samo oko 0,6% ukupne prodaje benzina<!-- and under {{convert|2000|ST|MT|abbr=off|sp=us}} of lead per year-->. Od 1. januara 1996. godine, [[Akt o čistom zraku (SAD)|Aktom o čistom zraku]] zabranjena je prodaja olovnog goriva (upotrebnog) za korištena vozila u SAD-u. Upotreba tetraetilolova takođe zahtijeva druge aditive, kao što je [[dibromoetan]]. Evropske države počele su da zamjenjuju olovne aditive do kraja 1980-ih, a do kraja 1990-ih olovni benzin je zabranjen u cijelom [[Evropska unija|EU-u]]. [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] je počeo da prelazi na bezolovni benzin početkom 2000-ih.<ref>{{Cite web|url=https://gulfnews.com/uae/uae-switches-to-unleaded-fuel-1.343442|title=UAE switches to unleaded fuel|accessdate=12. 4. 2020|archivedate=12. 4. 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200412131951/https://gulfnews.com/uae/uae-switches-to-unleaded-fuel-1.343442|deadurl=no}}</ref> Smanjenje prosječnog sadržaja [[olovo|olova]] u krvi čovjeka može da bude glavni uzrok padanja stope nasilnih zločina širom svijeta<ref name="WashingtonPostCrime">{{cite news | url=https://www.washingtonpost.com/blogs/wonkblog/wp/2013/04/22/lead-abatement-alcohol-taxes-and-10-other-ways-to-reduce-the-crime-rate-without-annoying-the-nra/ | title=Lead abatement, alcohol taxes and 10 other ways to reduce the crime rate without annoying the NRA | newspaper=Washington Post | date=22. 4. 2013 | accessdate=23. 5. 2013 | author=Matthews, Dylan | deadurl=no | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130512052321/http://www.washingtonpost.com/blogs/wonkblog/wp/2013/04/22/lead-abatement-alcohol-taxes-and-10-other-ways-to-reduce-the-crime-rate-without-annoying-the-nra/ | archivedate=12. 5. 2013}}</ref> (npr. u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]).<ref name="BusinessDayCrime">{{cite web | url=http://www.bdlive.co.za/opinion/columnists/2013/01/22/ban-on-lead-may-yet-give-us-respite-from-crime | title=Ban on lead. 5. yet give us respite from crime | publisher=Business Day | date=22. 1. 2013 | accessdate=23. 5. 2013 | author=Marrs, Dave | deadurl=yes | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130406072130/http://www.bdlive.co.za/opinion/columnists/2013/01/22/ban-on-lead-may-yet-give-us-respite-from-crime | archivedate=6. 4. 2013}}</ref> Studijom je otkrivena korelacija između upotrebe olovnog benzina i nasilnih zločina.<ref name="Reyes">Reyes, J. (2007). [http://www.amherst.edu/~jwreyes/papers/LeadCrimeNBERWP13097.pdf "The Impact of Childhood Lead Exposure on Crime". National Bureau of Economic Research.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929131323/http://www.amherst.edu/~jwreyes/papers/LeadCrimeNBERWP13097.pdf |date=2007-09-29 }} ''"a" ref citing Pirkle, Brody, et. al (1994)''. Pristupljeno 17. 8. 2009.</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/environment/green-living/ban-on-leaded-petrol-has-cut-crime-rates-around-the-world-398151.html|title=Ban on leaded petrol 'has cut crime rates around the world'|date=28. 10. 2007|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170829032830/https://www.independent.co.uk/environment/green-living/ban-on-leaded-petrol-has-cut-crime-rates-around-the-world-398151.html|archivedate=29. 8. 2017}}</ref> ''(v. [[:en:Lead–crime hypothesis]])'' U avgustu 2021. godine, [[Program za okoliš Ujedinjenih Nacija|Programom za okoliš UN-a]] saznalo se da je olovni ''petrol'' eradiciran u svijetu, uz [[Alžir]] kao posljednju državu koja je iscrpila svoje rezerve. Generalni sekretar UN-a [[António Guterres|Antionio Guteres]] rekao je kako je eradikacija olovnog petrola priča internacionalnog uspjeha („{{jez|en|international success story}}”). Takođe je dodao: „Okončanjem upotrebe olovnog petrola spriječiće se više od jedan milion uranjenih smrti svake godine od bolesti srca, moždanih udara i raka, i zaštitiće djecu čiji su IQ-ovi oštećeni izlaganjem olovu.” Ljudi iz [[Grinpis]]a ovo su opisali kao „kraj jedne toksične ere”.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-58388810 |title=Highly polluting leaded petrol now eradicated from the world, says UN |work=BBC News |date=31. 8. 2021 |accessdate=16. 9. 2021 |deadurl=no |archivedate=25. 1. 2022 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220125025414/https://www.bbc.com/news/world-58388810 }}</ref> Kako god, benzin nastavlja da se koristi u [[aeronautika|aeronautici]], moto-trkama i drugdje.<ref>{{cite web |url=https://www.nbcnews.com/business/business-news/leaded-gas-was-phased-out-25-years-ago-why-are-n1264970 |title=Leaded gas was phased out 25 years ago. Why are these planes still using toxic fuel? |work=NBC News |first1=Leticia |last1=Miranda |first2=Cyrus |last2=Farivar |date=12. 4. 2021 |accessdate=16. 9. 2021 |deadurl=no |archivedate=15. 9. 2021 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210915233641/https://www.nbcnews.com/business/business-news/leaded-gas-was-phased-out-25-years-ago-why-are-n1264970 }}</ref><!-- Upotreba olovnih aditiva još uvijek je dozvoljena u svijetu da bi se mogli izmisliti stepeni za avijacijski benzin (kao što je benzin stepena 100LL nastao relativno davno); potrebni oktanski rejting teško je ostvariti bez upotrebe olovnih aditiva.--> Različite aditive zamijenila su olovna jedinjenja. Najpopularniji aditivi su: [[aromatični hidrokarbon]]i, [[eter]]i (npr. [[MTBE]], [[ETBE]]) i [[alkohol kao gorivo|alkoholi]] (najčešće [[etanol]]). ====Gorivo sa zamijenjenim olovom==== {{abbr|LRP|engl. Lead replacement petrol}} je razvijen za vozila dizajnirana da ih pokreću olovna goriva a nekompatibilna su sa bezolovnim gorivima. Umjesto tetraetilolova sadrži druge metale kao što su jedinjenja [[kalijum]]a ili [[metilciklopentadijenil mangan trikarbonil]] (MMT, ''{{jez|en|Methylcyclopentadienyl manganese tricarbonyl}}'')<!--; these are purported to buffer soft exhaust valves and seats so that they do not suffer recession due to the use of unleaded fuel-->. Ovo gorivo bilo je na tržištu tokom i poslije izlaska iz upotrebe olovnih motornih goriva u UK-u, Australiji, Južnoj Africi i nekim drugim državama.{{fact}} Zbunjenost kupaca dovela je do pogrešne široke upotrebe LRP-a umjesto bezolovnog goriva;<ref>{{cite news |last=Seggie |first=Eleanor |date=5. 8. 2011 |title=More than 20% of SA cars still using lead-replacement petrol but only 1% need it |url=http://www.engineeringnews.co.za/article/cleaner-fuels-for-sa-2011-08-05 |work=[[:en:Engineering News (Creamer Media)|Engineering News]] |location=RvS-A |accessdate=30. 3. 2017 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161013195145/http://www.engineeringnews.co.za/article/cleaner-fuels-for-sa-2011-08-05 |archivedate=13. 10. 2016 }}</ref> LRP je izašao iz upotrebe oko 8–10 godina nakon uvođenja bezolovnog petrola.<ref>{{cite news |first1=Andrew |last1=Clark |date=14. 8. 2002 |title=Petrol for older cars about to disappear |url=https://www.theguardian.com/uk/2002/aug/15/oil.business |work=[[The Guardian]] |location=London |accessdate=30. 3. 2017 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161229112618/https://www.theguardian.com/uk/2002/aug/15/oil.business |archivedate=29. 12. 2016 }}</ref> Olovni benzin povučen je iz prodaje u UK-u nakon 31. decembra 1999. godine, sedam godina nakon što je regulacijama [[Evropska ekonomska zajednica|EEZ-a]] ukazano na kraj proizvodnje za automobile koji koriste olovni benzin u članicama zajednice. U ovoj fazi, veliki procenat automobila iz 1980-ih i ranih 1990-ih koji su pokretani olovnim benzinom još uvijek je bio u upotrebi, pored automobila koji su mogli biti pokretani bezolovnim gorivom. Međutim, opadajući broj takvih automobila na britanskim cestama uzrokovao je da mnoge benzinske stanice povuku LRP iz prodaje (2003).<ref>{{Cite news |date=15. 8. 2002 |title=AA warns over lead replacement fuel |url=https://www.telegraph.co.uk/motoring/news/2717637/AA-warns-over-lead-replacement-fuel.html |work=[[The Telegraph]] |location=London |accessdate=30. 3. 2017 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170421115246/http://www.telegraph.co.uk/motoring/news/2717637/AA-warns-over-lead-replacement-fuel.html |archivedate=21. 4. 2017 }}</ref> ====MMT==== [[Metilciklopentadi/j/enil mangan trikarbonil]] (MMT) koristi se u Kanadi i SAD-u za povećavanje oktanskog rejtinga.<ref>{{cite web|last1=Hollrah|first1=Don P.|last2=Burns|first2=Allen M.|title=MMT Increases Octane While Reducing Emissions|url=http://www.ogj.com/articles/print/volume-89/issue-10/in-this-issue/refining/mmt-increases-octane-while-reducing-emissions.html|website=www.ogj.com|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161117072536/http://www.ogj.com/articles/print/volume-89/issue-10/in-this-issue/refining/mmt-increases-octane-while-reducing-emissions.html|archivedate=17. 11. 2016|date=11. 3. 1991}}</ref> Njegova upotreba u SAD-u bila je ograničavana regulacijama, ali je trenutno dozvoljen.<ref>{{cite web|last1=EPA, OAR, OTAQ|first1=US|title=EPA Comments on the Gasoline Additive MMT|url=https://www.epa.gov/gasoline-standards/epa-comments-gasoline-additive-mmt|website=www.epa.gov|language=en|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161117070650/https://www.epa.gov/gasoline-standards/epa-comments-gasoline-additive-mmt|archivedate=17. 11. 2016|date=5. 10. 2015}}</ref> Njegova upotreba u EU-u ograničena je Članom 8a Direktive o kvalitetu goriva<ref>{{cite web |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:140:0088:0113:EN:PDF |title=Directive 2009/30/EC of the European Parliament and of the Council of 23. 4. 2009 |accessdate=31. 7. 2020 |archivedate=22. 9. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160922172330/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:140:0088:0113:EN:PDF |deadurl=no }}</ref> nakon testiranja pod Protokolom za evaluaciju efekata metaličnih dodataka gorivu za emisiju performansa vozila.<ref>{{cite web |url=https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/transport/fuel/docs/fuel_metallic_additive_protocol_en.pdf |title=Protocol for the Evaluation of Effects of Metallic Fuel-Additives on the Emissions Performance of Vehicles |accessdate=31. 7. 2020 |archivedate=1. 3. 2021 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210301173052/https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/transport/fuel/docs/fuel_metallic_additive_protocol_en.pdf |deadurl=no }}</ref> ===Stabilizatori goriva=== [[File:Antioxidant.svg|thumb|upright=1.15|Supstituisani [[fenol]]i i derivativi [[fenilendijamin]]a česti su antioksidanti<!-- koji se koriste za inhibiranje Substituted [[phenol]]s and derivatives of [[phenylenediamine]] are common antioxidants used to inhibit gum formation in gasoline-->]] Gumenasti, ljepljivi smolasti depoziti rezultat su [[oksidacija|oksidativne]] degradacije benzina tokom dugotrajnog čuvanja. Ovi štetni depoziti nastaju od oksidacije [[alken]]a i drugih manjih komponenata u benzinu. Poboljšanja u tehnici rafiniranja generalno su smanjila susceptibilnost benzina da degradira. Prethodno, katalitički ili termalno oštećen benzin bio je najsusceptibilniji da oksidira. Formaciju gumenastog sadržaja ubrzavaju [[bakar|bakrene]] soli, što se može neutralizovati aditivima koji se nazivaju [[metalni deaktivatori]]. Ova degradacija može da se spriječi dodavanjem 5‰–100‰ [[antioksidans|antioksidanasa]], kao što je [[fenilendijamin]] ili neki drugi [[amini|amin]].<ref name="Ullmann"/> Hidrokarboni sa [[bromni broj|bromnim brojem]] 10 ili većim od 10 mogu da se zaštite kombinovanjem nehinderiranih ili djelimično hinderiranih [[fenol]]a i u nafti rastvorljivih jakih aminskih baza, kao što su hinderirani fenoli. ’Ustajali’ benzin može da se detektuje [[kolorimetrija|kolorimetričnim]] [[enzim]]nim testom za [[organski peroksid|organske perokside]] koji nastaju oksidacijom benzina.<ref>[https://worldwide.espacenet.com/textdoc?DB=EPODOC&IDX=AU2000/72399 A1 AU 2000/72399 A1]{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><!---See http://www.patentlens.net/patentlens/structured.cgi?patnum=AU_2000/72399_A1#show if template link fails---> Benzin se tretira metalnim deaktivatorima, što su jedinjenja koja sekvesteriraju (deaktiviraju) metalne soli koje bi inače ubrzale formaciju gumenastih ostataka<!-- (možda talog)-->. Metalne nečistoće mogu da nastanu od samog motora ili kao kontaminanti u gorivu. ===Deterdženti=== Benzin, neposredno po dostavljanju, takođe sadrži aditive za smanjivanje unutrašnjeg nagomilavanja ugljenika u motoru, poboljšavanje [[sagorijevanje|sagorijevanja]] i omogućavanje lakšeg pokretanja u hladnim klimama. Velike količine deterdženta mogu da se pronađu u {{abbr|TTD|Top Tier Detergent}} benzinu. Specifikacije za TTD benzin razvila su četiri proizvođača automobila: [[General Motors|GM]], [[Honda]], [[Toyota]] i [[BMW]]. Prema biltenu, minimalna EPA mjera u SAD-u ne odražava dostatnost održavanja motora čistim.<ref>"Top Tier Detergent Gasoline (Deposits, Fuel Economy, No Start, Power, Performance, Stall Concerns)", GM Bulletin, 04-06-04-047, 06-Engine/Propulsion System,. 6. 2004</ref> Tipični deterdženti su [[alkilamin]]i i [[alkilfosfat]]i na nivou od 50‰–100‰.<ref name="Ullmann"/> ===Etanol=== ====EU==== U EU-u, 5-postotni [[etanol]] može da se doda u obični benzin ''spec.'' (EN 228). Rasprave o dopuštanju 10-postotne mješavine etanola još su u toku (već dostupna na finskim, francuskim i njemačkim benzinskim stanicama). U Finskoj, većina benzinskih stanica prodaje 95E10, koji je 10% etanol, te 98E5, koji je 5% etanol. Najveći udio benzina prodavanog u Švedskoj ima 5%–15% dodatog etanola. Tri različite mješavine etanola prodaju se u Nizozemskoj, E5, E10 i hE15. Potonja pomenuta se razlikuje od standardne smjese etanol-benzin po tome što je čini 15% [[vodenasti etanol|vodenastog etanola]] (npr. etanol-voda [[azeotrop]]) umjesto nehidroznog etanola tradicionalno korištenog za smjese s benzinom. ====Brazil==== Brazilska nacionalna agencija petroleuma, prirodnog gasa i biogoriva (ANP) zahtijeva da benzin za automobile ima 27,5% dodatog etanola u svom sastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.senado.gov.br/atividade/materia/detalhes.asp?p_cod_mate=100053|title=MEDIDA PROVISÓRIA nº 532, de 2011|work=senado.gov.br|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110919030421/http://www.senado.gov.br/atividade/materia/detalhes.asp?p_cod_mate=100053|archivedate=19. 9. 2011}}</ref> Čisti hidrirani etanol takođe je dostupan kao gorivo. ====Australija==== Legislativom se zahtijeva od dobavljača da označe goriva koja sadrže etanol na dispenzeru, te ograničava upotrebu etanola na 10% benzina. Takav benzin obično se naziva E10 prema specifikaciji velikih brendova i jeftiniji je nego obični [[bezolovni benzin]]. ====SAD==== Federalnim [[Standard obnovljivog goriva|Standardom obnovljivog goriva]] ({{jez-engl|Renewable Fuel Standard}}, RFS) efektivno se zahtijeva od rafinera da u benzin dodaju obnovljiva [[biogorivo|biogoriva]] (uglavnom etanol). Iako se ne zahtijeva specifičan udio etanola, godišnje povećanje te potrošnja benzina u padu uzrok su da tipični sadržaj etanola u benzinu dosegne 10%. Na većini benzinskih pumpi može se vidjeti stiker na kojem piše da gorivo može sadržati i do 10% etanola, što je namjerni disparitet{{pojasniti}} koji odražava varirajući stvarni udio. Do potkraj 2010. godine, maloprodajni opskrbljivači gorivom bili su jedini koji su mogli da prodaju gorivo koje sadrži i do 10% etanola (E10); većina garancija za vozila (osim vozila-hibrida) dozvoljava upotrebu goriva koja sadrže ne više od 10% etanola.{{fact}} U dijelovima SAD-a, etanol se ponekad dodaje u benzin.{{fact}} ====Indija==== U oktobru 2007. godine, Vlada Indije odlučila je da odobri smjesu 5-postotnog etanola (s benzinom). Trenutno, 10-postotni etanolni smjesni produkt (E10) prodaje se širom Indije.<ref name="Government to take a call on ethanol price soon">{{cite news | url=http://www.thehindu.com/news/national/article2647940.ece | title=Government to take a call on ethanol price soon | date=21. 11. 2011 | accessdate=25. 5. 2012 | location=Chennai, India | work=The Hindu | deadurl=no | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120505123807/http://www.thehindu.com/news/national/article2647940.ece | archivedate=5. 5. 2012}}</ref><ref name="India to raise ethanol blending in gasoline to 10%">{{cite news | url=http://www.commodityonline.com/news/india-to-raise-ethanol-blending-in-gasoline-to-10-43892-3-43893.html | title=India to raise ethanol blending in gasoline to 10% | date=22. 11. 2011 | accessdate=25. 5. 2012 | deadurl=yes | archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407231713/http://www.commodityonline.com/news/india-to-raise-ethanol-blending-in-gasoline-to-10-43892-3-43893.html | archivedate=7. 4. 2014}}</ref> Za etanol je otkriveno, u najmanje jednoj studiji, da oštećuje katalitičke konvertere.<ref>{{cite web |url=http://european-biogas.eu/wp-content/uploads/2014/02/022013_Fuel-impact-on-the-aging-of-TWC%E2%80%99s-under-real-driving-conditions_Winkler-et-al.pdf |title=European Biogas Association |accessdate=16. 3. 2016 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324165803/http://european-biogas.eu/wp-content/uploads/2014/02/022013_Fuel-impact-on-the-aging-of-TWC%E2%80%99s-under-real-driving-conditions_Winkler-et-al.pdf |archivedate=24. 3. 2016 }}</ref> ===Bojila=== {{Main|Bojila za gorivo}} Iako je benzin prirodno skoro bezbojna tečnost, neki benzin se oboji u različite boje da se može prepoznati kompozicija i pravilna upotreba. U Australiji, benzin najnižeg stepena (''RON 91'') boji se u svijetlu nijansu crvene/narandžaste i iste je boje kao i benzin srednjeg stepena (''RON 95'') te visokooktanski (''RON 98'') – oba se boje u žutu boju.<ref>{{cite web |url=http://www.aip.com.au/topics/mr_pdf/AIP_media_release_280912.pdf |title=AIP_media_release_280912.pdf |accessdate=22. 11. 2012 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130409211243/http://www.aip.com.au/topics/mr_pdf/AIP_media_release_280912.pdf |archivedate=9. 4. 2013 }}</ref> U SAD-u, avijacijski benzin ([[av-gas]]) boji se da se identifikuje njegov oktanski rejting i da se razlikuje od mlaznog goriva zasnovanog na [[kerozin]]u koje je bistro.<ref>{{cite web|url=http://www.eaa.org/autofuel/avgas/grades.asp |title=EAA – Avgas Grades |date=17. 5. 2008 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517022056/http://www.eaa.org/autofuel/avgas/grades.asp |archivedate=17. 5. 2008 }}</ref> U Kanadi, benzin se boji i nije predmet oporezivanja.<ref>{{cite web |url=https://umanitoba.ca/faculties/management/ti/media/docs/Fuel_Taxes_Road_Expenditures_1999.pdf |title=Archived copy |accessdate=26. 9. 2017 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140410200621/http://umanitoba.ca/faculties/management/ti/media/docs/Fuel_Taxes_Road_Expenditures_1999.pdf |archivedate=10. 4. 2014 }} ''Fuel Taxes & Road Expenditures: Making the Link'', Pristupljeno 26. 9. 2017, p. 2</ref> ===Oksigenatno stapanje=== [[Oksigenat]]nim blendiranjem dodaju se jedinjenja koja nose [[kisik]] kao što je [[Metil tert-butil etar|MTBE]], [[Etil tert-butil etar|ETBE]], [[Tert-Amil metil etar|TAME]], [[Tert-Amil etil etar|TAEE]], [[etanol]] i [[biobutanol]]. Prisutnost ovih oksigenata smanjuje količinu [[ugljen monoksid]]a i nesagoreno gorivo je ostatak. U mnogim područjima širom SAD-a, oksigenatno blendiranje potpada pod regulacije EPA-e da se smanji smog i drugi u zraku prenošeni [[polutant]]i. Na primjer, u Južnoj Kaliforniji gorivo mora da sadrži 2% kisika (po masenom udjelu), što rezultuje smjesom od 5,6% etanola u benzinu. Kao rezultat dobije se gorivo koje je uglavnom poznato kao reformulirani benzin ({{jez-engl|reformulated gasoline}}, RFG<!-- ili -->) ili oksigenirani benzin, ili u slučaju Kalifornije – kalifornijski reformulirani benzin. Federalni zakon kojim je određeno da RFG sadrži kisik odbačen je 6. maja 2006. godine jer je industrija razvila [[nestabilna prirodna jedinjenja|{{abbr|VOC|engl. Volatile organic compound}}]] RFG koji nije zahtijevao dodatni kisik.<ref>{{cite web | url = http://www.epa.gov/otaq/rfg_regs.htm#usage | title = Removal of Reformulated Gasoline Oxygen Content Requirement (national) and Revision of Commingling Prohibition to Address Non-0xygenated Reformulated Gasoline (national) | date = 22. 2. 2006 | publisher = [[U.S. Environmental Protection Agency]] | deadurl=no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20050920073346/http://www.epa.gov/otaq/rfg_regs.htm#usage | archivedate = 20. 9. 2005 }}</ref> MTBE je prestao da se upotrebljava u SAD-u zbog kontaminacije podzemnih voda i rezultujućih regulacija i sudskih procesa. Etanol i, u manjoj mjeri, ETBE izveden iz etanola, čest je kao zamjena. Česta smjesa etanola i benzina sa 10% umiješanog etanola u benzin naziva se [[gorivo etanol|gasohol]] ili E10, a smjesa etanola i benzina sa 85% umiješanog etanola u benzin naziva se [[E85]]. Najšira upotreba etanola prisutna je u [[Brazil]]u, gdje se etanol dobija iz [[šećerna trska|šećere trske]]. Godine 2004, preko 13 miliona kubnih metara etanola proizvedeno je u SAD-u za upotrebu kao gorivo, uglavnom iz kukuruza, dok E85 lagano postaje dostupan u većem dijelu SAD-a, s tim da većina od relativno malo pumpi na kojima se toči E85 nije otvorena za narod.<ref>{{cite web | url = http://www.eere.energy.gov/afdc/fuels/stations_locator.html | title = Alternative Fueling Station Locator | publisher = [[U.S. Department of Energy]] | deadurl=yes | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080714060953/http://www.eere.energy.gov/afdc/fuels/stations_locator.html | archivedate = 14. 7. 2008 | accessdate = 14. 7. 2008 }}</ref> Upotreba [[bioetanol]]a i biometanola, bilo direktno ili indirektno konverzijom etanola u bio-ETBE, ili metanola u bio-MTBE, podstaknuta je zakonima Evropske unije – tačnije [[Direktiva o promociji upotrebe biogoriva i drugih obnovljivih goriva za transport|Direktivnom o promociji upotrebe biogoriva i drugih obnovljivih goriva za transport]]. Pošto proizvodnja bioetanola iz [[fermentacija|fermentacije]] šećera i [[škrob]]a uključuje [[destilacija|destilaciju]], kako god, obični ljudi u većini Evrope ne mogu zakonski da fermentiraju i destiliraju bioetanol (za razliku od SAD-a gdje se dozvola za [[BATF]]-destilaciju lako dobija još od [[:en:1973 oil crisis|naftne krize 1973]]). ==Negativni aspekti== [[File:DOT hazmat class 3 (alt 3).svg|thumb|Znak za benzin s višim rizikom od slučajnog zapaljenja, klasa 3]] ===Toksičnost=== [[List sa sigurnosnim podacima]] za bezolovni benzin 2003. godine u [[Teksas]]u pokazuje da je bilo najmanje 15 opasnih hemikalija, u različitim količinama, uključujući [[benzen]] (i do 5% po zapreminskom udjelu), [[toluen]] (i do 35% po zapreminskom udjelu), [[naftalin]] (i do 1% po zapreminskom udjelu), [[1,2,4-Trimetilbenzen|trimetilbenzen]] (i do 7% po zapreminskom udjelu), [[Metil tert-butil etar|metil ''tert''-butil eter / MTBE]] (i do 18% po zapreminskom udjelu, u nekim saveznim državama) i oko deset drugih.<ref>[http://firstfuelbank.com/msds/Tesoro.pdf Material safety data sheet] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928104058/http://firstfuelbank.com/msds/Tesoro.pdf |date=28. 9. 2007 }} Tesoro petroleum Companies, Inc., U.S., 8. 2. 2003</ref> Hidrokarboni u benzinu obično odražavaju nisku akutnu toksičnost.<ref>Karl Griesbaum et al. "Hydrocarbons" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry 2005, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a13_227}}</ref> Benzen i mnogi aditivi protiv kuckanja jesu [[kancer]]ogeni. Ljudi mogu da budu izloženi benzinu na radnom mjestu; ako ga progutaju, udahnu kao isparenje, dođe im u kontakt s kožom ili očima itd. – dolazi do trovanja. Benzin je toksičan. [[Nacionalni institut za okupacionu sigurnost i zdravlje]] (NIOSH) takođe je dezignirao benzin kao karcinogen.<ref>{{cite web|title = CDC – NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards – Gasoline|url = https://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0299.html|website = www.cdc.gov|accessdate = 3. 11. 2015|deadurl=no|archiveurl = https://web.archive.org/web/20151016080051/http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0299.html|archivedate = 16. 10. 2015}}</ref> Fizički kontakt, ingestiranje ili inhalacija mogu da izazovu zdravstvene probleme. Gutanje prevelikih količina benzina uzrok je permanentnog oštećenja organa.<ref>{{Cite journal | author = <!--unknown--> | date = decem. 1993 | year = 1993 | title = Acute toxicity of gasoline and some additives | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 101 | issue = Suppl 6 | pages = 115–131 | doi = 10.1289/ehp.93101s6115 | pmid = 8020435 | pmc = 1520023 }}</ref> Nasuprot čestim zabludama, gutanje benzina generalno zahtijeva gutanje druge tečnosti suprotnih karakteristika; povraćanje ne pomaže i pogoršava stanje. Američki [[Centri za kontrolu bolesti i prevenciju]], odnosno njihova [[Agencija za toksične supstance i registar bolesti]], navode da ne treba povraćati, te da [[:en:Therapeutic irrigation|terapeutska irigacija]] (tzv. ''levidž'') niti administriranje [[aktivirani ugljik|aktiviranog uglja]] nisu potrebne mjere.<ref>{{Citation |url=https://healthcare.utah.edu/the-scope/shows.php?shows=0_g9tzppx4 |publisher=[[University of Utah]] Poison Control Center |title=Dos and Don'ts in Case of Gasoline Poisoning |author=<!--unknown--> |date=24. 6. 2014 |accessdate=15. 10. 2018 |archivedate=8. 11. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201108090627/https://healthcare.utah.edu/the-scope/shows.php?shows=0_g9tzppx4 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Citation |url= https://www.atsdr.cdc.gov/MMG/MMG.asp?id=465&tid=83 |title= Medical Management Guidelines for Gasoline (Mixture) CAS# 86290-81-5 and 8006-61-9 |publisher= [[Centers for Disease Control and Prevention]] — Agency for Toxic Substances and Disease Registry |date= 21. 10. 2014 |author=<!--unknown--> |accessdate= 13. 12. 2018 |archivedate= 14. 11. 2020 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20201114004205/https://www.atsdr.cdc.gov/MMG/MMG.asp?id=465&tid=83 |deadurl=no }}</ref> ===Udisanje i trovanje=== Inhalirani benzin kao para obično nije otrovan. Korisnici koncentrišu i udišu paru benzina na način koji proizvođač nije odredio da bi nastala [[euforija]] i [[supstancna intoksikacija|intoksikacija]]. Inhalacija benzina postala je epidemična u nekim siromašnim zajednicama i indigenim grupama Australije, Kanade i Novog Zelanda te nekih ostrva Pacifika.<ref name="gasoline Sniffing Fact File">[http://www.abc.net.au/health/library/stories/2005/24/11/1831506.htm gasoline Sniffing Fact File]{{Dead link}} Sheree Cairney, www.abc.net.au, 24. 11. 2005, Pristupljeno 13. 10. 2007; izmijenjena verzija [http://www.abc.net.au/health/library/gasoline_ff.htm originalnog članka]{{dead link}} dostupna na [http://www.abc.net.au/health/library/gasoline_ff.htm abc.net.au]{{Dead link}}</ref> Praksa se smatra uzrokom ozbiljnog oštećenja organa, uz druge efekte kao što su [[intelektualna degradacija]] i razni [[karcinom]]i.<ref>{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/7873998|title=Low IQ and Gasoline Huffing: The Perpetuation Cycle|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170814215234/https://www.researchgate.net/publication/7873998_Low_IQ_and_Gasoline_Huffing_The_Perpetuation_Cycle|archivedate=14. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.addiction.com/3385/gas-sniffing-form-substance-abuse/|title=Rising Trend: Sniffing Gasoline – Huffing & Inhalants|date=16. 5. 2013|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161220203248/https://www.addiction.com/3385/gas-sniffing-form-substance-abuse/|archivedate=20. 12. 2016|accessdate=12. 12. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://alcoholrehab.com/drug-addiction/petrol-sniffing-gasoline-sniffing/|title=Petrol Sniffing / Gasoline Sniffing|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161221072052/http://alcoholrehab.com/drug-addiction/petrol-sniffing-gasoline-sniffing/|archivedate=21. 12. 2016|accessdate=12. 12. 2016}}</ref><ref>{{cite web |title=Benzene and Cancer Risk |url=https://www.cancer.org/cancer/cancer-causes/benzene.html |website=[[American Cancer Society]] |accessdate=7. 12. 2020 |archivedate=25. 1. 2021 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210125204501/https://www.cancer.org/cancer/cancer-causes/benzene.html |deadurl=no }}</ref> U Kanadi, djeca izolirana u zajednici Nordern labrador ([[:en:Davis Inlet, Newfoundland and Labrador|''Davis Inlet'']]) bila su u lokalnim vijestima 1993. godine jer je otkriveno da su udisali paru benzina. Kanadska i provincijska [[Newfoundland i Labrador|NL]] vlada intervenisale su više puta, poslavši većinu djece na liječenje. Iako su prebačena u novu zajednicu Natuašiš godine 2002, ozbiljni problemi prekomjernog udisanja perzistirali su. Slični problemi su prijavljeni u Šešatšijuu (2000); i takođe u Pikangikumu, kao „prvoj naciji”.<ref>{{cite web|url=http://www.mcscs.jus.gov.on.ca/english/DeathInvestigations/office_coroner/PublicationsandReports/Pikangikum/PIK_report.html |last=Lauwers |first=Bert |title=The Office of the Chief Coroner's Death Review of the Youth Suicides at the Pikangikum First Nation, 2006–2008 |publisher=Office of the Chief Coroner of Ontario |date=1. 6. 2011 |accessdate=2. 10. 2011 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120930122313/http://www.mcscs.jus.gov.on.ca//english/DeathInvestigations/office_coroner/PublicationsandReports/Pikangikum/PIK_report.html |archivedate=30. 9. 2012 }}</ref> Godine 2012, problem je opet postao medijska senzacija u Kanadi.<ref>{{cite web|url=http://www.cbc.ca/news/canada/newfoundland-labrador/story/2012/06/18/nl-natuashish-sniffing-618.html|title=Labrador Innu kids sniffing gas again to fight boredom|publisher=[[CBC.ca]]|accessdate=18. 6. 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120618224149/http://www.cbc.ca/news/canada/newfoundland-labrador/story/2012/06/18/nl-natuashish-sniffing-618.html|archivedate=18. 6. 2012}}</ref> {{see also|<!--:-->en:Indigenous Australian#Substance abuse}} Australija se dugo suočavala s problemom udisanja petrola (benzina) u [[Aboridžini|aboridžinskim]] zajednicama koje su udaljene i osiromašene.{{fact}} Godine 2005, [[Vlada Australije]] i [[BP Australija]] počeli su da koriste [[opal (gorivo)|opal-gorivo]] u udaljenim područjima gdje su ljudi udisali isparenje benzina.<ref>[http://www.aph.gov.au/senate/Committee/clac_ctte/petrol_sniffing/submissions/sub03.pdf Submission to the Senate Community Affairs References Committee by BP Australia Pty Ltd] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614103002/http://www.aph.gov.au/Senate/committee/clac_ctte/petrol_sniffing/submissions/sub03.pdf |date=2007-06-14 }} Parliament of Australia Web Site. Pristupljeno 8. 6. 2007.</ref><!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> ===Zapaljivost=== [[File:gasoline-fire.png|thumb|upright=1.15|Nekontrolisano gorenje benzina stvara velike količine gareži i [[ugljen monoksid]]a]] Kao i drugi [[ugljikovodik|ugljikovodici]]/hidrokarboni, benzin gori u ograničenom rasponu svoje faze pare i, u kombinaciji s volatilnošću koja ga karakterizira, ovo čini curenje manje opasnim kada su izvori za paljenje prisutni. Benzin ima [[donji eksplozivni limit]] od 1,4% i [[gornji eksplozivni limit]] od 7,6%.{{fact}} ==Uticaj na prirodu== Skorašnjih godina, uz rapidan razvoj ekonomije motornih vozila, došlo je do dramatične proizvodnje i upotrebe motornih vozila; polucija od izduvnih gasova motornih vozila u okolišu postaje ozbiljnija i ozbiljnija. Zagađenje zraka u mnogim velikim gradovima prestalo je da bude zagađenje od gorenja uglja i preraslo je u „poluciju od motornih vozila”. U SAD-u, transport je najveći izvor emisija ugljika: 30% ukupne količine ugljika u SAD-u.<ref>{{Cite web|title=Facts About Gasoline|url=https://www.coltura.org/gasfacts|accessdate=12. 12. 2021|website=www.coltura.org|language=en-US|archivedate=9. 12. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211209181408/https://www.coltura.org/gasfacts|deadurl=no}}</ref> Sagorijevanje benzina proizvodi 2,35&nbsp;kg/L ugljen dioksida, [[gas staklene bašte|gasa staklene bašte]].<ref>{{cite magazine|date=1. 11. 2006|title=How Gasoline Becomes CO2|url=http://www.slate.com/id/2152685/|deadurl=no|magazine=Slate Magazine|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110820030124/http://www.slate.com/id/2152685/|archivedate=20. 8. 2011}}</ref><ref name="US Energy Information Administration">{{cite web|title=How much carbon dioxide is produced by burning gasoline and diesel fuel?|url=http://www.eia.gov/tools/faqs/faq.cfm?id=307&t=11|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027195801/http://www.eia.gov/tools/faqs/faq.cfm?id=307&t=11|archivedate=27. 10. 2013|publisher=U.S. Energy Information Administration (EIA)}} {{PD-notice}}</ref> Nesagoreni benzin isparen iz rezervoara reaguje sa sunčevom svjetlošću da nastane [[fotohemijski smog]]. Pritisak pare inicijalno raste uz dodatak etanol benzinu, ali se povećava do 10% po zapreminskom udjelu.<ref>{{Cite journal|author=V. Andersen, J. Anderson, T. Wallington, S. Mueller, O. Nielsen|date=21. 5. 2010|title=Vapor Pressures of Alcohol−Gasoline Blends|journal=Energy Fuels|volume=24|issue=6|pages=3647–3654|doi=10.1021/ef100254w}}</ref> Pri višim koncentracijama etanola, iznad 10%, pritisak pare smjese počinje da se smanjuje. Pri udjelu zapreminskom od 10% etanola, povećavanje pritiska pare potencijalno može da uzrokuje problem fotohemijski smog. Povećanje pritiska pare može da se izbjegne povećanjem ili smanjenjem procenta etanola u mješavini benzina. Glavni rizik ovakvog curenja nije od vozila, nego od nesreća pri dostavi benzina i curenja iz spremnika za čuvanje. Usljed ovog rizika, većina (podzemnih) tankova za skladištenje ima ekstenzivne primijenjene mjere da se detektuju i spriječe bilo kakva curenja, kao što su sistemi monitoringa (Veeder-Root [Veder-Rot], Franklin Fueling [Frenklin fjuling]). Upotreba benzina izaziva niz deleternih efekata na ljudsku populaciju i klimu generalno. Šteta koju izaziva veća stopa uranjenih smrti i oboljenja, kao što je [[astma]], izazvana je [[zagađenje zraka|zagađenjem zraka]], većim troškovima zdravstvene njege za javnost generalno, umanjenim prinosima na usjevima, propuštenim radnim danima zbog bolesti, [[poplava]]ma u porastu i drugim prirodnim katastrofama ekstremnog vremena koje se povezuju sa [[klimatske promjene|klimatskim promjenama]], kao i drugim socijalnim troškovima. Troškovi koje nameće društvo na Zemlji procjenjuju se na 3,80 $, osim cijene koja se plaća na benzinskoj pumpi od strane čovjeka. Oštećenje zdravlja i klime koju izaziva vozilo pogonjeno benzinom uveliko premašuje ono koje uzrokuje [[električno vozilo]].<ref>Phys.Org, 4. 3. 2015, [https://phys.org/news/2015-03-yield-clearer-picture-emissions-true.html "New Models Yield Clearer Picture of Emissions' True Costs"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125024316/https://phys.org/news/2015-03-yield-clearer-picture-emissions-true.html |date=2020-11-25 }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Shindell|first1=Drew T.|year=2015|title=The social cost of atmospheric release|journal=Climatic Change|volume=130|issue=2|pages=313–326|bibcode=2015ClCh..130..313S|doi=10.1007/s10584-015-1343-0|doi-access=free|s2cid=41970160}}</ref> ===Ugljen-dioksid=== Američka [[Administracija za informacije o energiji]] ({{jez-engl|Energy Information Administration}}, EIA) procjenjuje da je potrošnja benzina kao motornog goriva za transport u 2015. godini rezultovala emisijom od oko 1.105 miliona [[tona]] (metričkih) CO<sub>2</sub>, dok je odgovarajuća potrošnja dizela iznosila 440 miliona tona CO<sub>2</sub> (ukupno 1.545 metričkih tona CO<sub>2</sub>).<ref name="US Energy Information Administration" /> Ova ukupna količina bila je ekvivalentna 83% ukupne emisije CO<sub>2</sub> iz američkog transportnog sektora<!-- and equivalent to 29% of total U.S. energy-related CO<sub>2</sub> emissions--> (2015).<ref name="US Energy Information Administration" /> ===Kontaminacija tla i vode=== Benzin dospijeva u okoliš podzemnim vodama, nadzemnim vodama i putem zraka. Stoga ljudi mogu da budu izloženi uticaju benzina jer ga udišu odnosno dolazi u kontakt s kožom. Naprimjer: korištenje opreme u koju se utoči benzin (kao što su kosilice za travu), kao i pijenje vode zagađene benzinom koja dolazi iz zemlje u koju je prosut, rad na benzinskim pumpama, udisanje pri dolasku na pumpu itd. – najčešći su razlozi narušavanja zdravlja usljed nepažnje.<ref>{{Cite web|title=Gasoline, Automotive {{!}} ToxFAQs™ {{!}} ATSDR|url=https://wwwn.cdc.gov/TSP/ToxFAQs/ToxFAQsDetails.aspx?faqid=467&toxid=83|accessdate=12. 12. 2021|website=wwwn.cdc.gov|archivedate=12. 12. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211212225136/https://wwwn.cdc.gov/TSP/ToxFAQs/ToxFAQsDetails.aspx?faqid=467&toxid=83|deadurl=no}}</ref> ; Oslobađanje benzina u prirodu Izduvni sadržaj koji nastaje gorenjem benzina ne samo da izaziva ozbiljnu štetu na okoliš već i na zdravlje ljudi. Ako se [[ugljen oksid]] (CO) udahne, veoma lako se kombinuje sa [[hemoglobin]]om u [[krv]]i; afinitet je 300 puta veći nego od [[kisik]]a (O). Stoga hemoglobin u [[pluća|plućima]] ne kombinuje se sa kisikom nego sa ugljen oksidom, izazivajući [[hipoksija|hipoksičnost]] u ljudskom tijelu koja izaziva glavobolju, vrtoglavicu, povraćanje i druge simptome trovanja. U ozbilnjim slučajevima može da dovede do smrti.<ref>{{Cite web|title=Carbon Monoxide Poisoning|url=https://www.osha.gov/sites/default/files/publications/carbonmonoxide-factsheet.pdf|deadurl=no|accessdate=12. 12. 2021|archivedate=1. 1. 2022|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220101071121/http://www.osha.gov/sites/default/files/publications/carbonmonoxide-factsheet.pdf}}</ref><ref>{{Cite web|title=Carbon monoxide poisoning - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/carbon-monoxide/symptoms-causes/syc-20370642|accessdate=12. 12. 2021|website=Mayo Clinic|language=en|archivedate=12. 12. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211212225133/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/carbon-monoxide/symptoms-causes/syc-20370642|deadurl=no}}</ref> Hidrokarboni samo utiču na ljudsko tijelo kada im je koncentracija prilično velika; nivo toksičnosti hidrokarbona zavisi od hemijske kompozicije.{{pojasniti}} Hidrokarboni koji nastaju nekompletnim sagorijevanjem uključuju alkane, aromatike i [[aldehid]]e. Koncentracija metana i etana iznad 35 g/m<sup>3</sup> izaziva gubitak svijesti ili gušenje, a koncentracija pentana i heksana preko 45 g/m<sup>3</sup> ima [[anestezija|anestetički]] efekt, dok aromatični hidrokarboni imaju ozbiljnije efekte na zdravlje (izazivaju toksičnost krvi, neurodegeneraciju i dr.).{{fact}} Ako je koncentracija benzena veća od 40‰, može da izazove [[leukemija|leukemiju]]; [[ksilen]] može da izazove glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje. Izlaganje čovjeka velikim količinama aldehida može da izazove iritaciju očiju, mučninu i vrtoglavicu. Osim što ima kancerogene efekte, dugotrajno izlaganje benzinu može da izazove oštećenje kože, jetre, bubrega i očiju.<ref name=":0">{{Cite web|last=x-engineer.org|title=Effects of vehicle pollution on human health – x-engineer.org|url=https://x-engineer.org/effects-vehicle-pollution-human-health/|accessdate=12. 12. 2021|language=en-US|archivedate=12. 12. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211212225153/https://x-engineer.org/effects-vehicle-pollution-human-health/|deadurl=no}}</ref> Ako NO<sub>x</sub> uđe u [[alveole]], ima ozbiljan stimulišući efekt na tkivo pluća. Može da izazove iritaciju očiju (posljedica je suzenje i crvenilo). Takođe ima stimulišući efekt na [[ždrijelo]]. Može da izazove otežano disanje i vrtoglavicu.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|title=NOx gases in diesel car fumes: Why are they so dangerous?|url=https://phys.org/news/2015-09-nox-gases-diesel-car-fumes.html|accessdate=12. 12. 2021|website=phys.org|language=en|archivedate=12. 12. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211212225135/https://phys.org/news/2015-09-nox-gases-diesel-car-fumes.html|deadurl=no}}</ref> ==Aplikacija== ===Evropa=== Države u Evropi uvode supstantno više [[taksa na gorivo|takse na goriva]] kao što je benzin pri poređenju sa Amerikom. Cijena benzina u Evropi obično je viša nego u SAD-u zbog ove razlike.<ref>{{Cite journal|date=avg. 2011|title=Fuel Prices and New Vehicle Fuel Economy in Europe|url=https://core.ac.uk/download/pdf/4430849.pdf|journal=MIT Center for Energy and Environmental Policy Research|accessdate=20. 4. 2020|archivedate=13. 11. 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201113231114/https://core.ac.uk/download/pdf/4430849.pdf|deadurl=no}}</ref> ===SAD===<!-- [[File:USRegularGasolinePricesUpto2019.png|thumb|US Regular Gasoline Prices through 2018, in US dollars]]--> Od 1998. do 2004. godine, cijena benzina fluktuirala je između 1 [[američki dolar|$]] i 2 $.<ref name="FE.gov">{{cite web|url=http://www.fueleconomy.gov/feg/gasprices/faq.shtml#History|title=Gas Prices: Frequently Asked Questions|work=fueleconomy.gov|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110121193757/http://fueleconomy.gov/feg/gasprices/FAQ.shtml#History|archivedate=21. 1. 2011|accessdate=16. 8. 2009}}</ref> Poslije 2004, cijena se povećavala dok prosječna cijena goriva nije dosegla maksimalnih 4,11 $ sredinom 2008. godine, ali je pala na oko 2,60 $ do septembra 2009. godine.<ref name="FE.gov" /> U SAD-u su cijene benzina tokom 2011. godine rasle u naglim skokovima;<ref name="taxfoundation.org">{{cite web|url=http://www.taxfoundation.org/UserFiles/Image/Fiscal%20Facts/gas-tax-690px.jpg |title=Archived copy |accessdate=12. 6. 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090706073258/http://www.taxfoundation.org/UserFiles/Image/Fiscal%20Facts/gas-tax-690px.jpg |archivedate=6. 7. 2009 }}</ref> do 1. marta 2012. godine, prosjek u državi bio je 3,74 $. Cijene u Kaliforniji su više.<ref>{{Cite web|url=https://www.eia.gov/energyexplained/gasoline/regional-price-differences.php|title=Regional gasoline price differences - U.S. Energy Information Administration (EIA)|accessdate=15. 11. 2021|archivedate=15. 11. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211115150945/https://www.eia.gov/energyexplained/gasoline/regional-price-differences.php|deadurl=no}}</ref> U SAD-u, većina konzumerskih dobara ima unaprijed određene cijene – prije uračunavanja nadodatog poreza. Cijene benzina se navode u javnosti sa uračunatim porezom. Porez uvode federalne, državne i lokalne vlade.{{pojasniti}} Godine 2009, federalni porez iznosio je 18,4 [[¢]] za benzin i 24,4 ¢ za dizel (isključujući ''crveni dizel'').<ref>{{cite web |url=http://www.fhwa.dot.gov/infrastructure/gastax.cfm |title=When did the Federal Government begin collecting the gas tax?—Ask the Rambler — Highway History |publisher=FHWA |accessdate=17. 10. 2010 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100529003035/http://www.fhwa.dot.gov/infrastructure/gastax.cfm |archivedate=29. 5. 2010 }}</ref> Oko 9% ukupne količine benzina prodatog u SAD-u u maju 2009. godine bilo je premijum stepena, prema Administraciji za informacije o energiji (EIA). Cijena goriva varira uveliko od ljetnih i zimskih mjeseci<ref>{{cite web|url=http://auto.howstuffworks.com/fuel-efficiency/fuel-consumption/summer-fuel.htm|title=Why is summer fuel more expensive than winter fuel?|publisher=[[HowStuffWorks]]|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150530115419/http://auto.howstuffworks.com/fuel-efficiency/fuel-consumption/summer-fuel.htm|archivedate=30. 5. 2015|date=6. 6. 2008|accessdate=30. 5. 2015}}</ref> tokom godine.<!-- There is a considerable difference between summer oil and winter oil in gasoline vapor pressure (Reid Vapor Pressure, RVP), which is a measure of how easily the fuel evaporates at a given temperature. The higher the gasoline volatility (the higher the RVP), the easier it is to evaporate. The conversion between the two fuels occurs twice a year, once in autumn (winter mix) and the other in spring (summer mix). The winter blended fuel has a higher RVP because the fuel must be able to evaporate at a low temperature for the engine to run normally. If the RVP is too low on a cold day, the vehicle will be difficult to start; however, the summer blended gasoline has a lower RVP. It prevents excessive evaporation when the outdoor temperature rises, reduces ozone emissions, and reduces smog levels. At the same time, vapor lock is less likely to occur in hot weather.<ref>{{Cite web|date=6. 6. 2008|title=Why Is Gas More Expensive in the Summer Than in the Winter?|url=https://auto.howstuffworks.com/fuel-efficiency/fuel-consumption/summer-fuel.htm|accessdate=13. 10. 2021|website=HowStuffWorks|language=en|archivedate=24. 10. 2021|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211024171528/https://auto.howstuffworks.com/fuel-efficiency/fuel-consumption/summer-fuel.htm|deadurl=no}}</ref>--> ==Proizvodnja benzina po državama== {| class="wikitable sortable" |+ Proizvodnja benzina, hiljade barela po danu, 2014<ref>{{cite web| url = https://www.theglobaleconomy.com/rankings/gasoline_production/| title = Gasoline production - Country rankings| accessdate = 7. 3. 2019| archivedate = 22. 9. 2020| archiveurl = https://web.archive.org/web/20200922202533/https://www.theglobaleconomy.com/rankings/gasoline_production/| deadurl = no}}</ref> ! Država ! Količina |- ! SAD | 9571 |- ! Kina | 2578 |- ! Japan | 920 |- ! Rusija | 910 |- ! Indija | 755 |- ! Kanada | 671 |- ! Brazil | 533 |- ! Njemačka | 465 |- ! [[Saudijska Arabija]] | 441 |- ! Meksiko | 407 |- ! Južna Koreja | 397 |- ! Iran | 382 |- ! UK | 364 |- ! Italija | 343 |- ! Venecuela | 277 |- ! Francuska | 265 |- ! Singapur | 249 |- ! Australija | 241 |- ! Indonezija | 230 |- ! Tajvan | 174 |- ! Tajland | 170 |- ! Španija | 169 |- ! Nizozemska | 148 |- ! Južna Afrika | 135 |- ! Argentina | 122 |- ! Švedska | 112 |- ! Grčka | 108 |- ! Belgija | 105 |- ! Malezija | 103 |- ! Finska | 100 |- ! Bjelorusija | 92 |- ! Turska | 92 |- ! Kolumbija | 85 |- ! Poljska | 83 |- ! Norveška | 77 |- ! Kazahstan | 71 |- ! Alžir | 70 |- ! Rumunija | 70 |- ! Oman | 69 |- ! Egipat | 66 |- ! UAE | 66 |- ! Čile | 65 |- ! Turkmenistan | 61 |- ! Kuvajt | 57 |- ! Irak | 56 |- ! Vijetnam | 52 |- ! Litvanija | 49 |- ! Danska | 48 |- ! Katar | 46 |} ==Usporedba s drugim gorivima== Ispod je tabela volumetričke i masene [[energijska gustina|energijske gustine]] raznih transportnih goriva; poređenje s benzinom. U redovima s [[visoka vrijednost zagrijavanja|ukupnom količinom ''gross'']] i [[niska vrijednost zagrijavanja|''net'']], date su vrijednosti iz rada ''TEDB'' [[ORNL|ORNL-a]] (Oak Ridge National Laboratory).<ref name="TEDB">{{cite web|url=http://cta.ornl.gov/data/appendix_b.shtml|title=Appendix B – Transportation Energy Data Book|work=ornl.gov|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718143536/http://cta.ornl.gov/data/appendix_b.shtml|archivedate=18. 7. 2011|accessdate=8. 7. 2011}}</ref> {| class="wikitable sortable"<!--please cleanup this table to enable sorting:; non-numeric characters that break sorting should be removed or moved to non-numeric sorting columns--> |- ! style="text-align:left;"|Tip goriva{{efn|Za tip treba više referenci koje određuju kompoziciju svakog goriva; izvori za izbjegavanje upitnosti tačnosti brojki.}} ! style="text-align:right;"|''Gross'' MJ/[[litar|L]] ! style="text-align:right;"|&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;MJ/kg ! style="text-align:right;"|&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[oktanski rejting|''RON'']] |- | Konvencionalni benzin | style="text-align:right;"|34,8 | style="text-align:right;"|44,4<ref name="Thomas">{{Cite web|author=George Thomas|url=http://www.eere.energy.gov/hydrogenandfuelcells/pdfs/storage.pdf |title=Overview of Storage Development DOE Hydrogen Program |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070221185632/http://www1.eere.energy.gov/hydrogenandfuelcells/pdfs/storage.pdf |archivedate=21. 2. 2007 }}&nbsp;{{small|(99.6&nbsp;KB)}}. Livermore, California. Sandia National Laboratories. 2000.</ref> | style="text-align:right;"|91–98 |- | [[Autogas]] ([[likvificirani petroleum gas|LPG]]) ''(C3 i C4 hidrokarboni)'' | style="text-align:right;"|26,8 | style="text-align:right;"|46 | style="text-align:right;"|108 |- |[[Etanol]] | style="text-align:right;"|21,2<ref name="Thomas" /> | style="text-align:right;"|26,8<ref name="Thomas" /> | style="text-align:right;"|108,7<ref name="Fuel 89 (2010) 2713-2720">{{cite journal | doi = 10.1016/j.fuel.2010.01.032 | title = Impact of alcohol–gasoline fuel blends on the performance and combustion characteristics of an SI engine | year = 2010 | last1 = Eyidogan | first1 = Muharrem | last2 = Ozsezen | first2 = Ahmet Necati | last3 = Canakci | first3 = Mustafa | last4 = Turkcan | first4 = Ali | journal = Fuel | volume = 89 | issue = 10 | page = 2713}}</ref> <!-- remove incorrect citation of 113<ref name="Texas Energy Conservation Office">{{cite web | url = http://www.seco.cpa.state.tx.us/re_ethanol.htm | title = Ethanol | accessdate =6. 10. 2010}}</ref> --> |- | [[Metanol]] | style="text-align:right;"|17,9 | style="text-align:right;"|19,9<ref name="Thomas"/> | style="text-align:right;"|123 |- | [[Butanol]]{{ref}} | style="text-align:right;"|29,2 | style="text-align:right;"|36,6 | style="text-align:right;"|91–99{{pojasniti|reason=need specific compositions of each fuel, plus cites, to avoid vagueness in numbers; pure n-butanol only has one rating; otherwise split into two Butanol mixes}} |- | [[Gasohol]] | style="text-align:right;"|31,2 | style="text-align:right;"| | style="text-align:right;"|93/94{{pojasniti|reason=can only be one figure, cites would help}} |- | [[Dizel]](*) | style="text-align:right;"|38,6 | style="text-align:right;"|45,4 | style="text-align:right;"|25 |- | [[Biodizel]] | style="text-align:right;"|33,3–35,7<ref>{{cite web|url=http://www.ces.ncsu.edu/forestry/biomass/pubs/WB0008.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121122142254/http://www.ces.ncsu.edu/forestry/biomass/pubs/WB0008.pdf|deadurl=yes|archivedate=22. 11. 2012|title=Extension Forestry |publisher=North Carolina Cooperative Extension}}</ref>{{pojasniti|reason=need specific composition, plus cite, to avoid vagueness in numbers; otherwise remove this as uninformative}} | style="text-align:right;"| | style="text-align:right;"| |- | [[Avgas]] (visokooktanski benzin) | style="text-align:right;"|33,5 | style="text-align:right;"|46,8 | style="text-align:right;"| |- | [[Kerozin]] | style="text-align:right;"|35,1 | style="text-align:right;"|43,8 | style="text-align:right;"| |- | [[Napta]] | style="text-align:right;"| | style="text-align:right;"| | style="text-align:right;"| |- | [[likvificirani naturalni gas|LNG]] | style="text-align:right;"|25,3 | style="text-align:right;"|~55 | style="text-align:right;"| |- | [[likvificirani petroleum gas|LPG]] | style="text-align:right;"| | style="text-align:right;"|46,1 | style="text-align:right;"| |- | [[Hidrogen]] | style="text-align:right;"|10,1 (pri 20&nbsp;[[kelvin|K]]) | style="text-align:right;"|142 |} <small>(*) Dizel gorivo ne koristi se u benzinskom motoru, tako da njegov nizak oktanski rejting nije problem; relevantno mjerenje za dizel motore je [[ketanski broj]].</small><!-- zbog filtera koji treba korigovati: Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja Greška: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena. Ako vjerujete da je uređivanje konstruktivno, molimo kontaktirajte administratora i obavijestite ga o tome što ste pokušali učiniti. Kratak opis pravila spriječavanja zloupotrebe koji se podudara s vašim uređivanjem je: Sprečavanje potpunog uklanjanja sadržaja --> == Povezano == * [[Avionsko gorivo]] * [[Biobenzin]] * [[Dispenzer goriva]] ==Napomene== {{notelist}} ==Reference== {{reflist}} ===Bibliografija=== {{refbegin}} * Gold, Russell. ''The Boom: How Fracking Ignited the American Energy Revolution and Changed the World'' (Simon & Schuster, 2014). * Yergin, Daniel. ''[[The Quest: Energy, Security, and the Remaking of the Modern World]]'' (Penguin, 2011). * Yergin, Daniel. ''[[The Prize: The Epic Quest for Oil, Money, and Power]]'' (Buccaneer Books, 1994; latest edition: Reissue Press, 2008). * [http://zfacts.com/p/35.html Graph of inflation-corrected historic prices, 1970–2005. Highest in 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050923171110/http://zfacts.com/p/35.html |date=2005-09-23 }} * [https://web.archive.org/web/20070917190316/http://www.ftc.gov/bcp/edu/pubs/consumer/autos/aut12.shtm The Low-Down on High Octane Gasoline] * [http://www.epa.gov/otaq/regs/fuels/additive/mmt_cmts.htm MMT-US EPA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050920000828/http://www.epa.gov/otaq/regs/fuels/additive/mmt_cmts.htm |date=2005-09-20 }} * An [http://www.gasresources.net/Introduction.htm introduction to the modern petroleum science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404212240/http://www.gasresources.net/Introduction.htm |date=2005-04-04 }}, and to the Russian-Ukrainian theory of deep, [[abiotic petroleum]] origins. * [http://www.straightdope.com/columns/041008.html What's the difference between premium and regular gas?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041019020018/http://www.straightdope.com/columns/041008.html |date=2004-10-19 }} (from [[The Straight Dope]]) * [https://web.archive.org/web/20051109151831/http://www.gtz.de/en/themen/umwelt-infrastruktur/transport/10285.htm International Fuel Prices 2005] with diesel and gasoline prices of 172 countries * [https://web.archive.org/web/20010815085245/http://tonto.eia.doe.gov/oog/info/gdu/gasdiesel.asp EIA—Gasoline and Diesel Fuel Update] * [https://web.archive.org/web/20060614021021/http://soc.hfac.uh.edu/artman/publish/article_375.shtml World Internet News: "Big Oil Looking for Another Government Handout", apr. 2006.] * [http://journeytoforever.org/biofuel_library/ethanol_motherearth/me2.html#table Durability of various plastics: Alcohols vs. Gasoline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041028080312/http://journeytoforever.org/biofuel_library/ethanol_motherearth/me2.html#table |date=2004-10-28 }} * [https://web.archive.org/web/20030221233432/http://www.gasresources.net/DisposalBioClaims.htm Dismissal of the Claims of a Biological Connection for Natural petroleum.] * [https://www.epa.gov/OMSWWW/rfgecon.htm Fuel Economy Impact Analysis of RFG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022034002/http://www.epa.gov/OMSWWW/rfgecon.htm |date=2012-10-22 }} i.e. reformulated gasoline. Has lower heating value data, actual energy content is higher see [[higher heating value]] * [https://www.sae.org/publications/technical-papers/content/430113/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210204235224/https://www.sae.org/publications/technical-papers/content/430113/ |date=2021-02-04 }}, 'A Refiner's Viewpoint on Motor Fuel Quality' About the fuel specs refiners can control. Holaday W, and Happel J. (SAE paper 430113, 1943). {{refend}} == Vanjske veze == ===Razno=== * [https://money.cnn.com/pf/features/lists/global_gasprices/ CNN/Money: Globalne cijene gasa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220118113928/https://money.cnn.com/pf/features/lists/global_gasprices/ |date=2022-01-18 }} {{en}} * [http://www.energy.eu/#Prices EEP: Evropske cijene gasa] {{en}} * [http://cta.ornl.gov/data/index.shtml ''Transportation Energy Data Book''] {{en}} * [http://www.energysupplylogistics.com/terminals ''Energy Supply Logistics Searchable Directory of US Terminals''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214234825/http://energysupplylogistics.com/terminals/ |date=2009-02-14 }} {{en}} * [http://robotpig.net/__automotive/fuel.php ''High octane fuel, leaded and LRP gasoline—article from robotpig.net''] {{en}} * [https://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0299.html ''CDC – NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards''] {{en}} * [http://www.globalair.com/airport/fuelmap.aspx 'Aviation Fuel Map'] {{en}} ===Slike=== * [https://archive.org/movies/details-db.php?collection=prelinger&collectionid=19334&from=collectionSpotlight Down the Gasoline Trail] {{en}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Tečna goriva]] mdftndwyy3kypa09dug2bmu95dtsq3t Bosanski jezik 0 34052 42600339 42504783 2026-05-19T05:41:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600339 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}} {{Infokutija jezik |ime = bosanski |porodicaboja = Indoevropski |države = {{flag|BiH}}<br />{{flag|Srbija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Slovenija}}<br />{{flag|Makedonija}}<br />{{flag|Albanija}}<br />{{flag|Kosovo}}<br />''{{flag|Turska}}''<br /> i Bosanska dijaspora |region=[[Južna Evropa]] |govornici = <!--Misli se u čitavom svijetu-->2,000.000 <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.communicaid.com/language-courses/bosnian/index.php |access-date=2009-05-02 |archive-date=2009-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123130350/http://www.communicaid.com/language-courses/bosnian/index.php |dead-url=yes }}</ref> |fam1=[[Indoevropski jezici|Indoevropski]] |fam2=[[Balto-slavenski jezici|Baltoslavenski]] |fam3=[[Slavenski jezici|Slavenski]] |fam4=[[Južnoslavenski jezici|Južnoslavenski]] |fam5=[[Srpskohrvatski]] |fam6= |nacija = {{flag|BiH}}<br />{{flag|Crna Gora}}<ref name=MontenegroConstitution>{{cite web |url=http://www.pravda.gov.me/vijesti.php?akcija%3Drubrika%26rubrika%3D121 |title=Archived copy |accessdate=2009-03-18 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090617081137/http://www.pravda.gov.me/vijesti.php?akcija=rubrika&rubrika=121 |archivedate=2009-06-17 |df= }} See Art. 13 of the Constitution of the Republic of Montenegro, adopted on 19 October 2007, available at the website of the Ministry of Justice of the Republic of Montenegro</ref> Regionalni ili lokalni službeni jezik u:<br/>{{flag|Srbija}}<br />{{flag|Albanija}}<br />{{flag|Makedonija}}<br />{{flag|Kosovo}}<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WZ1GAAAAQBAJ&pg=PA129|title=Handbook on Policing in Central and Eastern Europe|author=Driton Muharremi and Samedin Mehmeti|publisher=Springer|year=2013|page=129}}</ref> |iso1=bs|iso2=bos|iso3=bos}} {{shhsjezici}} '''Bosanski jezik''' [[Standardni jezik|standardizirana je varijanta]] [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] kojom uglavnom govore [[Bošnjaci]].<ref>David Dalby, ''Linguasphere'' (1999/2000, Linguasphere Observatory), p. 445, 53-AAA-g, "Srpski+Hrvatski, Serbo-Croatian".</ref><ref>Benjamin V. Fortson, IV, ''Indo-European Language and Culture: An Introduction'', 2nd ed. (2010, Blackwell), p. 431, "Because of their mutual intelligibility, Serbian, Croatian, and Bosnian are usually thought of as constituting one language called Bosnian-Croatian-Serbian."</ref><ref>Václav Blažek, "On the Internal Classification of Indo-European Languages: Survey" [http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-003.pdf retrieved 20 Oct 2010], pp. 15–16.</ref> Uz [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]], jedan je od [[Jezici Bosne i Hercegovine|službenih jezika Bosne i Hercegovine]].<ref>See [http://www.ohr.int/ohr-dept/legal/oth-legist/doc/fbih-constitution.doc Art. 6 of the Constitution of the Federation of Bosnia and Herzegovina], available at the official website of Office of the High Representative in Bosnia and Herzegovina</ref> Službeno je priznat kao manjinski jezik u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Severna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i na [[Kosovo|Kosovu]].<ref name="MontenegroConstitution" /><ref>{{cite web|url=http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Report/EvaluationReports/SerbiaECRML1_en.pdf|title=European charter for regional or minority languages: Application of the charter in Serbia|publisher=[[Council of Europe]]|year=2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140103175919/http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Report/EvaluationReports/SerbiaECRML1_en.pdf|archive-date=2014-01-03}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WZ1GAAAAQBAJ&pg=PA129|title=Handbook on Policing in Central and Eastern Europe|author=Driton Muharremi and Samedin Mehmeti|publisher=Springer|year=2013|page=129|isbn=9781461467205}}</ref> Bosanski jezik služi se dvama pismima – [[latinica|latinicom]] i [[ćirilica|ćirilicom]].<ref>{{cite book|author=Tomasz Kamusella|title=The Politics of Language and Nationalism in Modern Central Europe|url=https://books.google.com/books?id=mzEqAQAAIAAJ|date=15 January 2009|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-55070-4|quote=In addition, today, neither Bosniaks nor Croats, but only Serbs use Cyrillic in Bosnia.}}</ref> Sadrži znatan broj arapskih, osmanskih turskih i perzijskih pozajmljenica zbog interakcije s tim kulturama.<ref>{{cite book|title=Persian Literature in Bosnia-Herzegovina|last=Algar|first=Hamid|date=2 July 1994|work=Journal of Islamic Studies|location=Oxford|pages=254–68}}</ref><ref>{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|pages=111}}</ref><ref>{{cite book|title=Das unbekannte Bosnien: Europas Brücke zur islamischen Welt|last=Balić|first=Smail|year=1992|publisher=Bohlau|location=Cologne, Weimar and Vienna|pages=526}}</ref> == Narječja == [[Datoteka:Dijalekti-Štokavskog-narečja.svg|thumb|left|Dijalektološka karta štokavskog narječja]] Bošnjaci su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskog narječja: * novoštokavskog ikavskog (tzv. bosansko-dalmatinski) i * šćakavsko ijekavskog (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, * novoštokavskog ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te * nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt), kojim govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjeg rata, nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinog dijalekta, no, približno se može navesti sljedeće: većina Bošnjaka u [[Bihać|Bihaćkoj regiji]], zapadnoj Bosni općenito, kao i srednjoj i južnoj Bosni ([[Travnik]], [[Bugojno]], [[Zenica]], [[Livno]]) i sjevernom dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]] govornici su bosansko-dalmatinskog dijalekta; stanovnici širokog pojasa koji se proteže južno od [[Sarajevo|Sarajeva]] do [[Tuzla|Tuzle]] na sjeveru, sa središtima u Sarajevu, [[Kladanj|Kladnju]], [[Breza|Brezi]], [[Srebrenik]]u, Tuzli, [[Zavidovići]]ma, [[Olovo|Olovu]], [[Visoko]]m, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kakanj|Kaknju]] izvorni su govornici istočno-bosanskog dijalekta; Bošnjaci u području srednje i istočne Hercegovine ([[Čapljina]], [[Stolac]], [[Nevesinje]]), istočnoj Bosni ([[Goražde]], [[Višegrad]], [[Rogatica]]), te u većem dijelu [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelu [[Srbija|Srbije]] ([[Nikšić]], [[Pljevlja]], [[Prijepolje]]), kao i stanovnici većih gradova (uključujući i one protjerane iz gradova kao [[Teslić]], [[Prijedor]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Zvornik]], [[Vlasenica]]) su govornici istočnohercegovačko-krajiškog dijalekta; dok su Bošnjaci koji nastanjuju istok Crne Gore i jugozapad Srbije ([[Podgorica]], [[Bijelo Polje]], [[Novi Pazar]]) govornici zetsko-južnosandžačkog dijalekta. == Historija == [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|left|Povijesna distribucija srpskohrvatskih dijalekata]] Postanak i historijski razvoj standardnog idioma neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uveliko zavisi o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činilaca je odigralo važnu ulogu: * jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom 3 stoljeća uoči osmanlijskog osvajanja * utjecaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina orijentalnih jezika (arapskog, turskog i prezijskog), snažno su obilježili bosansku varijantu na različite načine u različitim vremenima * relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanska standardna varijanta, ili propisani jezički sistem, sporo diferencirao od srpske i hrvatske varijante u 20. stoljeću * za razliku od Hrvata i Srba, [[Bošnjaci]] su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Posmatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifuglane tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci, predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju. U pregledu koji slijedi, bit će prikazane glavne tendencije razvitka bosanske varijante, uklopljenog u opći razvoj jezika na tlu Bosne i Hercegovine, što je dano u historijskom prikazu razvitka jezika na tlu BiH. === Naziv "bosanski" u književno-historijskim izvorima === [[Bošnjaci]] u novije doba svoj maternji idiom imenuju najčešće bosanskim. I ne samo oni, nego i njihovi susjedi često su ga imenovali tako (najčešće [[Hrvati]]), kako u Bosni tako i izvan nje, o čemu svjedoče brojna djela, dokumenti, te putnici kroz Bosnu i druge krajeve. Navodimo svjedočanstva, argumente, činjenice i primjere: * Stanovnici Bosne su ostali vezani za svoj jezik, a također od kraja 15. do početka 20. stoljeća stvaraju književna djela i na orijentalnim jezicima. Blizu tri stotine stvaralaca u tom periodu ostavilo je raznorodna djela, najvećim dijelom na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Na turskom jeziku stvorena je lijepa književnost, od epskih pjesama iz najranijeg vremena preko bogate lirike i proze. U tim djelima u predstandardizacijskom razdoblju jezik žitelja Bosne nazivan je često bosanskim. Više od stotina tih autora dodalo je svome imenu odrednicu Bosnavi/Bosnali/Bosnjak/Bosanac, koja signalizira njihovu golemu i trajnu vezanost za maticu Bosnu. U četiri stoljeća osmanlijske vladavine uočavaju se tri razvojna toka. Prvi je pisana aktivnost na narodnom jeziku i bosančici. Drugi je stvaralaštvo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku. Treći, [[alhamijado-literatura]], književna tvorevina na narodnom jeziku i arapskom pismu. Bosanska kurzivna ćirilica ili [[bosančica]] koja je nastala u Bosni kao posebno pismo, upotrebljava se kao svjetovno pismo i igra najvažniju ulogu u očuvanju kontinuiteta slavenske pisane riječi među bosanskim stanovništvom. Ovo pismo njeguje se na dvorovima sandžakbega, kao i ranije kada su bosanski vladari u srednjem vijeku pisali njime, a igra veliku ulogu i u diplomatskim kontaktima sa evropskim zemljama. Većina srednjovjekovne korespodencije na našim prostorima je pisana bosančicom. Na Porti (u Stambolu) se govorilo "bosanskim" kao diplomatskim jezikom. Bosanski begovi dugo vremena su u prepiskama sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]] i drugim susjednim zemljama služili bosančicom, koja se nazivala i "begovo pismo" ili "begovica", a bila je raširena i u privatnoj prepisci. Njome su se koristile i susjedne zemlje. Čak se neki tekstovi na turskom jeziku pišu tim pismom, što govori o dubokim korjenima ćiriličke tradicije u Bosni. Djela na orijentalnim jezicima su mnogobrojna,ali sve više se i u njih unosi duh narodnog poetskog jezičkog bića i izraza kao što je to slučaj u poeziji D. Bajezidagića (umro [[1566]]/[[1603]]), M. Nerkesije Sarajlije (oko [[1584]]-[[1635]]), D. Mezakije (umro [[1676]]/[[1677]]), A. Rizvanbegovića-Stočevića ([[1839]]-[[1903]]), H. Rizvanbegovićeve ([[1845]]-[[1890]]). * Naziv bosanski nije uobičajen samo kod onih koji su stvarali na orijentalnim jezicima (dovoljno je pogledati Ljetopis Mula-Mustafe Bašeskije) nego i kod bosanskih muslimana koji su pisali alhamijado književnost (Španska kovanica al agami=stran, tuđ, bukvalno: strana književnost). Dok je [[turski jezik]] bio jezik administracije, službeni jezik, perzijski je dominirao u pjesništvu, a arapski je bio jezik vjere i nauke. Oni koji su se htjeli afirmisati bilo u politici, vojsci, umjetnosti, nauci - morali su da poznaju te jezike. Međutim ti jezici nisu nikada ušli u šire mase i nisu utjecali na njegovanje svog maternjeg jezika. Dovoljno je spomenuti ovdje samo Muhameda Hevaiju Uskufiju. * Konstantin Filozof (pisac s kraja 14. i početka 15. stoljeća) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski uz bugarski, srpski, slovenski, češki i hrvatski. * Jedan od najstarijih spomena bosanskog imamo u notarskim knjigama grada [[Kotor]]a: 3.jula [[1436]], mletački knez u Kotoru kupio je petnaestogodišnju djevojku "bosanskog roda i heretičke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu". * Ninski biskup u Peri pisao je [[1581]]. g. fra J. Arsenigu "bosanskim". * U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" ([[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] na Majni, početak 17. st.) spominju se uz ostale naše govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski. * Bosanskim su ga zvali (uz: slovinski, ilirički/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17. st. naovamo: [[Matija Divković]]: "Bošnjak rođen u selu Jelaskama sjeverno od [[Vareš]]a koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijević, Stjepan Margitić, Ambroz Matić, Luka Dropuljić, [[Ivan Franjo Jukić]] (Slavoljub Bošnjak), Martin Nedić, Anto Knežević itd. * Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević [[1735]], piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski. * [[Evlija Ćelebija]], osmanlijski putopisac iz 17. st, u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga čuvenog putopisa hvali Bošnjake, za koje kaže: "kako im je jezik, tako su i oni čisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rječnik M. H. Uskufije. * Jedan od prvih gramatičara, [[Bartol Kašić]] ([[Pag]] [[1575]]. - [[Rim]] [[1650]].), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640.) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (lingua communis) u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaže za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima). * Isusovac Jakov Mikalja ([[1601]].-[[1654]].) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649. želi kako kaže da uvrsti "najodabranije riječi i najljepše narječeje" dodajući da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu. * Dubrovački dramatičar Đono Palmotić, opredijelio se za govor "susjednih Bošnjaka", ističući ljepotu toga govora. * Hrvatski pjesnik [[Andrija Kačić Miošić]] ([[1704]].-[[1760]].) autor "Razgovora ugodnog", snažno afirmiše štokavštinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovića" u "bosanski". * Bosanski spominje, pored srpskog, hrvatskog, češkog i poljskog i spisatelj [[Matija Antun Reljković]] ([[1732]].-[[1798]].). * Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini ([[1808]]. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji, Ivan Popović (kojemu je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da [[Južni Slaveni]] oforme jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskoga govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz [[1850]]. godine. * [[Alberto Fortis]] (1741. -1803; [[1774]]. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu našu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim. * [[Mula Mustafa Bašeskija]] u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Nikšičanina ([[1780]].),koji govori pola turskim, pola bosanskim. * Naziv bosanski upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić (župnik u Đakovu, 1707.) i Matija Petar Katančić (1831. u Budimu objavio u šest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog"). * Prema svjedočenju Matije Mažuranića ("Pogled u Bosnu učinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski paša, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i ističe "da je naš slavni bosanski jezik od svih najljepši na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendiše bosanski". * Svoj govor naziva bosanskim i Stočanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac,1849). * Hercegovački pravoslavni prvaci, među kojima i Prokopije Čokorilo, traže od Ali-paše Rizvanbegovića da se za vladiku postavi čovjek vičan bosanskom. Bosanski biskup Vujičić još je [[1881]] g. naš jezik zvao bosanskim. * I hercegovački ustanici su ga tako zvali: Pero Tunguz, jedan od njihovih vođa, znao je reći: "Razumi me, čoeče, bosanski ti govorim !". * Autor prvog štampanog alhamijado teksta, s prvim pokušajem stvaranja stabilnijeg arabičkog pravopisnog uzusa za štampanu praksu jeste Mustafa Rakim ([[1868]] g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inače je pripisivano Mehmedu Agiću iz Bosanskog Broda. * Mostarac [[Omer Humo]] (umro [[1880]].), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvođenje narodnog jezika u škole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", [[Sarajevo]] [[1875]]; ovo je prva knjiga pisana arebicom a našim jezikom, objavljena u Bosni) kaže: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani ćitab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku": "Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji, Svatko njime vama vikom besidi, Slatka braćo, Bošnjaci, Hak (istinu) vam Omer govori". Autor je i pjesme "Dova na bosanskom". * "Gramatika bosanskog jezika za srednje škole" nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je [[1880]]. g. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911., s tim što od 1908. g. nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika". * Salih Gašović, rodom Nikšičanin, autor je Mevluda ("Časni mevlud na bosanski jezik", Sarajevo 1878. godine; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Ćelebije) za čiji nastanak kaže: "Moliše me kolasinski prvisi, Mevlud nami daj bosanski napiši". * Ibrahim Edhem Berbić štampao je "Bosansko-turski učitelj" ([[1893]]. u Carigradu); Ibrahim Seljubac ([[1900]].) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udžbenika (npr. Junuz Remzi Stovro). * Sejfudin Proho izdao je [[1907]]. u Sarajevu "Tedžvidi-inas (na najlakši i najkraći način bosanski jezik.)". * Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedžvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puške. * [[1908]]. u Sarajevu se pojavljuje djelo M. Dž. Čauševića "Bergivija", koje je uredništvo "Tarika" prevelo na bosanski, "radi općenite koristi". * Arif Sarajlija također je dao svoju verziju prevoda Mevluda S. Ćelebije, ("Terdžuman mevludski na jezik bosanski", Carigrad 1909). * Franjevci su [[1894]] g. otpisivali M. P. Desančiću da ne govore srpski nego bosanski. * Gradonačelnik Mostara I. Kapetanović ne jednoj sjednici [[1895]]. g. zabranjuje da gospodin Stagner nešto kaže na njemačkom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Beču niti Gracu već u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo". * U doba austrougarske uprave naziv bosanski jezik (Kallay ga je forsirao svojom nacionalnom politikom da suzbije hrvatski i srpski nacionalni pokret) postaje i službeni, ali ga ta uprava poslije i napušta, akceptirajući ime srpskohrvatski jezik (baron Burijan ga je forsirao čime je napustao Kallayevu nacionalnu politiku). Potiskivanje bosanskog jezika u stranu jasno je vidljivo i po datumima. Od 1.1.1879. upotrebljavan je naziv bosanski jezik - kao službeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stanovište da se naziva "bosanskizemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879. već je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'. * Prvi štampani kalendar "Tursko-bosanski rječnik" (Bitolj, 1912.) što ga je sastavio Ahmed Kulender. === Predosmanlijsko razdoblje === U ovo doba (do [[1463]].) spadaju jezični spomenici koje, u različitim stupnjevima, oblicima i na različitim mjestima, bosanski dijeli sa susjednim područjima. Veći dio tih jezičnih spomenika nije formalno integrisan u korpus bosanske pismenosti. Historijski pregled se može ovako izložiti: * pisani korpus je od 10. ili 11. stoljeća, prvo na glagoljici, a kasnije na bosančici ili bosanskoj ćirilici. Glavni spomenici se mogu svrstati u 3 kategorije: a) spisi [[Bosanska Crkva|Bosanske crkve]], oko 10-15 prijepisa dijelova Novog zavjeta i Psaltira. Jezik je staroslavenski/crkvenoslavenski s unosima narodnoga bosanskog govora (ikavizam koji se pojavljuje kao intruzija u dijelovima tekstova gdje je staroslavenski ''jat'' eksplicite upisan: svidoci, vrime, lipo). Većina tekstova potječe iz 14. i 15. stoljeća, a rasuti su širom svijeta. Najpoznatiji je Hvalov zbornik, pisan oko [[1400]]. za vojvodu Hrvoja u Omišu, te Kopitarovo evanđelje i Mletačka apokalipsa. b) tekstovi velikaša i kraljevske kuće Kotromanića, uglavnom mješavina staroslavenskog i narodnog bosanskog govora. Ovisno o kancelariji, pisarima i prijepisima, stepen narodnog jezika varira. Pismo je bosančica, a u većini kasnijih povelja (od konca 14. stoljeća do [[1463]]) preovladava narodni jezik, najviše ikavsko-šćakavski (pojde, dojde, človik, priko, misto), a katkad jekavski, ponajviše u Humu (viere, ini(j)em dubrovačkiem draziem pr'jatelem). Prvi je diplomatsko-trgovinski spis Povelja Kulina bana [[1189]]., na starobosanskom s elementima narodnog bosanskog govora (oca, a ne otca), dok je velika većina iz 14. i 15. stoljeća. Najveći dio povelja se čuva u Hrvatskoj, u Dubrovačkom arhivu. c) natpisi na bilizima (mramorovima, stećcima), nadgrobnim spomenicima Bošnjana (predaka današnjih Bošnjaka) prije i neposredno nakon turskoga osvajanja. Iako stećaka ima oko 60.000 (najčešća brojka), onih s natpisima je manji broj, oko 1.000. Jezik je uglavnom štokavsko-čakavski ikavski, a rjeđe ima jekavskih oblika. Većina stećaka je u području Hercegovine i srednje Bosne, iako ih ima i u istočnoj, a nešto i u zapadnoj Bosni. Veći dio datiranih stećaka potječe iz razdoblja od 14. do 16. stoljeća, iako se sreću i primjeri iz 13. i 17. stoljeća. * jezičnodijalekatski, u području Bosne i Huma se dogodila narječna diferencijacija od 12. do 15. stoljeća, u kojoj je u većini Bosne i Huma prevladala tronaglasna, zapadna štokavština. Na jugu i u centralnoj Bosni dominira štokavski, a na sjeveru šćakavski idiom; također, na zapadu i u centru ikavica, na istoku jekavica. Takav bijaše jezični raspored uoči osmanlijske invazije sredinom 15. stoljeća. Detaljnije o tom razdoblju se može vidjeti na stranici o prikazu nastanka jezika u BiH. === Osmanlijsko razdoblje === Po osmanlijskom osvajanju, koje je započelo 1463. godine, a nastavilo se u raznim područjima današnje BiH u narednih 50 godina, dolazi do znatnih jezičkih promjena. Naime, dijalekatska karta koja se formirala od 15./16. stoljeća mijenjala je oblike govora pojedinih područja, ali ne i samu strukturu. Osnovne karakteristike društvenih promjena u Bosni bile su seobe stanovništva. Na jezičkom području dolazi do novoštokavskih inovacija, tj. glasovnih i morfoloških promjena koje su stvorile novoštokavski supstrat za kasniji standardni jezik. Novoštokavski govori su potekli iz sliva rijeke Neretve i širili se na sjever, zapad i istok. Glavne razlike u odnosu na staroštokavske govore (koji i dalje postoje na znatnom dijelu BiH) su: četveroakcenatski sistem, pojava duge množine (grad/gradovi prema staroštokavskoj množini gradi), izjednačavanje padeža u dativu, lokativu i instrumentalu, kao i definitivna uspostava dočetnoga –o u participu mjesto –l (govorio/govoril), te gubitak fonema "h" u većini govora ('oću, 'ajde). Bošnjaci su zadržali to slovo u puno više riječi nego Srbi i Hrvati. Prije nego što pređemo na prikaz jezičnih karakteristika, kratko ćemo se osvrnuti na ekstralingvističke faktora koji se često spominju (ili površno interpretiraju) u popularnoj literaturi vezanoj za problematiku jezika u sadašnjoj BiH: a) prvo se odnosi na nacionalno ime Bošnjaka. Izvorno ime "Bošnjanin" (u latinskim vrelima sing. "Bosnensis") označava narod Bosne u srednjem vijeku. Na području Bosne su jako dugo živjeli Iliri a tu došli i neki Kelti i Goti koji su se mješali sa Ilirima. Oko 7. stoljeća na područje Bosne i Hercegovine su došli Slaveni i Avari i misli se da su najveći narodi bili [[Slaveni]] i [[Iliri]], ali su svi prihvatili slavenski jezik i ime države je postalo Bosna od ilirske riječi Bosona, a narod te države je sebi dao ime Bošnjani. U srednjem vijeku to ime upotrebljavaju svi i to se može vidjeti i u starobosanskim poveljima, kao recimo onih u kojima se Bošnjanin kontrastira sa Dubrovčanin (prva takva je iz vremena bana Stjepana II Kotromanića). Napokon, krajem 14. i u prvoj polovini 15. stoljeća, vidimo i sasvim jasne pokazatelje korištenja termina Bošnjanin i u nedvojbeno etničkom smislu, u kojim ih se razdvaja od ostalih podanika bosanske države. Primjer toga je povelja kralja Tvrtka II u kojoj se kaže "Kto godi je Bošnjanin ali Kraljevstva bosanskoga prije rata bil dlžan komu godi Dubrovčaninu...". Ime "Bošnjak" (greškom ponekad smatrano za turcizirano "Bošnjanin", ustvari normalna formacija sa sufiksom -(j)ak, poput Poljak, Skopljak, dešnjak itd.) je dakle u početnom periodu turske vladavine. Tokom osmanlijske vlasti, riječ "Bošnjak" se udomaćila i označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne ("Bošnjak-milleti"), pa i izraz "Bošnjak-kavmi" znači samo bosanski narod. Nedvojbeno korištenje termina Bošnjak u narodnosnom smislu, vidimo kod poznatog turskog putopisca Evlije Ćelebije koji ponekad pri svojim opisima mjesta dodaje i stanovništvo koje u njima živi. Tako iz njegovih opisa vidimo da u Srebrenici žive [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Bugari]], u [[Herceg Novi|Herceg-Novom]] [[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Albanci|Arnauti]] itd. Tokom turske vladavine naziv Bošnjak odnosio se na ime jednog naroda sa tri različite vjere, međutim nakon propagandnih aktivnosti srpskih i hrvatskih misionara za vrijeme austro-ugarske vladavine, Bošnjaci katolici i Bošnjaci pravoslavci se počinju identificirati sa Srbima i Hrvatima, ali mali broj Bošnjaka pravoslavaca i Bošnjaka katolika i Bošnjaci muslimani ostaju u bošnjačkoj naciji. b) druga sporna tema odnosi se na današnje nazivanje svog jezičnog idioma, bosanskim. Budući da se oznaka za pripadnike bosanske države pojavljuje od 10 . i 11. stoljeća u grčkim i latinskim vrelima, da bi se nastavila u staroslavenskim, domaćem vernakularu i evropskim jezicima, potrebno je dati sumarni pregled, prvenstveno zato što se radi o jednom od glavnih sporova oko imenovanja jezika, i to od strane Hrvata i Srba (koji su tokom historije imali pretenzije na bosansku teritoriju). Poznato je da Hrvati i Srbi smatraju da bi racionalno bilo da se idiom Bošnjaka zove bošnjački, a ne bosanski. S druge strane, Bošnjaci, posebno u novije doba izloženi zahtjevu svojih političara i vjerskih vođa, posežu za nazivom "bosanski". Nakon prikaza ovih izvanjezičkih polemičkih elemenata, prikazat ćemo osnovne karakteristike koje su značajne za formiranje savremene bosanske standardne varijante srpskohrvatskog jezika. === Književnost alhamijado i formiranje vernakulara === [[Datoteka:Nauk krstjanski.png|thumb|[[Matija Divković]], bosanski franjevac, izdao je [[1611]]. knjigu ''Nauk krstjanski'' na narodnom jeziku pisanu [[bosančica|bosančicom]].]] U 15. i 16. stoljeću počinje novo doba u historiji jezika na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Jezik je temeljen na staroj jezičkoj baštini, pretežno na razgovornom jeziku kakvoga nalazimo na mramorima ili stećcima, kao i na zatečenom jezičnom stanju. Na dijalekatskom nivou, može se ugrubo reći da su stanovnici zapadno od linije koja povezuje poriječja Neretve i Bosne štokavski ikavci s čakavskim elementima, a istočno šćakavski i štokavski ijekavci. Stanovništvo koje se se širilo zajedno s osmanlijskim jedinicama iz područja sadašnje Crne Gore, zapadne Srbije i istočne Hercegovine, je donijelo uglavnom novoštokavski ijekavski dijalekt. Na području sadašnje BiH dijalekatska karta je uveliko izmijenjena u odnosu na predosmanlijsko razdoblje, no, dosta je karakteristika ostalo, sudi li se po dijalektološkim istraživanjima: čakavsko narječje Bihaćke regije zamijenjeno je arhaičnim šćakavsko ikavskim, idiomom oko kojega se dijalektolozi još spore; srednja Bosna je ostala štokavsko ikavska, kakva je i bila, a istočniji dijelovi šćakavsko ijekavski. Što se tiče prostorne rasprostranjenosti, najveće promjene su zabilježene na području Turske Hrvatske ili Bosanske Krajine, posebno Dubica, [[Banja Luka]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Mrkonjić Grad]] (ranije poznat kao Varcar Vakuf itd., gdje je novoštokavski ijekavski zamijenio čakavski i štokavski ikavski. Sumarno, jezik od 15. do 19. stoljeća bi se moglo reći da je uglavnom, uz manje izmjene, ostao isti ili se prirodno dalje razvijao na većem dijelu sadašnje BiH; jedini izuzetak čini prostrano područje Bosanske Krajine i manjim dijelom, Podrinja i Semberije. Prema tome, u 15. i 16. stoljeću dolazi do novog pomaka u razvoju jezika, koji sazrijeva u novom ozračju orijentolnog civlizacijskoga kruga i temeljen na jezičkoj baštini stare Bosne iz srednjeg vijeka. Poznata je činjenica da nerijetko zanemarivana ostvarenja postaju, post festum gledano, proslavljenim temeljima budućnosti. U književnosti dobar je primjer Voltaire, koji je mislio steći slavu epovima (sada uglavnom zaboravljenima), dok su za razonodu napisani kratki romani kao "Candide" ostali piščevo trajno nasljeđe koje ga je proslavilo. Sličan je slučaj s alhamijado (sreću se još i izrazi kao aljamiado, aljamijado, alhamiado) književnošću, koja je služila za razonodu svojim tvorcima koji su vlastitu kreativnu energiju uglavnom usmjerili na djela pisana klasičnim orijentalnim jezicima: arapskom, turskom i farsiju/perzijskom. No, tok historije je progutao ta njihova djela visokih ambicija, položivši ih u nepregledno more islamsko-orijentalne književnosti na centralnim jezicima islama. Ono što je ostalo, i po čemu su Mehmed Uskufi, Hasan Kaimija, Sirrija, Umihana Čuvidina i mnogi drugi zapamćeni jeste stvaralaštvo na narodnom jeziku. Još u ranom dobu javlja se dvostruka pismenost - na bosančici i arebici (ili arabici)- modificiranom arapskom pismu, u nekim elementima prilagođenom glasovnim karakteristikama narodnog jezika. [[Datoteka:Abeceda.jpg|[[Latinica]], [[bosančica]] i [[arebica]], historijska bosanska pisma.]] [[Alhamijado književnost]] je dala preko 100 djela - kako pjesničkih, tako i proznih. U pjesničkom izrazu dominiraju islamske forme: ilahije, kaside, zatim poučne, satirično-političke i društveno-kritičke pjesme, te vjerski spjevovi, dok u prozi nalazimo udžbenike, praktične priručnike, vjersko-poučnu literaturu i sl. Prema podacima, koje je objelodanio Muhamed Hadžijahić u knjizi "Bosansko-Hercegovačka književna hrestomatija", 1. dio, "Starija književnost", Sarajevo 1974. prvi pjesnik na narodnom jeziku Bosne bijaše Ajvaz Dedo, čija je pjesma o prodoru kralja Matijaša u Bosnu datirana oko 1480. Književnost u pregledu starije književnosti nije hronološki uređena, i uz poznata imena (Uskufi, Kaimija, Čuvidina) dominiraju anonimi iz raznih zbirki, prvenstveno one samoga Hadžijahića. Tekstovi se dijele na ljubavne pjesme, pobožne, didaktične, refleksije na savremene događaje, arzuhale, legende i molitve. Većina djela je anonimnoga postanka, a spomenuti autori su Zirai (Aršinović), [[Fejzo Softa]] (iz Travnika, bez datuma), [[Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi|Muhamed Hevaji Uskufi]] (prva polovica 17.st., Tuzla), Hasan Kaimija (Sarajlija, umro u Zvorniku 1691/2.), Karahodža ([[1779]]. učenik u Banjoj Luci, tekst nastao u Žepču), Ajvaz-Dedo (možda najstariji tekst, [[1480]].?), [[Umihana Čuvida]] (umrla oko 1870.), Jusuf Livnjak (jedan od najstarijih predstavnika), [[Mehmed-aga Pruščanin]] ("Duvanjski arzuhal", oko 1728.). Općenito, ako je datacija tačna, može se reći da se radi o neprekinutom korpusu od 1480. do, bar, 1850. (a vjerojatno i kasnije). Tekstovi su na arebici, a potječu iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, no, najviše iz stare Bosne (Sarajevo, Tuzla), te Donjih Kraja (Duvno, Livno,..) i Hercegovine (Mostar,..). Zbirke i izvori su uglavnom Bašagićeva, Ćorović-Kemurina, Nametkova, te muzeji i ostale institucije u BiH (dobar dio je bio u Hadžijahićevoj privatnoj zbirci). Jezik se mijenja kroz vrijeme, no neke karakteristike ostaju vidljive: većina je pjesama štokavsko ikavska, a dijelom i jekavska. Praktički su nestali čakavski oblici, koji se nalaze vrlo rijetko ("črn"), dok turcizmi rastu, pa su neke pjesme skoro nerazumljive zbog potrebe stalnoga zagledanja u glosar. Prosjek je oko 20% turcizama u tekstu, dok u početnoj, možda najstarijoj Ajvaz-Dedinoj kasidi iz [[1480]]., o prodoru kralja Matijaša u Bosnu, nema orijentalizama osim 2-3 (vada - rok, rahmet - milost, bo kaside - ovu poučnu pjesmu). Duvanjski arzuhal je sačuvan na turskom pod imenom "Bosandža lisanile arzuhal" (Molba na bosanskom), "Bošnjakuša" Karahodžina (žepački izraz, istočnobosanski u jekavsko-ikavskoj mješavini, pretovaren turcizmima; također, u njoj nalazimo šćakavske oblike poput "dojde"). Jedna je pjesma zanimljiva zbog očita utjecaja dubrovačko-dalmatinske književnosti (sonetna forma, hrvatski formalni izraz (tko, gospoje u vokativu, bez turcizama), datirana oko 1750. Neki od primjera interesantnih za alhamijado književnost je oblik koji srećemo u pjesništvu Mehmeda Uskufija. Donosimo dio pjesme Mehmeda Uskufija ([[1601]], Solin kod Tuzle - poslije [[1651]]) :'''''Savjet ženama''''' :''Ah Boga vam, sve žene,'' :''bac'te zlu ćud od sebe,'' :''svjet uzmite od mene.'' :''Bacte zlu ćud od sebe...'' :''Ej vi žene udate,'' :''grijeha se čuvajte,'' :''muža dobro slušajte,'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Ako ste vi kadune'' :''i ukoliko uljudne,'' :''mužu budte ugodne.'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Bogu robna ti budi'' :''i svom mužu ugodi,'' :''te u dženet uhodi!'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Svaka žena zagluša'' :''koja muža ne sluša,'' :''njome šejtan brod kuša.'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Što muž neće ne radte,'' :''na sotonu ne jašte,'' :''mužu hatur ne kvarte.'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Mužu hizmet činite,'' :''dobro ga se bojite,'' :''ružnom smrti ne mrite.'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Koja muža imade'' :''hak muževski ne znade'' :''u džehenem upade.'' :''Bacte zlu ćud od sebe.'' :''Ah Boga vam, Sarajke'' :''ne slušajte vi majke,'' :''a ni one ebejke.'' :''Bacte zlu ćud od sebe!'' ...... Pjesmu smo naveli u okrnjenom obliku (cijela, ima 26 četeverostiha), no i to je dovoljno da se izvuku neki zaključci. Vidljivo je da Uskufi upotrebljava veliki broj islamskih orijentalizama. Zanimljivo je i to da je navedena pjesma većinom štokavsko-ijekavska, dok je većina ostalih Uskufijevih pjesama napisana na štokavsko-ikavskom dijalektu ("Ja, kauri, vami velju", "Višnjemu Bogu sve koji sazda", "Molimo se tebi, Bože", i sl.). Iz toga se mogu izvući bar dva značajna zaključa: * striktna jezičko-dijalekatska podjela je, kao i u slučaju dubrovačkih pjesnika, nemoguća i besmislena, jer se piše na ikavsko-ijekavskoj mješavini * Uskufi koristi turcizme prvenstveno u tekstovima koji referenciraju običajni svakodnevni život, dok u vjersko-pobožnim pjesmama, nasuprot očekivanju, islamskih orijentalizama skoro da i nema, osim u dijelovima koji se odnose na karakteristično teološke pojmove. Sve to ukazuje da je tursko-islamski leksik prodro u svakodnevni život, ali na ograničenim poljima. Uz ovo treba reći da je Uskufi autor prvog bosanskog rječnika, i to je prvi eksplicitni spomen bosanskog jezika od autora iz Bosne. Rječnik je dovršen 1631. i objavljen pod imenom "Makbul-i 'arif", a bolje poznat pod popularnim nazivom "Potur-Šahidi" napisan po uzoru na sličan perzijsko-turski rječnik "Tuhfe-i Šahidi" turskoga pjesnika Ibrahima Šahidija. Radi se o rimovanome bosansko-turskom rječniku štokavsko-ikavskoga narječja. To djelo ima u svemu oko 700 riječi koje se objašnjavaju u tristotrideset stihova. Možemo ga čitati i kao pjesnički tekst, jer nije napravljen po pravilima zapadne leksikografije. Evo primjera (turske riječi nismo pisali s prijeglasima, a jat je upisan po običajima kao rogato e - ě ): :''Ompek'' poljubit, ''kočmak'' zagerlit; :''Ton ile gomlek'' gaće košulj ''dur'' :Mačka ''kedi dir'', pička ''diferdže'', :''Hem'' kad ''kačan dur'', ''čatlak'' pukal ''dur''. :Gluh ''oldy sagyr'', slěp ''ne kor dur''. :Hrom ''topal dur'', šugav ''ne kel dur''. :Ognjište ''odžak'', ''hem'' kut ''budžak dur''. :''Kušluk ne'' ručak, lokva ''ne gol dur''. :Lěpu milovat zakon je davni. :''Guzeli sevmek adet ezel dur''. Kao zaključak, moglo bi se navesti da alhamijado književna produkcija, gleda li se jezična struktura, pokazuje sljedeće karakteristike: * relativno ujednačen jezični idiom, štokavsko ikavski i jekavski * vokabular u kojemu je vidljiv porast udjela turcizama, i koji su se najviše ukorijenili na poljima vjerske terminologije, porodičnih i društvenih odnosa, kao i zanata * promjene u morfologiji koje su vidljive u tvorbi riječi, posebno u pojavi sufiksa tipa –lija ili –džija (sevdalija, kujundžija), kao i onomastici i toponimima (prezimena kao Haramija, imena mjesta kao Sarajevo, Tuzla, Donji Vakuf itd.) Danas bošnjačko stanovništvo, za razliku od srpskog i hrvatskog, čuva fonem "h" u većini slučajeva kada ovaj nestaje u novoštokavštini (hoću, hajde). Uzrok tome lingvisti traže u tome da su većina Bošnjaka bili Bošnjaci muslimani pa se odgovor traži u vjerskom odgoju temeljenom na Kur'anu koji zbog prozodijskih zahtjeva djeluje u očuvanju toga fonema, a Bošnjaci pravoslavci i Bošnjaci katolici su ga sigurno sačuvali preko Bošnjaka muslimana, iako su i oni nekad h u nekim riječima odbacili. To je više od osobe do osobe, ali se može reći da je bosanska varijanta, za razliku od srpske i hrvatske, većinom zadržala h, a i primila puno više orijentalizama, što se može objasniti orijentalnim načinom života bosanskih muslimana. Kao zaključak o ovom periodu, moglo bi se reći da se bosanska varijanta, iako je pred njim bio (i još jest) dobar put do formalne standardizacije, ostavila značajna djela u vernakularu koja se po idiomu bitno ne razlikuju od sadašnjega propisanog standarda. To je štokavsko jekavski i ikavski vernakular, s karakteristikama koje su ušle u kasniji književni jezik (a odstupaju od većinskih štokavskih govora Hrvata i Srbe je očuvanje fonema "h"), te veći udio turcizama, prije svega u porodičnim i zanatskim odnosima. === Usmena književnost === Ironijom sudbine, najpoznatija bosanska narodna umotvorina, pjesma "Hasanaginica", postigla je svjetsku slavu prvo kao "ilirska" pjesan koju je zabilježio Alberto Fortis u svom putopisu, i koja je ubrzo prodrla u evropska kulturna središta koncem 18. i početkom 19. stoljeća. Ipak, Vuk Karadžić je tu izvorno štokavsko-ikavsku (pa i čakavsku - tako ju je Fortisu u Splitu recitirao hrvatski kulturni djelatnik Giulio Bajamonti) pjesancu predstavio njemačkoj i evropskoj javnosti kao vrhunac srpske narodne poezije. Najznačajnije zbirke epske i lirske narodne poezije izašle su u Hrvatskoj i inostranstvu (sakupljači pisci i etnolozi Luka Marjanović, Kosta Hörmann, [[Alija Nametak]], [[Nasko Frndić]], Milman Parry; krajem 20. stoljeća te su zbirke ponovno izdane i obrađene u redakciji Đenane Buturović i Muniba Maglajlića). Zbirke su opsežne - npr. Marjanovićeva, koja je sakupljana u Krajini, s "pivačem" Mehmedom Kolakovićem, te drugima, ima preko 255.000 stihova; Parryjeva, koja reproducira preko 12.000 stihova bjelopoljskog "Homera" Avde Međedovića. Za jezičnu situaciju je važno sljedeće: * epske i lirske pjesme, a i veoma popularne i rado bilježene sevdalinke, pružaju, u pogledu jezičkoga izraza, očekivanu sliku-unatoč "prepravljanju" tekstova tokom vremena (npr. uklanjanje raznih jezičnodijalekatskih osebujnosti, a katkad i nedopustive intervencije u tekstu koje su se očitovale u dodavanju ili oduzimanju riječi ili cijelih stihova), vidljivo je da je usmeno stvaralaštvo, na dijalekatskoj razini, ostvareno na bosansko-dalmatinskom, istočno-bosanskom, istočnohercegovačko-krajiškom i zetsko-sandžačkom dijalektu * narodne pjesme imaju osjetno veći udio turcizama, ili islamskih orijentalizama u vokabularu, nego što je to uobičajeno u razgovornom jeziku U formalnoj standardizaciji bosanske varijante narodno stvaralaštvo je sudjelovalo u mjeri kojoj je to bilo moguće, a to znači da se njegov utjecaj osjetio ponajviše na većoj zastupljenosti turcizama. No, budući da moderna civilizacija već ima u velikoj mjeri izgrađen vokabular, utjecaj narodne poezije i usmenoga stvaralaštva je uglavnom ograničen na rječnik tradicionalnih zanimanja i zanata, obiteljskih odnosa i vjersko-običajne terminologije. === Književnost i pismenost na orijentalnim jezicima === Pretci današnjih Bošnjaka, osim aljamijado literature na narodnom jeziku, razvili su bujnu i raznovrsnu pismenost na orijentalnim jezicima, prije svega turskom. Taj fenomen je istražen u djelima Safveta Bašagića, Muhameda Mujezinovića, Hazima Šabanovića, Fehima Nametka i Smaila Balića. Esencijalno, radi se o izuzetno vitalnoj spisateljskoj aktivnosti koja je pokrivala velik dio ljudske aktivnosti (lirsku i mističnu poeziju, teologiju, medicinu, matematiku, logiku, alhemiju, astronomiju, filologiju, putopise, naznake historiografije,..)- i to golema većina na turskom, manji dio na arapskom, te najmanji na perzijskom. Među mnogobrojnim autorima se ističu Hasan Kafi Pruščak, Šejh Jujo, Nerkesi, Derviš-paša Bošnjak, Arif Rizvanbegović Stočević, Mula Mustafa Bašeskija, Salih Muvekkit, Fevzija Mostarac, Muhamed Enveri Kadrić... Veliki je dio tih tekstova ostao je aktuelan, jer je posvećen političko-povijesnoj problematici (razne bune, upad Eugena Savojskog u Sarajevo, ..), te opisima Rusije koje su napisali zarobljenici iz Bosne. Tu su i značajna djela historiografije npr. Muvekkita, Kadrića. U taj dio korpusa pismenosti i književnosti spada o brojna epigrafika na nišanima (grobljima), što je područje koje je sistematski obradio ugledni paleograf i epigrafičar Mehmed Mujezinović. == Situacija u 20. stoljeću i standardizacija == [[Datoteka:Gramatika bosanskog jezika.jpg|thumb|250px|[[Gramatika bosanskog jezika]] ([[1890]])]] Tokom 20. stoljeća bosanska varijanta je prošla kroz mnoge mijene, od kojih će biti zabilježene i komentirane samo najvažnije. Prvi, i vjerovatno najvažniji period u formiranju savremene bosanske standardne varijante je razodoblje prijelaza 19. u 20. stoljeće. Jezik najvažnijih autora toga vremena je, u većini svojih glavnih crta, praktički istovjetan sadašnjem, propisanom u pravopisnim priručnicima, gramatikama i rječnicima [[Alija Isaković|Isakovića]], [[Senahid Halilović|Halilovića]] i Jahića. Naravno, ovdje valja napomenuti da je taj jezični izraz bio više implicite normiran, tj. pokazivao je ujednačenost u praksi, bez pridržavanja strogih preskripcija jezičnih savjetnika. Potencijalni prigovor fizionomiji jezika u najistaknutijih autora toga doba (Bašagić, Ćazim Ćatić, Mulabdić) mogao bi se svesti na sljedeće: budući da su djela tih pisaca bili uglavnom objavljivana u Hrvatskoj, njihov jezični izraz nije reprezentativan jer odslikava ideološki izbor objavitelja i nekad i spomenutih autora. Taj, na prvi pogled racionalan prigovor, uvjerljivo je pobijen detaljnom gramatičkom, leksičkom i drugom tekstualnom analizom jezičnog izraza navedenih spisatelja, koja nepobitno pokazuje da se radi o logičkom produžetku i nasljedovanju bosanskog književnog izraza prošlih stoljeća, a prvenstveno literature 19. stoljeća prije Austro-Ugarske okupacije. Drugo razdoblje je doba Kraljevine SHS ili, kasnije, Jugoslavije. Za vrijeme NDH bio je izražen i puristički radikalizam, kada je puristička tendencija nekih hrvatskih preskriptivaca dovedena do apsurda. U tim vremenima je u djelima većeg broja bosanskih pisaca ipak sačuvan autentičan izraz ([[Enver Čolaković]], [[Hasan Kikić]], [[Hamdija Kreševljaković]]). Odlike bosanske varijante su sljedeće: * bosanska standardna varijanta srpskohrvatskog jezika, kao i ostale varijante (hrvatska, crnogorska i srpska) povezane su sa starijom jezičkom baštinom nastalom na tlu Bosne i Hercegovine * jezički standard još nije u potpunosti zavladao medijima bošnjačkoga naroda u Bosni i Hercegovini * jezičke spomenike predturskog perioda kakve nalazimo na natpisima na kamenim mramorima i u poveljama Kotromanića, odlikuje štokavsko narječje prožeto u većoj ili manjoj mjeri crkvenoslovenskim. Predturska Bosna je područje ćirilične pismenosti, imala je i svoje autentično i posebno pismo [[Bosančica|bosančici]], dok se latinično pismo prvi put javlja za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. * jezički spomenici koji nisu pisani na mješavini crkvenoslovenskog i vernakulara, kakvog nalazimo na natpisima na stećcima u 14. i 15. stoljeću, sežu u 16. i 17. stoljeće, u [[Alhamijado Književnost|alhamijado književnost]] pisanoj na modificiranom arapskom alfabetu ([[arebica]]). Česta je bila i upotreba [[Ćirilica|ćirilice]], i to prvenstveno u korespondenciji bosanskih velikaša ("begovica", [[begovsko pismo]]) * tokom 19. stoljeća (prvenstveno krajem stoljeća), pojavljuje se opsežnija kulturna djelatnost na jeziku koji najčešće imenovao srpskohrvatskim. [[Meša Selimović]] autor djela "[[Tvrđava (1970 roman)|Tvrđava]]" i "Derviš i smrt", i Izet Sarajlić su neki od poznatijih bosanskih pisaca, dok u sandžačke pisce ubrajamo Huseina Bašića, Ćamila Sijarića, Murata Baltića, Bajrama Redžepagića i Safeta Sijarića. Raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i za vrijeme rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovi]] intenzivirana je kodifikacija bosanske varijante, i to u rječnicima [[Alija Isaković|Alije Isakovića]], pravopisu [[Senahid Halilović|Senahida Halilovića]] i gramatikama [[Dževad Jahić|Dževada Jahića]] i Senahida Halilovića. Odlike njihovih normativističkih djela su češća upotreba orijentalizama ("turcizmi" i "arabizmi") i očuvanje fonema "h" i "f" u izvjesnom broju riječi kao odraz posebnosti govora Bošnjaka. == Povezano == {{multicol}} * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] * [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) * [[naziv srpskohrvatskog jezika]] {{multicol-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[serbokroatistika]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] * [[hrvatski|hrvatska varijanta]] * [[srpski|srpska varijanta]] * [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{multicol-end}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|last=Gröschel |first=Bernhard |authorlink=Bernhard Gröschel |editor1-last=Waßner |editor1-first=Ulrich Hermann |title=Lingua et linguae. Festschrift für Clemens-Peter Herbermann zum 60. Geburtstag |publisher=Shaker |pages=159–188 |language=njemački |chapter=Bosnisch oder Bosniakisch? |trans_chapter=Bosanski ili bošnjački? |series=Bochumer Beitraäge zur Semiotik, n.F., 6 |location=Aachen |year=2001 |isbn=978-3-8265-8497-8 |oclc=47992691}} * {{cite book|last=Kafadar |first=Enisa |editor1-last=Henn-Memmesheimer |editor1-first=Beate |editor2-last=Franz |editor2-first=Joachim |title=Die Ordnung des Standard und die Differenzierung der Diskurse; Teil 1 |publisher=Peter Lang |pages=95–106 |language=njemački |chapter=Bosnisch, Kroatisch, Serbisch – Wie spricht man eigentlich in Bosnien-Herzegowina? |trans_chapter=Bosanski, hrvatski, srpski – kako se ustvari govori u Bosni i Hercegovini? |chapterurl=https://books.google.com/books?id=63hKaFGtTDAC&pg=PA95&lpg=false#v=onepage&q&f=false |location=Frankfurt na Majni |year=2009 |oclc=699514676 |accessdate=11. marta 2017}} * {{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=I dalje jedan jezik |url=http://www.sveske.ba/bs/content/i-dalje-jedan-jezik |journal=Sarajevske sveske |issue=10 |pages=83–89 |year=2005 |location=Sarajevo |issn=1512-8539 |ssrn=3432980 |id={{CROSBI|430085}} |archivedate=2013-03-30 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6FV9vC5bx?url=http://www.sveske.ba/bs/content/i-dalje-jedan-jezik |deadurl=no |accessdate=22 August 2019 |archive-date=2013-09-21 |access-date=2017-03-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921223723/http://www.sveske.ba/bs/content/i-dalje-jedan-jezik |url-status=dead }} <small>[http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=15543046 (COBISS-BH)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</small>. *{{cite news |date=2018-03-29 |title=Snježana Kordić odgovara na tekst Hamze Ridžala |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935898.Odgovor_SK_na_Stav.pdf |publisher=''Stav'' |issue=160 |location=Sarajevo |issn=2303-7172 |id={{CROSBI|935898}} |page=67 |archivedate=2018-12-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224170508/http://bib.irb.hr/datoteka/935898.Odgovor_SK_na_Stav.pdf |deadurl= |accessdate=2018-09-09 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bosnian language}} * [http://www.skolegijum.ba/tekst/index/956 Školski pravopisni priručnik]{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://bosanskijezik.blogger.ba/ Pitanja i odgovori o bosanskoj normi] {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Bosanski jezik| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura|Jezik]] [[Kategorija:Standardne varijante srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] bei2uajsxp6979ybjb21auzjuhbmia4 Bhagavad Gita 0 35427 42600297 42558977 2026-05-18T23:45:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600297 wikitext text/x-wiki {{Hinduistički spisi}} '''''Bhagavad Gita''''' ([[sanskrit]] {{lang|sa|भगवद्गीता}} ''{{IAST|Bhagavad Gītā}}'', "[[Bhagavan|Božja]] pjesma") je tekst na [[sanskrit epika|sanskritu]] iz ''Bhishma Parve'' u epu [[Mahabharata]]. Zbog razlika u korekturama ozbu tekst u Mahabharati se navodi u poglavljima 6.25 &ndash; 42.<ref>[http://veda.harekrsna.cz/encyclopedia/sastras-studies1.htm#5 Sastras studies] 'Consists of chapters 25-42 of Bhisma Parva, Mahabharata'</ref> ili poglavljima 6.23-40<ref>The Bhandarkar Oriental Research Institute (BORI) electronic edition. Electronic text (C) Bhandarkar Oriental Research Institute, Pune, India, 1999.</ref> Prema recenziji Gite koju je komentirao [[Adi Shankara|Shankaracharya]], broj stihova je 700, ali postoje dokazi da su neki stariji rukopisi imali 745 stihova.<ref>Gambhiranda (1997), p. xvii.</ref> [[Krišna|Krishna]], kao govornik Bhagavad Gite, se navodi kao [[Bhagavan]]<ref>{{Cite web |title=Bhagavan |url=http://www.vedabase.net/b/bhagavan |access-date=2007-10-27 |archive-date=2009-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129231554/http://www.vedabase.net/b/bhagavan |dead-url=yes }}</ref> (božanski), a sami stihovi, koristeći stil sanskritske [[metar stiha|metre]] (''[[chandas]]'') s usporedbama i metaforama, su napisani u pjesničkom obliku koji se tradicionalno rectiria; odatle potječe i naslov, grubo preveden kao "Pjesma Božanskog". Bhagavad Gita se štuje kao sveta od većine [[hinduizam|hinduističkih]] tradicija,<ref>[http://www.crystalinks.com/indiaphilosophy.html Philosophy in Ancient India] "The Bhagavad Gita is revered as a sacred text of Hindu philosophy"</ref> a posebno od [[Vaišnavizam|sljedbenika Krishne]]. Često se spominje jednostavno kao ''Gita''.<ref>[http://www.hindunet.org/gita/ hindunet.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027111917/http://www.hindunet.org/gita/ |date=2007-10-27 }} "more commonly known as the Gita"</ref> Sadržaj teksta se odnosi na razgovor između [[Krišna|Krishne]] i [[Arjuna|Arjune]] na bojištu [[Kurukshetra|Kurukshetre]] taman pred početak [[Kurukshetra rat|velike bitke]]. Odgovarajući na Arjuninu zbunjenost i moralne dileme, Krishna Arjuni objašnjava njegove dužnosti [[kshatriya|ratnika]] i [[princ]]a kao i brojne [[Yoga|jogičke]]<ref>{{Cite web |url=http://yoga.about.com/od/bhagavadgita/a/thegita.htm |title=Introduction to the Bhagavad Gita |access-date=2007-10-27 |archive-date=2010-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101203185714/http://yoga.about.com/od/bhagavadgita/a/thegita.htm |url-status=dead }}</ref> i [[Vedanta|vedantičke]] filozofije, s primjerima i analogije. Zbog toga se Gita često opisivala kao precizan uvod u [[hinduistička filozofija|hinduističku filozofiju]] isto kao i praktičan, samodostatan vodič za život. Za vrijeme razgovora se Krishna obznanjuje kao Vrhovno Biće Osobnost (''[[Bhagavan]]''), blagosiljajući Arjunu s veličanstvenim djeličćem svoje [[božanstvenost|božanske]] apsolutne forme. Bhagavad Gita se također naziva ''Gītopaniṣad'' isto kao ''Yogupaniṣad'', što sugerira status '[[Upanišada|Upanišedae]]'.<ref>The "tag" found at the end of each chapter in some editions identifies the book as ''Gītopaniṣad.'' The book is identified as the essence of the ''Upanishads'' in the ''Gītā-māhātmya'' 6, quoted in the [http://vedabase.net/bg/introduction/en introduction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101062531/http://www.vedabase.net/bg/introduction/en |date=2007-01-01 }} to {{cite book | last = Bhaktivedanta Swami Prabhupada | first = A.C. | title = Bhagavad-gītā As It Is | publisher = The Bhaktivedanta Book Trust | date = 1983 | location = Los Angeles | url = http://vedabase.net/bg | id = | access-date = 2007-10-27 | archive-date = 2014-08-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140803053506/http://vedabase.net/bg/ | deadurl = yes }}.</ref> Otkada je izvučena iz Mahabharate, smatra se ''[[Smriti|{{Unicode|Smṛti}}]]'' tekstom, a reference kao Upanišada imaju svrhu dati joj status sličan ''[[śruti (spis)|śruti]]'', ili ''objavljenom znanju''.<ref>Tapasyananda, p. 1.</ref> == Napomene == <div class="references-small"> <references/> </div> == Vanjske veze == {{Commonscat|Bhagavad Gita}} * {{dmoz|Society/Religion_and_Spirituality/Hinduism/Religious_Texts/Bhagavad_Gita|Bhagavad Gita}} * [http://www.gita-society.com/ International Gita Society] ;Prijevodi * [http://www.gitasupersite.iitk.ac.in/index.htm Gita Supersite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010121922/http://www.gitasupersite.iitk.ac.in/index.htm |date=2007-10-10 }} with [[Sanskrit]] text, four English translations and both classical and contemporary commentaries ;Cjelokupni tekst * [http://www.theosociety.org/pasadena/gita/bg-eg-hp.htm 1890 translation] by [[William Quan Judge]] * [http://www.yogamovement.com/texts/gita.html 1900 translation] by [[Sir Edwin Arnold]] [[s:The Bhagavad Gita (Arnold translation)|Wikisource link]] * [https://web.archive.org/web/20081210204455/http://members.aol.com/jajnsn/ 1934 translation] by [[Mahadev Desai]] of [[Mahatma Gandhi]]'s 1929 [[Gujurati]] translation and commentary * [http://bhagavadgitaasitis.com/en 1971 translation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061109062629/http://bhagavadgitaasitis.com/en |date=2006-11-09 }} by [[A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada]] entitled ''[[Bhagavad Gita As It Is]]'' with [[Sanskrit]] text and English commentary. * [http://eawc.evansville.edu/anthology/gita.htm 1988 translation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828180532/http://eawc.evansville.edu/anthology/gita.htm |date=2008-08-28 }} by [[Ramananda Prasad]] * [http://www.chinmayauk.org/Resources/Downloads.htm 1992 translation and commentary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705012202/http://www.chinmayauk.org/Resources/Downloads.htm |date=2008-07-05 }} by [[Swami Chinmayananda]] * [http://www.allfaith.com/Religions/Hinduism/gita.html 1993 translation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070404225504/http://allfaith.com/Religions/Hinduism/gita.html |date=2007-04-04 }} by Jagannatha Prakasa (John of AllFaith) * [http://www.san.beck.org/Gita.html 2001 translation] by Sanderson Beck * [http://www.atmajyoti.org/gi_bhagavad_gita_intro.asp 2004 metered translation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080822191918/http://www.atmajyoti.org/gi_bhagavad_gita_intro.asp |date=2008-08-22 }} by Swami Nirmalananda Giri ;Izbori * 1985 translation by [[Eknath Easwaran]]: [http://www.nilgiri.org/Contentfiles/Passages/RiversPassage.cfm?ID=25 ch. 2 beg.], [http://www.nilgiri.org/Contentfiles/Passages/RiversPassage.cfm?ID=63 mid], [http://www.nilgiri.org/Contentfiles/Passages/RiversPassage.cfm?ID=5 end], [http://www.nilgiri.org/Contentfiles/Passages/RiversPassage.cfm?ID=37 ch. 9], and [http://www.nilgiri.org/Contentfiles/Passages/RiversPassage.cfm?ID=46 ch. 18] ;Komentari * [http://www.granthamandira.org/search.php?search_keywords=Bhagavad Six commentaries]: by [[Adi Sankara]], [[Ramanuja]], Sridhara Swami, [[Madhusudana Sarasvati]], [[Visvanatha Chakravarti]] and Baladeva Vidyabhusana * [http://www.prabhupadavani.org/Gita/web/text/001.html Bhagavad Gita introduction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060309030920/http://www.prabhupadavani.org/Gita/web/text/001.html |date=2006-03-09 }} lecture by [[A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada]] * [http://www.atmajyoti.org/hi_gita_commentary_1.asp Commentary on the Gita by Swami Nirmalananda Giri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050831214451/http://www.atmajyoti.org/hi_gita_commentary_1.asp |date=2005-08-31 }} * [http://www.yogananda-srf.org/py-life/index.html Commentary] by [[Paramahansa Yogananda]] * [http://www.miraura.org/lit/sa/eog/eog-sel.html Essays on Gita] by [[Sri Aurobindo]] ;Audio * [http://www.vaisnava.cz/clanek_en.php3?no=24 Recitation] of verses in [[Sanskrit]] ([[MP3]] format) * [http://www.krishna.com/main.php?id=277 Bhagavad Gita (As It Is) Complete] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061205221648/http://www.krishna.com/main.php?id=277 |date=2006-12-05 }} produced by [[The International Society for Krishna Consciousness]] * [http://www.shreemaa.org/drupal/taxonomy_menu/3/9 Bhagavad Gita online classes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101205438/http://www.shreemaa.org/drupal/taxonomy_menu/3/9 |date=2007-01-01 }} by [[Swami Satyananda Saraswati]] * [http://www.gitamrta.org/bg.htm Bhagavad Gita in 6 Languages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509134404/http://www.gitamrta.org/bg.htm |date=2008-05-09 }} * [http://www.arshabodha.org/ab/wcms/en/home/teachings Bhagavad Gita lectures by Swami Tadatmananda]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in English ([[MP3]] format) [[Kategorija:Hinduizam]] [[Kategorija:Mahabharata]] [[Kategorija:Sanskritski tekstovi]] i281indac2drwr1cj1kn33shs8dzvhx Boljevac 0 38324 42600329 42538129 2026-05-19T03:57:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600329 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|selo u opštini Kruševac|Boljevac (Kruševac)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Boljevac |slika=Boljevac sa Rtnja2.jpg |opis_slike= |okrug=Zaječarski |opština=Boljevac |nadm visina=733 |populacija=3784 |poštanski kod=19370 |pozivni broj=030 |registarska oznaka=ZA |gšir=43.824833 |gduž=21.951833 }} '''Boljevac''' je sedište [[opština Boljevac|opštine Boljevac]] u [[Zaječarski okrug|Zaječarskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 3784 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 3926 stanovnika). == Historija == Prvi poznati popis stanovništva i domaćinstava potiče iz 1455. godine koji obuhvata posede na teritoriji Vidinskog sandžaka. U tom turskom popisu su se našla imena mnogih sela koja i danas postoje na teritoriji opštine Boljevac, kao što su: Bogovina, Ilino, Lukovo, Vrbovac, Jablanica, Dobrujevac ... U tom popisu se nalaze crkve i manastiri Lapušnja, Lozica, Krepičevac. Boljevac, kao naselje na današnjoj teritoriji, nastaje nakon izgradnje kafane A.Gramanidisa 1762. godine i obrazovanja male čaršije na putu Paraćin-Zaječar, pored reke Arnaute. Promenjeni društveno-ekonomski uslovi posle odlaska Turaka i prisajedinjenje Timočke krajine Srbiji, doveli su do stvaranja novog varoškog naselja. U aktu Suda okruga crnorečkog krajem 1834. godine, na mestu današnjeg grada i Boljevca kao naselja, pominju se “Boljevačke mehane”, koje se smatraju prazačetkom ovog naselja. Pored ovih mehana, blizu boljevačke reke, počinju da se naseljavaju “došljaci” koji su tu otvarali zanatske radnje. Prvi seoski dućan za prodaju mešovite robe otvoren je 1836. godine. Na inicijativu meštana i uz materijalnu pomoć opštine, 1842. godine počinje sa radom osnovna škola. Formiranjem boljevačke opštine 1844. godine, i narednih desetak godina, počinje intenzivniji razvoj ovog područja. Ukazom Knjaza Miloša Obrenovića br. 649 od 28. februara 1860. godine, Boljevac postaje središte zaječarskog sreza. To je bio prelomni i važan momenat u daljem razvoju Boljevca. Kako je u Boljevcu bilo središte sreza, mesto je dobilo na značaju i privuklo je nove doseljenike iz drugih mesta da otvore zanatske i trgovačke radnje i mehane. To najbolje pokazuju popisi stanovništva iz 1844. i 1866. godine – broj stanovnika se za period od 20 godina udvostručio. Boljevac je proglašen varošicom 10. septembra 1875. godine. Od tada se još intenzivnije gradi i razvija. Zgrada pošte je sagrađena 1891, a 1895. godine i zgrada bolnice, u ono vreme, jedna od najlepših u Srbiji, kapaciteta 150 ležaja == Demografija == U naselju Boljevac živi 3018 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,5 godina (37,2 kod muškaraca i 39,7 kod žena). U naselju ima 1300 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,91. Ovo naselje je u uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:4711 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:3140 color:gray1 from:start till:end bar:1570 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,59)(77,65) color:blue width:2 points:(77,65)(100,70) color:blue width:2 points:(100,70)(128,102) color:blue width:2 points:(128,102)(157,138) color:blue width:2 points:(157,138)(185,161) color:blue width:2 points:(185,161)(217,156) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=1082 |p1953=1259 |p1961=1400 |p1971=2288 |p1981=3289 |p1991=3926 |p1991n=3816 |p2002s=4139 |p2002=3784 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|3177|83.95}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|blue|209|5.52}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|red|157|4.14}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|green|20|0.52}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|orange|16|0.42}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|cyan|14|0.36}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|magenta|12|0.31}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|black|9|0.23}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|gray|7|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|pink|6|0.15}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|navy|3|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|silver|1|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|1|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|yellow|11|0.29}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|16|6.58|5.76|14}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|19|7.81|13.16|32}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|39|16.04|24.69|60}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|62|25.51|30.45|74}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|80|32.92|40.74|99}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|78|32.09|37.03|90}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|106|43.62|41.15|100}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|147|60.49|69.95|170}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|173|71.19|83.53|203}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|138|56.79|65.02|158}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|141|58.02|56.37|137}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|117|48.14|56.79|138}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|133|54.73|48.97|119}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|126|51.85|48.97|119}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|145|59.67|59.67|145}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|123|50.61|48.97|119}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|113|46.50|37.86|92}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|86|35.39|30.04|73}} |prosekm=37.2 |prosekž=39.7 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|375|423|482|759|1072|1258|1300|240|317|280|324|83|39|13|3|-|1|2.91}} {{BrakNaseljaSrbija|1520|459|943|52|58|8|1658|364|955|232|106|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|756|77|2|74|167|13|36|78|24|34|650|40|-|21|88|3|15|122|29|10|1406|117|2|95|255|16|51|200|53|44|13|43|80|26|36|34|-|-|19|24|39|51|64|112|23|1|-|8|37|82|131|90|148|57|1|-|27}} == Značajne osobe == * [[Boban Marjanović]], košarkaš == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Boljevac}} * [http://www.boljevac.org.rs Zvaničan sajt opštine Boljevac]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Boljevac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.824833,21.951833&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.824833&longitude=21.951833&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Boljevac}} [[Kategorija:Opština Boljevac]] [[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]] rhgiae2g100xawgg874e5t5u0tquvkt Blues 0 38713 42600325 42556158 2026-05-19T03:06:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600325 wikitext text/x-wiki {{Infobox glazbeni pravac | name = Blues | color = #003366 | bgcolor = white | stylistic_origins = afroamerička narodna muzika | cultural_origins = Jug [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | instruments = [[Gitara]] - [[Klavir]] - [[Harmonika]] - [[Bas-gitara|Bas]] - [[Bubnjevi]] - [[Saksofon]] - [[Vokana mzika|Vokali]] - [[Truba]] - [[Trombon]] | popularity = Blues akordi i ''plave'' note se koriste u većini američkih popularnih muzičkih stilova 20. vijeka | derivatives = [[jazz]], [[Rhythm and blues|R&B]], [[rock and Roll|rock]] | subgenrelist = Popis žanrova bluesa | subgenres = [[Classic female blues]] - [[Country blues]] - [[Delta blues]] - [[Jazz blues]] - [[Jump blues]] - [[Piano blues]] - [[Boogie-woogie]] | fusiongenres = [[Blues rock|Blues-rock]] - [[Soul blues]] - [[Jazz blues]] | regional_scenes = [[Afrički blues]] - [[Atlanta blues]] - [[Britsnski blues]] - [[Kanadski blues]] - [[Chicago blues]] - [[Detroit blues]] - [[East Coast blues]] - [[Kansas City blues (music)|Kansas City blues]] - [[Louisiana blues]] - [[Memphis blues]] - [[New Orleans blues]] - [[Piedmont blues]] - [[St. Louis blues]] - [[Swamp blues]] - [[Texas blues]] - [[West Coast blues]] | other_topics = [[Popis žanrova bluesa|Žanrovi]] - [[Popis blues glazbenika|Muzičari]] - [[Porijeklo bluesa|Porijeklo]] - [[Blues skala]] }} [[File:Taj Mahal Trio MQ2007-a.jpg|thumb|350px|Taj Mahal Blues Trio]] '''Blues''' je vokalno-instrumentalni oblik [[muzika|glazbe]] koji se temelji na uporabi "plavih nota" i strukturi od najčešće 12 taktova koji se ponavljaju. Pojavio se u afroameričkim zajednicama [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, a korijene vuče iz duhovne glazbe i [[državna himna|himni]], radnih i žetvenih pjesama sa plantaža [[pamuk]]a, improviziranog pjevanja na radu umjesto razgovora koji je robovima bio zabranjen, kao i napjeva. Uporaba "plavih nota" i učestalost pjevačkog obrasca poziv-odgovor u glazbi i tekstovima ukazuju na zapadnoafričke korijene bluesa. Blues je imao znatan utjecaj na kasniju američku i zapadnu popularnu glazbu, a postao je i dijelom žanrova kao što su ragtime, [[jazz]], bluegrass, rhythm and blues, [[rock and Roll|rock and roll]], [[hip hop|hip-hop]] i [[pop]]. == Glavne značajke == === Stilsko i kulturno podrijetlo === Postoji nekoliko značajki koje pripadaju svoj blues glazbi, jer taj žanr uzima oblik osebujnosti svakog pojedinog izvođača.<ref>Southern, pg. 333</ref> No neke je blues dugo imao prije stvaranja modernog bluesa. Rani oblik glazbe nalik bluesu bili su uzvici poziva i odgovora u kojima se viđa "funkcionalna izražajnost... stil bez pratnje harmonije i neobuzdan formalnostima bilo koje pojedine glazbene strukture."<ref>Garofalo, pg. 44</ref> Oblik ovog "predbluesa" mogao se čuti u radnim pjesmama i povicima robova, proširen u "jednostavne solo pjesme krcate emocionalnim sadržajem".<ref>Ferris, pg. 229</ref> Blues kakav je sada, može se percipirati kao glazbeni stil utemeljen na europskoj harmonijskoj strukturi, s tradicijom zapadnoafričke tradicije poziva i odgovora, preoblikovan u međuigru vokala i gitare.<ref>Morales, pg 276 Morales attributes this claim to John Storm Roberts in ''Black Music of Two Worlds'', beginning his discussion with a quote from Roberts ''There does not seem to be the same African quality in blues forms as there clearly is in much Caribbean music''.</ref> Mnogi elementi bluesa, kao što je oblik poziva i odgovora i uporaba plavih nota mogu se naći u afričkoj glazbi. Sylviane Diouf ukazala je na nekoliko specifičnih značajki kao što su melizmatika, valovita, nazalna intonacija koja sugerira vezu između bluesa i glazbe zapadne i središnje Afrike.<ref>SFGate</ref> Etnomuzikolog Gerhard Kubik vjerojatno je prvi koji je primijetio kako određeni elementi bluesa vuku korijene iz muslimanske glazbe zapadne i središnje Afrike. <blockquote>Žičani instrumenti (koje su preferirali ljudi porobljeni iz muslimanskih regija Afrike...) su općenito bili dopušteni jer su ih robovlasnici smatrali bliskima europskim instrumentima kao što je violina. Tako su porobljeni ljudi koji su uspijevali sklepati bendžo ili kakav drugi instrument mogli više svirati javno. Ova solistički orijentirana "robovska glazba" imala je elemente arapsko-muslimanskog pjevačkog stila koji je stoljećima bio utisnut muslimanskom prisutnošću u zapadnoj Africi, kaže Gerhard Kubik.<ref>Gerhard Kubik is [[ethnomusicology]] professor at the [[University of Mainz]] in Germany. He wrote a comprehensive book on Africa's connection to blues music (''Africa and the Blues'').[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/08/15/INGMC85SSK1.DTL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525123247/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2004%2F08%2F15%2FINGMC85SSK1.DTL |date=2011-05-25 }}</ref></blockquote> Kubik je također napomenuo kako je tehnika sviranja gitare u Mississippiju uključivala korištenje oštrice noža, što je u svojoj autobiografiji zabilježio W.C. Handy, te da i to korespondira sa sličnim sviračkim tehnikama u kulturama zapadne i središnje Afrike. Diddleyjev luk je jednožičani instrument kućne izrade za koje se tvrdi da je bio uobičajen na američkom Jugu u ranom dvadesetom stoljeću, a napravljen je po uzoru na afrički instrument, što je pomoglo prenašanju afričke tehnike muziciranja u rani instrumentalni vokabular bluesa. Kasnije je blues "etiopskih arija", minstrelskih predstava, crnačke duhovne glazbe, uključujući i instrumentalnu i harmonijsku pratnju.<ref>Garofalo, pg. 44 ''Gradually, instrumental and harmonic accompaniment were added, reflecting increasing cross-cultural contact.'' Garofalo cites other authors that also mention the "Ethiopian airs" and "Negro spirituals".</ref> Stil je također vrlo blizak ragtimeu koji se razvio u otprilike isto vrijeme, iako je blues bolje očuvao "originalnu melodijsku strukturu afričke glazbe".<ref>Schuller, cited in Garofalo, pg. 27</ref> Pjesme bluesa iz tog razdoblja, kao što su snimke Leadbellyja i Henryja Thomasa pokazuju mnoge različite strukture. Oblici od 12 taktova (12-bar), 8 i 16 taktova koje su bazirane na tonici, subdominantnom i dominantnom akordu postale su na kraju najčešće.<ref>Garofalo, pgs. 46-47</ref> Ono što se danas prepoznaje kao 12-taktni blues zapisano je u usmenoj povijesti i notnim zapisima, a pojavljuje se u afroameričkim zajednicama u području oko rijeke Mississippi, u Memphisu u Tennesseeju, kao i bjelačkim glazbenim skupinama u New Orleansu. === Tekstovi === Prvotna lirska forma bluesa je vjerojatno bio jedan stih ponovljen tri puta. Tek kasnije je današnja, i najčešća struktura od jednog stiha ponovljenog dvaput, nakon čega slijedi zaključni stih, postala standardna.<ref>Ferris, pg. 230</ref> Ovi stihovi najčešće su pjevani uz ritmičan govor, nego uz melodiju. Rani blues često je uzimao oblik slobodnog pripovijedanja. Pjevač je često glasom izražavao svoje "osobne jade u svijetu surove zbilje: izgubljena ljubav, okrutnost policajaca, ugnjetavanje od strane bijelaca i općenito teška vremena".<ref>Ewen, pgs. 142-143</ref> Mnogi od najstarijih snimaka bluesa sadrže odlučne, realistične stihove koji su bili u kontrastu s većim dijelom glazbe snimane u to doba. Npr., pjesma "Down in the Alley" Memphis Minnie govori o prostitutkinom seksu s muškarcem u mračnoj ulici. Takva glazba nazivana je "gut-bucket" blues, pojam koji se odnosi na vrstu bas instrumenta kućne izrade napravljene od metalne kante u kojoj su se čistila svinjska crijeva - hrana koju se veže uz ropstvo. Pjesme "gut-bucket" bluesa u pravilu su prizemljene, o teškim i uzavrelim odnosima između muškarca i žene, lošoj sreći i teškim vremenima. Zbog toga, i zbog mjesta na kojima se izvodila takva glazba - u prljavim barovima s grubijanima i ostalim gostima sumnjivog morala, blues glazba je zadobila nemio ugled; vjernici su je se klonili, a propovjednici ju proklinjali. Iako je blues zadobio reputaciju glazbe povezane s jadom i ugnjetavanjem, on također može biti i humorističan: :"Rebecca, Rebecca, get your big legs off of me, :Rebecca, Rebecca, get your big legs off of me, :It may be sending you baby, but it's worrying the hell out of me." Preciznije, "Hokum blues" slavio je komične tekstove i farsične, često grube izvedbe. Klasik Tampa Reda "Tight Like That" lukava je igra riječi dvostrukog značenja gdje "tight" (tijesan) može značiti izrazito blizak odnos, kao i odnos koji je malo pohotljiviji. Inače bluesom dominira ljubavna tematika pisana u glazbenoj formi od 12 [[Takt (muzika)|taktova]] i prema tekstu podijeljenom na [[strofa|strofe]] od po tri [[stih]]a, pri čemu je drugi identičan s prvim poput :Woke up this morning with the blues down in my soul :Woke up this morning with the blues down in my soul :Saying "My baby gone and left me, got a heart as black as coal" U bluesu se rijetko pjeva o sreći i zadovoljstvu, on je [[poezija]] čežnje, rastanaka i očekivanja, osobnih katastrofa i padova. Govori o [[ljubav]]i zrelih ljudi, čija je ljubav ili jednostavna privrženost nastala s godinama, ili probuđena [[strast]] muškarca i žene. Ženska nevjera u bluesu vrlo je često prihvaćena kao nužnost i neizbježnost o kojoj se uz igru riječi pjeva na sasvim pomirljiv način. Blues pjesme govore o ljudima koji se ne mogu zadržati na jednom mjestu, već stalno negdje odlaze, bježe od svega i svačega. Tako su zahvaljujući migracijama crnačkog stanovništva bluesom opjevana putovanja vlakom, cestama, brodovima. Čiste socijalne teme vrlo su rijetke u bluesu, ali i o njima se pjeva kao i o svim sitnim realnostima svakodnevnice. Istaknuti je primjer politički vrlo angažiranog bluesa pjevač J.B. Lenoir, koji je pjevao o nepravdi, [[rasizam|rasizmu]] i vojnicima u [[vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]]: <blockquote> I never will go back to Alabama, that is not the place for me (2x)<br /> You know they killed my sister and my brother,<br /> and the whole world let them peoples go down there free </blockquote> ili deprimirajući ''Born Dead'': <blockquote> Every black child born in Mississippi,<br /> You know that poor child was born dead. </blockquote> A njegovu je smrt pak opjevao John Mayall u pjesmi ''Death of J. B. Lenoir''. Uz sve nevolje koje je blues opisivao i silne neprilike u koje su dolazili njegovi likovi na svojim besciljnim putovanjima, naravno da se razvio i takozvani [[zatvor]]ski blues. ''Jailhouse Blues'' mogao bi se čak smatrati podvrstom bluesa kojeg nalazimo kod mnogih izvođača. Blues predstavlja neizbježnost i nužnost, on nikada ne gubi vezu sa životom i uvijek govori o pojedinačnom iskustvu ili doživljaju. Lirski sadržaj je u poslijeratnom bluesu postao nešto jednostavniji, a fokusira se često uz pjevačeve seksualne brige. Mnoge teme koje su se prije Prvog svjetskog rata često pojavljivale, kao što su ekonomska depresija, transport, tehnologija, konji, krave, vragovi, kockanje, magija, poplave i suše, jednostavno su nestale. === Glazbeni stil === Tijekom prvih desetljeća dvadesetog stoljeća, progresija akorda u blues glazbi nije bila jasno definirana. Bilo je mnogo pjesama u 8-taktnoj formi kao npr. "How Long Blues", "Trouble in Mind" i pjesma Big Billa Broonzyja "Key to the Highway". Također postoje i primjeri 16-taktnog bluesa, kao u instrumentalu Raya Charlesa "Sweet 16 bars" i "Watermelon Man" Herbieja Hancocka. Osebujnije forme kao npr. progresija od 9 taktova susreću se rjeđe, npr. "Sitting on top of the world" Howlin' Wolfa. Osnovna forma tekstova s 12 taktova glazbe odražava standard iste harmonijske progresije, u mjeri 4/4 ili rjeđe 2/4. Slow blues često se izvodi u mjeri 12/8 (4 dobe po taktu s 3 po dobi). Do 1930.-ih je 12-taktni blues postao standardniji. Glazba povezana s takvim oblikom obično se sastoji od skupina tri različita akorda svirana u 12 taktova: {| border=1 cellspacing=0 class=wikitable |align="center" width="50px" | I |align="center" width="50px" | I ili IV |align="center" width="50px" | I |align="center" width="50px" | I |- |align="center" width="50px" | IV |align="center" width="50px" | IV |align="center" width="50px" | I |align="center" width="50px" | I |- |align="center" width="50px" | V |align="center" width="50px" | IV |align="center" width="50px" | I |align="center" width="50px" | I ili V |} gdje rimski brojevi označavaju ljestvični stupanj akorda. To znači, ako sviramo u tonalitetu C, akordi bi bili sljedeći: {| border=1 cellspacing=0 class=wikitable |align="center" width="50px" | C |align="center" width="50px" | C ili F |align="center" width="50px" | C |align="center" width="50px" | C |- |align="center" width="50px" | F |align="center" width="50px" | F |align="center" width="50px" | C |align="center" width="50px" | C |- |align="center" width="50px" | G |align="center" width="50px" | F |align="center" width="50px" | C |align="center" width="50px" | C ili G |} (Kada se akord IV svira u 2. taktu, blues se zove "Quick-Change blues"). U ovom primjeru, C je tonika, F subdominanta. Treba uočiti kako se akordi većinom sviraju u septakordnoj formi. Često je posljednji akord dominantni (V, u ovom slučaju G) preokret (turnaround) koji služi kao prijelaz na početak iduće progresije. Tekst općenito završava na desetom taktu, ili prvoj dobi jedanaestog takta, a zadnja dva takta služe instrumentalistu kao kratki odmor; harmonija tog preokreta može biti izrazito kompleksna, ponekad se sastoje od tonova koji prkose svakoj harmonijskoj analizi. Posljednja doba, gotovo uvijek čvrst dominantni septakord, pruža napetost pri prijelazu u sljedeću strofu. [[Datoteka:W. C. Handy - The "St. Louis Blues" - First page.jpg|thumb|left|200px|Sheet music from "[[Saint Louis Blues (music)|St. Louis Blues]]" (1914)]] Melodijski, blues karakterizira uporaba snižene terce, kvinte i male septime (tzv. "plave note" ili "savijene note" - bent ili blue notes) dotične dur ljestvice.<ref>Ewen, pg. 143</ref> Ti tonovi mogu zamijeniti prirodne ljestvičine tonove ili biti dodani ljestvici, kao što je primjer u pentatonskoj mol blues ljestvici, gdje snižena terca zamjenjuje prirodnu, snižena septima prirodnu septime, a snižena kvinta dodaje se između prirodne kvarte i prirodne kvinte. Iako se 12-taktna harmonijska progresija neprekidno koristila stoljećima, revolucionaran aspekt bluesa bio je u čestoj uporabi sniženih terce, septime, a katkad i snižene kvinte u melodiji, zajedno sa sviranjem susjednih nota istovremeno, npr. ukrasnim notama.<ref>Grace notes were common in the [[Baroque music|Baroque]] and [[Classical music era|Classical]] periods, but they acted as ornamentation rather than as part of the harmonic structure. [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]'s ''[[Piano Concerto No. 21 (Mozart)|Piano Concerto No. 21]]'' has a flatted fifth in the dominant. However, this was a technique for building tension for resolution into the perfect fifth, while a blues melody uses the flatted fifth as part of the scale.</ref> Dok klasični glazbenik općenito svira ukrasnu notu odvojeno, blues pjevač ili svirač će izvesti [[glissando]], spajajući dva tona i zatim otpuštajući ukrasni. U progresijama u bluesu, tonički, subdominanti i dominantni akordi često se sviraju u dominantnim septakordima jer je snižena septima važna komponenta blues ljestvice. Blues se također povremeno izvodi u molskom tonalitetu. Ljestvica se ne razlikuje puno od tradicionalnog mola, osim po povremenoj uporabi snižene kvinte u tonici koja se često pjeva ili svira zajedno s čistom kvintom u harmoniji. * Izvedba pjesme "Ball and Chain" [[Janis Joplin]] uz pratnju [[Big Brother and the Holding Company]] primjer je te tehnike. * Molski blues često je strukturiran u 16 taktova, prije nego 12, u stilu gospel glazbe, kao npr. u pjesmama "St. James Infirmary Blues" i "My Man Rocks Me" [[Trixie Smith]]. * Ponekad se u blues tonalitetu koristi i dorska ljestvica sa sniženim tercom i septimom, ali velikom sekstom. "Shuffle ritam" (ritamsko sredstvo u kojemu je prva nota u paru naglašena, a druga nenaglašena, bilo trajanjem, melodijom i sl.) pojačava transni ritam poziva i odgovora, i stvara ponavljajući efekt zvan "groove". Najjednostavniji takvi primjeri često se koriste u poslijeratnom električnom bluesu, rock 'n' rollu i ranom bebopu s niskim gitarskim rifovima od tri tona, koji zajedno s basom i bubnjevima stvara ugođaj "groove". "Walking bass" ("hodajući bas") je drugo sredstvo koje pomaže stvoriti "groove". Posljednji takt akordne progresije obično prati preokret koji čini prijelaz na početak iduće. "Shuffle ritam" često se vokalizira kao "''dam'', da, ''dam'', da ''dam'', da"<ref>David Hamburger, ''Acoustic Guitar Slide Basics'', 2001, {{ISBN|1-890490-38-5}}.</ref>, budući da se sastoji od nejednakih, "swung" osminki. Na gitari se to može izvesti kao jednostavan odmjeren bas, ili, uz praćenje ritma, kretanje od kvinte do sekste pojedinog akorda i nazad. Primjer se nalazi niže na tablaturi prvih nekoliko taktova blues progresije u E tonalitetu:<ref>{{cite web | title=Lesson 72: Basic Blues Shuffle by Jim Burger | url=http://www.wholenote.com/default.asp?src=l&l=72&p=1 | accessmonthday=November 25 | accessyear=2005 | access-date=2008-01-28 | archivedate=2011-07-20 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720080813/http://www.wholenote.com/default.asp?src=l&l=72&p=1 | deadurl=yes }}</ref><ref>Wilbur M. Savidge, Randy L. Vradenburg, ''Everything About Playing the Blues'', 2002, Music Sales Distributed, {{ISBN|1-884848-09-5}}, pg. 35</ref> <div style="font-size: 75%"> E7 A7 E7 E7 E |-------------------|-------------------|-------------------|-------------------| B |-------------------|-------------------|-------------------|-------------------| G |-------------------|-------------------|-------------------|-------------------| D |-------------------|2--2-4--4-2--2-4--4|-------------------|-------------------| A |2--2-4--4-2--2-4--4|0--0-0--0-0--0-0--0|2--2-4--4-2--2-4--4|2--2-4--4-2--2-4--4| E |0--0-0--0-0--0-0--0|-------------------|0--0-0--0-0--0-0--0|0--0-0--0-0--0-0--0| </div> Blues u jazzu bitno je različit od bluesa u drugim vrstama glazbe, kao što su rock, R'n'B, soul, funk i blues kao zaseban žanr. Jazz blues u pravilu pri 9. i 10. taktu svoje forme ostaje u dominantnom (V) akordu, naglašavajući rezoluciju dominanta - tonika, za razliku od one subdominanta - tonika tradicionalne strukture bluesa. Ova završna kadenca V-I prolazi kroz mnogo varijacija, najosnovnija od kojih je progresija ii-V-I u taktovima 9, 10 i 11. Od te točke i progresija s dominantom (ii-V) i resolucija (I) mogu se izmijeniti ili zamijeniti gotovo u beskraj, uključujući i varijaciju bez korištenja tonike uopće (taktovi 9-12: ii | V | ii, iv | ii, V|). U ovom slučaju, taktovi 11 i 12 funkcioniraju kao prošireni preokret prema sljedećem refrenu. == Historija == {{main|Podrijetlo blues glazbe}} Prvi opisi bluesa mogu se pronaći tek u tekstovima [[putopisac]]a, koji su na putovanjima američkim jugom opisivali pjesme [[Afroamerikanac]]a, koji su uz tu [[ritam|ritmičku]] glazbu sebi olakšavali rad na [[plantaža]]ma. Među prvim objavljenim blues kompozicijama s fiksiranim tekstom i potpisom autora smatra se skladba "''Memphis Blues''" od [[W. C. Handy|Williama Christophera Handyja]] kojeg su nazivali i "ocem bluesa" iz [[1912]]. godine. Sljedeće je godine ponovno objavljena, u novoj verziji i s novim tekstom bliža tradicijskom obliku bluesa u formi od 12 taktova. Prava na tu pjesmu prodao je za 100 [[dolar]]a, a iste godine sklada "''St. Louis Blues'' " i zatim "''Hesitation Blues''". Nakon što je objavio "''Beale Street Blues''", ([[1916]].) g. seli se u [[New York]] gdje se nadao da će imati bolje uvjete za rad i u kojem je otvorio vlastitu izdavačku kuću (Handy Record Company). Godine [[1926]]. objavio je blues antologiju "''Blues: An Anthology: Complete Words and Music of 53 Great Songs''", vjerojatno prvi pokušaj opsežnog dokumentiranja bluesa. Blues je preko Handyjevih skladbi stigao i do [[Evropa|Europe]] i to zahvaljujući američkim vojnim [[orkestar|orkestrima]], koji su pratili američke vojnike za vrijeme prvih mjeseci [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tako se u Europi počeo razvijati stilizirani blues, a među prvima su ga prihvatili francuski skladatelji [[Darius Milhaud]] i [[Maurice Ravel]]. Godine [[1920]]. izdana je ploča s Mamie Smith, koja je prvi [[gramofon]]ski snimak crnog izvođača bluesa. Prve su pjesme postigle relativan uspjeh pa se snimaju i druge dvije "''Crazy Blues''" i "''It's Right Here For You, If You Don't Get It, 'Tain't No Fault of Mine''", koje su postigle opći uspjeh i s time započinje era "klasičnog bluesa", karakteristična po pjevačima bluesa koje prate [[jazz]] glazbenici poput Kinga Olivera, [[Louis Armstrong Louisa Armstronga]], Sidneyja Becheta, Charliea Greena. Urbani velegradski blues razvija se u crnačkim zajednicama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao manje više samostalna blues umjetnost, koja u početku nije imala nikakve veze s jazzom ili zabavnom glazbom i da bi umjesto "Race Records" s vremenom postala "[[Rhythm and Blues]]" (RnB) i podloga za novi glazbeni žanr [[1950]].ih "[[Rock and Roll|Rock and roll]]" (rock 'n' roll). Za val oduševljena prema bluesu zaslužni su [[The Blues Brothers]], [[Rhytm and Blues]] bend koji su vodila dva [[komičar]]a [[John Belushi]] i [[Dan Aykroyd]]. Oni su bili članovi originalnog sastava [[televizija|televizijskog]] NBC šoua ''Saturday Night Live'' , na kojem su kasnije i prvi put nastupili pod imenom Blues Brothersa [[1977]]. godine. Sa svojim konceptom imali su toliko uspjeha i zadovoljstva, da su počeli nastupati i izvan emisije, a na kraju su snimili i istoimeni [[film]]. Unatoč imenu, većina pjesama Blues Brothersa su bili [[soul]] i [[Rhythm and blues|R&B]] klasici. === Nastanak === Blues se razvio od vokalne glazbe bez pratnje među siromašnim crnačkim radnicima u širok raspon stilova i podžanrova s regionalnim varijacijama diljem SAD-a, a kasnije i Europe i Afrike. Glazbeni oblici i stilovi koji se sada smatraju ''bluesom'', kao i moderna country glazba nastale su u istim područjima tijekom [[19. vijek|19. stoljeća]] u južnjačkim državama SAD-a. Snimke blues i country glazbe mogu se naći i do [[1920-e|1920-ih]] godina, kada se počela razvijati industrija glazbenih snimaka, te stvorene marketinške kategorije kao što su ''rasna glazba'' i ''hillbilly glazba'' kojom se crnačka glazba prodavala crncima, a bjelačka bijelcima. U to vrijeme nije bilo jasne glazbene podjele između bluesa i countryja, osim po rasi izvođača koju su katkad izdavačke kuće pogrešno zapisivale.<ref>Garofalo, pgs. 44-47 ''As marketing categories, designations like race and hillbilly intentionally separated artists along racial lines and conveyed the impression that their music came from mutually exclusive sources. Nothing could have been further from the truth... In cultural terms, blues and country were more equal than they were separate.'' Garofalo claims that ''artists were sometimes listed in the wrong racial category in record company catalogues.''</ref> Istraživanja su smjestila podrijetlo "crnačke" duhovne glazbe u izloženost porobljenih ljudi hebridskim tradicijama njihovih "gospodara". Afroamerički ekonomist i povjesničar [[Thomas Sowell]] također uočava kako je južnjačka crna populacija bivših robova prilično široko prihvatila kulturu svojih "redneck" susjeda (riječ "redneck" označava stanovnike američkog Juga koji su škotsko-irskog podrijetla). No otkrića Kubika i ostalih jasno pokazuju afričko podrijetlo najvažnijih aspekata izražavanja bluesom. Društveni i ekonomski razlozi pojavljivanja blusa još nisu sasvim poznati.<ref>Philip V. Bohlman, "Immigrant, folk, and regional music in the twentieth century", in ''The Cambridge History of American Music'', ed. David Nicholls, 1999, [[Cambridge University Press]], {{ISBN|0-521-45429-8}}, pg. 285</ref> Prvo pojavljivanje bluesa nije dobro određeno i često datira između [[1870]]. i [[1900]]., periodom koji se poklapa s emancipacijom bivših robova i tranzicijom iz ropstva prema dijeljenju usjeva i maloj poljoprivrednoj proizvodnji južnih Sjedinjenih Država. Nekoliko stručnjaka karakterizira razvoj bluesa na samom početku [[20. vijek|20. stoljeća]] kao pomak od grupne glazbene izvedbe prema individualnijem stilu i tvrde kako je razvoj bluesa stigao zajedno s novostečenom slobodom porobljenih ljudi. Prema [[Lawrence W. Levine|Lawrenceu Levineu]],<ref>Lawrence W. Levine, ''Black Culture and Black Consciousness: Afro-American Folk Thought from Slavery to Freedom'', [[Oxford University Press]], 1977, {{ISBN|0-19-502374-9}}, pg. 223</ref> "postojala je izravna veza između nacionalno naglašivane ideologije pojedinca (npr. učenje Bookera T. Washingtona) i popularnosti bluesa. Levine smatra da ''psihološki, društveno i ekonomski, crnci su bili kultivirani na način koji bi za vrijeme ropstva bio nemoguć, i nije iznenađujuće da je njihova sekularna glazba to odražavala isto kao i religiozna.'' == Povijest različitih žanrova bluesa == === Predratni blues === Američka industrija izdavanja notnih zapisa proizvela je veliku količinu ragtime glazbe. Do [[1912]]. godine izdali su tri popularne skladbe nalik bluesu, predskazujući njegovu popularnost: "Dallas Blues" Harta Wanda, kao i "Baby Seals' Blues" i "Memphis Blues" W. C. Handyja.<ref>Garofalo, pg. 27; Garofalo cites Barlow in ''Handy's sudden success demonstrated [the] commercial potential of [the blues], which in turn made the genre attractive to the Tin Pan Alley acks, who wasted little time in turning out a deluge of imitations''. (parentheticals in Garofalo)</ref> Handy je bio akademski glazbenik, skladatelji i aranžer koji je pomogao popularizaciji bluesa transkribirajući i orkestrirajući blues glazbu u gotovo simfonijskom stilu. Postao je popularan i plodan skladatelj i reklamirao se titulom "oca bluesa"; no njegove skladbe mogu se opisati kao fuzija bluesa, [[ragtime]]a i [[jazz]]a, spoj stvoren i uporabom kubanskog ritma zvanog [[habanera]] koji je dugo bio dijelom ragtimea;<ref>Garofalo, pg. 27</ref><ref>Morales, pg. 277</ref> Handyjevo najpoznatije djelo bio je "St. Louis Blues". U [[1920-e|20-im]] godinama [[20. vijek|20. stoljeća]] blues je postao jedan od glavnih elemenata afroameričke i američke popularne glazbe, preko Handyjevih aranžmana i klasičnih izvođačica bluesa dosežući i do "bijele" publike. Blues je od opuštenih izvedaba u barovima širio i na druga mjesta, kao što su kazališta i noćni klubovi kao što je ''Cotton Club''. To je dovelo do stvaranja uočljive raznolikosti stilova i jasnije podjele između bluesai jazza. Nekoliko izdavača glazbe kao što su American Record Corporation, Okeh Records, i Paramount Records, počele su snimati afroameričku glazbu. Kako je glazbena industrija rasla, izvođači country bluesa kao što su Charlie Patton, Blind Lemon Jefferson, Lonnie Johnson, Son House i Blind Blake postali u popularniji u afroameričkoj zajednici. Jefferson je bio jedan od rijetkih izvođača tog žanra koji su često snimali glazbu, i moguće je bio prvi koji je snimio sviranje ''slide'' stilom, u kojemu se žice pritišću nožem ili odrezanim vratom staklene boce. Taj izvođački stil postao je važnim dijelom ''delta bluesa''.<ref name="Clarke, pg. 138">Clarke, pg. 138</ref> Prve snimke blusa iz 20-ih svrstavaju se u dvije kategorije: tradicionalni ruralni country blues i uglađeniji gradski, ili urbani blues. Izvođači country bluesa često su improvizirali, bilo bez pratnje ili samo uz pratnju bendža ili gitare. Postojalo je mnogo regionalnih stilova u bluesu u ranom 20. stoljeću. [[Delta blues]] (blues sa područja delte rijeke [[Mississippi]] u [[Louisiana|Louisiani]]) stilski je bio blizak korijenima i nenakićen, izvođen strastvenim vokalom uz pratnju slide gitare. Robert Johnson,<ref>Clarke, pg. 141</ref> koji je snimao jako malo, kombinirao je elemente urbanog i ruralnog bluesa. Zajedno s Robertom Johnsonom, utjecajni izvođači ovog stila bili su njegovi prethodnici Charlie Patton i Son House. Pjevači kao što su Blind Willie McTell i Blind Boy Fuller izvodili su blues u jugoistočnom "delikatnoj i lirskoj" tradiciji piedmontskog bluesa, koja je koristila razrađenu tehniku trzanja žica. Stil slide gitare bio je pristuan i u Georgiji.<ref>Clarke, pg. 139</ref> Na živahni stil memfiškog bluesa koji se razvio u 20-im i 30-im godinama oko Memphisa u Tennesseeju imali su utjecaj ''jug bandovi'' - skupine koje su koristile improvizirane glazbene instrumente kućne izrade. Izvođači kao [[Frank Stokes]], [[Sleepy John Estes]], [[Robert Wilkins]], [[Joe McCoy]] i [[Memphis Minnie]] rabili su razna neuobičajena glazbala kao što su kazoo, violina ili mandolina, kao i prilagođene kućne predmete poput dasaka za pranje rublja. Memphis Minnie bila je poznata po virtuoznosti na gitari. Pijanist Memphis Slim započeo je karijeru u Memphisu, ali njegov osebujan stil bio je mekši i sadržavao je više elemenata swinga. Mnogi blues glazbenici iz Memphisa u [[1930-e|30-ima]] ili ranim [[1940-e|40-ima]] odselili su u Chicago i postali dijelom urbanog blues pokreta koji je spajao country glazbu i električni blues. [[Datoteka:Bessie Smith (1936) by Carl Van Vechten.jpg|thumb|right|175px|[[Bessie Smith]], poznata pjevačica ranog bluesa.]] Gradski ili urbani stilovi bluesa bili su određeniji i razrađeniji.<ref name="Garofalo, pg. 47">Garofalo, pg. 47</ref> Klasične blues urbane pjevačice ili pjevačice vodviljskog bluesa bile su popularne u 20-ima, među njima [[Mamie Smith]], [[Gertrude Ma Rainey|Gertrude "Ma" Rainey]], [[Bessie Smith]] i [[Victoria Spivey]]. Mamie Smith, prije vodviljska nego blues izvođačica bila je prva afroamerikanka koja je [[1920]]. godine snimila blues ploču; njen "Crazy Blues" u prvom mjesecu prodao se u 75 tisuća primjeraka.<ref>Hawkeye Herman, General background on African American Music, Blues Foundation, Essays: What is the blues?http://www.blues.org/blues/essays.php4?Id=3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210013210/http://www.blues.org/blues/essays.php4?Id=3 |date=2008-12-10 }}</ref> Ma Rainey, poznata i kao "majka bluesa", kao i Bessie Smith, pjevale su ''... svaku pjesmu oko središnjih tonova, možda zato da bi lakše projicirale svoj glas u dubinu prostorije.'' Smith bi ''...pjevala pjesmu u neuobičajenom tonalitetu, a njena vještina savijanja i širenja tonova svojim predivnim, snažnim interpretativnim kontraltom bila je nenadmašena.''<ref>Clarke, pg. 137</ref> Urbani izvođači bluesa bili su popularni glazbenici te ere, kao što su Tampa Red, Big Bill Broonzy i Leroy Carr. Prije Drugog svjetskog rata, Tampa Reda su ponekad zvali "čarobnjakom gitare". Carr je tada učinio neobičan izbor prateći svoje pjesme na glasoviru.<ref name="Clarke, pg. 138"/> [[Datoteka:"Texarkana and Northern" Boogie-woogie bassline.svg|thumb|left|Tipičan boogie-woogie bas]] [[Boogie-woogie]] je u urbanom bluesu bio još jedan važan stil [[1930-e|1930-ih]] i [[1940-e|1940-ih]]. Iako se stil obično veže sa solo glasovirom, boogie-woogie je također bio korišten kao pratnja pjevačima ostinatom, rifovima i promjenama visine lijevom rukom, dok bi se desna ruka bavila razrađivanjem trilera i ukrasa. Pionir boogie-woogieja bili su Jimmy Yancey i boogie-woogie trio [[Albert Ammons]], [[Pete Johnson]] i [[Meade Lux Lewis]]). Čikaški izvođači boogie-woogieja bili su Clarence "Pine Top" Smith i Ear Hines, koji su "povezali propulzivne ritmove na lijevoj ruci ragtime pijanista i melodijske figure slične onima Armstrongove trube na desnoj".<ref name="Garofalo, pg. 47"/> U 40-ima se razvio [[jump blues]], koji je bio pod utjecajem glazbe [[big band]]a, a koristio je [[saksofon]] ili koji limeni puhaći instrument, kao i gitaru u ritamskoj sekciji radi stvaranja bržeg jazz tempa s deklamatornim vokalima. Melodije jump bluesa autora Louisa Jordana i Big Joea Turnera iz Kansas Cityja u Missouriju utjecale su na razvoj kasniji stilova kao što su rock and roll i [[rhythm and blues]].<ref>Garofalo, pg. 76</ref> Meki lujzijanski zvuk Professora Longhaira i kasnije Dr. Johna miješa klasični rhythm and blues sa stilovima bluesa. === Rani poslijeratni blues === Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i u [[1950-e|50-ima]], kako su se afroamerikanci selili u sjeverne američke gradove, u gradovima kao što su [[Chicago]], [[Detroit]] i [[Kansas City]] (Missouri) postali su popularni novi stilovi električnog bluesa. [[Električni blues]] koristio je električne gitare, električni bas, bubnjeve i usnu harmoniku. Chicago je postao centrom električnog bluesa u ranim 50-ima. Na čikaški blues je u velikoj mjeri utjecao misisipijevski [[delta blues]], budući da su mnogi izvođači doselili iz tog područja. Howlin' Wolf, [[Muddy Waters]], [[Willie Dixon]] i [[Jimmy Reed]] su svi bili rođeni u Mississippiju i tijekom velike migracije doselili u Chicago. Njihov stil karakterizira uporaba električne gitare, ponekad slide gitare, usne harmonike i ritamske sekcije basova i bubnjeva. J. T. Brown, koji je svirao u bendovima Elmorea Jamesa i J. B. Lenoira su također koristili saksofone, ali češće kao pratnju ili ritam nego kao solo instrumente. Little Walter i Sonny Boy Williamson II bili su poznati svirači usne harmonike (koju su u bluesu nazivali "harp", tj. harfa) rane čikaške blues scene. Drugi, kao [[Big Walter Horton]], bili su također utjecajni. Muddy Waters i [[Elmore James]] bili su poznati po inovativnoj uporabi električne slide gitare. [[B. B. King]] i Freddie King (nisu u rodu), koji nisu koristili slide gitaru, bili su utjecajni gitaristi stila električnog bluesa, iako nisu bili iz Chicaga. Howlin' Wolf i Muddy Waters bili su poznati po svojim dubokim, hrapavim glasovima. Basist i skladatelj Willie Dixon igrao je važnu ulogu na čikaškoj sceni. Skladao je i napisao mnoge blues standarde perioda kao npr. "Hoochie Coochie Man", "I Just Want to Make Love to You" (obje za Muddyja Watersa) i "Wand Dang Doodle", kao i "Back Door Man" za [[Howlin' Wolf]]a. Većina izvođača iz čikaške blues scene snimala je za lokalnu kuću [[Chess Records]], a ostale važnije producentske kuće bile su J.O.B. Records i Vee-Jay Records. U 50-ima je blues imao golem utjecaj na mainstream američke popularne glazbe, a specifično u razvoju rockabillyja. Iako su popularni glazbenici kao [[Bo Diddley]] i [[Chuck Berry]] bili pod utjecajem čikaškog bluesa, njihovi entuzijastični stilovi odvajali su se od melankoličnih aspekata bluesa, što je bio jedan od faktora koji su utjecali na prijelaz sa bluesa u [[rock 'n' roll]]. [[Elvis Presley]] i [[Bill Haley]] više su bili pod utjecajem jump bluesa i [[boogie-woogie]]ja, i kod bjelačkog stanovništva su popularizirali rock and roll. Čikaški blues je također utjecao na lujzijansku ''zydeco'' glazbu, kao u primjeru Cliftona Cheniera, koji koristi naglaske bluesa; glazbenici tog stila također su koristili električnu solo gitaru i ''kajunske'' aranžmane blues standarda. Drugi izvođači bluesa, kao što su [[T-Bone Walker]], Michael Walton i [[John Lee Hooker]] imali su utjecaj neizravno vezan za čikaški blues stil. T-Bone Walker, rođen u Dallasu u Teksasu često se spominje u vezi s kalifornijskim bluesom, koji je mekšeg zvuka od čikaškog, i prijelaz je uzmeđu čikaškog bluesa, jump bluesa i [[swing]]a s elementima [[jazz gitara|jazz gitare]]. Blues Johna Lee Hookera "osobniji" je, utemeljen na njegovom dubokom, grubom glasu uz pratnju jedne električne gitare. Iako nije izravno povezan s boogie-woogiejem, njegov "groovy" stil ponekad se naziva "gitarskim boogiejem". Njegov prvi hit "Boogie Chillen" 1949. je dospio na prvo mjesto R&B ljestvica.<ref>Lars Bjorn, ''Before Motown'', 2001, [[University of Michigan]] Press, {{ISBN|0-472-06765-6}}, pg. 175</ref> Do kraja 50-ih, žanr zvan [[swamp blues]] (močvarni blues) razvio se blizu Baton Rougea u Louisiani, s izvođačima kao što su [[Slim Harpo]], Sam Myers i Jerry McCain. Taj blues bio je sporijeg ritma i jednostavnijeg korištenja usne harmonike nego čikaški stil. Pjesme iz ovog žanra uključuju "Scratch my Back", "She's Tough" i "King Bee". == Blues glazbenici == === Rani country blues === * Barbecue Bob (1902.-1931.) * Blind Blake (1893.-1933.) * Big Bill Broonzy (1893./1898.-1958.) * Ida Cox (1896.-1967.) * Gary Davis (1896.-1972.) * Sleepy John Estes (1904.-1977.) * Blind Boy Fuller (1908.-1941.) * Jesse Fuller (1896.-1976.) * Son House (1886./1902.-1988.) * Alberta Hunter (1895.-1984.) * Mississippi John Hurt (1893.-1966.) * Skip James (1902.-1969.) * Blind Lemon Jefferson (1893.-1929.) * Blind Willie Johnson (1902.-1945.) * Lonnie Johnson (1894.-1970.) * Robert Johnson (1909./1912.-1938) * Tommy Johnson (1896.-1956.) * Louis Jordan (1908.-1975) * Leadbelly (1885.-1949.) * Furry Lewis (1899.-1981.) * Mance Lipscomb (1895.-1976.) * Cripple Clarence Lofton * Fred McDowell (1904.-1972.) * Brownie McGhee (1915.-1996.) * Blind Willie McTell (1901.-1959.) * Memphis Blues Band * The Memphis Jug Band * Big Maceo Merriweather * Memphis Minnie (1897.-1973.) * Charlie Patton (1893.-1934.) * Ma Rainey (1886.-1939) * Tampa Red (1904.-1981.) * [[Bessie Smith]] (1894.-1937.) * [[Mamie Smith]] (1883.-1946) * Victoria Spivey * Frank Stokes (1888.-1955.) * Sonny Terry (1911-1986.) * Bessie Tucker * Sippie Wallace (1898-1986) * Washboard Sam * Peetie Wheatstraw (1902.-1941) * Bukka White (1909.-1977.) * Josh White (1914. ili 1915.-1969.) * Sonny Boy Williamson I (1914.-1948.) === Rani urbani blues === * Gladys Bentley (1907.-1960.) * Lucille Bogan (1897.-1948.) * Thomas A. Dorsey (1899.-2099.) * Lil Green (1919.-1954.) * Lucille Hegamin (1894.-1970.) * Alberta Hunter (1895.-1984.) * Ma Rainey (1886.-1939.) * Clara Smith (1894.-1935.) * [[Mamie Smith]] (1883.-1946) * [[Bessie Smith]] (1894.-1937.) * Ethel Waters (1896-1977.) === Jazz blues prije Drugog svjetskog rata === * Albert Ammons (1907.-1949.) * [[Louis Armstrong]] (1901.-1971.) * Sidney Bechet (1897.-1959.) * Leroy Carr (1905.-1935.) * Floyd Dixon * Johnny Dodds (1892.-1940.) * Champion Jack Dupree (1909.-1992.) * Ivory Joe Hunter * St. Louis Jimmy Oden (1903.-1977) * Little Brother Montgomery (1906.-1985.) * Joe McCoy (1905.-1950.) * Papa Charlie McCoy (1909.-1950.) * Jay McShann * Jelly Roll Morton (1890.-1941.) * Jimmy Rushing (1902.-1972.) * Roosevelt Sykes (1906.-1983.) * Big Joe Turner (1911.-1985.) * Sam Taylor * T-bone Walker (1910.-1975.) === Moderni blues nakon 1950-e godine === * Lonnie Brooks * Clarence Gatemouth Brown (1924.-2005.) * [[Eric Clapton]] (rođen 1945.) * Albert Collins (1932.-1993.) * Robert Cray (rođen 1953.) * Fabulous Thunderbirds * Ted Hawkins * John Lee Hooker (1917.-2001.) * Colin James (rođen 1964.) * Etta James (rođena 1938.) * [[B. B. King]] (rođen 1925.) * Freddie King (1934.-1976.) * John Mayall (rođen 1933.) * Keb' Mo' (rođen 1951.) * Rufus Thomas (1917.-2001.) * Stevie Ray Vaughan (1954.-1990.) * Kazumi Watanabe (rođen 1953.) * Johnny Winter (rođen 1944.) === Blues u rock glazbi kasnih 1960-ih === * [[Allman Brothers Band]] * [[The Animals]] * [[Captain Beefheart]] * [[Canned Heat]] * [[Cream]] * [[Creedence Clearwater Revival]] * [[Fleetwood Mac]] * [[Free]] * [[Hot Tuna]] * [[Jimi Hendrix]] * [[Johnny Winter]] * [[Humble Pie]] * [[Janis Joplin]] (1943.-1970.) * [[Alexis Korner]] * [[Led Zeppelin]] * [[John Mayall & the Bluesbreakers]] * [[The Rolling Stones]] * [[The Fabulous Thunderbirds]] * [[Carlos Santana|Santana]] * [[Taste]] i [[Rory Gallagher]] * [[Ten Years After]] * [[Van Morrison]] * [[The Yardbirds]] * [[ZZ Top]] * [[Bob Dylan]] === Blues od 1990-e === * Ana Popovic (1976.) * Tab Benoit (rođen 1967.) * [[Deanna Bogart]] (rođena 1960.) * Kenny Brown * R. L. Burnside (1926.-2005.) * Tommy Castro (rođen 1959.) * Joanna Connor (rođena 1962.) * Chris Duarte (rođen 1964.) * Ronnie Earl (rođen 1953.) * Tinsley Ellis (rođen 1957.) * Sue Foley (rođena 1968.) * Anson Funderburgh (rođen 1954.) * Anthony Gomes (rođen 1975.) * [[Alvin Youngblood Hart]] (rođen 1965.) * [[Jeff Healey]] (rođen 1966.) * [[Colin James]] * [[Gene Kelton]] * Junior Kimbrough (1930.-1998.) * [[Chris Thomas King]] (rođen 1964.) * Jonny Lang (rođen 1981.) * Harry Manx * [[Keb Mo']] (rođen 1951.) * Coco Montoya * Kenny Neal (rođen 1957.) * North Mississippi All Stars * Asie Payton (1937.-1997.) * Kelly Joe Phelps * Kenny Wayne Shepherd (rođen 1976.) * [[Susan Tedeschi]] (rođena 1970.) * Jimmy Thackery (rođen 1953.) * [[Joe Louis Walker]] (rođen 1949.) * William Elliott Whitmore == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.blueslinks.nl mother of all blueslinks] kolekcija * [http://www.radioblack.com/jazz_webcast.html Blues radio stations] * [http://www.blues.org/ Blues Foundation] * [http://blueslyrics.tripod.com/blueslanguage.htm#top/A list of terms used in Blues lyrics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210502071158/http://blueslyrics.tripod.com/blueslanguage.htm#top/A |date=2021-05-02 }} * [http://www.bluesbrothers.com/ službena stranica The Blues Brothersa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050924163751/http://bluesbrothers.com/ |date=2005-09-24 }} [[Kategorija:Blues| ]] idzonyd5vf9gw4tva4zeo1v426vxgrk Arhijerejsko namjesništvo baranjsko 0 39752 42600203 42233049 2026-05-18T12:11:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600203 wikitext text/x-wiki '''Arhijerejsko nam(j)esništvo baranjsko''' (ćir. ''Архијерејско нам(j)есништво барањско'') dio je [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]], odnosno [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Obuhvaća područje [[Baranja|Baranje]] u Hrvatskoj, sa sjedištem u [[Darda|Dardi]] (Ulica 135. baranjske brigade 20), a [[arhijerejski namjesnik]] je [[protojerej]] Đorđe Kovačević. Crkvene opštine, odnosno [[parohija|parohije]] su (2022. godine):<ref>[http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/?mod=m&m=14 Eparhija osečkopoljska i baranjska: ''Arhijerejsko namesništvo baranjsko''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221207221038/http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/?mod=m&m=14 |date=2022-12-07 }} (posjet: 7. XII. 2022)</ref> == [[Beli Manastir]] == 31330 Beli Manastir, [[Vladan Desnica|Vladana Desnice]] 74 * Srpska pravoslavna parohija belomanastirska * Parohiji pripada grad Beli Manastir i naselja: [[Branjin Vrh]], [[Luč]], [[Šećerana]], [[Šumarina]] * Crkva sv. Arhangela Mihaila (sv. Arhanđela Mihajla) - osvećena 1771; obnavljana od 2004. do 2011; osvećena / tronosana 2011. * Kapela sv. Georgija na starom pravoslavnom groblju * [[Hramovna slava]]: 21. novembar (21. XI) - [[Aranđelovo]] (Aranđelovdan, ''Sv. Aranđo'', Sv. arhangel Mihajlo), Sabor Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih * [[Paroh]]: [[protojerej]] Dragan Vukadinović [[Datoteka:Serb Orthodox Church in Bolman.JPG|right|thumb|200px|Crkva svetih apostola Petra i Pavla u Bolmanu (foto: 3. V. 2009)]] == [[Bolman]] == 31323 Bolman, [[Miladin Popović (Bolman)|Miladina Popovića]] 2 * [[Srpska pravoslavna parohija bolmanska]] * Parohiji pripadaju naselja: [[Bolman]], [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]], [[Novo Nevesinje]] i [[Petlovac]] * Crkva sv. ([[apostol]]a) Petra i Pavla - obnovljena 2009. * Hramovna slava: 12. jul (12. VII) - [[Petrovdan]] (Petrovo), Sveti apostoli Petar i Pavle * Bogosluženje kod krsta u Majškim Međama: 14. avgust (14. VIII) - [[:sr:Sveti mučenici Makaveji|Makaveji]] (''Makivije'') * [[Administrator parohije]]: [[protojerej-stavrofor]] Slobodan Majkić, paroh jagodnjački == [[Darda]] == 31326 Darda, Ulica 135. [[Baranja|Baranjske brigade]] 20 * Srpska pravoslavna parohija darđanska * Parohiji pripadaju naselja: [[Darda]], [[Bilje]], [[Mece]] i [[Švajcarnica|Švajcernica]] * Crkva sv. Arhangela Mihaila (sv. Arhanđela Mihajla) - osvećena 1777. i 1794; obnavljana: 1925, 1957, 1977, 1982, 1998, 2007, 2016. * [[Hramovna slava]]: 21. novembar (21. XI) - [[Aranđelovo]] (Aranđelovdan, ''Sv. Aranđo'', Sv. arhangel Mihajlo), Sabor Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih * Paroh: protojerej Đorđe Kovačević, [[arhijerejski namjesnik]] baranjski, također paroh uglješki == [[Jagodnjak]] == {{Dvostruka slika|right|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|105|Jagodnjak-(20191211)-Crkva svetog Nektarija Eginskog-u izgradnji.jpg|250|<center>Crkva Sv. Nikole u Jagodnjaku|<center>Crkva Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca u Jagodnjaku}} 31324 Jagodnjak, [[Jovan Jovanović Zmaj|Jovana Jovanovića Zmaja]] 27 * Srpska pravoslavna parohija jagodnjačka * Parohiji pripadaju naselja: [[Jagodnjak]] i [[Novi Čeminac]] * [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Crkva Sv. Nikole]] - osvećena 1725, 1794, 1926, obnovljena 2002, 2015-2018. * Hram Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca - temelji osvećeni 2017.<ref>Nikola Milojević: [https://srbi.hr/crkva-pored-crkve-u-cast-svetog-nektarija/ ''"Crkva pored crkve u čast Svetog Nektarija"'']. srbi.hr - Vukovar, 9. I. 2020.</ref><ref>Jovan Nedić: [https://www.portalnovosti.com/filmske-veceri-pise-jovan-nedic ''"Филмскe вeчeри"'']. portalnovosti.com - Zagreb, 30. VIII. 2022.</ref><ref>Maja Milanović: ''"[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]"''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.</ref> * Hramovna slava: 19. decembar (19. XII) - [[Sveti Nikola]] (Nikoljdan), Sveti Nikolaj, Arhiepiskop mirlikijski čudotvorac * [[Paroh]]: protojerej-stavrofor Slobodan Majkić, arministrator parohije bolmanske [[Datoteka:Pravoslavna crkva karanac.jpg|right|thumb|200px|Crkva Svetog Stefana Štiljanovića u Karancu (foto: 23. VI. 2011)]] == [[Karanac]] == 31315 Karanac, Nikole Tesle 2 * Srpska pravoslavna parohija karanačka * Parohiji pripadaju naselja: [[Karanac]] i [[Kozarac]] * Crkva [[:sr:Stefan Štiljanović|sv. Stefana Štiljanovića]] - osvećena 1991. i 2004. * Crkvište s krstom u [[Banska kosa|Planini]] - posvećeno [[:sr:Uspenje Svete Ane|Uspeniju svete Ane]] * Paroh: protojerej-stavrofor Stevan Kuveždanin, koji je i paroh kneževovinogradski == [[Kneževi Vinogradi]] == 31309 Kneževi Vinogradi, Glavna 112 * Srpska pravoslavna parohija kneževovinogradska * Parohiji pripadaju naselja: [[Kneževi Vinogradi]], [[Batina]], [[Grabovac]], [[Jasenovac]], [[Kamenac]], [[Mirkovac]], [[Sokolovac]], [[Suza]], [[Zmajevac]] * Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice - osvećena 1808, 2014, obnavljana 2008-2013. * Crkvište s krstom u [[Banska kosa|Planini]] - posvećeno [[:sr:Usekovanje|Usekovanju]] glave sv. Jovana Krstitelja * Hramovna slava: 4. decembar (4. XII) - [[:sr:Vavedenje|Vavedenje Presvete Bogorodice]] * Paroh: protojerej-stavrofor Stevan Kuveždanin, koji je i paroh karanački == [[Popovac]] == 31303 Popovac, [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] 49 * Srpska pravoslavna parohija popovačka * Parohiji pripadaju naselja: [[Branjina]], [[Kneževo (Baranja)|Kneževo]], [[Popovac]] * Administrator parohije: protojerej Dragan Vukadinović, paroh belomanastirski === Branjina === * Crkva sv. Nikole u [[Branjina|Branjini]] * Hramovna slava u Branjini: 19. decembar (19. XII) - [[Sveti Nikola]] (Nikoljdan), Sveti Nikolaj, Arhiepiskop mirlikijski čudotvorac * Kapelica na [[Studenac (Baranja)|Studencu]] * Veliko večernje na Studencu: uoči 28. avgusta (28. VIII), [[Velika Gospojina|Velike Gospojine]] [[Datoteka:Főherceglaki kápolna.JPG|right|thumb|200px|Crkva svetog velikomučenika Georgija u Kneževu (foto: 16. III. 2007)]] === Kneževo === * [[Crkva svetog Đorđa, Kneževo|Crkva sv. velikomučenika Georgija]] u [[Kneževo (Baranja)|Kneževu]] === Popovac === * Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Popovcu - osvećena 1726. * Hramovna slava u Popovcu: 4. decembar (4. XII) - [[:sr:Vavedenje|Vavedenje Presvete Bogorodice]] * Crkva '''na Popovcu''' * Veliko večernje '''na Popovcu''': 21. septembra (21. IX) - [[Mala Gospojina]] == [[Uglješ]] == 31326 Uglješ, Baranjska 15 * Srpska pravoslavna parohija uglješka * Parohiji pripadaju naselja: [[Uglješ]], [[Novi Čeminac]] * Parohijski hram posvećen Svetom proroku Iliji - u izgradnju od 2017. godine * Paroh: protojerej Đorđe Kovačević, koji je i paroh darđanski == Stanje 2008. godine == Godine 2008. u baranjskim srpskim pravoslavnim parohijama služili su ovi sveštenici: * Arhijerejsko namjesništvo baranjsko (Darda):<br> - [[arhijerejski namjesnik]]: [[protojerej-stavrofor]] Mihajlo Marijanac * [[Beli Manastir]]<br> - [[Paroh|parosi]]: [[protojerej-stavrofor]] Vlado Kljajić i [[protonamesnik|protonamjesnik]] Dragan Vukadinović * [[Bolman]]<br> - [[paroh]]: [[protojerej]] Stevan Kuveždanin, kasnije premješten u Kneževe Vinograde, a u Bolman došao jerej Srđan Trajković (koji je kasnije premješten u [[Srijemske Laze|Sremske Laze]], a parohija ostala upražnjena) * [[Darda]]<br> - paroh: protojerej-stavrofor Mihajlo Marjanac, arhijerejski namjesnik baranjski * [[Jagodnjak]]<br> - paroh: protonamjesnik Slobodan Majkić * [[Karanac]]<br> - [[parohija]] je bila upražnjena; opsluživao protonamjesnik Dragan Vukadinović * [[Kneževi Vinogradi]]<br> - paroh: [[jerej]] Slobodan Poznanović, kasnije na njegovo mjesto premješten Stevan Kuveždanin iz Bolmana<ref>[https://knezevi-vinogradi.hr/udruga/srpska-pravoslavna-crkva-vavedenja-presvete-bogorodice/ ''"Srpska pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice"'']. knezevi-vinogradi.hr - Kneževi Vinogradi, posjet: 11. XII. 2022.</ref> * [[Popovac]]<br> - paroh: protonamjesnik Aleksandar Vukadinović, kasnije premješten u [[Budimci|Budimce]], a parohija ostala upražnjena == Izvori i vanjske veze == {{Reflist}} [[Kategorija:SPC-organizacija]] [[Kategorija:Religija u Baranji]] [[Kategorija:Općina Jagodnjak]] 1rwbmln68h37bxu1cm8ywpivzdyn5in Bengalski kalendar 0 44594 42600286 42348507 2026-05-18T21:47:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600286 wikitext text/x-wiki {{Kalendari}} '''Bengalski kalendar''' ([[bengalski jezik|bengalski]]: বঙ্গাব্দ ''Bônggabdo'' ili বাংলা সন ''Bangla Shôn'') ili '''''Bangla''''' kalendar je tradicionalni [[solarni kalendar]] koji se koristi u [[Bangladeš]]u i istočnim [[indija|indijskim]] državama [[Zapadni Bengal]], [[Assam|Asam]] i [[Tripura]]. Prvi dan godine je praznik ''[[Pohela Baishakh|Pôhela Boishakh]]'' i to je [[14. 4.|14. april/travnja]] u Bangladešu odn. [[15. 4.|15. april/travnja]] u Indiji. U Asamu to odgovara eri ''Bhaskar'', nazvanoj po [[kamarupa]]nskom kralju, ''[[Bhaskarvarman]]''-u. Broj bengalske godine je uvek za 593 manji od gregorijanske (n.e.) u periodu od bengalske do međunarodne nove godine, odn. za 594 manji pre Pohela Boišaha. Bengalska godina (april {{CURRENTYEAR}}. - april {{#expr: {{{year|<noinclude>{{CURRENTYEAR}}</noinclude><includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}}+1}}.) je '''{{#expr: {{{year|<noinclude>{{CURRENTYEAR}}</noinclude><includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}}-593}}'''. == Historija == Pre nego što je uveden bengalski kalendar, poljoprivredni i zemljišni porezi su sakupljani po [[islamski kalendar|islamskom kalendaru]] (poznat i kao [[hidžra|hidžretski]] kalendar). Ali, ovo je čisto [[lunarni kalendar]], koji ne obraća pažnju na godišnja doba, pa se poljoprivredna godina ne mora poklapati sa [[fiskalna godina|fiskalnom godinom]]. Tako su farmeri mogli biti pritisnuti da plate poreze u nevreme. Kako bi pojednostavio i olakšao sakupljanje poreza, [[moguli|mogulski]] car [[Akbar]] (vl. 1556-1605) je naredio reformu kalendara. Na to je Amir Fatehula Širazi, čuveni učenjak tog vremena i kraljevski astronom, formulisao novi kalendar na osnovu lunarnog hidžretskog i solarnih [[hindu kalendar]]a. Tako je nastao Bangla kalendar, koji je uveden nakon [[žetva|žetvene]] sezone, kada su seljaci bili u povoljnijem finansijskom položaju. U skladu sa žetvenom sezonom, novi kalendar je u početku nazivan Žetveni kalendar, ili ফসলী সন ''Fôsholi Shôn''. Novi "Fošoli Šon" je uveden 10/11 marta/ožujka [[1584]], ali je datiran od Akbarovog ustoličenja 1556. Novodefinisana godina je kasnije postala poznata kao বঙ্গাব্দ ''Bônggabdo'' ili বাংলা সন ''Bangla Shôn'' ("Bengalska godina"). Po drugačijem tumačenju, početak bengalske ere je pripisan [[Shashanka|Šašanki]], kralju starog Bengala, koji je vladao negde između 600. i 625. n.e. Pod njegovom vlašću je bio veći deo današnjih indijskih država Bengal, [[Bihar]] i [[Orissa|Orisa]]. Ovo se uglavnom objašnjava time da godina 963. B.S. (''Bangla Shôn'' apr. 1556-57.) nije počela istovremeno sa 963. hidžretskom godinom (nov. 1555 - nov. 1556. n.e.). Prva godina bengalske ere bi onda odgovarala 593/594. n.e. i do Akbarovog doba, 963. bengalska se skoro poklapala sa 963. godinom već korišćene hidžretske ere. Akbar je zbog praktičnih prednosti počeo da koristi bengalsku eru kao zvanični kalendar za sakupljanje poreza. Tokom vladavine Mogula, bengalski kalendar je zvanično uveden širom njihovog [[Mogulsko carstvo|carstva]] (veći deo Indije). Ali, s krajem njihove vladavine i kalendar je izašao iz upotrebe, osim u Bengalu. == Organizacija kalendara == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="10" style="border-collapse: collapse;" align="right" |+'''বঙ্গাব্দ ''Bônggabdo''<br />Bengalski kalendar'''<br /> !মাস ''Mash''<br />Mesec||কাল/ঋতু ''Kal/Ritu''<br />Sezona |-style="text-align:center" !বৈশাখ [[Boishakh]]<br />April-Maj |rowspan="2"|গ্রীষ্ম ''Grishsho''<br />[[Leto]] |-style="text-align:center" !জৈষ্ঠ্য [[Joishtho|Joishţho]]<br />Maj-Jun |-style="text-align:center" !আষাঢ় [[Asharh|Ashaŗh]]<br />Jun-Jul |rowspan="2"|বর্ষা ''Bôrsha''<br />[[Vlažna sezona|Kišna]] ([[Monsun]]ska) |-style="text-align:center" !শ্রাবণ [[Srabon]]<br />Jul-August |-style="text-align:center" !ভাদ্র [[Bhadro]]<br />August-Septembar |rowspan="2"|শরৎ ''Shôrot''<br />[[Jesen]] |-style="text-align:center" !আশ্বিন [[Ashwin|Ashshin]]<br />Septembar-Oktobar |-style="text-align:center" !কার্তিক [[Kartik]]<br />Oktobar-Novembar |rowspan="2"|হেমন্ত ''Hemonto''<br />[[Suva sezona|Suva]] |-style="text-align:center" !অগ্রহায়ন [[Ogrohayon|Ôgrohaeon]]<br />Novembar-Decembar |-style="text-align:center" !পৌষ [[Poush]]<br />Decembar-Januar |rowspan="2"|শীত ''Šit''<br />[[Zima]] |-style="text-align:center" !মাঘ [[Magh (Bengalski kalendar)|Magh]]<br />Januar-Februar |-style="text-align:center" !ফাল্গুন [[Falgun]]<br />Februar-Mart |rowspan="2"|বসন্ত ''Bôshonto''<br />[[Proljeće|Proleće]] |-style="text-align:center" !চৈত্র [[Choitro]]<br />Mart-April |} === Godišnja doba === Bengalski kalendar obuhvata šest sezona (godišnjih doba), svaka ima po dva meseca, kako se može videti u tabeli. Osim nama poznatih, proleća, leta, jeseni i zime, tu su još i dva karakteristična za klimu Bengala: suvo i kišno. === Meseci === Imena dvanaest meseci bengalskog kalendara potiču od imena [[nakšatra|nakšatri]] (na bengalskom: নক্ষত্র ''nokkhotro'' - "mesečeva kuća"): položaja [[Mjesec|Meseca]] u odnosu na određene [[zvijezda|zvezde]] tokom [[lunarni ciklus|lunarnih ciklusa]]. Pretpostavlja se da ova imena potiču iz ''Shakabda''-e ([[Saka kalendar]]a), još jednog kalendara korišćenog u ovom regionu, uvedenom tokom [[dinastija Šaka|dinastije Šaka]]. Imena meseci su: :* বৈশাখ ''Boishakh'' po zvezdi বিশাখা [[Nakšatra|''Bishakha'']] ([[Vaga (sazvežđe)|u Vagi]]) :* জ্যৈষ্ঠ ''Joishţho'' po zvezdi, জ্যেষ্ঠ [[Jyeshtha|''Jeshţho'']] ([[Škorpija (sazvežđe)|u Škorpiji]]) :* আষাঢ় ''Ashaŗh'' po zvezdi, অষাঢ়া [[Nakšatra|''Ôshaŗha'']] ([[Strelac (sazvežđe)|u Strelcu]]) :* শ্রাবণ ''Srabon'' po zvezdi, শ্রাবণ [[Shravana|''Srabon'']] ([[Orao (sazvežđe)|u Orlu]]) :* ভাদ্র ''Bhadro'' po zvezdi, ভাদ্রপদা [[Nakšatra|''Bhadropôda'']] ([[Pegaz (sazvežđe)|u Pegazu]] i [[Andromeda (sazvežđe)|Andromedi]]) :* আশ্বিন ''Ashshin'' po zvezdi, অশ্বিনী [[Ashvini|''Ôshshini'']] ([[Ovan (sazvežđe)|u Ovnu]]) :* কার্তিক ''Kartik'' po zvezdi, কৃত্তিকা ''[[Krittika]]'' ([[Plejade]]) :* অগ্রহায়ন ''Ôgrohaeon'' po zvezdi, অগ্রাইহন [[Nakšatra|''Agraihon'']] :* পৌষ ''Poush'' po zvezdi, পুশ্য [[Pushya|''Pushsho'']] ([[Rak (sazvežđe)|u Raku]]) :* মাঘ ''Magh'' po zvezdi মঘা [[Magha|''Môgha'']] ([[Regulus]]) :* ফাল্গুন ''Falgun'' po zvezdi, ফাল্গুনী [[Nakšatra|''Falguni'']] ([[Leonis]] i [[Denebola]]), i :* চৈত্র ''Choitro'' po zvezdi, চিত্রা [[Chitrā|''Chitra'']] ([[Spika|Spica]]) Navodi se i da su na početku imena meseci bila drugačija nego danas, da su korišćena [[iranski kalendar|persijska]] imena: ''Farwadin'', ''Ardi'', ''Vihisu'', ''Khordad'', ''Teer'', ''Amardad'', ''Shahriar'', ''Aban'', ''Azur''', ''Dai'', ''Baham'' i ''Iskander Miz''. === Dani === I bengalski kalendar ima sedmodnevnu nedelju/tjedan. Takođe, nalik nekim drugim kalendarima, imena potiču od nebeskih tela (নবগ্রহ [[Navagraha|''nôbogroho'']]). :* [[Ponedeljak]]: সোমবার ''Shombar'' po সোম [[Soma|''Shom'']] ( [[Mesečevo božanstvo]]) :* [[Utorak]]: মঙ্গলবার ''Monggolbar'' po মঙ্গল [[Mangala|''Monggol'']] (planeta [[Mars]]) :* [[Sreda]]: বুধবার ''Budhbar'' po বুধ [[Budha|''Budh'']] (planeta [[Merkur]]) :* [[Četvrtak]]: বৃহস্পতিবার ''Brihoshpotibar'' po বৃহস্পতি [[Brihaspati|''Brihoshpoti'']] (planeta [[Jupiter (planeta)|Jupiter]]) :* [[Petak]]: শুক্রবার ''Shukrobar'' po শুক্র [[Shukra|''Shukro'']] (planeta [[Venera (planeta)|Venera]]) :* [[Subota]]: শনিবার ''Shonibar'' po শনি [[Shani|''Shoni'']] (planeta [[Saturn (planeta)|Saturn]]) :* [[Nedjelja|Nedelja]]: রবিবার ''Robibar'' po রবি [[Ravi (bog)|''Robi'']] ([[Sunčevo božanstvo]]) U bengalskom kalendaru dan počinje izlaskom Sunca, za razliku od gregorijanskog (ponoć) i islamskog (zalazak Sunca). == Revidirani bengalski kalendar == Komitet na čelu sa čuvenim naučnikom dr. ''[[Muhammad Shahidullah]]''-om i pod nadzorom [[Bengalska akademija|Bengalske akademije]] je 17.2.1966. modifikovao kalendar. Ovaj komitet je dao neke preporuke u vezi različitih problema s kojim su se suočavale ruralne bengalske kulturne tradicije usled promena meseci i sezona. Dužina godine u bengalskom kalendaru, kao i u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom]], se računa kao 365 dana, a godina zapravo ima oko 365 i <sup>1</sup>/<sub>4</sub> dana (npr. tropska godina oko 365 dana, 5 sati, 48 min. i 47 sek. a sideralna godina oko 365 dana, 6 sati, 9 min. 10 sek.). Za razliku od gregorijanskog, bengalski kalendar je počivao na astronomskim proračunima i nije imao imao prestupnu godinu kojom bi se to uskladilo. I bengalski meseci su bili različite dužine. Da bi ispravili ovaj nesklad i da bi bengalski kalendar bio precizniji, postupilo se po sledećim preporukama Bengalske akademije: :* Prvih pet meseci godine, od ''Boishakh''-a do ''Bhadro''-a, će imati po 31 dan. :* Preostalih sedam meseci godine, od ''Ashshin''-a do ''Choitro''-a će imati po 30 dana. :* Posle svake četvrte godine, mesecu ''Falgun'' će biti dodavan još jedan dan, kako je dole opisano. Revidirani kalendar je zvanično prihvaćen u Bangladešu. U susednom Zapadnom Bengalu (Indija) je nastavljeno sa starim kalendarom. === Reformisane i nereformisane verzije === Prvi dan meseca Boišak, [[Pohela Boishakh]], je Bengalska nova godina. U Bangladešu je to 14. aprila/travnja svake godine, prema reformisanom kalendaru. U zapadnom Bengalu to je (uglavnom) 15. aprila/travnja, jer tamo slede nereformisani kalendar, koji nije fiksiran u odnosu na zapadni kalendar. U indijskom Zapadnom Bengalu, Bengalci slede [[zvezdana godina|sideralni]] solarni kalendar, za razliku od [[tropska godina|tropskog]], kakvi su gregorijanski i reformisani bengalski. Matematička razlika između dve vrste kalendara izaziva razliku u prvom danu godine u dva područja. Dužine meseci takođe nisu fiksirane u sideralnom bengalskom kalendaru, već se baziraju na realnom kretanju Sunca. == Prestupna godina == Prema novom kalendarskom sistemu, mesec Falgun (koji počinje 13. februara/veljače) ima 31 dan svake četvrte godine. Kako bi se održala veza sa gregorijanskim kalendarom, bengalske [[prijestupna godina|prestupne godine]] su one čija se odgovarajuća gregorijanska kalendarska godina računa kao prestupna. Npr. Falgun 1410. B.S. se smatrao presupnim mesecom, jer je zahvatao gregorijanski prestupni mesec februar/veljaču 2004. Mada se u Zapadnom Bengalu koristi sideralni solarni kalendar, broj dana u mesecima se određuje realnim kretanjem Sunca kroz zodijak. U ovom kalendaru, od broja godine se oduzima sedam, rezultat se deli sa 39. Ako je ostatak posle deljenja 0 ili deljiv sa 4, godina se označava kao prestupna i sadrži 366 dana, poslednji mesec ''Choitro'' uzima 31 dan (npr. za 1410: 1410 - 7 = 1403; 1403 mod 39 = 38, što nije deljivo sa 4). U svakih 37 godina ima 10 prestupnih (ili prosečno 365 dana, 6 sati, 29 min. 11 sek. po godini, 20-tak minuta duže od sideralne godine), mada tokom dužeg vremena može biti potrebna i vanredna revizija. == Upotreba == Upotreba i popularnost bengalskog kalendara na istoku Južne Azije delom potiče od njegove prilagođenosti jedinstvenim godišnjim dobima tog regiona. Istočna Južna Azija ima klimu koju je najbolje podeliti u šest godišnjih doba, pored proleća, leta, jeseni i zime, tu je i kišno (posle leta) i suvo (posle jeseni). U svakodnevnoj upotrebi bengalski kalendar je uglavnom zamenjen gregorijanskim kalendarom. Još uvek se njime određuju praznici karakteristični za bengalsku kulturu (npr. ''[[Pohela Boishakh]]'', ''[[Durga Puja]]'' itd.) i označavanje godišnjih doba, čime ga bangladeška vlada priznaje za obeležavanje [[državni praznici u Bangladešu|državnih praznika u Bangladešu]]. Skoro sve novine na bengalskom i engleskom u Bangladešu i Zapadnom Bengalu daju datum po bengalskom kalendaru pored gregorijanskog. Mnoge novine u Bangladešu takođe dodaju i treći datum, po islamskom kalendaru. To bi moglo izgledati "17 Jyeshtho 1415, 25 Jumada 'l-Ula 1429, 31 May 2008". == Srodni kalendari == Bengalski kalendar je srodan Hindu solarnom kalendaru, koji počiva na ''[[Surya Siddhanta]]''-i. Hindu solarni kalendar takođe počinje polovinom aprila/travnja, prvi dan ovog kalendara se, osim Bengala i Bangladeša, slavi kao tradicionalna Nova godina i u indijskim državama [[Assam|Asam]], [[Kerala]], [[Manipur]], [[Orissa|Orisa]], [[Punjab|Pendžab]], [[Tamil Nadu]] i [[Tripura]], te u [[Nepal]]u. Ova nova godina je takođe poznata kao ''Mesha Sankranti''. == Vanjske veze == (na engleskom:) * [http://www.mukto-mona.com/Special_Event_/bengali_calendar.htm The Bengali Calendar: A proud possession] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110310083224/http://www.mukto-mona.com/Special_Event_/bengali_calendar.htm |date=2011-03-10 }} * [http://www.virtualbangladesh.com/bangla_year.html Bangla Calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705031023/http://www.virtualbangladesh.com/bangla_year.html |date=2008-07-05 }} * [http://tanmoy.tripod.com/bengcal.html Bengali Calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110613080659/http://tanmoy.tripod.com/bengcal.html |date=2011-06-13 }} * [http://www.bangladeshdate.com.bd/ Bangla Date Converter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120125034907/http://www.bangladeshdate.com.bd/ |date=2012-01-25 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Posebni kalendari]] [[Kategorija:Bangladeška kultura]] [[Kategorija:Indijska kultura]] [[Kategorija:Južna Azija]] [[Kategorija:Bengal]] 7d1ue8gr7gmdv83ze4smgdxt6c4w4jz Beljanska bara 0 44762 42600283 42572547 2026-05-18T21:22:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Beljanska bara<ref name="wdpaTisa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555560011 |title= Park prirode Beljanska bara |work=WDPA |accessdate= 27. 2. 2025}}</ref> | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Бељанска бара 1.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Bečej]], [[Srbobran]] {{flag|Srbija}} | koordinate = 45.53411,19.88301 | površina = 1.73 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite: II (89 ha) i III (83 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2023.<ref name="pokzavod">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1026-pp-beljanska-bara.html |title= Park prirode Beljanska bara |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 27. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = JP Vode Vojvodine, Novi Sad | vlasnik = Društveno vlasništvo (170 ha), privatno vlasništvo (3 ha) | svjetska_baština = | url = }} '''Beljanska bara''' je vodotok i prirodno dobro u Bačkoj, [[Srbija]]. Nastaje od nekoliko plitkih dolova, koji se sastaju 3 km sjeverno od Starobečejskih salaša, zatim teče u pravcu jugozapada i uliva se u kanal Dunav-Tisa-Dunav kod [[Turija|Turije]]. Dugačka je 39 km i rijedak je hidografski objekat koji je u izvjesnoj mjeri sačuvao nekadašnji izgled vodenog toka tipičnog za ovaj dio Vojvodine. Od 1964. godine, Beljanska bara je regulisana na dužini od 16 km, što omogućava bolje slivanje vode iz okolnih dolova i depresija.<ref name="pokrzavod">{{Cite web |url= https://www.ekourbapv.vojvodina.gov.rs/rs/%D0%BD%D0%B0%D0%B4%D0%BB%D0%B5%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B5-%D0%B1%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%87%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B8/%D0%BF%D0%BF-%D0%B1%D0%B5%D1%99%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D0%B1%D0%B0%D1%80%D0%B0/ |title= Park prirode Beljanska bara |work= Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine |accessdate= 17. 2. 2025 |archive-date= 2025-04-09 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250409174412/https://www.ekourbapv.vojvodina.gov.rs/rs/%D0%BD%D0%B0%D0%B4%D0%BB%D0%B5%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B5-%D0%B1%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%87%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B8/%D0%BF%D0%BF-%D0%B1%D0%B5%D1%99%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D0%B1%D0%B0%D1%80%D0%B0/ |url-status= dead }}</ref> == Zaštićeno područje == Područje Beljanske bare proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] od lokalnog značaja, odnosno III kategorije, pod nazivom - Park prirode Beljanska bara. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode, kako je navedeno u [[WDPA]] evidanciji<ref name="pokzavod">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1026-pp-beljanska-bara.html |title= Park prirode Beljanska bara |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 27. 2. 2025}}</ref> === Bioraznolikost === Naročito su značajne slijedeće vrste: * biljni svijet čini oko 80 vrsta: barska paprat, iđirot, tabernemontanova zuka (''Scirpus lacustris subsp. tabernaemontani''), močvarna kopriva, mešinka, panonski zvezdan i žabljak i dr. * insekti: tiski cvet (''Palingenia longicauda''), [[vilinski konjic]] (''Gomphus flavipes'') i mrav (''Liometopum microcephalum''), * ribe: 23 vrste riba iz 8 familija, a najbrojnije su: šaran, grgeč, karaš, linjak, som, smuđ i dve strogo zaštićene vrste (čikov i balavac). * vodozemci 7 vrsta i gmizavci 2 vrste, od kojih su mali mrmoljak, kreketuša (''Hyla arborea''), zelena krastača, barska kornjača (''Emys orbicularis''), belouška i crvenotrbi mukač na listi Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva * ptice: 136 vrsta, od kojih je 71 vrsta strogo zaštićena, 51 vrsta se nalazi na SPEC listi a 32 vrste zahtjevaju posebne mjere staništa – Emerald. Najveći značaj ima prisustvo kolonije čaplji, posebno mrka čaplja, patka njorka i vrste koje se gnezde: bukavac, gak, barski petlovan i već pomenuta mrka čaplja. * sisari su zastupljeni sa vrstama koje su vezane za život u vodi ili u njenoj blizini. Tu spadaju jež, krtica, vodena rovčica, voluharica, bizamski pacov, jazavac, lisica i šakal. Posebno je značajno prisustvo vidre (''Lutra lutra'') koja je strogo zaštićena i nalazi se na spisku za Crvenu knjigu kičmenjaka Srbije. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.predsednik.rs/lat/pres-centar/najbolje-iz-srbije/backa-oaza-mira |title= Bačka oaza mira |work= Predsjednik RS |accessdate= 17. 2. 2025}} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite web |url= https://aroundus.com/p/165733090-park-prirode-beljanska-bara |title= Park prirode Beljanska bara |work= Around.us 16. novembar 2024. |accessdate= 17. 2. 2025}}{{en}} * {{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/parkovi-prirode-jegricka-i-beljanska-bara-predstavljeni-na-loristu/ |title= Parkovi prirode „Jegrička“ i „Beljanska bara“ predstavljeni na “Loristu” |work= Energetski portal |accessdate= 27. 2. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Beljanska bara}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Bečej]] [[Kategorija:Opština Srbobran]] 4e4qlp6tuxgapah48ut50zobuj5v951 Bash 0 45511 42600270 41388053 2026-05-18T19:38:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600270 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infokutija program | naziv = GNU Bourne-Again Shell | logo = | screenshot = [[Datoteka:Bash_screenshot.png|220px|Slika običnog Bash prozora na [[Debian Linux]]u]] | opis slike = Obični Bash prozor | izdavač = Chet Ramey | zadnja verzija = 3.2.33 | datum izdavanja = [[15. 12.|15. decembar]] [[2007]] | sljedeće izdanje = | datum izdavanja sljedeće verzije = | operativni sistem = [[Linux]], [[Mac OS X]], [[Unix]]oliki [[operativni sistem]]i i [[Microsoft Windows]] | platforma = | žanr = Komandnolinijski shell | licenca = [[GNU]] | website = [http://cnswww.cns.cwru.edu/~chet/bash/bashtop.html Bash website] }} '''Bash''' (Bourne-Again Shell) je ''shell'' u nizu mnogo [[Linux]] shell-ova. Baziran je na originalnom Bourne Again shell-u koji je napisao [[Stephen Bouren]], tadašnji zaposlenik u [[Bell]] laboratorijama. Bash je shell koji se koristi na skoro svim [[Linux distribucija]]ma te na [[Mac OS]] [[operativni sistem|operativnom sistemu]], i na većini sistema koji su bazirani na [[Unix]]-u. Također postoji verzija za [[Microsoft Windows]] [[operativni sistem]]. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://cnswww.cns.cwru.edu/~chet/bash/bashtop.html GNU Bash web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813115916/http://cnswww.cns.cwru.edu/~chet/bash/bashtop.html |date=2006-08-13 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.gnu.org/software/bash/bash.html GNU stranica za GNU Bash] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813010211/http://www.gnu.org/software/bash/bash.html |date=2006-08-13 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [ftp://ftp.cwru.edu/pub/bash/FAQ Bash FAQ] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://groups.google.com/groups?dq=&lr=&ie=UTF-8&group=gnu.announce&selm=mailman.1865.1091019304.1960.info-gnu%40gnu.org Bash 3.0] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.network-theory.co.uk/bash/manual/ GNU Bash priručnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716233833/http://www.network-theory.co.uk/bash/manual/ |date=2006-07-16 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} [[Kategorija:Linux]] risr82euka6mk06ds6f8gjq6v61pw5r Baranjsko Petrovo Selo 0 47578 42600260 42572417 2026-05-18T18:36:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600260 wikitext text/x-wiki {{Coord|45.75544|N|18.4703|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} {{Dablink|Za druge upotrebe, pogledajte [[Petrovo Selo (razvrstavanje)]] i [[Petrovo (razvrstavanje)]].}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/baranjsko-petrovo-selo/ > Baranjsko Petrovo Selo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Baranjsko+Petrovo+Selo/@45.7270155,18.3781646,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d2458435dbb49:0xbd5539f94dbe0849!8m2!3d45.7549264!4d18.4693363!16s%2Fm%2F05msd85?entry=ttu > Baranjsko Petrovo Selo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Baranjsko Petrovo Selo |z. širina = 45.75544 |z. dužina = 18.4703 |regija = [[Baranja]] |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Petlovac]] |mikroregija = [[Baranjska nizina]] |najgrad = [[Beli Manastir]], [[Belišće]] |površina = 26,28 |nadvisina = 91 |geoširina = 45º45'18"N |geodužina = 18º28'10"E |brojstan = 570 / 525 / '''434''' |gustoća = 22 / 20 / '''17''' |domaćinstva = 225 / 198 (2011) <ref>[https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf DZS: ''Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Prvi rezultati po naseljima'', Zagreb, 2011.]</ref> |pošta = 31322 Baranjsko Petrovo Selo |pozbroj = 031 |autooznaka = BM |slika = B-P-Selo-200607-Crkva-Dom-kulture-150x110.jpg |slika_opis = Župna crkva sv. Lovre đakona mučenika i Dom kulture (foto: 2006) }} '''Baranjsko Petrovo Selo''' ([[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Petarda'', [[mađarski]] ''Petárda'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈpɛtaːrdɒ]]]), naselje u [[Općina Petlovac|Općini Petlovac]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). = Geografski položaj = Baranjsko Petrovo Selo smješteno je u zapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] uz mađarsku granicu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]]. Udaljeno je 6,7&nbsp;km zapadno od sjedišta općine Petlovca, 39&nbsp;km od [[Osijek]]a (preko Bilja), 25,6&nbsp;km od [[Darda|Darde]], 14,4&nbsp;km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]], 10,6&nbsp;km od [[Belišće|Belišća]], 14,4&nbsp;km od Valpova i 4,9&nbsp;km od [[Beremend]]a u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Od Zagreba je udaljeno 253&nbsp;km (preko Donjeg Miholjca - Đurđevca - Bjelovara i Sesveta), 273&nbsp;km (preko Valpova - Našica - Pleternice i dalje autoputem), odnosno 302&nbsp;km (Slavonikom i autoputem Beograd - Zagreb). == Ceste == Baranjsko Petrovo Selo nalazi se na državnoj cesti [[D517]] ([[D7]] /[[Beli Manastir]]/ - [[Širine]] - [[Petlovac]] - B. P. Selo - [[Belišće]] - D34 /[[Valpovo]]/). U samom naselju od državne ceste D517 odvaja se prema sjeverozapadu državna cesta [[D211]] (B. P. Selo - [[GP]] Baranjsko Petrovo Selo i dalje prema Beremendu). == Susjedna naselja == Područje naselja Baranjsko Petrovo Selo ograničeno je sa zapada područjem naselja Torjanci i Novo Nevesinje, s juga rijekom Dravom (zapravo s dijelovima naselja Bistrinci i Valpovo), s istoka područjem naselja Majške Međe, Novi Bezdan, opet Majške Međe i Bolman, sa sjeveroistoka područjem naselja Petlovac i sa sjevera / sjeverozapada mađarskom granicom. == Prometne veze == Baranjsko Petrovo Selo povezano je autobusnim vezama s Belim Manastirom i [[Osijek]]om. Promet na željezničkoj pruzi Beli Manastir - Baranjsko Petrovo Selo ukinut je 31. VII. 1966. godine, a pruga je u potpunosti demontirana. == Zaseoci == Na popisima stanovništva iskazivani su dijelovi naselja (zaseoci): Bakanga (u drugim izvorima: Bakanka), Greisinger-pusta, [[Novo Nevesinje]] (kasnije samostalno naselje), Palež-salaž (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčića]]: Paleža-salaš), Repnjak, Vrbak-pusta, Žido-pusta (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčića]], u napomeni broj 2: Žido-lugarna; danas: Žido-pustara), od kojih neki više ne postoje kao naselja. = Ime naselja = [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] navodi da je selo vjerovatno dobilo ime po lokalnom vlastelinu, na čijem se posjedu nalazilo. Starije verzije mađarskog imena zapisane su u oblicima ''Péturd'' (1276) i ''Péterd'' (1332). U oba slučaja imena imaju deminutivni sufiks ''-d'' tipičan za mađarski jezik. Oblik ''Petárda'' prvi put se spominje 1554, a vjerovatno je nastao prema hrvatskom obliku muškog imena. Južnoslavensko narodsko ime ''Petarda'' promijenjeno je poslije Prvog svjetskog rata u složeno i dugačko ime (19 slova): '''Baranjsko Petrovo Selo'''. Pridjev ''Baranjsko'' dodan je da bi se razlikovalo od ostalih ''Petrovih sela'' u tadašnjoj Kraljevini SHS. Narodsko ime ''Petarda'' sačuvalo se do danas (2022) u govoru lokalnih mještana i ostalih baranjskih Šokaca te u govoru baranjskih Srba - [[Raci|Raca]] (npr. u susjednom selu Bolmanu). Izgovor tog imena u šokačkom i srpskom (rackom) govoru razlikuje se u naglasku. Službeno ime se u svakodnevnom i neobaveznom govoru često skraćuje na prvu sastavnicu: ''Baranjsko'' ("idem u Baranjsko", "bio sam u Baranjskom", "iz Baranjskog"), nikad se ne skraćuje npr. na ''Petrovo selo'' ili ''Petrovo''. == Etnik i ktetik == Stanovnici Baranjskog Petrovog Sela su ''Petarci'' (jednina: ''Petarac''), a [[ktetik]] glasi: ''petarački''. Etnik Petarac je i prezime. Godine 1948, kad je obavljen prvi poslijeratni popis stanovništva, Petaraca je bilo u B. P. Selu (1), [[Darda|Dardi]] (3), [[Grabovac|Grabovcu]] (4), [[Jagodnjak]]u (6), [[Luč]]u (7) i Osijeku (2).<ref>''[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Leksik prezimena]]''</ref> Prezime ''Petarac'' prisutno je u tom obliku samo u Hrvatskoj. U 20. stoljeću relativno najviše stanovnika s tim prezimenom rođeno je u okolici Osijeka i u okolici Belog Manastira. Početkom 21. stoljeća (2011) u Hrvatskoj je živjelo svega nekoliko Petaraca u samo tri domaćinstva. Kako ih je sredinom 20. stoljeća bilo približno 20, njihov se broj višestruko smanjio. Prisutni su u samo jednom hrvatskom naselju i to u Dardi (manje od 5).<ref>[https://actacroatica.com/hr/surname/Petarac/ Acta Croatica: ''Prezime: Petarac''], pristupljeno: 16. XII. 2022.</ref> = Stanovništvo = == Tabela ([[2021]]) == Na Popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine naselje Baranjsko Petrovo Selo imalo je '''434''' stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Pregled broja stanovnika po godinama <ref>[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela4_14.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3255.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Petlovac''']</ref><ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 980 || 1072 || 1027 || 1059 || 1066 || 1007 || 960 || 1105 || 1248 || 1139 || 1109|| 1057|| 788 || 779 || 570 || 525 || 434 |- |} ---- == Grafikon (2021) == {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Baranjskog Petrovog Sela od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 1300 |crta1 = 100 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 980 |p2 = 1072 |p3 = 1027 |p4 = 1059 |p5 = 1066 |p6 = 1007 |p7 = 960 |p8 = 1105 |p9 = 1248 |p10 = 1139 |p11 = 1109 |p12 = 1057 |p13 = 788 |p14 = 779 |p15 = 570 |p16 = 525 |p17 = 434 |izvor = Navedeno u tekstu }} == Po zaseocima == Na popisima stanovništva 1900, 1910, 1948, 1953, 1961. i 1971. godine stanovnici su popisivani i po zaseocima: Bakanga (14 - 8 - 5 - 5 - 6 - 4 stanovnika); [[Novo Nevesinje]] (60 - 64 - 189 - 184 - 198 - 179 stanovnika; 1981. godine 145; kasnije samostalno naselje); Repnjak (10 - 36 - 8 - 16 - 4 - 12 stanovnika) i Žido-Pusta (od 1948; 97 - 44 - 27 - 11). [[Datoteka:B-P-Selo-200607-Glavna-ulica-150x110.jpg|right|thumb|300px|Kolodvorska ulica - državna cesta [[D517]] (foto: 2006)]] [[Datoteka:Horvát határ a beremendi határátkelő után.JPG|right|thumb|300px|Granični prijelaz prema Mađarskoj kod B. P. Sela (foto: 2012)]] == Nacionalni sastav ([[1991]]) == {{bar box |float = center |title = Popis 1991. |titlebar = #AAF |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1|609|78.17}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E| 72| 9.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000| 29| 3.72}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]] |#C71585| 11| 1.41}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE| 6| 0.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]] |#91A3B0| 5| 0.64}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]] |#4B3621| 4| 0.51}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B| 4| 0.51}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]] |#00416A| 3| 0.38}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]] |#9966CC| 3| 0.38}} {{Vrsta sa postotkom|[[Italijani]] |#007FFF| 1| 0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]] |#FF7E00| 1| 0.12}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni |#C154C1| 14| 1.79}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato |#A2A2D0| 17| 2.18}} |caption='''ukupno''': 779 }} == Nacionalni sastav (2011) == Prema popisu iz 2011. godine u Baranjskom Petrovom Selu živjelo je 525 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom bilo hrvatsko (87%) te mađarsko (7%) i srpsko (3%). <ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/baranjsko_petrovo_selo/ Acta Croatica: ''Toponim: Baranjsko Petrovo Selo''], pristupljeno: 13. XI. 2018. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 517.</ref> U selu od pamtivijeka uglavnom žive [[Šokci]]. == Prezimena stanovnika == Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Baranjskom Petrovom Selu bila su: * Blažević, Posavac, Ivanović, Benak, Bačić, Kolar, Juratović, Torjanac, Bošnjak, Horvat, Balog, Bognar, Marković, Pavlović, Rončević, Šokac, Kuna, Živković, Vuković, Šarac, a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Blažević, Posavac, Ivanović, Šarac, Bačić, Aničić, Benak, Bošnjak, Herceg, Horvat, Kolar, Šokac, Živković, Babli, Balog, Dragomirović, Franjin, Juratović, Kuna, Rusić.<ref name="Acta"/> = Historija = Baranjsko Petrovo Selo (mađarski i narodski Petarda) staro je naselje, koje je zabilježeno godine 1276. pod imenom ''Peturd'' i godine 1332. kao ''Peterd''. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nazvano je današnjim imenom. U 19. vijeku u naselju je živjelo oko 900 žitelja, koji su bili poljodjelci (stočari), a po vjeri katolici. Vlastelin je u ono doba bio [[Kazimir Esterházy]]. = Privreda = Privrednu osnovu Baranjskog Petrovog Sela čine ratarstvo, šumarstvo, stočarstvo, obrt (autoprijevoz) te lovni turizam. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u B. P. Selu nema vinograda. = Društvo i kultura = == Škola == U naselju postoji osmorazredna Područna škola Baranjsko Petrovo Selo Osnovne škole [[Šećerana]], u koju idu i učenici iz Majških Međa, [[Torjanci|Torjanaca]] i [[Novo Nevesinje|Novog Nevesinja]]. == Crkva == Baranjsko Petrovo Selo je sjedište Župe Svetog Lovre, [[đakon]]a i [[mučenik]]a, osnovane [[1923]]. godine,<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] tvrdi da je župa osnovana 1903. godine i spominje "župnu crkvu sv. Lovre đakona mučenika" i istoimenu župu.</ref> dok [[pravoslavlje|pravoslavni]] vjernici pripadaju [[Srpska pravoslavna parohija bolmanska|Srpskoj pravoslavnoj parohiji bolmanskoj]]. U selu se nalazi Župna crkva Sv. Lovre, đakona i mučenika (Crkva Sv. Lovre), izgrađena [[1903]]. godine. Crkveni god je [[10. 8.|10. VIII.]] na dan [[Sveti Lovro|Sv. Lovre]]. Župa ima dvije filijale: [[Novi Bezdan]] i [[Majške Međe]].<ref>[https://djos.hr/popis-zupa/ Đakovačko-osječka nadbiskupija: ''"Popis župa"'']. Đakovo, posjet: 13. XI. 2023.</ref> Dana [[12. XI.]] [[2023]]. u Baranjskom Petrovom Selu je [[euharistija|euharistijskim]] slavljem obilježeno 100 godina osnutka Župe Sv. Lovre, đakona i mučenika, ali i 120 godina izgradnje Župne crkve. Do 1923. godine Baranjsko Petrovo Selo bilo je filijala župe u [[Beremend]]u.<ref>[https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/4175-100-godina-zupe-u-baranjskom-petrovom-selu Osječko-baranjska županija: ''"100 godina Župe u Baranjskom Petrovom Selu"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114224005/https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/4175-100-godina-zupe-u-baranjskom-petrovom-selu |date=2023-11-14 }}. Osijek, 12. XI. 2023.</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/proslava-velikih-jubileja-u-baranjskom-petrovom-selu/ IKA: ''"Proslava velikih jubileja u Baranjskom Petrovom Selu"'']. Zagreb, 12. XI. 2023.</ref> Proslava je počela u četvrtak, 9. XI. 2023. trodnevnicom, koju su predvodili župnici iz Bilja, Duboševice i župni vikar iz Belog Manastira. Svetu misu u nedjelju povodom velikog jubileja predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] i [[metropolit]] [[monsinjor|mons.]] dr. [[:hr:Đuro Hranić|Đuro Hranić]] uz nekoliko svećenika, uključujući i [[župnik]]a Župe Sv. Lovre Roberta Kirhofera. Uz mnoge mještane Baranjskog Petrovog Sela i susjednih mjesta, na svečanom misnom slavlju bili su predstavnici [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], općina [[Općina Draž|Draž]], [[Općina Kneževi Vinogradi|Kneževi Vinogradi]] i Petlovac te [[Grad Beli Manastir|Grada Belog Manastira]]. Obilježavanje su uljepšali mali fokloraši KUD-a "Seljačka sloga" Baranjsko Petrovo Selo i Pučke pjevačice Župe Svetog Lovre Baranjsko Petrovo Selo. == Pošta == U Baranjskom Petrovom Selu postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda/263?uredi=448 neredoviti ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31322''' na adresi Glavna 10. Od 15. VI. 2020. godine ured radi utorkom i četvrtkom od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-748-381). == Udruge == U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je deset udruga (plus jedna brisana) sa sjedištem u Baranjskom Petrovom Selu (stanje: XII/2020): * Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 26. VII. 1998. (Kolodvorska 24A) * Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Seljačka sloga" Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 3. II. 1979. (Glavna 0) * [http://www.lovacki-savez-osijek.hr/index.php/clanice-saveza/item/500-ld-srndac-beli-manastir Lovačko društvo (LD) "Fazan" Baranjsko Petrovo Selo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006010109/https://lovacki-savez-osijek.hr/index.php/clanice-saveza/item/500-ld-srndac-beli-manastir |date=2022-10-06 }}, osnovano 11. XI. 1997. (Glavna 1) * [[:hr:NK Dinamo Baranjsko Petrovo Selo|Nogometni klub (NK) "Dinamo" Baranjsko Petrovo Selo]], osnovan 16. VIII. 1976. (Kolodvorska 14) * Stolnoteniski klub (STK) "B. P. Selo" Baranjsko Petrovo Selo, osnovan 7. III. 2006. (Glavna 1) * Športska ribolovna udruga (ŠRU) "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 23. I. 2001. (Kolodvorska 24) * Udruga hrvatskih veterana [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] (UHVDR) Klub B.P.S., osnovana 2. IV. 2004. (Glavna 1) * Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Baranjsko Petrovo Selo (BPS), osnovana 5. X. 2019. (Kolodvorska 50) * Udruga "Petaračke buše" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 21. II. 2007. (Glavna bb) * Udruga žena Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 9. II. 2001. (Kolodvorska 0) ---- * ''Udruga mladeži "Petarac" Baranjsko Petrovo Selo'', osnovana 4. IV. 2002. (Glavna 1), '''brisana''' 31. III. 2014. '''Napomena''' ---- Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata u centru sela postavila je spomen-ploču braniteljima (Marko Pavlović, Pavo Horvat, Željko Tomić, Marin Šarac, Stevo Kitak) i civilima (Stjepan Kolar, Marko Svalina, Pavo Posavac, Pavo Šarac, Anto Katić, Franjo Balog) iz B. P. Sela poginulima u ratu od 1991. do 1995. godine. == Manifestacije == === Male petaračke buše === Petaračke dječje [[buše]] ili '''Male petaračke buše''' su dječja [[poklade |pokladna]] povorka u Baranjskom Petrovom Selu (lokalno zvanom ''Petarda'') koja je prethodnica '''Velikih lipih i strašnih buša''', koje se održavaju nekoliko dana kasnije. Manifestaciju je [[2005]]. godine pokrenula nekolicina entuzijasta i onih koji žele očuvati [[Šokci |šokačke]] običaje u tom selu. Iz godine u godinu dječje buše okupljaju sve veći broj učesnika pa su postale prava [[Baranja |baranjska]] atrakcija. Godine [[2008]], na primjer, Male petaračke buše održane su u nedjelju, [[27. siječnja]]. U povorci su učestvovali domaći KUD "Seljačka sloga" te KUD-ovi iz [[Bizovac |Bizovca]], [[Petrijevci |Petrijevaca]], [[Bilje |Bilja]] i [[Duboševica |Duboševice]]. Nakon defilea selom s mnoštvom raznobojnih i zanimljivih maski, na pozornici Društvenog doma uz pratnju svojih tamburaških orkestara izveli su prigodan program, koji se sastojao od igrokaza i spleta narodnih pjesama i plesova, ali ne u narodnim nošnjama, nego u pokladnim kostimima.<ref>''"Održane Male petaračke buše"'', [[Glas Slavonije]], 86, 27.662, 14 - Osijek, 29. I. 2008.</ref><ref>B(ogdanka) Ćudić Vilić, A(delina) Janić: ''"Šarene maske i vesele povorke zaplesale baranjskim ulicama!"'', [[Slavonski dom]] (3. izdanje : Baranja), III, 357, 13 - Beli Manastir, 30. I. 2008.</ref> === Petaračke buše === [[Datoteka:Matija-Filakovic.jpg|right|thumb|100px|Matija Filaković]] [[Datoteka:Pavo-Filakovic.jpg|right|thumb|100px|Prof. dr. Pavo Filaković]] = Istaknute ličnosti = * [[Josip Balatinac (pjesnik)|Josip Balatinac]] (novinar i pjesnik, rođen u B. P. Selu 1954; živio u Belom Manastiru; umro 2020) * [[Matija Filaković]] (pučki pisac; 1925-2007) * Prof. dr. [[Pavo Filaković]] (specijalist psihijatar, rođen u B. P. Selu 1949; živio u Osijeku; umro 2020) * '''Milan Knežević''' (Baranjsko Petrovo Selo, 1965)<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/262877/4/Milan-Knezevic-Volonterizam-i-briga-o-djeci-i-obitelji Ivica Getto: ''"Milan Knežević: Volonterizam i briga o djeci i obitelji"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190602182920/http://www.glas-slavonije.hr/262877/4/Milan-Knezevic-Volonterizam-i-briga-o-djeci-i-obitelji |date=2019-06-02 }}. "Glas Slavonije", 6. III. 2015. (posjet: 4. XII. 2020)</ref> – načelnik [[Općina Petlovac|Općine Petlovac]] u četiri mandata: <br>26. III. 2015. - 25. V. 2017; <br>26. V. 2017. - 20. V. 2021; <br> 21. V. 2021. - 22. V. 2025;<br>23. V. 2025. - ;<ref>[https://www.sukobinteresa.hr/hr/crm-core/contact/947 Sukobinteresa.hr: ''Milan Knežević''] (posjet: 4. XII. 2020)</ref> * '''Marko Posavac''' (Baranjsko Petrovo Selo, 1956) – načelnik [[Općina Petlovac|Općine Petlovac]] u četiri mandata, od 1993. do 1998. kao [[volonter]], a od 1998. do 2009. kao profesionalac.<ref>[https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=5546&marko-posavac Savjest.com: ''Marko Posavac'']{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (posjet: 2. XI. 2019)</ref> * [[Reza Stanković Zadravec]] (pučka pjesnikinja, rođena 1959. godine u Gatskom ritu, od 1965. do 1991. živjela u Baranjskom Petrovom Selu) = Znamenitosti i zanimljivosti = * U Ulici Daljok nalazi se Marijino svetište koje mještani zovu Vodica. Prije [[Domovinski rat|rata]] tu su se održavale mise svake nedjelje, a i kasnije se katkada održavaju, ali mnogo rjeđe. Crkveni odbor Župe sv. Lovre đakona mučenika obnovio je svetište, a mještani ga redovito čiste i održavaju tako da izgleda lijepo pa se na njemu ponekad održavaju i crkvena vjenčanja. * Pokraj svetišta nalazi se bunar i potočić koji nikada nije presušio, što mještani smatraju jako čudnim. Voda iz potočića je hladna i bistra. Postoje i priče da je tu ozdravila neka žena koja je hodočastila u to svetište. * U 655. broju riječkog enigmatskog lista "Skandi Feniksa" (31. I. 2012), u stalnoj rubrici "Podatak više" <ref>Mirovna grupa Oaza: [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/1312-baranjsko-petrovo-selo-u-krizaljkama ''"Baranjsko Petrovo Selo u križaljkama"''], Beli Manastir, 31. I. 2012.</ref>, objavljen je poduži tekst posvećen Baranjskom Petrovom Selu, a uz njega i dvije [[križaljka|križaljke]] (tzv. skandinavke). Veća skandinavka tematski je bila vezana za to baranjsko selo, a manja za tada već pokojnog "pučkog" pisca Matiju Filakovića (1925-2007). [[Datoteka:B-P-Selo-200607-Daljok-ulica-100x60.jpg|thumb|desno|250px|Ime jedne od ulica u B. P. Selu]] = Ulice = : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/baranjsko-petrovo-selo/ > Baranjsko Petrovo Selo (ulice)]'' Baranjsko Petrovo Selo ima tri ulice: * '''Daljok''' : Daljok je sporedna ulica koja se proteže istočno od Glavne ulice i to od Crkve sv. Lovre u centru sela do spoja s Glavnom ulicom na izlasku iz sela prema Novom Bezdanu. U toj ulici nalazi se Marijino svetište Vodica. Ulica je bila prvak turnira ulica 2021. godine. * '''Glavna ulica''' : Glavna ulica je drugi dio centralne ulice u B. P. Selu. Vodi od Crkve sv. Lovre do izlaska iz sela prema Novom Bezdanu. Direktan je nastavak u istom smjeru Kolodvorske ulice. Njome prolazi Državna cesta [[D517]]. U njoj se nalaze s lijeve strane Dom kulture, Pošta i spomen-ploča braniteljima, a s desne strane nadaleko poznata Slastičarnica "Dinamo". [[Datoteka:Drzavna-cesta-D211-(20211031)-Baranjsko-Petrovo-Selo--spoj-D517.jpg|right|thumb|300px|Raskrsnica na kojoj se Kolodvorska ulica u trokutu spaja sama sa sobom - spoj [[D212]] sa [[D517]] (foto: 2021)]] * '''Kolodvorska ulica''' : Kolodvorska ulica ima vrlo neobičan izgled. Počinje na ulasku u selo iz smjera Bolmana, protežući se Državnom cestom D517. Tamo gdje D517 skreće prema jugozapadu, i ulica skreće tim smjerom prema centru sela. Kod Crkve sv. Lovre skreće nadesno u smjeru sjeverozapada (a pravo se nastavlja Glavna ulica Državnom cestom D517). Dalje Kolodvorska ulica vodi do groblja i antifašističkog spomenika na Državnoj cesto [[D212]] i tu skreće nadesno u smjeru istoka i spaja se sa samom sobom na raskrsnici gdje se i D212 spaja s D517. Time ulica zatvara trokut s vrhovima: raskrsnica D517 / D212 - Crkva sv. Lovre - Groblje - ista raskrsnica. Unutar tog trokuta još dvije sporedne uličice nose ime Kolodvorska ulica. {{commonscat|Baranjsko Petrovo Selo}} = Izvori i vanjske veze = {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [https://www.petlovac.hr/ Službena web-stranica Općine Petlovac] * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/1327-i-ove-godine-petaracke-buse Mirovna grupa Oaza (14. II. 2012): ''"I ove godine Petaračke buše"''] * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/1312-baranjsko-petrovo-selo-u-krizaljkama Mirovna grupa Oaza (31. I. 2012): ''"Baranjsko Petrovo Selo u križaljkama"''] * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20BPSelo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Baranjsko Petrovo Selo''] * [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20BPSelo LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Baranjsko Petrovo Selo''] = Šabloni = {{Petlovac}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Petlovac]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] aggll5991acezo9rzw3zejen2yu6cbp C++ 0 50039 42600375 42559086 2026-05-19T11:37:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija programski jezik |ime = C++ |logo = [[File:ISO C++ Logo.svg|150x150px]] |paradigm = Objektno-Orjentirani (OO) |razvijan od=1978 |godina = 1985 |dizajner = [[Bjarne Stroustrup]] |typing = statični, slabi, nesigurni |implementacije = [[GNU Compiler Collection|GNU Kolekcija Kompajlera]], MS Visual C++, Borland C++Builder |dijalekti = ANSI C++ 1998, ANSI C++ 2003 |utjecali = [[C programski jezik|C]], Simula, Ada 83, CLU |utjecao_na = Ada 95, [[C sharp|C#]], [[Java (programski jezik)|Java]] }} '''C++''' (C plus plus) je programski jezik koji spada među jezike višeg programskog nivoa. C++ je objektno-orijentiran programski jezik (OOP) koji je dobar dio osobina naslijedio od jezika C. Tvorac ovog jezika je [[Bjarne Stroustrup]] koji ga je nazvao C sa [[Klasa (računari)|klasama]]. == Primer == Primjer koji bi koristio kao uvod u programiranje, poznati program '''Pozdrav'''. C++ kôd bi izgledao ovako: <syntaxhighlight lang="cpp"> #include <iostream> using namespace std; int main() //(Ovo je komentar) { cout << "Pozdrav!" << endl; cout << "Ovo je moj prvi C++ program.\n"; return 0; } </syntaxhighlight> Programski jezik C++ podržava objektno orijentisano programiranje, što je programerima olakšalo definisanje kompleksnijih programa. Jezik C++ bio je jedan od prvih s podrškom za klase (način na koji se definišu objekti). Ispod je primer jednog jednostavnog programa s definisanom klasom Osoba, učitavanje podataka u klasu Osoba i iščitavanje podataka iz te klase. <syntaxhighlight lang="cpp"> # include<iostream> # include<cstring> using namespace std; class Osoba { private: char ime[30],prezime[30]; //polja klase int godine; public: Osoba() //konstruktor klase metoda koja ima isto ime kao i klasa { ime[0]=prezime[0]=0; } Osoba(char iime[30],char pprez[30],int god) //drugi konstruktor { strcpy(ime,iime); strcpy(prezime,pprez); //ugradjena f-ja iz cstring koja kopira string iz pprez u prezime godine=god; } ~Osoba() {} // metoda u kojoj se realizuje brisanje objekta iz memorije (destruktor) void pisi() //metoda koja pise podatke klase Osoba { cout<<"\nIme:\t\t"<<this->ime <<"\nPrezime:\t"<<this->prezime <<"\nGodine:\t\t"<<this->godine <<endl; } void citaj() //metoda ucitava podatke u klasu { cout<<"Ime?\t\t"; cin>>this->ime; cout<<"Prezime?\t"; cin>>this->prezime; cout<<"Godine?\t\t"; cin>>this->godine; } }; int main() { Osoba* a=new Osoba("petar","petrovic",20); Osoba* b=new Osoba(); b->citaj(); a->pisi(); b->pisi(); return 0; } </syntaxhighlight> Na [[Internet]]u se moze naći veliki broj knjiga, učila/tutoriala na ovu temu. == Povezano == * [[Hello world program#C++|Primjer u C++]] * [[Programska paradigma]] * [[Objektno orijentisano programiranje|Objektno orijentirano programiranje]] == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.cppreference.com/index.html C++ Reference]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.cplusplus.com/doc/tutorial/program_structure.html Struktura C++ Programa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113011846/http://www.cplusplus.com/doc/tutorial/program_structure.html |date=2007-01-13 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.parashift.com/c++-faq-lite C++ FAQ LITE] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.cs.wustl.edu/~schmidt/C++ C++ priručnici] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.msoe.edu/eecs/cese/resources/stl/index.htm C++ Standard Template Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424064627/http://www.msoe.edu/eecs/cese/resources/stl/index.htm |date=2006-04-24 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.codersource.net/codersource_cppprogramming.html C++ priručnici] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://cplus.about.com O C++] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907044507/http://cplus.about.com/ |date=2008-09-07 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} {{Programski jezici}} [[Kategorija:Programski jezik C]] d53cadls1w5hiykt4umu97gvd5hwcvp Betty Grable 0 53097 42600294 41817936 2026-05-18T23:30:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = Betty Grable | slika = Betty Grable 20th Century Fox.jpg | opis = Betty Grable na pin-up fotografiji koja je postala jednom od [[pop ikona]] [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] | ime_po_rođenju = Elizabeth Ruth Grable | datum_rođenja = {{birth date|1916|12|18|df=y}} | mjesto_rođenja = [[St. Louis]] | datum_smrti = {{death date and age|1973|7|2|1916|12|18|df=y}} | mjesto_smrti = [[Santa Monica (Kalifornija)|Kalifornija]] | alias = Frances Dean | website = | nagrade = | supružnik = [[Jackie Coogan]] (1937-1940)<br /> [[Harry James]] (1943-1965) 2 djece }} '''Betty Grable''' (18. decembar 1916 – 2. jul 1973) bila je [[sjedinjene Američke Države|američka]] plesačica, pjevačica i [[glumci|glumica]]. Iako je 1940-ih nakon nastupa u nizu popularnih filmova uživala status velike zvijezde i najbolje plaćene žene u Hollywoodu, danas je najpoznatija po antologijskoj fotografiji u kupaćem kostimu zahvaljujući kome je postala najpopularnijom [[pin-up]] djevojkom među američkim vojnicima u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]], a koja se danas smatra jednom od simbola tog vremena. == Filmografija == === Dugometražni === {{Div col}} * ([[1929]]) ''[[Happy Days (1929 film)|Happy Days]]'' * ([[1930]]) ''Let's Go Places'' * (1930) ''New Movietone Follies of 1930'' * (1930) ''[[Whoopee! (film)|Whoopee!]]'' * ([[1931]]) ''[[Kiki (film)|Kiki]]'' * (1931) ''[[Palmy Days]]'' * ([[1932]]) ''[[The Greeks Had a Word for Them]]'' * (1932) ''Probation'' * (1932) ''The Age of Consent'' * (1932) ''Hold 'Em Jail'' * (1932) ''The Kid from Spain'' * ([[1933]]) ''[[Cavalcade (film)|Cavalcade]]'' * (1933) ''[[Child of Manhattan (film)|Child of Manhattan]]'' * (1933) ''Melody Cruise'' * (1933) ''What Price Innocence?'' * (1933) ''The Sweetheart of Sigma Chi'' * ([[1934]]) ''[[The Gay Divorcee]]'' * (1934) ''Student Tour'' * (1934) ''By Your Leave'' * ([[1935]]) ''The Nitwits'' * (1935) ''Old Man Rhythm'' * ([[1936]]) ''Collegiate'' * (1936) ''[[Follow the Fleet]]'' * (1936) ''Don't Turn 'em Loose'' * (1936) ''[[Pigskin Parade (film)|Pigskin Parade]]'' * ([[1937]]) ''[[This Way Please]]'' * (1937) ''Thrill of a Lifetime'' * ([[1938]]) ''[[College Swing]]'' * (1938) ''Give Me a Sailor'' * (1938) ''Campus Confessions'' * ([[1939]]) ''Man About Town'' * (1939) ''Million Dollar Legs'' * (1939) ''The Day the Bookies Wept'' * ([[1940]]) ''[[Down Argentine Way]]'' * (1940) ''[[Tin Pan Alley (film)|Tin Pan Alley]]'' * ([[1941]]) ''[[Moon Over Miami (film)|Moon Over Miami]]'' * (1941) ''[[A Yank in the RAF]]'' * (1941) ''[[I Wake Up Screaming]]'' * ([[1942]]) ''Song of the Islands'' * (1942) ''Footlight Serenade'' * (1942) ''[[Springtime in the Rockies]]'' * ([[1943]]) ''[[Coney Island (1943 film)|Coney Island]]'' * (1943) ''[[Sweet Rosie O'Grady]]'' * ([[1944]]) ''Four Jills in a Jeep'' * (1944) ''Pin Up Girl'' * ([[1945]]) ''Diamond Horseshoe'' * (1945) ''[[The Dolly Sisters]]'' * ([[1946]]) (cameo) ''Do You Love Me'' * ([[1947]]) ''The Shocking Miss Pilgrim'' * (1947) ''[[Mother Wore Tights]]'' * ([[1948]]) ''That Lady in Ermine'' * (1948) ''[[When My Baby Smiles at Me]]'' * ([[1949]]) ''[[The Beautiful Blonde from Bashful Bend]]'' * ([[1950]]) ''Wabash Avenue'' * (1950) ''My Blue Heaven'' * ([[1951]]) ''[[Call Me Mister]]'' * (1951) ''Meet Me After the Show'' * ([[1953]]) ''[[The Farmer Takes a Wife]]'' * (1953) ''[[How to Marry a Millionaire]]'' * ([[1955]]) ''[[Three for the Show]]'' * (1955) ''How to Be Very, Very Popular'' {{Div col end}} === Kratkometražni === {{Div col}} * ([[1931]]) ''Crashing Hollywood'' * (1931) ''Ex-Sweeties'' * (1931) ''Once a Hero'' * ([[1932]]) ''Lady! Please!'' * (1932) ''Hollywood Luck'' * (1932) ''The Flirty Sleepwalker'' * (1932) ''Hollywood Lights'' * (1932) ''Over the Counter'' * ([[1933]]) ''Air Tonic'' * ([[1934]]) ''School for Romance'' * (1934) ''Love Detectives'' * (1934) ''Elmer Steps Out'' * (1934) ''Business Is a Pleasure'' * (1934) ''Susie's Affairs'' * (1934) ''Ferry-Go-Round'' * ([[1935]]) ''This Band Age'' * (1935) ''The Spirit of 1976'' * (1935) ''A Night at the Biltmore Bowl'' * (1935) ''Drawing Rumors'' * (1935) ''A Quiet Fourth'' * ([[1936]]) ''Screen Snapshots Series 15, No. 11'' * (1936) ''Sunkist Stars at Palm Springs'' * ([[1937]]) ''Screen Snapshots Series 16, No. 7'' * (1937) ''Screen Snapshots Series 16, No. 10'' * ([[1938]]) ''Screen Snapshots Series 18, No. 4'' * ([[1941]]) ''Hedda Hopper's Hollywood No. 1'' * ([[1945]]) ''The All-Star Bond Rally'' * ([[1946]]) ''Hollywood Park'' * ([[1955]]) ''Screen Snapshots: Hollywood Shower of Stars'' {{Div col end}} == Napomene == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{imdb ime|id=0002107|ime=Betty Grable}} * {{tcmdb name|id=74705|name=Betty Grable}} * {{ibdb name|id=42727|name=Betty Grable}} * [http://www.betty-grable.com Betty Grable: A Tribute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418172146/http://betty-grable.com/ |date=2009-04-18 }} * [http://www.bettygrable.net BettyGrable.net] * [http://www.vintagepeople.com/betty-grable Vintage People] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100918013648/http://www.vintagepeople.com/betty-grable |date=2010-09-18 }} * [http://vintagemoviefan.freehomepage.com Betty Grable Photo Tribute] * [http://grableonline.tripod.com/portrait-1.html Betty Grable Portraits] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204155955/http://grableonline.tripod.com/portrait-1.html |date=2012-02-04 }} * [http://www.stlouiswalkoffame.org/inductees/betty-grable.html St. Louis Walk of Fame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120823002740/http://www.stlouiswalkoffame.org/inductees/betty-grable.html |date=2012-08-23 }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=409 Betty Grable Gravesite] {{Lifetime|1916|1973|Grable, Betty}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] 7vkj64e8el2za8i1c24wj01707qwouq Ognjen Tadić 0 58543 42600219 42595949 2026-05-18T14:44:21Z ~2026-29754-15 354010 Podatak o aktuelnoj funkciji. 42600219 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |honorific-prefix = |name = Ognjen Tadić |image = Ognjen Tadic 2025 (cropped).jpg |term_start = |term_end = |predecessor= |successor= |birth_date = {{Birth date and age|df=yes|1974|4|20}} |birth_place = {{flagicon|SFRJ}} [[Sarajevo]] |nationality = |spouse = Daliborka Tadić |relations = |children = kćerka i dva sina |residence = |alma_mater = [[Univerzitet u Banjoj Luci]] |occupation = |profession = |religion = [[Srpska pravoslavna crkva]] |signature = }} '''Ognjen Tadić''' ([[Sarajevo]], [[20. 4.]] [[1974.]]) je političar, pravnik, novinar i sociolog. == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1974.]] godine. Osnovnu i srednju Mašinsku tehničku školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Magistrirao je na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci sa temom “Društveni konflikti u Bosni i Hercegovini na kraju XX i početkom XXI vijeka”. Bio je pripadnik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Kao novinar je u zarobljeništvu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosni]] proveo šest mjeseci (januar/juli 1993.), odakle je oslobođen nakon razmjene. Pred Vojnim sudom u [[Split]]u izrečena mu je šestogodišnja kazna zatvora radi oružane pobune i obavještajno-propagandne djelatnosti uperene protiv Republike Hrvatske. U vrijeme aktivnog bavljenja advokaturom, u više mandata, bio je član Izvršnog odbora [[Advokatska komora Reublike Srpske|Advokatske komore Republike Srpske]] i predsjednik Zbora advokata regije Banja Luka. Bio je član Predsjedništva [[Uruženje pravnika Republike Srpske|Udruženja pravnika Republike Srpske]] i Skupštine Saveza [[Udruženje pravnika Srbije|Udruženja pravnika Srbije]] i Udruženja pravnika Republike Srpske. Bio je novinar „[[Omladinski radio|Omladinskog radija]]“ [[Radio Sarajevo]], TV „[[SA 3]]“ – trećeg programa [[TV Sarajevo]], NRTV „[[Dobre vibracije]]“ Sarajevo, „[[S-kanal]]“ Pale, „[[Srpske-radio televizije]]“ Pale – Banja Luka. Prije članstva u Srpskoj demokratskoj stranci, u kojoj je bio potpredsjednik, bio član Predsjedničkog kolegijuma i Centralne otadžbinske uprave [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] (1991/2006). Posije Opštih izbora 1998. godine, Odlukom Privremene Izborne komisije BiH, Ognjen Tadić je zajedno sa još osam kandidata skinut sa liste [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] radi kažnjavanja stranke. Po mišljenju PIK-a Tadić je poslije toga "poticao nasilje i destabilizaciju Bosne i Hercegovine"<ref>{{Cite web |title=Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) |url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=28970 |access-date=2009-05-10 |archive-date=2014-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141210175116/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=28970 |dead-url=yes }}</ref> Savjetnik je predsjednika Republike Srpske Siniše Karana. Bio je savjetnik još trojici [[predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] - prvi put kao savjetnik za društvene djelatnosti, pitanja izbjeglica i raseljenih lica u vrijeme predsjednika Republike i predsjednika Srpske radikalne stranke Republike Srpske [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]], drugi put kao politički savjetnik u vrijeme predsjednika Republike i predsjednika Srpske demokratske stranke [[Dragan Čavić|Dragana Čavića]] i treći put kao savjetnik predsjednika Republike Srpske i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata [[Milorad Dodik|Milorada Dodika.]] Bio je i šef Kabineta predsjednika Republike Srpske u vrijeme predsjednika Republike Nikole Poplašena. Na redovnim izborima [[2002.]] godine kao kandidat Srpske radikalne stranke Republike Srpske za srpskog člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] zauzeo je treće mjesto sa oko 9% glasova, [[2007]]. godine na vanrednim izborima kao kandidat Srpske demokratske stranke za [[predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] zauzeo je drugo mjesto sa oko 35% glasova, zatim [[2010]] godine kao kandidat Koalicije ZAJEDNO ZA SRPSKU za [[predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] zauzeo je drugo mjesto sa oko 37% glasova, a na opštim izborima održanim 2014. g. takođe u trci za predsjednika Republike Srpske Ognjen Tadić je dobio podršku 44,28% glasova i ponovo osvojio drugo mjesto dok je njegov protivkandidat Milorad Dodik je pobjedio sa 45,38% glasova. U VII sazivu [[Narodna skupština Republike Srpske Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] (od 2006. do 2010. g.) bio je narodni poslanik Srpske demokratske stranke. Bio je delegat u VI sazivu [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] (2010/14), a tokom tog mandata i predsjedavajući / zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda (2011/13). Na iste dužnosti je reizabran i u VII sazivu Doma naroda (2014/18). Bio je delegat u V saziv Vijeća naroda Republike Srpske (2018/22). Bio je i potpredsjednik Demokratskog narodnog saveza (2018/20). Živi i radi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Oženjen je s Daliborkom Tadić (rođ. Milunović) i otac je tri djeteta. == Objavljene knjige == * ''Polje sukoba'' (2023.) * ''Dejtonsko pravo'' (2025.) * ''Dejtonska politika'' (2025.) * Paradigma unije (2026.) == Nagrade i priznanja == === Odlikovanja === * [[Orden Njegoša III stepena]], Republika Srpska (1999.) * [[Orden Novomučenika bihaćko-petrovačkih]], Srpska pravoslavna crkva Eparhija bihaćko-petrovačka (2021.) === Priznanja === * Plaketa Sveti Stefan, Predsjednik Republike Srpske (2006.). * Zlatni znak Saveza logoraša Republike Srpske (2009.). * Medaljon Narodne skupštine Republike Srpske (2023.). * Kum Istočnog Sarajeva, Pala, Bijeljine i Doboja povodom krsnih slava posvećenih svecima zaštitnicima ovih gradova. {{Commonscat|Ognjen Tadić}} == Reference == {{reflist}} {{Životni vijek|1974| |Tadić, Ognjen}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 7kuy7ka1j9uudlq5hgcns9k26x48syf Bucanj veliki 0 64155 42600357 41108083 2026-05-19T09:45:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600357 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | color = pink | name = Bucanj veliki | image = Sunfish2.jpg | slika_širina = 250 px | image_caption = Bucanj veliki | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralješnjaci|Vertebrata]] | infraphylum = [[Čeljustouste|Gnathostomata]] | superclassis = [[Koštunjače|Osteichthyes]] | classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]<!--tvrdoperke--> | ordo = [[Četverozupke|Tetraodontiformes]] | familia = [[Molidae]] | genus = ''[[Mola]]'' | species = '''''M. mola''''' | dvoimeno = Mola mola | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Line]], 1758. | synonyms =''Aledon capensis''<br />''Aledon storeri''<br />''Cephalus brevis''<br />''Cephalus ortagoriscus''<br />''Cephalus pallasianus''<br />''Diodon carinatus''<br />''Diodon mola''<br />''Diodon nummularis''<br />''Diplanchias nasus''<br />''Mola aculeata''<br />''Mola aspera''<br />''Mola hispida''<br />''Mola rotunda''<br />''Molacanthus pallasii''<br />''Orthragoriscus alexandrini''<br />''Orthragoriscus analis''<br />''Orthragoriscus blochii''<br />''Orthragoriscus elegans''<br />''Orthragoriscus fasciatus''<br />''Orthragoriscus ghini''<br />''Orthragoriscus hispidus''<br />''Orthragoriscus lunaris''<br />''Orthragoriscus mola''<br />''Orthragoriscus redi''<br />''Orthragoriscus retzii''<br />''Orthragoriscus rondeletti''<br />''Orthragus luna''<br />''Ozodura orsini''<br />''Pedalion gigas''<br />''Tetraodon mola''<br />''Trematopsis willugbei''<br />''Tympanomium planci'' | karta_raspon = Mola mola.svg | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost velikog bucnja }} '''Bucanj veliki''' (''Mola mola'') je riba iz reda [[Zrakoperke|Zrakoperki]]. Ovo je jedna od dvije vrste bucnja koji je ulovljen u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], a ujedno je i najveća riba [[koštunjače|koštunjača]] na cijelome svijetu. == Opis == [[Datoteka:Enormous Sunfish.jpg|thumb|lijevo|Veliki bucanj uhvaćen 1910, težina je procijenjena na 1600 kg]] Veliki bucanj je neobična [[riba]] koja sliči na riblju glavu na koju je nasađen rep, kojoj nedostaje čitav trup. Gledano iz profila je ovalan, a gledano prema glavi je vrlo izdužen, prema plosnatosti, Repna peraja mu je velika i zauzima cijeli zadnji dio tijela <ref name=riblje-oko.hr>riblje-oko.hr: [http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=46&Itemid=51] {{Webarchive|url=https://archive.today/20090705114358/http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=46&Itemid=51 |date=2009-07-05 }}</ref>. Boje je smeđe sive i sive sa srebrnim odsjajem. Na tijelu nema ljusaka, koža mu je izuzetno debela i elastična, često obrasla raznim nametnicima. Najveća je riba [[koštunjače|koštunjača]], naraste i do 3,2 [[metar|m]] duljine i do 2300 [[kilogram|kg]] težine. Razmak između peraja mu može biti i do 4,2 m. Kljun mu je oštar, sličan kljunu papige, uvučen u tijelo i bez zuba. Vrlo je dobar i brz plivač, što se ne bi reklo iz oblika njegovog tijela, tako da mnoge iznenadi svojom brzinom. Prilikom plivanja pri površini viri mu gornji dio repne peraje, te ukoliko se sporo giba može biti zamijenjen za morskog psa, ali čim se pokrene brže, taj vrh se počme micati. Nema plivajući mjehur. == Prebivalište == [[Datoteka:Mola mola.jpg|thumb|lijevo|Veliki bucanj tijekom plivanja]] Kao i [[bucanj mali|mali bucanj]] i veliki bucanj živi u tropskim i toplijim morima, dulji boravak na temperaturama ispod 12&nbsp;°C će ubiti ovu ribu. Živi na otvorenom moru, najčešće u oceanima, neovisno o dnu, plivajući na dubinama do 480 m. Iako mnogi smatraju da je većinu vremena pri površini gdje pluta, u stvarnosti, većinu svog vremena provodi u dubinama većim od 200 m. Stalno prebivalište velikog bucnja je istočni [[Tihi ocean]] od [[Kanada|Kanade]] pa sve do [[Peru]]a i [[Čile]]a, istočni [[Atlantik|Atlantski ocean]] od [[Newfounland]]a do [[Argentina|Argentine]], zapadni Atlantski ocean od [[Skandinavija|Skandinavije]] do južne [[Afrika|Afrike]]]], ponekad zaluta u [[Baltik]] i [[Sredozemno more|Mediteran]] <ref name=fishbase.org>fishbase.org: [http://www.fishbase.org/summary/SpeciesSummary.php?id=1732]</ref>. == Prehrana bucnja i bucanj u prehrani == [[Datoteka:Mondfisch Ozenarium Lissabon 20090228.ogv|thumb|lijevo|Bucanj u Oceanariumu na [[Expo]]u u [[Lisabon]]u.]] Veliki bucanj se hrani najviše morskim [[Meduze|meduzama]], a pored njih jede i [[zooplankton]], [[glavonošci|glavonošce]], [[rakovi|račiće]], manju ribu, [[larve]]... Kako je hranjiva vrijednost ove hrane mala, bucanj mora pojesti velike količine da bi održao svoju veličinu. Zbog toga područja gdje nalazimo velikog bucnja su obično područja bogata hranom. U ljudskoj prehrani veliki bucanj nema ulogu u većini svijeta, s iznimkom područja [[daleki istok|Dalekog istoka]]. Najveća tržišta su [[Tajvan]] i [[Japan]], gdje se meso belikog bucnja smatra delikatesom, i upotrebljavaju sve dijelove ove ribe.<ref name=oceansunfish.org>oceansunfish.org: [http://www.oceansunfish.org/research.html]</ref>. Pojedini dijelovi bucnja se upotrebljavaju i u tradicionalnoj kineskoj medicini. == Zanimljivosti == [[Datoteka:SurfacedMolaMola.jpg|thumb|lijevo|Plutanje velikog bucnja]] U samoj koži se može naći i više od 40 vrsta nametnika, što potiče ribu da ih se pokuša riješiti na razne načine. U tropskom pojasu veliki bucanj često boravi oko [[koraljni greben|koraljnih grebena]] gdje mu manje ribe čiste nametnike s kože. U drugim područjima, može ga se vidjeti kako pluta bočno na površini, omogućujući pticama da se hrane nametnicima s njegove kože. Ponekad zna iskočiti i do par metara iz mora u nastojanju da se riješi parazita. U Guinessovoj knjizi rekorda veliki bucanj se spominje kao najveća koštunjača i kao riba s najvećim brojem jajašaca. == Vanjske veze == {{WProjekti |commons= |commonssh= |commonscat= Mola mola |commonscathr= Veliki bucanj |wikivrste= Mola mola |wikivrstesh= Veliki bucanj }} :oceansunfish.org-[http://www.oceansunfish.org/index.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905122145/http://oceansunfish.org/index.php |date=2008-09-05 }} :science.jrank.org-[http://science.jrank.org/pages/4835/Ocean-Sunfish.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160206132842/http://science.jrank.org/pages/4835/Ocean-Sunfish.html |date=2016-02-06 }} :lifehistory-[http://www.oceansunfish.org/lifehistory.html] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jadranske ribe]] [[Kategorija:Četverozupke]] tufx94g300vlwo9r34xx2uo048nubuk Benny Hill 0 64648 42600288 42395910 2026-05-18T21:58:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600288 wikitext text/x-wiki {{Infobox actor | name = Benny Hill | image =Benny_Hill.JPG | image_size = 150px | birthname = Alfred Hawthorne Hill | birthdate = {{Birth date|1924|1|21|df=yes}} | birthplace = [[Southampton]], [[Hampshire]], [[Engleska]] | deathdate = {{Death date and age|1992|4|19|1924|1|21|df=yes}} | deathplace = [[Teddington]], [[Širi London]], Engleska | occupation = [[glumci|glumac]], [[pjevanje|pjevač]] i [[komičar]] | yearsactive= 1949–1992 | parents = Alfred Hawthorn Hill<br />Helen Florence Hill}} '''Alfred Hawthorne "Benny" Hill''' (21. januar 1924 &ndash; 19. april 1992) bio je [[Engleska|engleski]] [[komičar]], [[glumci|glumac]] i [[pjevač]], najpoznatiji po nastupu u popularnoj humorističkoj seriji ''[[The Benny Hill Show]]''. == Biografija == Benny Hill se rodio i odrastao u [[Southampton]]u, u porodici koja je rodbinski vezana za australijsku pjevačicu [[Holly Vallance]]. Kao dječak je, na početku [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], evakuiran u [[Bournemouth]] gdje je dovršio školovanje, a nakon toga radio kao mljekar u [[Eastleigh]]u, upravljač mosta, vozač i bubnjar, prije nego što je konačno započeo karijeru u show-businessu kao pomoćnik direktora kazališta. Hill je tada promijenio ime u Benny prema svom velikom uzoru - američkom komičaru [[Jack Benny|Jacku Bennyju]]. Iskoristio je priliku da kao zabavljač počne nastupati po radničkim klubovima i masonskim večerama, a nakon čega su ga angažirali u noćnim klubovima. Tada je postao partner komičara [[Reg Varney|Rega Varneya]], glumivši kao "normalni" dio komičarskog dvojca. Hill je već 1949. prvi put nastupio na televiziji u emisiji ''Hi, there'', a nakon toga je počeo raditi na radiju. Šest godina kasnije, na [[BBC]]-ju je angažiran za humorističnu emisiju ''The Benny Hill Show'', u kojoj će nastupati sve do 1989. godine kada je prekinuto njeno snimanje. Hill je osim te emisije nastupao i na radiju, kraće vrijeme na BBC-ju radio [[sitcom|sitkom]] po imenu te nastupao u manjim ulogama u igranim filmovima od kojih je najpoznatiji ''[[Italian Job]]'' iz 1969. godine. Iako se već do 1970. godine etablirao kao najpopularniji britanski komičar, Hill je u privatnom životu bio skroman i povučen. Nikada se nije ženio, iako je kao mladi komičar trima ženama ponudio brak i sva tri puta bio odbijen. Najveći dio slobodnog vremena je provodio u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je sve do 1980-ih uživao u relativnoj anonimnosti te mogao izlaziti u kavane a da ga ne opsjedaju novinari i obožavatelji. Krajem 1980-ih se Hillu pogoršalo zdravstveno stanje, što je bio glavni razlog zbog koga je prekinuto snimanje njegove emisije. U februaru 1992. mu je rečeno da će morati ići na dijetu i ugraditi [[bajpas]], što je odbio učiniti. Umro je sam u svojoj kući, na dan kada je [[Central Independent Television]] odobrila novi ugovor za njegovu emisiju. Pronađen je dva dana kasnije. == Reference == {{reflist}} * [http://www.museum.tv/archives/etv/H/htmlH/hillbenny/hillbenny.htm Benny Hill] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126105829/http://museum.tv/archives/etv/H/htmlH/hillbenny/hillbenny.htm |date=2009-01-26 }} page at the [[Museum of Broadcast Communications]] * {{IMDb ime|0001350}} * ''Funny, Peculiar - The True Story of Benny Hill'' by Mark Lewisohn * [http://www.museum.tv/archives/etv/B/htmlB/bennyhillsh/bennyhillsh.htm ''The Benny Hill Show''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090321074632/http://www.museum.tv/archives/etv/B/htmlB/bennyhillsh/bennyhillsh.htm |date=2009-03-21 }} page at the [[Museum of Broadcast Communications]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Benny Hill}} * [http://eastleighso50.tripod.com/id5.html The Eastleigh Photograph Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514173827/http://eastleighso50.tripod.com/id5.html |date=2008-05-14 }} Photos of the dairy and streets where Benny worked as a milkman, inspiring the song Ernie (The fastest milkman in the west) * [http://www.tnsf.ca/bennyhill The Benny Hill Songbook] Lyrics, guitar chords and transcripts * [http://www.runstop.de/bennysplace/ Benny's Place featuring Louise English & Hill's Angels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928021054/http://www.runstop.de/bennysplace/ |date=2007-09-28 }} A tribute to Benny Hill and his beautiful ladies known as Hill's Angels * [http://www.laughterlog.com/Personalities/per-bhill.HTM Laughterlog.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090401165254/http://www.laughterlog.com/Personalities/per-bhill.HTM |date=2009-04-01 }} Article with complete list of appearances on television, radio and record * [http://news.bbc.co.uk/local/hampshire/hi/people_and_places/newsid_8186000/8186192.stm BBC Hampshire] BBC article on Benny Hill's Hampshire connections * {{findagrave|481}} {{Lifetime|1924|1992|Hill, Benny}} [[Kategorija:Engleski komičari]] [[Kategorija:Engleski filmski glumci]] 8jamjz5k7jc8op55r1x5hgcgkpmtoe2 Armavir (Rusija) 0 78038 42600205 42538108 2026-05-18T12:48:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600205 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|drugu odrednicu|Armavir}} {{Infokutija naselje|ime=Armavir|slika_zastava=Flag of Armavir (Krasnodar krai).png|slika_grb=Coat_of_Arms_of_Armavir_(Krasnodar_krai).png|osnivanje_naslov=Osnovan|vođa_titula=Glava|izvorno_ime=Армавир|osnivanje_datum=1839.|poštanski_broj=3529xx|koordinate={{Coord|45|0|0|N|41|7|0|E|type:city}}|pushpin_mapa=Rusija|stanovništvo=187177|stanovništvo_godina=2021.|vođa_ime=Andrej Jurjevič Harčenko|vebsajt=http://www.armawir.ru/|podjela_vrsta=Država|podjela_ime={{flagcountry|Rusija}}|podjela_vrsta1=[[Federalni subjekti Rusije|Subjekt]]|podjela_ime1=[[Krasnodarski kraj]]|slika=Armavir - panoramio.jpg}} '''Armavir''' ({{jez-rus|Армавир}}) je grad u [[Rusija|Rusiji]], smješten na lijevoj obali rijeke [[Kubanj]], u [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraju]], 220 kilometara jugoistočno od [[Krasnodar]]a. Armavir je važna željeznička tačka, kroz koju prolaze pruge Sjeverno-kavkaskih željeznica do [[Tuapsinski rejon|Tuapinskog]] i [[Rostovski rejon|Rostovskog rejona]]. Trenutno je u izgradnji novi radar, koji će biti moćniji od Gabalinskog radara u [[Azerbejdžan]]u, što će dodatno povećati važnost Armavira kao grada. == Naseljenost == U 2007. godini u Armaviru je živjelo oko 208.400 ljudi. Slijedi tabela sa brojevima stanovnika i godinama popisa počev od [[1897]]. godine: {| {{tablabonita}} |- ! style="text-align: left" | Godina | [[1897]] | [[1926]] | [[1959]] | [[1970]] | [[1979]] | [[1989]] | [[2000]] | [[2003]] | [[2005]] | [[2007]] |[[2021.|2021]] |- ! style="text-align: left" | Stanovništvo (u hilj.) | 6.1 | 74.4 | 111.0 | 144.0 | 161.5 | 1609 | 164.9 | 194.0 | 209.1 | 208.4 |187.2 |} == Historija == Godine 1839. osnovano je selo '''Jermenski [[aul]]''', na obali rijeke Kubanj, preko puta ruske tvrđave Pročnog Okopa. Tu je, po nalogu generala Grigorija Hristoforoviča Zasa<ref name="zi">[http://www.armawir.ru/?section_id=22&articles_id=1483 Istorija grada na zvaničnoj stranici grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304195135/http://www.armawir.ru/?section_id=22&articles_id=1483 |date=2016-03-04 }} {{ru}}</ref> preseljeno oko 800 [[Jermeni|jermenskih]] porodica iz [[Čerkezi|čerkeskih]] sela ([[čerkesogaj]]a). Početkom 19. vijeka, kada je završena [[islam]]izacija [[Adidži|Adigejaca]] i u ratnim uslovima na [[Kavkaz (region)|Kavkazu]], položaj Jermena je postao kritičan. [[1848]]. godine naselje je, na inicijativu jermenskog sveštenika Petrosa Patkanjana<ref name="zi" /> dobilo ime Armavirski aul, u čast drevne jermenske prestonice, [[Armavir (drevni grad)|Armavira]]. Godine [[1875]]. kroz Armavir je puštena Vladikavkaska željeznička pruga, da bi već sljedeće godine ovaj [[aul]] dobio status [[selo|sela]]. 1908. godine započeta je gradnja željezničke pruge Armavir-Tuapinski, a 6 godina kasnije, [[23. 3.|23. marta]] [[1914]], po nalogu cara Nikolaja -{II}-, Armavir je dobio status [[grad]]a. == Ekonomija == U Armaviru postoje mliječna, uljna i mesna industrija. Od mašinske i metalne industrije, tu su elektromehanički i elektrotehnički zavod, željeznička industrija i [[teška metalurgija]]. U gradu još postoje i hemijska i petrohemijska industrija (Armavirski zavod za proizvodnju gumenih predmeta, ''-{AZRI}-''), laka industrija, proizvodnja konzervi itd. == Gradski prevoz == U Armaviru se za gradski prevoz koriste [[trolejbus]]i od 1973. godine. U februaru 2007. godine su postojala 44 trolejbusa na pet trasa. == Kultura == U Armaviru se nalazi 262 istorijska i kulturna spomenika, 13 nalazišta iz ranog [[željezno doba|gvozdenog]] i ranog i srednjeg [[brončano doba|bronzanog doba]]<ref name="zi" />. Tu su još i istorijski [[muzej]] iz [[1904]]. godine, dvije škole za muziku i slikarstvo, četrnaest [[biblioteka]], gradski dvorac kulture, osam klubova, dva [[bioskop]]a i dramsko i humorističko [[teatar|pozorište]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Armavir, Russia}}{{Gradovi Krasnodarskog kraja}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] 3t2fn1kasj97w2p1q2qke86tf41tt8s Bitka kod Tigranocerte 0 82219 42600309 13390834 2026-05-19T01:38:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |slika=Hpa-tigranakertbattle69.gif |sukob=Bitka kod Tigranocerte |dio= [[Treći mitridatski rat|Trećeg mitridatskog rata]] |datum= 6. oktobar 69. pne. |mjesto=[[Tigranakert (Silvan)|Tigranocerta]], [[Kraljevstvo Armenija|Kraljevina Armenija]] (današnja [[Turska]]) |rezultat= rimska pobjeda |strana1=[[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|18px]] [[Rimska Republika]] |strana2=[[Datoteka:Artaxiad standard2.svg|22px]] [[Kraljevstvo Armenija|Kraljevina Armenija]] |komandant1=[[Lukul|Lucije Licinije Lukul]] <br /> [[Legat (titula)|Legat]] Fanije <br /> Legat Sekstilije <br /> Legat Hadrijan |komandant2=[[Tigran Veliki]] <br /> Taksil <br /> Mankej |snaga1= 40.000 ljudi, od čega: <br /> 24.000 pješakja <br /> 3.300 rimskih te 10.000 [[Rimski Gali|galskih]] i[[Trakija|tračkih]] konjanika <br /> [[Bitinija|bitinijska]] pjeđadija <ref name="SovArm">{{hy icon}} Manaseryan, Ruben. ''«Տիգրանակերտի ճակատամարտ Մ.Թ.Ա. 69»'' (Bitka kod Tigranakerte 69 B. pne.). [[Sovjetska armenska enciklopedija]]. vol. xi. Jerevan, Armenska SSR: [[Armenska akademija nauka]], 1985, str. 700.</ref> |snaga2= 80.000 - 90.000 ljudi među kojima: <br /> Adijabenijci, Gordyenijhanci, [[Kavkaksa Iberija|Iberijci]], [[Medijci]] <br /> 20.000 - 25.000 Armenaca <ref name="SovArm"/> |gubici1=nepoznati |gubici2=nepoznati, procjene se kreću od 10.000 do 100.000<ref>{{citebook|authorlink=A. N. Sherwin-White|author=Sherwin-White, Adrian Nicholas|chapter=Lucullus, Pompey, and the East|title=The Cambridge Ancient History Volume 9: The Last Age of the Roman Republic, 146-43 BC|editor=J. A. Crook, Andrew Lintott , [[Elizabeth Rawson]] (eds.)|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1994|isbn=0-5212-56038|page=241}}</ref> }} '''Bitka kod Tigranocerte''' ({{Lang-hy|Տիգրանակերտի ճակատամարտը}}, ''Tigranakerti Tchakatamartuh'') se odigrala za vrijeme [[treći mitridatski rat|trećeg mitridatskog rata]] na dan 6. oktobra 69. pne. između [[Rimska Republika|rimskih]] snaga pod [[Lukul]]om i [[kraljevstvo Armenija|armenskih]] snaga pod kraljem [[Tigran Veliki|Tigranom Velikim]]. Rimljani su odnijeli pobjedu, a Tigran je zbog toga izgubio svoj glavni grad [[Tigranakert (Silvan)|Tigranocertu]].<ref name="SovArm"/> == Izvori == {{reflist|3}} == Literatura == <div class="references-small"> * {{citebook|author=Armen, Hrand|title=Tigranes the Great: A Biography|publisher=Avondale|year=1940}} * {{hy icon}} {{citebook|author=Manandyan, Hakob|title=Տիգրան Բ և Հռոմը (Tigran II and Rome)|publisher=Yerevan State University|location=Yerevan|year=1940}} </div> == Vanjske veze == * [http://www.armenica.org/cgi-bin/history/en/getHistory.cgi?4=1=28 The Battle of Tigranakert (October 6, 69 B.C.)] * [http://www.ne.jp/asahi/luke/ueda-sarson/Tigranocerta.html Battle of Tigranocerta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212211043/http://www.ne.jp/asahi/luke/ueda-sarson/Tigranocerta.html |date=2021-02-12 }} [[Kategorija:Rimske bitke|Tigranocerta 069]] [[Kategorija:Mitridatski ratovi]] [[Kategorija:69. pne.]] pm5btasbt0tiyoo4hzh16f9zb1sx72s Bo (pas) 0 83417 42600326 42586745 2026-05-19T03:09:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600326 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bo official portrait.jpg|thumb|250px|Bo Obama ispred Bijele kuće]] '''Bo''', također poznat kao '''Bo Obama''' (9. oktobar 2008 - ) je pas - kućni ljubimac trenutnog [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] [[Barack Obama|Baracka Obame]] i njegove porodice. Bo je kastrirani mužjak [[portugalski vodeni pas|portugalskog vodenog psa]]. Porodica Obama je odabrala tu vrstu zato jer je ona [[hipoalergenski ljubimac|hipoalergenska]], odnosno zbog toga što je [[Malia Obama]] sklona alergijama. Bo je izazvao veliku medijsku pažnju, te se o njemu vodi službeni blog. == Vanjske veze == {{Commonscat|Bo (dog)}} * [http://www.akc.org/poll/special/presidential.cfm American Kennel Club Congratulates Obamas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410040943/http://www.akc.org/poll/special/presidential.cfm |date=2009-04-10 }} * [http://www.vimeo.com/4155750 Bo's First Day] * [http://amigopwd.com/ Breeder's website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309154157/http://amigopwd.com/ |date=2021-03-09 }} {{start box}} {{s-hon}} {{succession box | title=[[Popis kućnih ljubimaca predsjednika SAD|Pas-ljubimac Bijele kuće]] | before=[[Barney (pas)|Barney]]<br /><small>( [[škotski terijer]] [[George W. Bush|Georgea W. Busha]])</small> | after= | years=14. april 2009 – }} {{end box}} {{DEFAULTSORT:Bo}} [[Kategorija:Znamenite životinje]] [[Kategorija:Barack Obama]] [[fr:Animaux domestiques des présidents des États-Unis#Bo]] 3gpz2vijsyj5b8k9i9wymgpxv53si2n Augsburg 0 86304 42600220 42581027 2026-05-18T14:57:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600220 wikitext text/x-wiki {{Njemački grad (HR) |ime= Augsburg |izvorno ime= Augschburg |slika=Augsburg - Markt.jpg |slika grba= DEU Augsburg COA 1811.svg |slika karte= |geslo= |pokrajina= [[Datoteka:Flag of Bavaria (lozengy).svg|20px|Zastava Bavarske]] [[Bavarska]] |upravno područje= Schwaben |okrug= |stanovništvo= 262.992 |godina popisa= [[31. 12.|31. prosinca]] [[2007]]. |izvor popisa=<ref>Број становника по [https://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml њем. Савезном заводу за статистику]. [https://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Стање] 30. 6. 2010.</ref> |gustoća stanovništva= 1790 |površina= 146,93 |visina= 446-561 |širina-stupnjevi= 48 |širina-minute= 22 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi= 10 |dužina-minute= 54 |dužina-oznaka= E |poštanski broj= 86000-86199 |pozivni broj= 0821 |registarska oznaka= <tt>A</tt> |gradonačelnik= Eva Weber<ref>[https://www.augsburg.de/buergerservice-rathaus/stadtrat-und-verwaltung/oberbuergermeisterin Oberbürgermeisterin.]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Stadt Augsburg</ref> ([[CSU]]) |stranica= [http://www.augsburg.de/ augsburg.de] }} '''Augzburg''' ({{jez-nem|Augsburg}}) je grad u [[Nemačka|Nemačkoj]] na jugozapadu [[nemačke savezne države]] [[Bavarska]]. Grad je sedište upravnog područja [[Švapska|Švabija]]. Posle [[Trier|Trira]], Augzburg je drugi najstariji grad Nemačke. Posle [[Minhen]]a i [[Nürnberg|Nirnberga]] treći je po veličini u Bavarskoj. Broj stanovnika je oko 265.000 (''od toga stranci čine 16,7%''). == Historija == Današnji naziv grada potiče od imena [[rimsko Carstvo|rimskog]] naselja ''[[Augusatarina Vindelicoruma]]'', koje je kao vojni logor osnovao [[Spisak zimskih careva|zimski car]] [[Oktavijan Zimljivi|Smrzo]] [[1115|1115. godine]]. Grad su uništili [[Huni]] u 5. veku, [[Karlo Veliki]] u 8. veku, [[Munchmallow od Bovorske|Velf I Vojvoda od Bavarske]] u 11. veku. Svaki put grad se ponovo uzdizao iz ruševina. Augsburg je postao slobodni [[Sveto zimsko carstvo|carski]] grad 9. marta [[1276]]. godine. Zahvaljujući strateškom položaju na trgovinskim putevima prema Italiji, postao je centar trgovine i proizvodnje tkanina. U gradu je veliku moć stekle bankarske porodice Fuger i Velser. Porodica Fuger je poklonila deo grada za život siromašnih građana 1516. godine. Ova gradska četvrt postoji i danas,pod nazivom: [[Fugeraj]] (''Fuggerei''). Posle [[Augsburški mir|Augsburškog mira]] [[5|1555]]. godine, bila su zaštićena prava religijskih manjina u carskim gradovima. Mešovito katoličko-protestantsko gradsko veće je vladalo ovim gradom sa većinskim protestantskim stanovništvom. Do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618-1648), održavan je religijski mir. Car [[Ferdinand II Nemački|Ferdinand II]] je 1629. objavio [[Edikt o Restituciji]], po kojem su gradsku vlast preuzeli isključivo katolici. Ovo stanje je trajalo do aprila 1632, kada je švedska armija kralja [[Gustav Adolf|Gustava Adolfa]] zauzela Augzburg bez otpora. Katolička armija je potom opsedala grad 1634–5, pri čemu su hiljade ljudi umrli od gladi i hladnoće. Ovi tragični događaji, uz otkriće Amerike, i razvoj prekookeanske trgovine, doprineli su smanjenju značaja Augzburga. Kada je 1806. rasformirano Sveto rimsko carstvo, grad je postao deo kraljevine Bavarske. U [[19. vijek|19. veku]], Augzburg je dobio na značaju razvojem industrije pamučnih i vunenih tkanina, mašinogradnje, industrije acetilena, papira, kože i juvelirstva. Augzburg je jedini nemački grad sa sopstvenim zakonskim praznikom. To je ''Augzburški dan mira'' (Friedensfest) koji se obeležava [[8. 8.|8. avgusta]]. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Sistem upravljanja vodama u Augsburgu |image =Augsburg Wassertürme am Roten Tor 1.jpg |godina = 2019. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1580 |država = <center>{{flag|Njemačka}} }} == Svjetska baština == Augsburški sistem upravljanja vodama nastao je prije sedam stoljeća i vremenom se mijenjao i usavršavao u kroz primjenu inovativnog hidrauličkog inženjeringa, a tehničke raznolikosti su i danas prisutne. Mnoge ideje o vodosnabdijevanju i proizvodnji vode, prvi put su testirane i implementirane u Augsburgu. Proglašen je UNESCO-ovom [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom]] 6. jula 2019.<ref name="unesco">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1580 |title= UNESCO - Sistem upravljanja vodama u Augsburgu |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}</ref> Sadrži 22 infrastrukturna objekata u [[Augsburgu]] i okolini različite namjene: * Vodene tokove i kanale za tekuću vodu, * Ledene kanale, koji su dio istorijske mreže kanala Augsburga i prvobitno su služio kao obilazni kanal za led, čime nije dolazilo do oštećenja turbina tokom zime. Danas su sportska borilišta * Najstariji vodovod na Crvenoj kapiji (Roten Tor) je najstariji postojeći vodovod u Njemačkoj. Više od 460 godina, od 1416. do 1879. godine, služio je za opskrbu Augsburga pitkom vodom. Danas je sa vodotornjem iz 17. stoljeća u kojem su se nalazile mašine za pumpanje koje su pokretali vodeni točkovi spomenik u Augsburgu. * vodotoranj za fontanu * Brane * vodovod sa dubokim bunarima koji su se napajali podzemnom vodom i 10 [[hidroelektrana]]. == Značajne osobe == * [[Bertolt Brecht|Bertolt Breht]], književnik i glumac * [[Rudolf Diesel|Rudolf Dizel]], izumitelj * [[Hans Holbein Stariji|Hans Holbajn Stariji]], slikar * [[Hans Holbein Mlađi|Hans Holbajn Mlađi]], slikar i knjizevnik * [[Jakob Fuger]], bankar i socijalni aktivista (osnivač [[Fugeraj]]a) * [[Leopold Mocart]], kompozitor i otac [[Wolfgang Amadeus Mozart|Volfgang Amadeus Mocarta]], usto i bankar. == Gradovi pobratimi == * {{ZD|VB}} {{ZD|ŠKO}} [[Ajvernes]], [[Škotska]] - od [[1956]]. * {{ZD|JAP}} [[Amagasaki]], [[Japan]] - od [[1959]]. * {{ZD|JAP}} [[Nagahama]], [[Japan]] - od [[1959]]. * {{ZD|SAD}} [[Datoteka:Flag of Ohio.svg|20px|Ohajo]] [[Dejton]] ([[Ohio|Ohajo]]), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] - od [[1964]]. * {{ZD|FRA}} [[Burž]], [[Francuska]] - od [[1967]]. * {{ZD|ČEŠ}} [[Liberec]], [[Češka Republika|Češka]] - od [[2001]]. * {{ZD|KIN}} [[Jinan]] (provicija Šandong), [[Narodna Republika Kina|Kina]] - od [[2004]]. <gallery> Senkelbach.jpg|Kanal Senkel u gradu 2022 ICF Canoe Slalom World Championships - Adam Burgess - Great Britain - by 2eight - 9SC9854.jpg|Ledeni kanali se od OI 1972 koriste kao staza u kanuu na divljim vodama Augsburg Wassertürme am Roten Tor 2.jpg|Vodotornjevi kod Crvene kapije Unteres Wasserwerk mit Turm.JPG|Toranj za fontane Werre-Wehr.jpg|Brana </gallery> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Augsburg|Augzburg}} * [http://www.augsburg.de Zvanična internet prezentacija grada] * [http://www.regio-augsburg.de Turistička ponuda] * [http://www.uni-augsburg.de Univerzitet u Augzburgu] {{Bavarska}} [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj]] ax84993dkz2xzv7rgmx2lx77ikcmwdc Laba 0 86587 42600292 42274065 2026-05-18T22:16:44Z SrpskiAnonimac 101643 42600292 wikitext text/x-wiki {{Preusmeri|Elba}} {{Reka| |ime=Laba |slika=Elbe enters Germany at-Schmilka.JPG |opis=Laba na granici [[Češka Republika|Češke]] i [[Nemačka|Nemačke]] |dužina=1165 |visina=1386 |protok=711 |površina=148.268 |izvor=Krkonoše, [[Češka Republika|Češka]] |ušće=[[Sjeverno more|Severno more]] |zemlje=[[Češka Republika|Češka]], [[Nemačka]] |pritoke=[[Vltava]], [[Ohra]], [[Saale]], [[Jizera]], [[Crni Elster]], [[Hafel]] |sliv= |gradovi=[[Hradec Kralove]], [[Pardubice]], [[Usti nad Labom]], [[Dresden|Drezden]], [[Desau]], [[Magdeburg]], [[Hamburg]] |plovnost=do grada Pardubice |mapa=Elbe basin.png }} '''Laba''' ({{jez-češ|Labe}}), '''Elba''' ({{jez-nem|Die Elbe}}) ili '''Łobjo''' ({{jez-gls|Łobjo}}) je jedna od najvećih [[Srednja Evropa|srednjoevropskih]] [[reka]]. Izvire u [[Češka|Češkoj]]. Duga je 1165&nbsp;km. Sliv reke je u Nemačkoj (65,5%), Češkoj (33,7%), a veoma malim delom u Austriji (0,6%) i Poljskoj (0,2%). Uliva se u [[Severno more]] kod [[Kukshaven]]a, blizu ulaza u [[Kilski kanal]]. == Etimologija == Ime reci su možda dali [[Kelti]] koji su njene vode zaposeli u starom veku. Keltsko slovo (možda 'elb') značilo je naprosto velika [[reka]] i javlja se u mnogo reka u Švedskoj i prema nekim izvorima ima ishodište u indo-evropskim jezicima u značenju beli i svetao ili čist .<ref>[http://www.chvaletice.cz/vismo/dokumenty2.asp?u=16569&id_org=16569&id=52234&p1=2054 Teče Labe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090323021759/http://www.chvaletice.cz/vismo/dokumenty2.asp?u=16569&id_org=16569&id=52234&p1=2054 |date=2009-03-23 }}, oficiální webové stránky města Chvaletice, 3. 3. [[2006]], autor neuveden</ref> a u mnogim antičkim pramenima se reka naziva „Albis“ sa značenjem beli, svetao, čist. Češko ime je odvođeno verovatno od germanskog „Alba“ .<ref>Pavla Loucká: [http://www.scienceworld.cz/sw.nsf/ID/8623C9975F6A222BC125726400745090?OpenDocument&cast=1 Řeky si pojmenovali nejdřív] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081008042650/http://www.scienceworld.cz/sw.nsf/ID/8623C9975F6A222BC125726400745090?OpenDocument&cast=1 |date=2008-10-08 }}, 21. 5. [[2007]], Science World, vydává IDG Czech a. s.</ref> i jedino je ime reke koje nije ženskog roda. Zahvaljujući Keltima je [[Vltava]] smatrana za pritoku Elbe a ne suprotno. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Elbe}} [[Kategorija:Rijeke u Evropi]] [[Kategorija:Rijeke u Češkoj]] [[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]] ttvrgpicxv963tyzich1vxbtid0lhox Barnaby Jones 0 87976 42600262 41804637 2026-05-18T19:00:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600262 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | naziv_emisije = Barnaby Jones | format = [[kriminalistički žanr|kriminalistička]] [[dramska serija|serija]] | trajanje = 60 min. po epizodi (s reklamama) | izvršni_producent = [[Quinn Martin]]<br />[[Philip Saltzman]]<ref name=lat>{{cite news |first=|last=|title=Philip Saltzman, Producer of 'Barnaby Jones' |url=http://www.latimes.com/news/obituaries/la-me-passings22-2009aug22,0,3124034.story |work=[[Los Angeles Times]]|publisher= |date = 21. 08. 2009.|accessdate = 23. 08. 2009.}}</ref> | nastupaju = [[Buddy Ebsen]]<br />[[Lee Meriwether]]<br />[[Mark Shera]] | zemlja = {{flag|SAD}} | mreža = [[CBS]] | kompozitor_uvodne_numere = [[Jerry Goldsmith]] | početak = 24. januar 1973. | kraj = 4. septembar 1980. | br_sezona = 8 | br_epizoda = 178 }} '''''Barnaby Jones''' ''je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[detektivski žanr|detektivska]] [[dramska serija|TV serija]] koja se originalno emitirala na programu mreže CBS od 1973. do 1980. Nastala je kao spin-off TV serije ''[[Cannon (TV serija)|Cannon]]''. Naslovni protagonist je bio umirovljeni privatni detektiv (koga je tumačio [[Buddy Ebsen]]), koji se nakon ubistva svog sina Hala odlučio baviti detektivskim poslom kako bi uhvatio njegove ubice. U tome su mu pomagali Halova udovica Betty Jones (koju je tumačila [[Lee Merriwether]]), a od 1976. i rođak J.R. (koga je tumačio [[Mark Shera]]). Za seriju je bilo karakteristično da je glavni junak, za razliku od većine svojih tadašnjih fiktivnih kolega, izbjegavao nasilje kao način rješavanja problema, odnosno to prepuštao svojim mlađim kolegama. Razlog za to je bila Ebsenova poodmakla dob. Serija se godine 1980. prestala snimati kada je CBS zaključila kako većinu publike čine stariji gledatelji, koji nisu više bili tako zanimljivi oglašivačima. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{imdb title|id=0069557|title=Barnaby Jones}} * [http://liorshm.tripod.com/barnaby Absolute Barnaby] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101212081135/http://liorshm.tripod.com/barnaby/ |date=2010-12-12 }} [[Kategorija:TV serije]] h4mqgc8upqwhdzik48i0ek90aom7i1u Astrolog 0 94370 42600213 42477719 2026-05-18T14:07:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600213 wikitext text/x-wiki '''Astrolog''' je naziv za osobu koja prakticira [[astrologija|astrologiju]]. Pod time se obično podrazumijeva pravljenje [[horoskop]]a za neki događaj, najčešće rođenje neke osobe, te se na osnovu tadašnjih nebeskih točaka nastoji objasniti njen karakter odnosno predvidjeti događaji u njegovom životu. Metode koje koriste astrolozi se razlikuju s obzirom na različite [[Popis astroloških tradicija|astrološke tradicije]]. U prošlosti su se astrolozi, osim time, bavili i [[astronomija|astronomskim]] promatranjima kako bi mogli izračunati nebeske fenomene, zbog čega je ponekad teško [[astronomija i astrologija|razlučiti]] drevne astrologe od drevnih astronoma. U današnje vrijeme se te u svrhu koriste unaprijed pripremljene [[efemeride]] ili [[astrologija i kompjuteri|astrološki softver]]. S obzirom da se astrologija u mnogim krugovima smatra [[pseudonauka|pseudonaukom]], osobe koje se nazivaju astrolozima su često predmetom omalovažanja, odnosno smatra ih se varalicama i šarlatanima. U prošlosti su astrolozi, pak, često bili predmetom progona zbog optužbi za bavljenje [[crna magija|crnom magijom]], odnosno njihove okultne vještine su se smatrale neprihvatljivima sa stajališta etablirane [[državna religija|državne religije]]. == Vanjske veze == * [http://www.solsticepoint.com/astrologersmemorial/memoriallist.html A Memorial Website Dedicated to Astrologers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101217195328/http://solsticepoint.com/astrologersmemorial/memoriallist.html |date=2010-12-17 }} * [http://www.skyscript.co.uk/biography.html Historical Biographies of Eminent Astrologers]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://astrologija.online Mihailo Čukić-Beograd]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://astrologus.rs/index.php Astrologos]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Astrolozi| ]] [[Kategorija:Zanimanja]] a9r2h5y2gghz5jpdin36ve6ypqxqaj0 Braga 0 104926 42600344 41842636 2026-05-19T06:42:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600344 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime = Braga | ime_genitiv = Brage | izvorno_ime = <small>Braga</small> | slika_panorama = Campo_das_Hortas_2017_(7).jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = Centar grada | slika_lokacijska_karta_država =Portugal | slika_lokacijska_karta_opis=Brage u Portugalu | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute =33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 25 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Portugal}} | lokacija1_ime =[[Distrikti Portugala|Distrikt]] | lokacija1_info =[[Braga (distrikt)|Braga]] | lokacija2_ime =[[Portugalske regije|Regija]] | lokacija2_info =[[Sjeverni Portugal]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Mesquita Machado | stranka_vođe = PS | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 183.2 km<sup>2</sup> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =215<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = 572 m | visina_min = 20 m | stanovništvo_godina = [[2011]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 181,494<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =989,6 stan / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 4704 | pozivni_broj =253<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =Svetac zaštitnik | prazno_info =[[Sveti Ivan]] | prazno1_ime =Dan grada | prazno1_info =[[24. maj]] | web_stranica = [http://www.cm-braga.pt] | bilješke = }} '''Braga''' je [[grad]] i [[općina]] od 181,494 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/portugal/braga/1120303__braga/ | title =Braga Municipality in Braga District | accessdate =19.02.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[sjever]]u [[Portugal]]a u [[Sjeverni Portugal|Regiji Sjeverni Portugal]] u [[Braga (distrikt)|Distriktu Braga]] u kom je [[administrativni centar]]. [[Datoteka:Braga-mapa mediaval.jpg|thumb|lijevo|250px|Karta Brage krajem 16. stoljeća, kada je grad bio okružen svojim srednjovjekovnim zidom. Velika zgrada u sredini je Katedrala Braga, u blizini je i mjesto od biskupa . Struktura s brojnim kulama na desnom uglu je drevni kaštel Braga, od kojih i danas ima sačuvana jedna kula]] == Sport == Najpoznatiji sportski klub u gradu je nogometni klub [[S.C. Braga]] koji je osnovan 1921. godine i jedan je od članova portugalske prve nogometne lige. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Svetilište Bom Jesus do Monte |image = Treppenaufgang Bom Jesus do Monte.jpg |godina = 2019. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1590 |država = <center>{{flag|Portugal}} }} == Svjetska baština == Svetilište Bom Jesus do Monte smješteno u gradu Bragi je na [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|listi]] svjetske baštine.<ref name="portugal">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/pt |title= Portugal, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref> Pripada bratstvu Bom Jesus do Monte, instituciji koja neprekidno nadzire ovo mjesto skoro 400 godina. Svetište je razvijano u periodu od više od 600 godina, prvenstveno u baroknom stilu, i ilustruje evropsku tradiciju stvaranja Sacri Monti (svetih planina), koju je promovirala Katolička crkva na Tridentskom saboru u 16. stoljeću, kao reakcija do [[Protestantizam|protestantske]] reformacije. Okrenuto je prema zapadu i ima širok pogled na cijeli grad Bragu, djelimično na okean i na Bracara Augusta, osnovanu u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]], od kojih je istorijski neodvojiva. Svetište je tip arhitektonskog i pejzažnog ansambla koji je, uglavnom definisan dugom i složenom ulicom Viae Crucis koja se pšrnje uz brdo, vodeći hodočasnike kroz kapele u kojima se nalaze zbirke skulptura koje prizivaju muke Hristove, fontane , skulpture i svečane bašte. Via Crucis završava kod crkve građene između 1784 i 1811. god. Granitne zgrade imaju fasade od krečenog maltera, uokvirene kamenim zidovima. Čuveno stepenište pet čula, sa svojim zidovima, stepenicama, fontanama, statuama i drugim ukrasnim elementima, najslikovitije je barokno djelo na imanju.<ref name="svetilište">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1590 |title= Svetilište Bom Jesus do Monte |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref> == Gradovi prijatelji == * {{ZD|ŠPA}} [[Astorga]]{{newdsm}}, [[Španija|Španjolska]] * {{ZD|Gvineja Bisau}} [[Bissorã]], [[Gvineja Bisau]] * {{ZD|FRA}} [[Clermont-Ferrand]], [[Francuska]] * {{ZD|FRA}} [[Puteaux]], [[Francuska]] * {{ZD|BRA}} [[Santo André]], [[Brazil]] * {{ZD|Kapverdski Otoci}} [[São Nicolau]], [[Zelenortska Republika|Zelenortski Otoci]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://portugal-info.net/costaverde/braga.htm Informacije o Bragi] * [http://www.facfil.ucp.pt/braga-mapa.jpg Mapa Brage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923124159/http://www.facfil.ucp.pt/braga-mapa.jpg |date=2006-09-23 }} * [http://www.braga.com.pt/ Braga Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061213204332/http://www.braga.com.pt/ |date=2006-12-13 }} * [http://www.virtourist.com/europe/braga/index.html Turističke slike grada] * [http://iportugaltravel.com/braga-travel-guide/ Braga vodič]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.bragavirtual.eu Virtualna Braga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081214194604/http://www.bragavirtual.eu/ |date=2008-12-14 }} {{Commonscat}} {{Commonscat|Santuário do Bom Jesus do Monte}} [[Kategorija:Gradovi u Portugalu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]] 5poirshlxnnckdbdma8okm6nx7i219f Aylesford 0 107959 42600231 41103690 2026-05-18T16:05:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600231 wikitext text/x-wiki {{For|istoimeno selo u Kanadi|Aylesford (Nova Scotia}} {{Infobox UK place |country = Engleska |static_image = [[Datoteka:AylesfordBridge.jpg|240px]] |static_image_caption=<small>Srednjovjekovni most na rijeci Medway u Aylesfordu</small> |official_name= Aylesford |latitude= 51.304680 |longitude= 0.482630 |population = 4,548 |population_ref = (2001) |shire_district= [[Tonbridge and Malling]] |shire_county = [[Kent]] |region= South East England |constituency_westminster= |post_town= AYLESFORD |postcode_district = ME20 |postcode_area= ME |dial_code= 01622 |os_grid_reference= }} '''Aylesford''' je selo i [[Civilne parohije u Engleskoj|civilna parohija]] u [[Engleska|Engleskoj]], smještena na rijeci [[River Medway|Medway]] u grofoviji [[Kent]], oko 6 km sjeverozapadno od [[Maidstone]]a. Poznato je po [[Bitka kod Aylesforda|bitci kod Aylesforda]] koja se, prema ''[[Anglosaksonska kronika|Anglosaksonskoj kronici]]'', odigrala 455. između saksonskih osvajača [[Hengist i Horsa|Hengista i Horse]] i [[Post-rimska Britanija|britskog]] kralja [[Vortigern]]a. Na istom mjestu je anglosaksonski kralj [[Alfred Veliki]] porazio [[Danci|Dance]] 893. isto kao i engleski kralj [[Edmund II od Engleske|Edmund Željeznoboki]]. U selu se nalazi i [[karmelićani|karmelićanski]] samostan osnovan 1240. == Vanjske veze == {{Commonscat|Aylesford, Kent}} * [http://www.aylesfordpc.kentparishes.gov.uk/ Aylesford Parish Council] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090908094454/http://www.aylesfordpc.kentparishes.gov.uk/ |date=2009-09-08 }} * [http://www.thefriars.org.uk/ The Friars website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110317061306/http://www.thefriars.org.uk/ |date=2011-03-17 }} * [http://www.flickr.com/photos/jacquisadler/sets/72157604586583314/with/2421359722/ Aylesford] - a photoset on Flickr [[Kategorija:Naselja u Engleskoj]] 1ynsyv730xiauyo1he8hg1rsknsvn0h Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42600255 42599998 2026-05-18T17:47:16Z Duma 16555 /* Ekologija */ 42600255 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} 2skf49i3npo940teur83ro4l6oolzp1 Biskupija Winchester 0 127614 42600307 42444888 2026-05-19T01:15:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600307 wikitext text/x-wiki '''Biskupija Winchester''' ({{lang-en|Diocese of Winchester}}) je [[dijeceza|biskupija]] [[Crkva Engleska|Crkve Engleske]] sa sjedištem u [[Winchester]]u, koja čini dio [[Provincija Canterbury|Provincije Canterbury]]. Osnovana je 676. te predstavlja jednu od najstarijih, ali i najvećih biskupija u Engleskoj. Teritorija joj pokriva najveći dio [[Hampshire]]a, istočni [[Dorset]] i [[Kanalski Otoci|Kanalske otoke]]. Na čelu joj je [[biskup Winchestera]], jedan od pet [[Lord Spiritual|duhovnih lordova]], odnosno čelnika Crkve Engleske koji po automatizmu stiče mjesto u [[Dom lordova|Domu lordova]]. == Vanjske veze == * [http://www.winchester.anglican.org/ Diocesan website]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Coord|51.0607|-1.3131|type:adm2nd_dim:150000_region:GB-HAM|display=title}} [[Kategorija:Biskupije]] [[Kategorija:Anglikanstvo]] [[Kategorija:Winchester]] h4r8yfgqg4lb0lte2978rm9y7ltvdzv Beverley Grammar School 0 129159 42600295 41256719 2026-05-18T23:35:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600295 wikitext text/x-wiki {{Infobox UK school | name = Beverley Grammar School | latitude = 53.8336 | longitude = -0.4395 | motto = ''Adolescentiam alunt senectutem oblectant'' | established = 700 | approx = yes | type = [[voluntary aided school|javna privatno sufinancirana]] [[gimnazija|gimnazija (comprehensive school)]] | founder = [[John of Beverley|sv. John od Beverleya]] | head = Christopher Goodwin | specialist = [[Strojarski koledž|strojarstvo]] | street = Queensgate | city = [[Beverley]] | county = [[East Riding of Yorkshire]] | country = [[Engleska]] | postcode = HU17 8NF | LEA = [[East Riding of Yorkshire]] | ofsted = yes | urn = 118116 | enrollment = 840 | gender = dječaci | houses = 5 (Burden, Connington, Fisher, Minster, School) | lower_age = 11 | upper_age = 18 | publication = | website = beverleygrammar.co.uk | website_name = beverleygrammar.co.uk }} '''Beverley Grammar School''' (''Gimnazija Beverley'') je [[gimnazija]] (niža i viša) za dječake koja djeluje u [[Beverley]]ju u sjevernom [[Engleska|engleskom]] distriktu [[East Riding of Yorkshire]]. Osnovana je oko godine 700. te predstavlja najstariju [[javna škola|javnu školu]] u Englesku i šestu najstariju [[škola|školu]] u [[Engleska|Engleskoj]]. U školi postoji specijalistički [[strojarski koledž]], a od šestog razreda se pojedina predavanja dijele za ženskom gimnazijom [[Beverley High School]]. Trenutni [[headmaster|direktor škole]] je Chris Goodwin. Portreti svih direktora od 1890. do danas se mogu vidjeti u školskoj biblioteci. == Znameniti učenici == * [[Ken Annakin]] (1914-2009), fimski režiser * [[Pukovnik Sir William Howe DeLancey]] (1778–1815), načelnik štaba [[arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|vojvode od Wellingtona]] prilikom [[bitka kod Vaterloa|bitke kod Waterlooa]] == Vanjske veze == * [http://www.bgs.eriding.net Beverley Grammar School website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100726112052/http://www.bgs.eriding.net/ |date=2010-07-26 }} * [http://news.bbc.co.uk/1/shared/bsp/hi/education/04/school_tables/secondary_schools/html/811_4625.stm 2004 League table data] * [https://zaubee.com/biz/beverley-grammar-school-78b4ckmo Beverley Grammar School +44 1482 881531] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220621150806/https://zaubee.com/biz/beverley-grammar-school-78b4ckmo |date=2022-06-21 }} [[Kategorija:Škole u Engleskoj]] 9n98klcf7rtbbx67p05k9jxfwkny30j Barren (Falklandi) 0 153365 42600267 42341233 2026-05-18T19:20:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600267 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Barren | ime_genitiv =Barrena | izvorno_ime =<small>Barren Island</small><br /><small>Isla Pelada</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Falklandi | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Otok Barren na karti Falklanda | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =22 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =59 | dužina-minute =42 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Britanski prekomorski teritoriji|Britanska prekomorska područja]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the Falkland Islands.svg|26px]], [[Falklandi|Falklandski Otoci]] | lokacija1_ime =[[Istočni Falkland]] | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | visina =18 | površina_ukupna =11.5 [[kvadratni kilometar|km²]] <ref name=bar/> | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =0 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =FKST | utc_pomak =-4 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =-3 }} '''Barren''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Barren Island'', [[španski jezik|španjolski]]: ''Isla Pelada'') je treći najužniji [[ostrvo|otok]] u nizu (nakon [[Speedwell, Falklandi|Speedwella]] i [[George (Falklandi)|Georgea]]) koji leži južno od [[poluotok]]a [[Lafonia|Lafonije]] u [[Falklandi|Falklandskom arhipelagu]]. ''Barren'' na [[srpskohrvatski jezik|hrvatskosrpskom]] znači '''Goli''', to ime je otok dobio u [[19. vijek]]u zbog svog izgleda. == Geografija == ''Barren'' je mali niski otok (najviša toka je 18 m) površine 11.5 [[kvadratni kilometar|km²]].<ref name=bar>{{cite web | url =http://www.falklandsconservation.com/wildlife/birds/IBAs/iba_speedwell.pdf | title =''Speedwell Island Group'' | accessdate =14. 04. 2012 | language =engleski | publisher =Falklands Conservation | archivedate =2011-07-10 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20110710223159/http://www.falklandsconservation.com/wildlife/birds/IBAs/iba_speedwell.pdf | deadurl =yes }}</ref> Početkom [[20. vijek]] po otoku su sađene velike količine primorske [[Trava|trave]], kako bi se ozelenio. Njegove južne i istočne obale su i nadalje vrlo gole, ali su sjeverne i zapadne danas su pod travom.<ref name=bar/> ''Barren'' se zajedno sa otokom [[George (Falklandi)|George]] koristi kao [[pašnjak]] za uzgoj [[Ovca|ovaca]], to su najužniji otoci, koji se koriste u tu svrhu. Na otoku nema stalnih stanovnika, osim [[Ovca|ovaca]]. Jednom mjesečno do otoka doplovi [[trajekt]] ''Concordia Bay'' iz luke [[New Haven (Falklandi)|New Haven]], on usput svraća i na otoke; [[Pebble (Falklandi)|Pebble]], [[Golding (Falklandi)|Golding]], [[Keppel (Falklandi)|Keppel]], [[Saunders (Falklandi)|Saunders]], [[Carcass]], [[West Point (Falklandi)|West Point]], [[New (Falklandi)|New]] i [[Weddell]]<ref name=tra>{{cite web | url =http://www.horariodeferry.com/fk/ | title =''Ferry and Boat in Falkland Islands'' | accessdate =13. 04. 2012 | language =engleski | publisher =Horario de ferry }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Obale otoka stanište su brojnih kolonija [[pingvini|pingvina]], [[morski lav|morskih lavova]], [[delfin]]a i [[ptica]] zbog tog je Barren u novije vrijeme tokom ljeta postao [[Turizam|turistička]] destinacija.<ref name=bar/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.falklandislands.com/contents/view/76 George & Barren Island Group (na portalu Falkland Islands Tourist Board Stanley)] {{en icon}} * [http://www.falklandislands.com/contents/view/97 Detaljna karta Falklanda] [[Kategorija:Falklandski otoci]] <!--interwiki --> bh0746h8q5jx41s0vvbywxhe7lfkahh Bleaker 0 153487 42600323 42341367 2026-05-19T02:41:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600323 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Bleaker | ime_genitiv =Bleakera | izvorno_ime =<small>Bleaker Island</small><br /><small>Isla Maria</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Falklandi | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Otok Bleaker na karti Falklanda | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =12 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =58 | dužina-minute =51 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Britanski prekomorski teritoriji|Britanska prekomorska područja]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the Falkland Islands.svg|26px]], [[Falklandi|Falklandski Otoci]] | lokacija1_ime =[[Istočni Falkland]] | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | visina =27 <ref name=west/> | površina_ukupna =20.7 [[kvadratni kilometar|km²]] <ref name=west/> | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =2 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =FKST | utc_pomak =-4 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =-3 }} '''Bleaker''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Bleaker Island'', [[španski jezik|španjolski]]: ''Isla Maria'') je jedan od [[ostrvo|otoka]] [[Falklandi|Falklandskog arhipelaga]] koji leži istočno od [[poluotok]]a [[Lafonia]].<ref name=west/> ''Bleaker'' se nekad zvao '''Long Island'''. == Geografija == ''Bleaker'' je niski izduljeni otok dug 13&nbsp;km u smjeru sjeverozapad - jugoistok, širok samo 2.5&nbsp;km u smjeru zapad - istok, površine 20.7 [[kvadratni kilometar|km²]]. Najviša točka na otoku je brdo Semaphore visoko 27 m, ostatak otoka ne prelazi visinu od 15 m.<ref name=west>{{cite web |url = http://www.falklandsconservation.com/wildlife/birds/IBAs/iba_bleaker.pdf |title = ''Bleaker Island Group'' |accessdate = 14. 04. 2012 |language = engleski |publisher = Falklands Conservation |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110710223854/http://www.falklandsconservation.com/wildlife/birds/IBAs/iba_bleaker.pdf |archivedate = 2011-07-10 |deadurl = yes }}</ref> Otok leži svega par kilometara jugoistočno od [[poluotok]]a [[Lafonia|Lafonije]]. Otok Bleaker je jedan od niza otoka koji zajedno formiraju '''[[Arhipelag]] Bleaker'''. On se pored istoimenog otoka sastoji od slijedećih otoka; Sandy Bay(0.32&nbsp;km²), Halt (0.13&nbsp;km²), North Point (0.20&nbsp;km²), Ghost (0.03&nbsp;km²), First (0.03&nbsp;km²), Second (0.02&nbsp;km²) i Third(0.03&nbsp;km²).<ref name=west/> Unutrašnjost otoka Bleaker je vrijesište, sa nekoliko jezera i bara, od kojih su neka dobra staništa za barske ptice. Zapadne obale otoka Bleaker su niske, s plitkim kamenim plažama. Uz istočnu obalu otoka protežu se niske litice, koje se na pojedinim mjestima otvaraju u pješčane i šljunčane plaže izravno izložene [[Atlantik|Atlantskom oceanu]], najveća je Sandy Bay na sjeveru duga 2&nbsp;km.<ref name=west/> [[Datoteka:Rock Cormorants on Bleaker Island.jpg|thumb|left|240px|Kormorani sa otoka Bleaker]] == Historija == Jedino naselje na otoku, zapravo je porodična [[stočarstvo|stočarska]] farma, osnovana krajem [[19. vijek]]a. Ona se nalazi u sredini otoka, na uskoj prevlaci koja povezuje sjeverni i južni dio otoka. Niske obale otoka pune grebena uzrokovale su brojne havarije brodova u [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek]]u. Još je početkom [[20. vijek]]a bilo je pet olupina brodova, na obalama Bleakera, najpoznatija od njih bila je olupina [[Francuska|francuskog]] broda Cassard koji se nasukao na jugu otoka, prevozeći [[ugljen]] u maju [[1906]]. Otočke litice stanište su brojnih kolonija [[kormoran]]a, [[pingvini|pingvina]] i drugih [[ptica]] koji se tu gnijezde, obale su stanište brojnih [[perajari|tuljana]], tako da je [[1967]]. sjeverni dio otoka proglašen rezervatom prirode. On je meta malobrojnih [[Turizam|turista]], koji mogu boraviti na otoku i dulje u malom porodičnom pansionu na jedinoj otočkoj farmi. Za Bleaker vozi [[trajekt]] iz [[zaljev]]a [[New Haven (Falklandi)|New Haven]] na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]] jedamput na mjesec, koji na svojoj kružnoj plovidbi oko [[Falklandi|Falklanda]] iskrca putnike u naselju [[Fox Bay]] i po otocima; [[Speedwell, Falklandi|Speedwell]], [[George (Falklandi)|George]], [[Sealion (Falklandi)|Sealion]] i [[Lively (Falklandi)|Lively]].<ref name=tra>{{cite web | url =http://www.horariodeferry.com/fk/ | title =''Ferry and Boat in Falkland Islands'' | accessdate =13. 04. 2012 | language =engleski | publisher =Horario de ferry }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.wideview.it/travel/falklands_2006/en_05.htm Slike sa otoka Bleaker] * [http://www.falklandislands.com/accommodations/view/35 Bleaker Island - Cobb's cottage (the Outer Islands) (na portalu Falkland Islands Tourist Board Stanley)] {{en icon}} * [http://www.falklandislands.com/contents/view/97 Detaljna karta Falklanda] [[Kategorija:Falklandski otoci]] <!--interwiki --> 1rxy48d6ky92cbh2jwgayb2z64vcycz Šablon:Na današnji dan/19. 5. 10 155813 42600310 42429889 2026-05-19T01:38:50Z Edgar Allan Poe 29250 42600310 wikitext text/x-wiki <div style="float:right;padding-left: 0.5em;">[[Datoteka:Coat of arms of Serbia.svg|120px]]</div> * [[1802.]]&nbsp;&ndash; Francuski car [[Napoleon I Bonaparte|Napoleon I]] utemeljio je [[Legija časti|Legiju časti]], najviše službeno odlikovanje u [[Francuska|Francuskoj]]. * [[1864.]]&nbsp;&ndash; Umro je [[Nathaniel Hawthorne]], [[SAD|američki]] pisac čiji se roman ''[[The Scarlet Letter|Grimizno slovo]]'' smatra jednim od najvažnijih romana u razvoju američke književnosti. * [[1890.]]&nbsp;&ndash; Rodio se [[Hồ Chí Minh]], [[vijetnam]]ski [[komunizam|komunistički]] političar i revolucionar, dugogodišnji vođa [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. * [[1991.]]&nbsp;&ndash; U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je održan [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendum]] o nezavisnosti i odcjepljenju od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Za nezavisnost je glasovalo 93.24% pristupnika. * [[2009.]]&nbsp;&ndash; [[Narodna skupština Republike Srbije]] izglasala je prijedlog iz [[2004.]] godine kojim je usvojen aktualni [[grb Srbije]] {{small|(na slici)}}. <noinclude> </noinclude> b0lvepr1h3bupb3cti0xqlane3yfzm6 Bijeli dud 0 157227 42600300 42586727 2026-05-19T00:21:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600300 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Bijela murva | slika = Morusalbaleaves3800ppx.JPG | slika_širina = 250px | slika_opis = Bijela murva | regnum = [[Biljka|Plantae]] | divisio = [[Angiosperms]] | classis = [[Eudicots]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Moraceae]] | genus = ''[[Morus]]'' | species = '''''M. alba''''' | dvoimeno = ''Morus alba'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]] }} '''Bijela murva''' (''Morus alba'') ili '''bijeli dud''' je brzo rastuće srednje veliko drvo kuglaste krošnje, srednje dugog životnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine, tj. nešto više nego crna murva. Pradomovina ovog stabla je sjeverna [[Narodna Republika Kina|Kina]], a danas je posvuda rasprostranjena<ref name=china>Flora of China: [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200006379 ''Morus alba'']</ref>. [[List]]ovi su nazubljeni i prema vrhu oštri, mogu biti i do 30&nbsp;cm dugački premda su najčešće između 5 i 15&nbsp;cm<ref name=fao>Suttie, J. M. (undated). FAO Report: [http://www.fao.org/ag/agp/AGPC/doc/Gbase/DATA/Pf000542.htm ''Morus alba'' L.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024112337/http://www.fao.org/ag/AGP/AGPC/doc/Gbase/data/pf000542.htm |date=2012-10-24 }}</ref>. Lišće u hladnijim predjelima otpada zimi, a u toplim predjelima ovo stablo je vazdazeleno. [[Cvjet]]ovi su jednospolni, a na stablu su prisutni cvjetovi oba spola, muški veličine 2–3,5&nbsp;cm, a ženski nešto manji (1–2&nbsp;cm). Plodovi su jagodastog oblika, bjelkaste do roza boje, veličine 1,5–2&nbsp;cm. Beru se od [[jun|lipnja]] do [[august (mjesec)|kolovoza]]. Razne ptice konzumiraju plodove što omogućava širenje sjemenki. == Uzgoj == [[Datoteka:Morus alba fruits.jpg|thumb|left|200px|Plodovi bijele murve.]] Uzgoj bijele murve za potrebe proizvodnje svile je počeo prije 4000 godina u [[Narodna Republika Kina|Kini]]. Danas je u Kini oko 6,260&nbsp;km² posađeno bijelom murvom. U Indiji je također rassprostranjena i to na oko 2,820&nbsp;km². Uzgoj je raširen i na druge krajeve svijeta, a u SAD su je za potrebe uzgoja križali s crvenom murvom, dobijajući poseban hibrid.<ref name="Burgess, K. S.">Burgess, K.S., Morgan, M., Deverno, L., & Husband, B. C. (2005). ''Asymmetrical introgression between two Morus species (M. alba, M. rubra) that differ in abundance.'' Molec. Ecol. 14: 3471–3483.</ref> Zbog toga je stavljena na popis [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] u dijelovima [[Severna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name="USDA Plants Profile">{{Cite web |url=http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MOAL |title=Archive copy |access-date=2012-06-05 |archive-date=2010-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101015045043/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MOAL |url-status=dead }}</ref> == Uporaba == Lišće bijele murve je glavna hrana ličinki dudovog svilca, ali se isto tako upotrebljava i u ishrani domaćih životinja. Plodovi imaju široku uporabu, od konzumacije sirovih plodova ili preradom. Plod bijele murve sadrži slobodne organske [[kiselina|kiseline]], [[vitamin C]], [[karotin]], [[pektin]], invertni [[šećer]], sluz, gume i [[smola|smolu]]. Prerađen plod bijele murve pomaže kod upale krajnika, želučanih problema, groznice i proljeva, a koristi se i za tretman groznice, glavobolju, upale očiju, kašlja,...<ref name=bean>Bean, W. J. (1978). ''Trees and Shrubs Hardy in the British Isles''. John Murray {{ISBN|0-7195-2256-0}}.</ref> == Etimologija == Naziv '''bijeli dud''' dolazi iz [[turski jezik|turskog jezika]] (tur. ''dut''). Izraz "bijela murva" je hrvatski naziv za ovu biljku, a isto tako se naziva i u [[Poljska|Poljskoj]]; hrvatski i poljski su jedini od slavenskih jezika zadržale slavenski naziv za ovo stablo. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons= Morus alba |commonssh= Bijela murva |commonscat= Morus |wikivrste= Morus (Moraceae) }} * [http://www.invasive.org/weedcd/pdfs/wow/white_mulberry.pdf U.S. Forest Service Invasive Species Weed of the Week] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111031001301/http://www.invasive.org/weedcd/pdfs/wow/white_mulberry.pdf |date=2011-10-31 }} * [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?24607 USDA GRIN White Mulberry] * [http://www.cirrusimage.com/tree_white_mulberry.htm Diagnostic photos, [[Morton Arboretum]] acc. 380*82-1] * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MOAL USDA NRCS Plants Profile, ''Morus alba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101015045043/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MOAL |date=2010-10-15 }} [[Kategorija:Listopadno drveće]] [[Kategorija:Moraceae]] 25ubf21ropjy24gr5csvokwq1d51kjr Bitka kod Vlaardingena 0 185496 42600311 42376645 2026-05-19T01:42:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600311 wikitext text/x-wiki {{for|kasniju bitku|Bitka kod Vlaardingena (1351)}} {{Infokutija vojni sukob |sukob=Bitka kod Vlaardingena |datum=[[29. jul]] [[1018]]. |mjesto=kraj [[Vlaardingen]]a u današnjoj [[Holandija|Nizozemskoj]] |rezultat=odlučujuća pobjeda Zapadne Frizije (Holandije) |strana1=[[Sveto Rimsko Carstvo]], uglavnom trupe vojvode [[Godfrey II, vojvoda Donje Lotaringije|Gottfrieda II od Donje Lotaringije]] i biskupa [[Biskupija Utrecht|Utrecht]], [[Biskup Liègea|Liègea]], [[Biskup Cambraia|Cambraija]] i [[Popis biskupa i nadbiskupa Kölna|Kölna]]. |strana2=Grofovija Zapadna Frizija (uglavnom [[frizi]]jski naseljenici sa područja Vlaardingena |komandant1=[[Godfrey II, vojvoda Donje Lotaringije|vojvoda Gottfried II]] |komandant2=[[dirk III od Holandije|grof Dirk III]] |snaga1=vjerojatno cca. 1000 vojnika |snaga2=vjerojatno nekoliko stotina ljudi |gubici1=teški |gubici2=neznatni }} '''Bitka kod Vlaardingena''' se odigrala godine [[1018]]. kraj [[Vlaardingen]]a u današnjoj [[Holandija|Nizozemskoj]] između [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačkih carskih]] trupa pod vojvodom [[Gottfried II od Donje Lotaringije|Gottfriedom II od Donje Lotaringije]] na jednoj, i snaga pobunjenog [[Grofovija Holandija|zapadnofrizijskog]] grofa [[Dirk III od Holandije|Dirka III]] na drugoj strani. Povod za bitku je bilo nastojanje grofa Dirka da iskoristi strateški položaj svojih inače zapuštenih i slabo naseljenih zemalja, tako što je sagradio uporište u Vlaardingenu iz koga je naplaćivao putarinu trgovcima na putu za [[Sjeverno more]]. Car [[Heinrich II Sveti]] je na pritužbe trgovaca reagirao tako što je sporno zemljište dao [[biskupija Utrecht|utrechtskom]] biskupu [[Adabold II od Utrechta|Adaboldu II]]; kada je Dirk odbio predati zemlju, na njega je poslana vojska. Carska vojska je bila brojčano nadmoćnija, ali je Dirk, koristeći dobro poznavanje močvarnog terena, carskim trupama postavio zasjedu u kojima su one gotovo potpuno uništene, a vojvoda Gottfried zarobljen. Nakon nje je sklopljen mirovni sporazum, temeljem koga je Dirk zadržao svoju zemlju. Bitka je kasnije među nizozemskim historičarima dobila na važnosti kao primjer uspješnog otpora carskoj i [[nemačka|njemačkoj]] vlasti. odnosno početak stvaranja zasebnog političkog entiteta [[Holandija (regija)|Holandije]], a potom i Nizozemske općenito. == Literatura == * Alpertus of Metz, De diversitate temporum, MGH SS IV, 1841, 700 - 723. The Latin text plus a Dutch translation can be found in H. van Rij, Gebeurtenissen van deze tijd, Alpertus Mettensis / Alpertus van Metz, Verloren, Amsterdam, 1980. * Thietmar of Merseburg, Chronicon, in: R. Holtzmann, Die Chronik des Bischofs Thietmar von Merseburg, MGH SRG N.S. 9, München, 1935 (reprint 1980). * Chronicle of the Bishops of Cambrai, Gesta episcoporum Cameracensium, MGH SS VII, 1846, 393 - 525. * Klaas Kolyn, Rymchronyk, in: G. van Loon, Geschicht-historiaal rym, of Rymchronyk van den heer Klaas Kolyn, Benedictiner monik der abtdye te Egmont, P. de Hondt, ’s-Gravenhage, 1745. * Graaf, R. de, Oorlog om Holland 1000 - 1375, Verloren, Hilversum, 1996. * Hoek, C., De Hof te Vlaardingen, Tijdschrift Holland 5, 1973(a), 57 - 91. * Ridder, T. de, De slag bij Vlaardingen - analyse van de beschrijving van Alpertus van Metz en de mogelijke locatie van de burcht van Dirk III, Terra Nigra 164, 2006, 18 - 33. * Ridder, T. de & C. van Loon, Het profiel van Vlaardingen, VLAK-verslag 44, 2007. * Roest, P.B. van der & C. van Loon, Het geofysisch onderzoek, VLAK-verslag 45, 2007. * Verbruggen, J.F., The Art of Warfare in Western Europe During the Middle Ages, Boydell & Brewer, Woodbridge, 1997. * [http://www.klaaskolijnnet.nl Rijmkroniek van Klaas Kolyn.]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.keesn.nl/murder The assassination of Godfrey the Hunchback.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Battle of Vlaardingen}} * [http://www.keesn.nl/vlaard/vlaard_en.htm The Battle of Vlaardingen (1018) - Reconstruction of the events in 1018. With more details, maps, and a list of the relevant sources and literature.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130215062943/http://www.keesn.nl/vlaard/vlaard_en.htm |date=2013-02-15 }} [[Kategorija:1018.]] [[Kategorija:Nizozemske bitke|Vlaardingen]] [[Kategorija:Srednjovjekovne bitke|Vlaardingen]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Frizija]] 4lhqg0f9nwivmgzt256rutcodz32jn7 Razgovor s korisnikom:Aurelmark 3 204872 42600216 41509587 2026-05-18T14:31:20Z J ansari 117073 J ansari premješta stranicu [[Razgovor s korisnikom:E3.akpinar]] na [[Razgovor s korisnikom:Aurelmark]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/E3.akpinar|E3.akpinar]]" u "[[Special:CentralAuth/Aurelmark|Aurelmark]]" 41509587 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, E3.akpinar! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |} --[[Korisnik:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="red">''' Kolega2357 '''</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|<font style="background: green" face="Courier" color="red">''' Razgovor '''</font>]] 07:20, 20 siječanj-јануар 2013 (CET) 94m61lluzl4wogsd006d6rrrxow2ia1 Atlantis (film, 1913) 0 205207 42600218 42444733 2026-05-18T14:32:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = nijemi | naslov = Atlantis | slika = Atlantis.png |opis = |režija = [[August Blom]]<br /><small>''asistenti:''<br /></small>[[Robert Dinesen]]<br />[[Michael Curtiz|Mihály Kertész]] |kompanija = [[Nordisk Film|Nordisk Film Kompagni]] |scenario = [[Karl Ludwig Schröder (sineast)|Karl Ludvig Schroder]]<br />[[Axel Garde]] |based on = {{based on|''Atlantis''|[[Gerhart Hauptmann]]}} (roman) |uloge = [[Olaf Fønss]]<br />[[Ida Orlov]] |fotografija = [[Louis Larsen]], [[Johan Ankerstjerne (direktor fotogragije)|Johan Ankerstjerne]] |distributer = [[Fotorama]] |premijera= {{Filmdate|1913|12|20|df=y|Njemačka}} |trajanje = 113 min / 2.280 metara |zemlja = {{flag|Danska}} |jezik = [[nijemi film]]ovi<br />[[Danski jezik|danski]] i [[engleski jezik|engleski]] međutitlovi na Laserdisc izdanju iz 1993. godine }} '''''Atlantis''''' (ponekad navođen i kao ''Atlantida'') je [[Danska|danski]] crno-bijeli nijemi [[igrani film]] snimljen 1913. u režiji [[August Blom|Augusta Bloma]]. Scenario, koji su napisali [[Karl Ludwig Schröder (sineast)|Karl Ludvig Schroder]] i [[Axel Garde]], temeljio se na istoimenom romanu uglednog njemačkog pisca [[Gerhart Hauptmann|Gerharta Hauptmanna]] objavljenog godinu dana ranije. Protagonist, čiji lik tumači [[Olaf Fønss]], je ljekar koji putuje u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] kako bi pronašao lijek za svoju duševno bolesnu suprugu te pri tome doživljava brodolom. Atlantis je poznat kao jedan od najskupljih i najambicioznijih projekata iz [[Zltano doba danske kinematografije|Zlatnog doba danske kinematografije]], odnosno kao jedan od prvih filmova originalno zamišljenih za [[dugometražni film|cjelovečernje prikazivanje]]. Kompanija [[Nordisk Film]] je za potrebe snimanja angažirala ne samo neke od najuglednijih glumaca tadašnje Evrope, nego i preko 500 statista, što je bilo nezamislivo u dotadašnjoj historiji filma. Hauptmann, prethodne godine nagrađen [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]] je aktivno sudjelovao u produkciji, ali i inzistirao da se za jednu od ključnih uloga angažira austrijska glumica [[Ida Orlov]], koja mu je u stvarnom životu bila ljubavnica i inspiracija za roman. Film je imao veliki publicitet djelomično i zbog potonuća putničkog broda ''[[RMS Titanic]]'', događaja čiji su detalji dosta sličili nekim od scena filma. Zbog toga je film bio predmetom kontroverzi i službene zabrane u [[Norveška|Norveškoj]] čije su vlasti držale "da nije primjereno" na taj način iskorištavati tragediju. Film je, međutim, tek vjerno pratio radnju romana objavljenog mjesec dana prije ''Titanicovog'' brodoloma. == Glumačka postava == {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Glumac !! Uloga |- | [[Olaf Fønss]] || Dr. Friedrich von Kammacher |- | [[Ida Orloff]] || Ingigerd Hahlstroem, plesačica |- | [[Ebba Thomsen]] || Eva Burns, kiparica |- | [[Carl Lauritzen]] || Dr. Schmidt |- | [[Frederik Jacobsen]] || Dr. Georg Rasmussen |- | [[Carl Herman Unthan|Charles Unthan]] || Arthur Stoss, virtuozo bez ruku |- | [[Torben Meyer]] || Willy Snyders, umjetnik |- | [[Cajus Bruun]] || Friedrichov otac |- | [[Michael Curtiz]] || Hans Fuellenberg, Friedrichov kolega (naveden kao [[Michael Curtiz|Mihály Kertész]]) |- | [[Christine Marie Dinesen|Marie Dinesen]] || Friedrichova majka |- | [[Lily Frederiksen]] || Angle', Friedrichova supruga |- | [[Thomas P. Hejle]] || Službenik |- | [[Alma Hinding]] || Ruska imigrantica |- | [[Musse Kornbech]] || Mlada Kanađanka |- | [[Svend Kornbeck]] || Ship's Captain |- | [[Bertel Krause]] || Umjetnički agent |- | [[Emilie Otterdahl]] || Dama na otmjenom balu |- | [[Albrecht Schmidt (filmski glumac)|Albrecht Schmidt]] || Evin otac |- | [[Christian Schrøder]] || Ingigerdin otac |- | [[Franz Skondrup]] || Stossov konobar |- | [[Alfred Stigaard]] || Član posade Wilhelm |} == Vanjske veze == * {{IMDb title|id=0002646|title=Atlantis}} * [http://dnfx.dfi.dk/pls/dnf/pwt.page_setup?p_pagename=dnffuldvis&p_parmlist=filmid=15866 Atlantis – Det Danske Filminstitut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060515163140/http://dnfx.dfi.dk/pls/dnf/pwt.page_setup?p_pagename=dnffuldvis&p_parmlist=filmid%3D15866 |date=2006-05-15 }} ** [http://dnfx.dfi.dk/pls/dnf/pwt.page_setup?p_pagename=dnffilmimage&p_parmlist=filmid=15866@nr=1@medietypeid=1 Billeder fra filmen]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ** [http://dnfx.dfi.dk/app-img/filmografi/program/ATLANTIS.pdf Oprindelig filmbeskrivelse]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.dvdbeaver.com/film/DVDReviews23/atlantis.htm August Blom's Atlantis on DVD] * [http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&sql=1:84095 ''Atlantis'' at Allmovie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426195934/http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg |date=2006-04-26 }} * {{en icon}} [http://movies.nytimes.com/movie/84095/Atlantis/overview, Atlantis review – New York Times]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en icon}} [http://www.cinemaweb.com/silentfilm/13atlant.htm Atlantis. Silent Film Sources – Reviews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080612045336/http://www.cinemaweb.com/silentfilm/13atlant.htm |date=2008-06-12 }} * {{en icon}} {{de icon}} [http://www.cinefest.de/daten/2006/Filme%202006/Atlantis_pop.php Inhalt – Synopsis, Cinefest]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Atlantis}} [[Kategorija:Danski filmovi]] [[Kategorija:Nijemi filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:August Blom]] l5yxpv4gd8ruehgrb7e2jipmobixh1t Branjina 0 210916 42600346 42513367 2026-05-19T06:56:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600346 wikitext text/x-wiki {{Coord|45.822952|N|18.693011|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/branjina/ > Branjina (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Branjina/@45.8274634,18.6482023,9058m/data=!3m2!1e3!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x475d2bb50b3f844d:0x3efb640de64bf20e!2zS25lxb5ldm8!3b1!8m2!3d45.8452359!4d18.642582!16s%2Fm%2F05mzb_r!3m5!1s0x475cd5f71cbe11bb:0xb45e131ca835f765!8m2!3d45.8229079!4d18.6931886!16s%2Fm%2F05mxcqj?entry=ttu > Branjina (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Branjina / Брањина |regija = [[Baranja]] |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Popovac]] |mikroregija = [[Karašička aluvijalna nizina]] |najgrad = [[Beli Manastir]] |površina = 15,44 |nadvisina = 90 |z. širina = 45.822952 |z. dužina = 18.693011 |brojstan = 378 / 313 / '''223''' |gustoća = 24 (2001) / |domaćinstva = 143 (2001) / |pošta = 31303 Popovac |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = BM |slika = Branjina-(20090505)-Ulaz-u-naselje.jpg |slika_opis = Ulaz u Branjinu iz pravca [[Popovac|Popovca]] (odn. [[Kneževo|Kneževa]]) }} '''Branjina''' ([[mađarski|mađ.]] ''Baranyakisfalud'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbɒrɒɲɒkiʃfɒlud]]]; [[njemački|njem.]] ''Kleindorf'' ili ''Kischfalud''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kišfaluba'' i ''Kišvaluba''; [[ćirilica|ćir.]] ''Брањина''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], u [[Općina Popovac|Općini Popovac]], [[Osječko-baranjska županija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Branjina je imala samo - 223 stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 378 odn. 313 stanovnika. == Geografija == Branjina je smještena uz utok rječice / potoka (zapravo kanala) Borza u [[Karašica (Baranja)|Karašicu]], u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Karašička aluvijalna nizina|Karašičke aluvijalne nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m. Površina naselja je 15,44&nbsp;km². === Udaljenost od okolnih naselja === Branjina je udaljena prema sjeveru 44,8&nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]), 37,3&nbsp;km (preko [[Lug (Baranja)|Luga]] i [[Kotlina (Baranja)|Kotline)]] odn. 49,2&nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a, 14,2&nbsp;km sjeveroistočno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]] te 26,6&nbsp;km južno od [[Mohač]]a. Od općinskog središta [[Popovac|Popovca]] udaljena je 3,9&nbsp;km. === Zaseoci === U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dio naselja Branjine (odnosno zaselak) iskazivana je: Branjina - Planina (1900, 1953-1971).<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Baranjska građa#Korenčić]] i [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Baranjska građa#Feldbauer]]</ref> Na [https://www.auto-karta-hrvatske.com/branjina/ Karti Hrvatske] ulice odn. putevi južno od Karašice i danas se označavaju kao "Branjina planina". === Susjedna naselja === Područje naselja Branjina na jugozapadu i zapadu graniči s područjem [[Popovac|Popovca]], na sjeverozapadu i sjeveru s područjem [[Kneževo (Baranja)|Kneževa]], na sjeveroistoku i istoku s područjem [[Topolje (Baranja)|Topolja]], na istoku s područjem naselja [[Podolje]] te na jugoistoku i jugu s područjem [[Kotlina (Baranja)|Kotline]]. Na krajnjem jugozapadnom dijelu područja Branjine nalazi se [[Kamenjak]], najviši vrh Baranjske planine, obilježen zidanom piramidom. Kamenjak je zračnom linijom udaljem oko jedan (1) km sjeveroistočno od [[Odašiljač Belje|Odašiljača Belje]], koji se nalazi u jugostočnom dijelu područja Popovca. === Ceste === [[Datoteka:Borza-(20241101)f-Most-preko-Borze-na-Z4019-prema-Branjini.jpg|mini|desno|310px|Uzvišeni most preko [[Borza|Borze]] na cesti Ž4029 na ulazu u Branjinu]] Kroz naselje Branjina - prvo smjerom zapad-istok, potom smjerom sjever-jug pa opet zapad-istok - prolazi županijska cesta [[Ž4019]], ukupno duga 14,596&nbsp;km, koja povezuje [[Kneževo (Baranja)|Kneževo]] s [[Draž]]em. Kroz Branjinu ta cesta iz smjerta Kneževa prolazi prema istoku glavnom Ulicom Davora Kokanovića do pravoslavne crkve u centru sela, a onda nastavlja istom ulicom prema jugu sve do mosta na Odvodnom kanalu Karašica i mosta na rječici [[Karašica (Baranja)|Karašici]] te do podnožja [[Banska kosa|Banske kose]]. Potom skreće prema istoku (prema [[Podolje|Podolju]]) i do svog kraja pruža se uz južnu obalu Karašice sa svoje lijeve strane i podnožjem Banske kose sa svoje desne strane. Nakon Branjine prolazi pored svetišta [[Studenac (Branjina)|Studenca]]. === Prometne veze === Branjina je povezana autobusnim vezama s Beli Manastirom, Kneževom, Popovcem, Podoljem i Dražom. === Hidrografija === [[Datoteka:Borza-(20241101)h-Borza-na-utoku-u-Karasicu-kod-Branjine.jpg|mini|desno|310px|Utok [[Borza|Borze]] u Karašicu jugozapadno od Branjine]] ;Karašica Između Branjine i Branjinske planine, u smjeru jugozapad-sjeveroistok, protječu Crni (ili Albrehtov) kanal i kanalizirana rječica [[Karašica]]. ;Borza Kanalizirana rječica [[Borza]] (mađ. ''Borza-patak'') iz Mađarske ulazi u Hrvatsku sjeverno od Kneževa, obrubljuje šumu Busiklicu sa sjevera i istoku, spušta se u smjeru juga prema Branjini, zaobilazi Branjinu sa zapada i ulijeva se u Karašicu nešto zapadnije od mosta kojim županijska cesta [[Ž4019]] prelazi preko Karašice. ;Remetin Kanal Remetin teče zapadno od Borze otprilike istim smjerom kao Borza (opširnije ovdje: [[Borza#Kanal Remetin|Remetin]]). Svojim južnim dijelom čini granicu između područja naselja Branjina i naselja Popovac == Ime naselja == Prvi do sada poznati spomen naselja bilježi se 1214. godine kad se Branjina spominje pod imenom ''Kysfalod''. Pod tim imenom ili njegovim češćim oblikom ''Kisfalud'', Branjina će biti poznata do početka dvadesetog stoljeća, kad je preimenovana u '''Baranyakisfalud''', a otprilike od osnutka [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] naziva se '''Branjina'''. [[Nijemci]], koji su u njoj živjeli dvjestotinjak godina, nazivali su je i ''Kleindorf'' (u prijevodu: ''Malo selo''), a slavensko stanovništvo nazivalo ju je ''Kišfaluba / Kišvaluba'' ili ''Kišvala''. U mađarskom imenu izvorna riječ ''falu'' 'selo' dobila je predmetak ''kis-'' (čitaj: ''kiš'') 'malen' i umanjenični sufiks ''-d'', pa bi se to ime moglo prevesti kao ''Maleno selo'' ili ''Maleno seoce'', a s prvim dijelo ''baranya-'' kao ''Baranjsko maleno seoce''. Nakon preimenovanja, ime ''Baranyakisfalud'' zadržano je u mađarskom jeziku, a oblik ''Kišfaluba'' je postao narodsko ime Branjine sve do danas, naročito među starosjedilačkim slavenskim Baranjcima iz Branjine i ostalim Baranjcima koji su s njima povezani rodbinski, poznanstvima ili prijateljstvom. Sva povijesna imena Branjine svojim značenjem ''Maleno seoce'' vjerodostojno opisuju naselje. Suvremeni naziv Branjina povezuje se s nazivom [[Branjin Vrh]] i/ili sa samim nazivom regije - [[Baranja]].<ref>Predojević, Željko. ''O toponimima južne Baranje podno sjeverne strane Banskog brda'', u ''Folia Onomastica Croatica'', 21 (2012), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, 173-194.</ref> [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Promjena imena naselja u Baranji|Aleksandar Horvat]] u svom članku (str. 240) iznosi tvrdnju da je ime Branjina izvedeno od imena [[Manastir Brana|Brana]] nekadašnjeg baranjskog pravoslavnog manastira koji se već 1093. spominje u povijesnim izvorima: "Za Kisfalud, [[Milan Đ. Ćosić|Ćosić]] je predložio naziv Branjina, koji je branjinska općina usvojila i prije službene promjene, prema starom samostanu Brana, koji se nalazio u blizini sela." === Etnik i ktetik === Stanovnici Branjine su '''Branjinci''' (jednina: Branjinac; žena: Branjinka), a pridjev, odn. [[ktetik]] je branjinski. Od povijesnog odn. narodskog imena Kišfaluba / Kišvaluba izvedeni su i etnici '''Kišfalupci''' / '''Kišvalupci''' (jednina: Kišfalubac / Kišvalubac; žena: Kišfalupka / Kišvalupka), pridjev: kišfalupski / kišvalupski). ;Napomena [[Hrvatski enciklopedijski rječnik]] (HER) i [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Hrvatski jezični portal] navode da je stanovnik Branjine ''Branjinčanin'', a stanovnica ''Branjinčanka'', dok pridjev glasi '''branjinski'''. Provjera na Googleu (X/2024) pokazuje da takvi etnici imaju knjiški karakter jer postoje samo u tim izvorima, u svim drugim izvorima koriste se oblici '''Branjinac''' i '''Branjinka''', kako se i govori u Branjini i u Baranji. === Prezime === Etnik '''Kišfalubac''' / '''Kišvalubac''' postao je i prezime. Prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Leksik prezimena|"Leksiku prezimena"]] rađenom na osnovu popisa stanovništva iz 1948. godine, u Borovu je bilo šest Kišfalubaca u jednoj porodici te 17 u Branjini u pet porodica. Prema web-stranici [https://actacroatica.com/hr/surname/Kišfalubac/ Acta croatica] koja bilježi aktuelno stanje "U Hrvatskoj danas živi svega nekoliko '''Kišfalubaca''' u samo tri domaćinstva. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 20, pa se njihov broj višestruko smanjio. Prisutni su u samo tri hrvatska naselja i to u Belom Manastiru (<5), te u Dardi (<5) i Mecama (<5) u okolici Osijeka." Po istom izvoru (vidjeti [https://actacroatica.com/hr/surname/Kišvalubac/ ovdje]) "U Hrvatskoj danas živi oko 10 '''Kišvalubaca''' u samo dva domaćinstva. Prisutni su u samo jednom hrvatskom naselju i to u Borovu u okolici Vukovara (10)." == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Pregled broja stanovnika po godinama <ref>[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela4_14.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3468.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Branjina''']</ref><ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1462|| 1425 || 1405 || 1534 || 1450 || 1509 || 1475 || 1379 || 1152 || 1011 || 1015 || 861 || 711 || 633 || 378 || 313 || 223 |} === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Branjina od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 1700 |crta1 = 250 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1462 |p2 = 1425 |p3 = 1405 |p4 = 1534 |p5 = 1450 |p6 = 1509 |p7 = 1475 |p8 = 1379 |p9 = 1152 |p10 = 1011 |p11 = 1015 |p12 = 861 |p13 = 711 |p14 = 633 |p15 = 378 |p16 = 313 |p17 = 223 |izvor = Navedeno u tekstu }} === Nacionalni sastav ([[1991]]). === {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1| 289|45.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000| 219|34.59}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]] |#C71585| 60| 9.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]] |#91A3B0| 14| 2.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E| 7| 1.10}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B| 2| 0.31}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]] |#B94E48| 1| 0.15}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni |#C154C1| 10| 1.57}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato |#A2A2D0| 31| 4.89}} |caption='''ukupno''': 633 }} === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu iz 2011. godine u Branjini je živjelo 313 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom hrvatsko (77%) te srpsko (19%) i mađarsko (3%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/branjina/ Acta Croatica: ''Toponim: Branjina''], pristupljeno: 19. X. 2022.</ref> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Branjini bila su: * Horvatić, Momić, Jambrović, Bogović, Copak, Babić, Hrešć, Banić, Bugarin, Burazer, Janičar, Martić, Novoselec, Paulić, Pilinger, Piskač, Rohtek, Azinić, Beti, Ceglec a nekad su '''najčešća prezimena''' bila: * Horvat, Copak, Bošković, Bugarin, Ceglec, Banić, Bati, Kišfalubac, Mihajlović, Mikulek, Ognjenović, Pilinger, Ubavić, Šperjak, Bajić, Bogović, Bošnjak, Burazer, Crnčec, Dukarić <ref name="Acta"/> == Historija == === Osmanski period === Prvi spomen Branjine potječe iz 1214. godine. Do osmanskog perioda, općenito za baranjski prostor, podaci su oskudni, a za osmanskog perioda (1526–1687) Branjina je bila pod upravom [[nahija|nahije]] Branjin Vrh. === Vlastelinstvo Belje === Poslije osmanskog perioda, princu [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]], koji se iskazao u borbama protiv Osmanlija na ovim prostorima, u skladu s tadašnjim običajima, godine 1697. austrijski car [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I]], a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, daruje imanje u južnoj Baranji. U sklopu imanja nalazilo se 26 sela površine oko 800&nbsp;km², među njima i Branjina. Za sjedište imanja vlasnik je izabrao selo [[Bilje]], gdje je između 1707. i 1712. sagradio dvorac. Cijelo imanje dobilo je ime Belje po mađarskom izgovoru imena tog sela (''Bellye''). Nakon smrti Eugena Savojskog, posjed se vratio carskoj kući jer on nije imao nasljednika. Habsburgovci su izmjenjivali svoje vlasništvo nad tim posjedom do posljednjega - Ferdinada Habsburškog 1918. godine. Raspadom Austro-Ugarske monarhije krajem Prvog svjetskog rata Habsburgovci su izgubili upravu nad vlastelinstvom Belje, a ono odlazi u ruke Kraljevine SHS. == Gospodarstvo == Privrednu osnovu Branjine čine [[ratarstvo]], [[vinogradarstvo]] i [[stočarstvo]] (npr. uzgoj ovaca). Vinogradi se nalaze na sjevernim obroncima Banske kose, južno od Karašice, a njive su sjeverno od Karašice. Branjina je bila ili je još uvijek sjedište nekoliko obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).<ref>[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31303-popovac/31303-branjina/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Branjina'']</ref> == Društvo i kultura == [[Datoteka:Branjina-(20241101)-OS-Popovac-Podrucna-skola-Branjina.jpg|right|thumb|200px|Područna škola u Branjini Osnovne škole Popovac]] === Škola === ;Područna škola U Branjini postoji četverogodišnja Područna škola (PŠ) za učenike od 1. do 4. razreda na adresi: 31303 Branjina, Davora Kokanovića 4b, u kojoj se nastava izvodi u dva kombinirana razredna odjela. Pripada [http://www.os-popovac.skole.hr/skola Osnovnoj školi (OŠ) Popovac]. Učenici viših razreda nastavu pohađaju u matičkoj školi u Popovcu, do koje putuju autobusom. Najbliže srednje škole nalaze se u Belom Manastiru, do kojih učenici također putuju autobusom. Opširnije o školi: [[Općina Popovac#Osnovna škola Popovac]]. ;Prva školska zgrada u Branjini Prema podacima Željka Predojevića<ref>[[:hr:Branjina#Obrazovanje|Branjina na hr-Wiki]]</ref>, prva branjinska školska zgrada izgrađena je 1797. godine, a služila je i kao učiteljev stan. Bila je dugačka "6 hvati i 2 stope, a široka 2 hvata i 5 stopa". Prvi branjinski učitelj bio je '''Franjo Sterl''', ujedno i kantor, rođen 1795. godine u selu [[:hr:Nová Baňa|Újbánya]]. Prije Branjine radio je u Popovcu do 1813. godine, kad prelazi u Podravlje, a 1821. postavljen je za branjinskog učitelja. Godine 1829. prva želja lokalnog župnika bila je "da roditelji marljivo šalju svoju djecu u školu, ne samo za zimskog vremena, već i u ljeto". === Crkva === [[Datoteka:Branjina-(20241101)-Zupna-crkva-Pohodjenja Blazene-Djevice-Marije.jpg|left|thumb|200px|Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije (2024)]] [[Datoteka:Branjina-(20200107)-Crkva Svetog Nikole.jpg|right|thumb|200px|Pravoslavna crkva Svetog Nikole (2022)]] Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije (Pohođenja BDM; slika lijevo) izgrađena je 1858. godine u istoimenoj župi koja je osnovana 1874. (od 1843. bila je kapelanija). Župa pripada [[Baranjski dekanat|Baranjskom dekanatu]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]].<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Baranjska građa#Feldbauer: ''Branjina'']]</ref> Župom upravlja župni upravitelj iz [[Branjin Vrh|Branjinog Vrha]]. U Branjini postoji i pravoslavna crkva Svetog Nikole (slika desno), a pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji popovačkoj. Hramovna slava branjinske crkve je 19. decembar (19. XII) - Sveti Nikola (Nikoljdan), tj. Sveti Nikolaj, Arhiepiskop mirlikijski čudotvorac. U blizini Branjine postoji i kapelica na Studencu, kod koje se održava veliko večernje uoči 28. avgusta (28. VIII), tj. uoči Velike Gospojine. === Pošta === U Branjini nema poštanskog ureda, a nije ga bilo ni u posljednjoj trećini 20. stoljeća. U [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|"Imeniku mesta u Jugoslaviji"]] iz 1973. godine piše da Branjina pripada Općini Beli Manastir s poštom 54303 Popovac. Danas Branjina pripada Općini Popovac, pošta je i dalje u Popovcu, samo je promijenjen poštanski broj Popovca: 31303. === Udruge === U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 6 udruga sa sjedištem u Branjini (stanje: X/2022): # Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Branjina, osnovano 28. V. 2008. (Davora Kokanovića 2) # Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Bijeli ljiljani" Branjina, osn. 11. X. 2011. (Davora Kokanovića 12a) <ref>U izvoru: ''Kulturno umjetničko društvo...''</ref> # Lovačko društvo (L.D.) "Lovac" Branjina, osnovano 31. X. 2015. (Studenac 16) # Lovačko društvo (LD) "Zec" Branjina, osnovano 4. I. 1998. (Studenac 16) # Nogometni klub (NK) "Davor" Branjina, osnovan 8. II. 1998. (Antuna i Marije Milak 13) # Udruga žena "Orhideja" Branjina, osnovana 2. III. 2003. (Davora Kokanovića 16) === Manifestacije === === Sport === * [[NK Davor Branjina]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], Baranjska liga, 2008./09.) == Istaknute osobe (hronološki) == [[Datoteka:Branjina-(20220612)-Promocija knjige Selo Branjina od postanka do danas.jpg|right|thumb|200px|Mladen Horvat (sjedi u sredini), promocija knjige "Selo Branjina od postanka do danas" (12. VI. 2022)]] * [[Nikanor (Popović)]], svjetovno ime Svetozar (Kišfaluba /Branjina/, [[1831]]. - [[Temišvar]], [[1901]]), episkop temišvarski (1891-1901) * [[Stevan Mihaldžić]] ([[:sr:Чип (Мађарска)|Čip]] kod Budimpešte, [[1861]]. - Branjina, [[1942]]), pravoslavni sveštenik - [[protojerej]], historičar, političar i geograf, dugogodišnji [[paroh]] u Branjini, autor knjige ''"[[Baranja od najstarijih vremena do danas]]"'' * [[Mihajlo Dejanović]] ([[Silaš]], [[1931]]. - [[Klisa]], [[2016]]), učitelj likovne kulture i pisac, kao učitelj radio tri godine u Branjini, autor romana ''"Zvona nad Branjinom"'' (2014) * [[Mladen Horvat]] - Mlađo (Branjina, [[1940]]. - [[Beli Manastir]], [[2024]]), viši mašinski tehničar, autor knjige ''"Selo Branjina od postanka do danas"'' * [[Kata Mijatović]] (Branjina, [[1956]]), hrvatska akademska slikarica, slobodna umjetnica == Ulice == [[Datoteka:Branjina-(20241102)-Ulica-vukovarska.jpg|right|thumb|200px|Tabla na derutnoj kući s imenom ulice]] : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/branjina/ > Branjina (ulice)]'' Branjina ima 6+2 ulice: * Branjina planina (južno od Karašice) * Sajmište (sjeverni rub naselja kod nogometnog igrališta) * Ulica Alojzija Stepinca (sjever-jug) '''<''' Ulica Petra Drapšina (do 1991) * Ulica Antuna i Marije Milak (sjeverno od glavne ulice) * Ulica Davora Kokanovića (glavna) '''<''' Ulica Branka Radičevića (do 1991) * Ulica Matije Gupca (sjever-jug) '''<''' nije mijenjala ime 1991. * Vukovarska ulica (južno od glavne ulice) '''<''' Ulica Sokačić (do 1991) * Zagorska ulica (sjever-jug) '''<''' Ulica Milana Horvata (do 1991) Prema podacima Mladena Horvata<ref>Horvat, Mladen: ''"Selo Branjina od postanka do danas"''. Beli Manastir, 2022, str. 30 i 32.</ref>, u Branjini su imena ulica mijenjana poslije 1944. i poslije 1991. godine. == Znamenitosti i zanimljivosti == [[Datoteka:Branjina-(20200107)-Pravoslavni krst uz crkvu Svetog Nikole.jpg|right|thumb|200px |Pravoslavni krst uz crkvu Svetog Nikole]] [[Datoteka:Branjina-(20241101)-Spomenik-iz-Domovinskog-rata.jpg|right|thumb|200px|Spomenik iz Domovinskog rata]] * Parohijska crkva Svetog Nikolaja (odn. Svetog Nikole), registrirano kulturno dobro (reg. 303) * Inventar parohijske crkve Sv. Nikolaja, registrirano kulturno dobro (reg. 28) * Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, zaštićena preventivno kao kulturno dobro (prev. zaštita 370/11/94) * Pravoslavni krst uz pravoslavnu crkvu (na slici) * Antifašistički Spomenik ''palim borcima NOR-a i žrtvi fašističkog terora'' (u parku kod pravoslavne crkve) * Spomenik "u znak zahvalnosti hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata", koji je podigla Općina Popovac 1. studenova 2010. godine (na slici) === Svetište Studenac === "U Branjinškome brdu, između današnjih naselja Branjine i Podolja na izlazu u Kaluđersku dolinu podno brda, na prostoru koje će svakoj osobi koja ondje slučajno zađe oduzeti dah svojim prekrasnim prirodnim okruženjem koje odiše blaženim mirom, smjestilo se i pravoslavno svetište Studenac posvećeno Blaženoj Djevici Mariji. Ondje postoji malena crkvica, visoka tek 2 metra, ne zna se godina njezine izgradnje, ali prema izgledu i načinu gradnje nagađa se da je ondje više stotina godina. Svetištem je postalo zbog izvora vode za koju se vjeruje da je ljekovita." <ref>[[:hr:Branjina#Svetište Studenac|Branjina na hr-Wiki]]</ref> === Fotogalerija: Kapelica na Studencu === {|class="wikitable" |- |style="background:orange;"| <Gallery> Datoteka:Branjina-Studenac-(20030827)b-Kapelica na Studencu-prednja strana.jpg |Kapelica na Studencu: prednja strana (snimak iz 2003. godine) Datoteka:Branjina-Studenac-(20041008)-Kapelica na Studencu-juzna strana.jpg |Kapelica na Studencu: južna strana (snimak iz 2004. godine) Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)a-Kapelica na Studencu-prednja strana.jpg |Kapelica na Studencu: prednja strana (snimak iz 2021. godine) Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)b-Kapelica na Studencu-juzna strana.jpg |Kapelica na Studencu: južna strana (snimak iz 2021. godine) Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)c-Kapelica na Studencu-istocna strana.jpg |Kapelica na Studencu: istočna strana (snimak iz 2021. godine) Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)d-svetiste Studenac-izvonik na otvorenom.jpg |Kapelica na Studencu: zvonik i oltar na otvorenom (snimak iz 2021. godine) Datoteka:Branjina-Studenac-(20030827)a-Svetiste Studenac-veliko vecernje uoci Velike Gospojine-Episkop Lukijan.jpg |Veliko večernje na Studencu uoči Velike Gospojine - episkop Lukijan i baranjski sveštenici </Gallery> |} [[Datoteka:Branjina-(20220612)-Knjiga Selo Branjina od postanka do danas-prednje korice.jpg|right|thumb|200px|Knjiga "Selo Branjina od postanka do danas" (prednje korice)]] [[Datoteka:Branjina-(20220612)-Knjiga Selo Branjina od postanka do danas-straznje korice.jpg|right|thumb|200px|Knjiga "Selo Branjina od postanka do danas" (stražnje korice)]] == Knjige (i ostalo) o Branjini == # '''Mihaldžić''', Stevan : ''"Pravoslavna Episkopija u Vesprimu : Manastir Srpski Kovin, Manastir Brana i njegova okolina u prošlosti, selo Branjina : istorijske rasprave : istorijska mapa desne strane Dunava"''. [Bez mesta] : Štamparija Dunavske banovine, 1935. // 54 str., [1] presavijen list s geograf. kartom ; 25&nbsp;cm // # '''Mihaldžić''', Stevan ; Pero Matić : ''"Manastir Brana i selo Branjina u prošlosti : Velika narodna skupština 1918."'' Beli Manastir : Narodni univerzitet "Vuk Karadžić" Beli Manastir, 1994. // 62 str. ; 24&nbsp;cm ; ćir. // # '''Predojević''', Željko, voditelj projekta. ''"[https://web-arhiva.skole.hr/os-popovac/upload/os-popovac/images/static3/1214/attachment/Digitalizacija_lokalne_bastine.pdf Digitalizacija lokalne baštine (Popovac - Branjina - Kneževo)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}"''. os-popovac.hr - Popovac, [bez datuma] # '''Predojević''', Željko. ''"Tko su Kišfalubci? - gonetanje kulturnog identiteta mjesta na primjeru sela Branjine u južnoj Baranji"''. Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir. - ISSN 1845-044X. - 10 (2013) ; str. 50-81 # '''Dejanović''', Mihajlo : ''"Zvona nad Branjinom : roman"''. [Klisa] : dr Radomir Dejanović ; SKD Prosvjeta, pododbori Beli Manastir i Bobota, 2014. // 255 str. ; 21&nbsp;cm ; tiraž 100 // # '''Predojević''', Željko: ''"Usmene priče Hrvata iz južne Baranje"''. Beli Manastir : Centar za kulturu Grada ; Matica hrvatska, Ogranak, 2018. // 239 str. : ilustr., graf. prikazi ; 25&nbsp;cm ; tiraž 500 // # '''Horvat''', Mladen, strojarski tehničar : ''"Selo Branjina od postanka do danas"''. Beli Manastir : Vijeće srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru, 2022. // 210 str. : ilustr. u bojama ; 24&nbsp;cm ; tiraž 200 // {{Commonscat|Branjina}} == Izvori i vanjske veze == {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Branjina Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Branjinu''] == Šabloni == {{Popovac}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Popovac]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] fva9yyxybbtbzcehxxf1xzvzjve2eii Bitka za Moskvu 0 211538 42600314 42478000 2026-05-19T01:55:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600314 wikitext text/x-wiki {{Infokutija oružani sukob |sukob=Bitka za Moskvu |dio=[[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočni front]] |slika=Bundesarchiv Bild 183-B17220, Sowjetunion, Panzerangriff bei Istra.jpg |opis_slike=Tenkovi [[Sile Osovine|sila Osovine]] napadaju jedno selo na putu prema Moskvi |datum=[[2. 10.]] 1941. - [[7. 1.]] 1942. |mjesto=[[Moskva]], [[Moskovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] |povod= |teritorij= |rezultat=sovjetska pobjeda |strana1={{flagicon|NJE|Nazi}} [[Treći rajh|Treći Reich]] |strana2={{flagicon|SSSR}} [[Sovjetski Savez]] |sukobljeni3= |komandant1={{flagicon|NJE|Nazi}} [[Adolf Hitler]]<br /> {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Fedor von Bock]]<br /> {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Heinz Guderian]]<br /> {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Albert Kesselring]] |komandant2={{flagicon|SSSR}} [[Josif Staljin]] <br /> {{flagicon|SSSR}} [[Georgij Žukov]] <br /> {{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Aleksandar Vasilijevski]] }} |zapovjednik3= |snaga1=1,929.406 vojnika,<br />1.700 tenkova,<ref>Glantz (1995), str. 78</ref><br />549 borbenih zrakoplova na početku,<ref name="Bergström">Bergström (2007), str. 90</ref><ref>Williamson (1983), str. 132.</ref><br />599 na kraju ofenzive<ref name="Bergström_2">Bergström (2007), str. 111</ref> |snaga2=1,250.000 vojnika,<br />3.232 tenka,<br />936 borbenih zrakoplova |jačina3= |gubici1=280.000-750.000 ubijenih, ranjenih ili nestalih |gubici2=500.000-1.280.000 ubijenih, ranjenih ili nestalih |posljedice3= |bilješke= }} '''Bitka za Moskvu''' ({{lang-ru|битва за Москву}}, ''bitva za Moskvu'', {{lang-de|Schlacht um Moskau}}) je opće prihvaćeni naziv za dva razdoblja strateški važnih borbi na 600&nbsp;km dugom [[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočnom frontu]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bitka se odigrala između listopada 1941. i siječnja 1942. Sovjetski obrambeni napori su poremetili [[Adolf Hitler|Hitlerove]] planove o napadu na [[Moskva|Moskvu]], glavni i najveći grad [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Moskva je bila jedna od glavnih strateških i političkih ciljeva [[Sile Osovine|sila Osovine]] tijekom njihove [[operacija Barbarossa|invazije Sovjetskog Saveza]]. Strateška ofenziva [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], nazvana '''Operacija Tajfun''', je planirala uklještenje Moskve sa sjevernog [[Kalinjin]]skog fronta, istodobnim presijecanjem željezničke veze između Moskve i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]], te sa juga [[Moskovska oblast|Moskovske oblasti]], južno od [[Tula|Tule]], dok je jedna IV. armija jurila ravno prema gradu sa zapada. Odvojeni plan, ''[[Operacija Wotan]]'', je uključen u zadnjoj fazi ofenzive. Isprva, sovjetske snage su pokrenule stratešku obranu Moskovske oblasti stvaranjem tri obrambena pojasa, slanjem novih vojnih rezervi te mobiliziranjem trupa iz [[Sibir]]a i Dalekog istoka. Naknadno, ofenziva sila Osovina je zaustavljena dok su sovjetske snage započele stratešku protuofenzivu te manje ofenzivne operacije kako bi ih prisilili da se udalje do gradova [[Orel]], [[Vjazma]] i [[Vitebsk]], čime su gotovo sile Osovine postale opkoljene. Procjenjuje se da je u bitci poginulo najmanje 700.000 ljudi. == Uvod == {{glavni|Operacija Barbarossa}} [[File:Eastern Front 1941-06 to 1941-12.png|thumb|upright=1.35|Istočni front tijekom bitke za Moskvu: {{legend|#fff8d5|Početno napredovanje Wehrmachta — do 9. srpnja 1941.}} {{legend|#ffd2b9|Kasnija osvajanja — do 1. rujna 1941.}} {{legend|#ebd7ff|Okruženje i bitka za Kijev do 9. rujna 1941.}} {{legend|#ccffcd|Posljednji juriš Wehrmachta — do 5. prosinca 1941}}]] Prvotni plan Trećeg Reicha bio je osvajanje Moskve četiri mjeseca nakon početka invazije. 22. 6. 1941., vojne snage Trećeg Reicha, Rumunjske i Slovačke su napale SSSR, a kasnije im se pridružila i Mađarska čime je započela operacija ''Barbarossa''. Uništenjem većine sovjetskih [[borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] na tlu, sile Osovine su brzo prodirale u sovjetski teritorij uz pomoć ''[[blitzkrieg]]'' taktika. Oklopne jedinice su stvarale uklještenje sovjetskim snagama. Dok je [[Grupa armija Sjever]] jurila prema Lenjingradu, [[Grupa armija Jug]] je trebala zauzeti [[Ukrajina|Ukrajinu]], a [[Grupa armija Centar]] je išla prema Moskvi. Sovjetske obrambene snage su bile preplavljene a žrtve [[Crvena armija|Crvene armije]] su bile ogromne. Zbog toga što Sovjeti nisu mogli odmah popuniti svoje vojne snage jer nisu imali rezerve a organizirani otpor na zapadu je slomljen, ''[[Wehrmacht]]'' je prešla rijeku [[Dnjepar]] čime je otvoren put za Moskvu.<ref>Heinz Guderian, ''Erinnerungen eines Soldaten (Memoirs of a soldier)'', Smolensk, Rusich, (1999), str. 229</ref> U kolovozu 1941., sile Osovina su zauzele [[Smolensk]], važnu lokaciju za put prema Moskvi. Smolensk je udaljen 369&nbsp;km od Moskve. Sovjetska obrana u Smolensku je trajala dva mjeseca, od srpnja do rujna 1941.<ref name="GSOSmolensk">Great Soviet Encyclopedia, Moscow, 1973–1978, entry "Battle of Smolensk"</ref> Time je napredak sila Osovina privremeno usporen do sredine rujna.<ref name="GSOSmolensk"/> U ovoj fazi, Moskva je bila ranjiva, ali Hitler je naredio da se napad zaokrene prema sjeveru i jugu, kako bi se eliminirale sovjetske snage u Lenjingradu i Kijevu.<ref name="Wilt">Alan F. Wilt. Hitler's Late Summer Pause in 1941. ''Military Affairs'', Vol. 45, No. 4 (1981), str. 187-191</ref> Skretanje čak tri od četiri oklopnih armija, zajedno sa 2., 4. i 9. pješačkom armijom, značajno je odgodila napad na Moskvu i uzrokovala pomutnju i krizu u njemačkom vojnom vodstvu.<ref name="Wilt"/> Do vremena kad je napad sila Osovina nastavio prema Moskvi 2. listopada, trupe su bile znatno oslabljene što je utjecalo na ishod operacije ''Tajfun''.<ref name="Wilt"/> ''Wehrmacht'' se suočio sa dilemom; Grupa armija Centar je još uvijek bila dovoljno jaka za dolazak do Moskve, ali bi ofenziva rastegnula njihove borbene jedinice, koje bi bile ranjive za napade Crvene armije s boka. Također, prema Hitleru, Treći Reich je trebao hranu i mineralne resurse iz Ukrajine.<ref name="Guderian272">Guderian (1951), str. 272.</ref> Stoga, ''Wehrmacht'' je isprva dobio zapovijed osigurati regiju [[Donbas]] te tek nakon toga napasti Moskvu.<ref>Guderian (1951), str. 267–9.</ref> Oklopne jedinice kojima je zapovijedao [[Heinz Guderian]], su krenule prema jugu kako bi dale potporu [[Gerd von Rundstedt|Gerdu von Rundstedtu]] koji je napadao Kijev,<ref name="Guderian272"/> čime je dan težak udarac Crvenoj armiji. 19. rujna, sovjetske snage su morale napustiti Kijev nakon što je Staljin stalno odbijao povući snage iz vakuuma oko Kijeva, što su zabilježili Vasiljevski i [[Georgij Žukov]] u svojim memoarima.<ref>A.M. Vasilevsky, ''The matter of my whole life'', Moscow, Poitizdat, (1978), str. 134.</ref><ref>Žukov, ''Memoirs'', Moscow, Olma-Press, (2002), str. 352.</ref> To odbijanje je Žukova koštalo poziciju načelnika generalštaba,<ref>Žukov (1971), str. 353.</ref> ali njegovo predviđanje opkoljenja od sila Osovina je bilo točno. Nekoliko sovjetskih armija je opkoljeno i uništeno od ''Wehrmachta'' u dvostrukom uklještenju, čime je otvoren put prema jugu.<ref>Vasiljevski (1981), str. 135.</ref> Iako je [[Bitka za Kijev (1941)|bitka za Kijev]] bila pobjeda sila Osovine, samo je još više odgodila početak napada na Moskvu. Guderian je zapisao: "Kijev je sigurno bila briljantna taktička pobjeda, ali je i dalje otvoreno pitanje da li je imala značajnu stratešku vrijednost. Svatko je sada ovisio o sposobnosti [sila Osovine] da osigura očekivane rezultate prije zime i čak prije prvih jesenjih kiša. "<ref>Guderian (1951), str. 305.</ref> Hitler je i dalje vjerovao da ''Wehrmacht'' ima priliku završiti rat prije zime zauzimanjem Moskve. 2. listopada, Grupa armija Centar, koju je vodio [[Fedor von Bock]], pokrenula je konačnu ofenzivu prema Moskvi, pod nazivom operacija ''Tajfun''.<ref>Hitler u ''"Völkischer Beobachter"'', 10. listopada 1941.</ref> == Prvi prodori sila Osovine (30. rujna – 10. listopada) == === Planovi === Za Hitlera, Moskva je bila najvažnija vojna i politička meta, jer je očekivao da će predaja grada dovesti do kolapsa Sovjetskog Saveza. General [[Franz Halder]] je 1940. zapisao: "Najbolje rješenje bi bila direktna ofenziva na Moskvu."<ref name="MosEnc">''Moscow Encyclopedia'', ed. Great Russian Encyclopedia, Moscow, 1997, entry "Battle of Moscow"</ref> U napadu je sudjelovalo pješaštvo, oklopne divizije i [[Luftwaffe]]. Sveukupno, preko milijun vojnika je poslano sa zapada prema Moskvi, sa 1.700 tenkova. Ipak, od 22. lipnja, ''Luftwaffe'' je izgubio 1.603 borbena zrakoplova, a 1.028 je oštećeno. ''Luftflotte'' je stoga imao samo 549 spremnih zrakoplova.<ref>Bergstöm (2007), str. 90.</ref> Napad se oslanjao na standardne ''[[blitzkrieg]]'' taktike, u kojima su ''Panzer'' postrojbe jurile duboko u sovjetske formacije i izvele dvostruko uklještenje, stavile Crvenu armiju u džep te ih uništile.<ref>Guderian (1951), str. 307–9.</ref> ''Wehrmacht'' je planirao napasti Moskvu sa sjevera i juga, ali je već tada osjećao logističke poteškoće. Guderian je primjerice zapisao kako neki njegovi uništeni tenkovi nisu bili zamijenjeni, te da njegove postrojbe nisu imale dovoljno goriva za početak operacije.<ref>Guderian (1951), str. 307</ref> Sovjetske snage su imale oko 1.250.000 vojnika, 1.000 tenkova, 7.600 topova. Sovjetske zračne snage su u ratu već tada izgubile između 7.500<ref name=Hardesty61>Hardesty (1991), str. 61.</ref> ili 21.200<ref>Bergström (2007), str. 118.</ref> borbenih zrakoplova. Industrija je stoga prenamijenjena u ratne svrhe kako bi se nadoknadili gubici, te su sovjetske zračne snage na početku bitke imale 936 borbenih zrakoplova, od kojih su 578 trebali osigurati obranu grada.<ref>Bergström (2007), str. 90-91.</ref> Čak i uz pojačanje, zračne snage su imale tek ¼ svojih predratnih kapaciteta.<ref name=Hardesty61/> Trupe i oružje, usprkos velikim brojevima, su bili slabo raspoređeni, a većina postrojbi je smješteno u samo jednu liniju, te nisu imali rezervi iza sebe.<ref name="MosEnc"/> U svojim memoarima, Vasiljevski piše da, usprkos tome što je Crvena armija bila jako dobro opremljena, greške u raspoređivanju postrojbi su dovele do prvotnih uspjeha ''Wehrmachta''.<ref name="Vasilevsky139"/> Također, razni sovjetski branitelji nisu imali vojnog iskustva niti dovoljno opreme (kao što je oružje protiv tenkova), dok su njihovi tenkovi bili zastarjeli.<ref name="GlantzVAB">Glantz (1995), chapter 6, sub-ch. "Viaz'ma and Briansk", str. 74 ff.</ref> [[Datoteka:Battle of Moscow.jpg|right|thumb|225px|Pošto su svi muškarci išli na front, žene u Moskvi su same morale kopati rovove koji bi zaustavili tenkove.]] Sovjetski zapovjednici su naredili postavljanje opsežnih linija obrane oko Moskve. Prva linija obrane je išla trasom [[Ržev]]–[[Vjazma]]–[[Brjansk]]. Druga, Možajska linija, je bila dvostruka obrana koja je išla između [[Tver]]s i [[Kaluga|Kaluge]]. Trostruki prsten obrane je išao oko samog grada, tvoreći obrambenu zonu Moskve.<ref name="MosEnc"/> Plana napada sila Osovine je otkriven vrlo kasno, pa su sovjetske trupe dobile naredbu zauzeti potpuni obrambeni položaj tek 27. rujna 1941.<ref name="MosEnc"/> Ipak, nove sovjetske divizije su se stvarale na Volgi, u Aziji i na [[Ural]]u, iako bi trebalo par mjeseci dok bi se te trupe mogle iskoristiti na bojištu,<ref>Vasiljevski (1981), str. 138.</ref> zbog čega je bitka bila utrka sa vremenom. === Džepovi Vjazma i Brjansk === Kraj Vjazma, sovjetske snage su brzo poražene od vrlo mobilnih snaga 3. i 4. oklopne armije koje su iskoristile slaba područja u obrani te bi potom brzo otišle iza linija Crvene armije. Defenzivna skupina, koja je još bila u izgradnji, je brzo pregažena kada su se njemačke oklopne jedinice sastale u Vjazmi 10. listopada.<ref name="GlantzVAB" /> Četiri sovjetske armije (19., 20., 24. i 32.) su ostale zarobljene u velikom džepu zapadno od grada.<ref name="Vasilevsky139">Vasiljevski (1981), str. 139.</ref> Suprotno od njemačkih očekivanja, okružene sovjetske snage se nisu tako lako predale. Umjesto toga, borbe su bile mukotrpne i očajne, te je ''Wehrmacht'' morao uključiti 28 divizija kako bi eliminirale opkoljene sovjetske vojske, čime su trošile kapacitete kojima su htjeli napasti Moskvu. Ostaci sovjetskih snaga su se uspjeli povući i konsolidirati nove obrambene linije oko Možajska.<ref name="Vasilevsky139"/> Sovjetski otpor kraj Vjazme je također stvorio dodatnog vremena za sovjetski generalštab da opskrbi pojačanjem četiri armije koje brane predgrađe Moskve (5., 16., 43. i 49.), te da preveze dvije oklopne divizije sa Dalekog istoka.<ref name="Vasilevsky139"/> [[Datoteka:Map Operation Typhoon.jpg|300px|thumb|Wehrmachtovo napredovanje u operaciji Tajfun]] Na jugu kraj Brjanska, sovjetske snage su bile jedva donekle učinkovitije od one u Vjazmu. 2. oklopna armija je osvojila Orel 3. listopada i Brjansk 6. listopada. ''Luftflotte 2'' je izvela 984 borbenih misija i uništila 679 vozila 3. listopada. Idućeg dana, uništili su željezničke veze te usporile sovjetsko pokretanje u području Sumi-Lgov-Kursk, te odsjekla komunikaciju između Brjanska i jugo-zapadnih fronti.<ref name="Bergström_3">Bergström (2007), str. 91.</ref> Sovjetske 3. i 13. armije su okružene, ali se također nisu predale dok su male skupine uspjele pobjeći do drugih obližnjih obrambenih položaja.<ref name="MosEnc"/> Do 7. listopada, ofenziva ''Wehrmachta'' je usporena. Pao je prvi snijeg te se brzo otopio, zbog čega se ceste bile pune blata. Teški tenkovi i borbena vozila nisu se mogli lako kontrolirati u takvim uvjetima.<ref>Guderian (1951), str. 316.</ref> 4. oklopna armija je pala u zasjedu Dmitrija Leliušenka kraj grada [[Mtsensk]]a. Novi sovjetski tenkovi su skriveni u šumama dok su njemačka oklopna vozila prošla kraj njih, te ih napala sa obje strane. Za ''Wehrmacht'', šok takvog poraza i uništenja tenkova je bio tako velik da je izdana naredba o posebnoj istrazi.<ref name="GlantzVAB"/> Guderian i njegove postrojbe su saznale da su novi sovjetski tenkovi, tipa [[T-34]], bili gotovo neprobojni za njemačke tenkovske topove. Guderian je zapisao da su "Rusi napokon naučili nekoliko stvari."<ref>Guderian (1951), str. 318.</ref><ref>Glantz (1995), str. 80, 81</ref> ''Luftflotte'' 2 je izveo 1.400 napada protiv sovjetskih pozicija kako bi podupro njemačku 4. oklopnu diviziju, čime je uništio 20 tenkova i 650 raznih borbenih vozila.<ref name="Bergström_3"/><ref>Plocher (1968), str. 231.</ref> I drugdje su masovni sovjetski protunapadi usporili ofenzivu ''Whermachta''. Na fronti kraj Brjanska, naišli su na jak sovjetski protunapad. ''Luftwaffe'' je opet izveo nekoliko misija i uništio 22 tenkova i preko 450 vozila, čime je sovjetski napad zaustavljen.<ref name="Bergström_3"/> Dimenzije sovjetskog poraza bile su velike. Prema njemačkim procjenama, 673.000 vojnika je zarobljeno od ''Wehrmachta'' u oba džepa,<ref>Jukes (2002), str. 29.</ref> iako novija istraživanja navode da je bilo ipak manje zarobljenika, oko 514.000, čime se sovjetska snaga smanjila za čak 41%.<ref>Jukes (2002), str. 31.</ref> 9. listopada, [[Otto Dietrich]] iz Ministarstva propagande, je na konferenciji za novinare najavio skoro uništenje armija koje brane Moskvu. Pošto Hitler nikada nije morao lagati o provjerljivim vojnim činjenicama, Dietrich je uvjerio strane dopisnike da je raspad sovjetskog otpora postalo samo pitanje vremena. Njemački moral - nizak od početka Barbarosse — se značajno poboljšao, sa glasinama o povratku vojnika na Božić i velikom bogatstvu navodnog budućeg [[Lebensraum]]a na istoku.<ref name="smith1942">Smith (1942), str. 83-91</ref> Ipak, otpor Crvene armije je uveliko usporio ''Wehrmacht''. Kada su 10. listopada snage sila Osovine stigle do linije Možajska, pronašli su dobro pripremljene, svježe sovjetske snage. Istog dana, Žukov je pozvan iz Lenjingrada kako bi rukovodio obranom Moskve.<ref name="MosEnc"/> Odmah je naredio koncentraciju svih raspoloživih obrana na jačanje Možajska, što je podupro i Vasiljevski.<ref>Žukov (1971), tome 2, p. 10.</ref> Ipak, ''Luftwaffe'' je i dalje dominirao nebom te je u novom napadu uništio 440 vozila te 150 topova.<ref>Plocher (1968), str. 231</ref><ref>Bergström (2007), str. 93</ref> 15. listopada, Staljin je naredio evakuaciju [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]], generalštaba te raznih civilnih ureda iz Moskve u [[Samara|Samaru]], kraj kazahstanske granice, te je ostavio samo ograničen broj službenika. Evakuacija je izazvala paniku među Moskovljanima. Idućih dana, dobar dio civilne populacije je pokušao pobjeći, masovno se ukrcavajući u vlakove te blokirajući ceste koje vode iz grada. Usprkos tome, Staljin je ostao u Moskvi kako bi umanjio strah.<ref name="GlantzVAB"/> == Linija obrane kraj Možajska (13. – 30. listopada) == Usprkos svježim pojačanjima, linija obrane kraj Možajska sastavljena od 5., 16., 43. i 49. sovjetske armije imala je sveukupno jedva 90.000 vojnika.<ref>Žukov (1981), str. 17.</ref> Zbog toga, Žukov je odlučio koncentrirati svoje snage na četiri kritične točke: [[Volokolamsk]], [[Možajsk]], [[Malojaroslavets]] i [[Kaluga]]. Cijeli sovjetski zapadni front, gotovo potpuno uništen u Vjazmi, je morao biti sastavljen ispočetka.<ref>Žukov (1981), str. 18.</ref> Moskva je pretvorena u utvrdu. Prema Žukovu, 250.000 žena i tinejdžera je pravilo protutenkovske rovove oko grada te pomaklo skoro tri milijuna kubičnih metara zemlje bez mehaničke pomoći. Moskovske tvornice su transformirane u vojne komplekse: tvornica automobila je pretvorena tvornicu pušaka, tvornica satova u tvornicu pješačkih mina a tvornica čokolade je stvarala hranu za bojišnicu, dok su automehaničari popravljali oštećene tenkove i vozila.<ref>Žukov (1981), str. 22.</ref> Ipak, situacija je bila opasna jer je sovjetski glavni grad bio na dometu njemačkih tenkova. Moskva je postala i meta masivnih zračnih napada, iako su iste imale ograničen učinak zbog dobro postavljene protuzračne obrane i vatrogasnih službi.<ref>Braithwaite (2006), str. 184–210.</ref> Između 13. i 15. listopada, ''Wehrmacht'' je nastavio sa ofenzivom. Isprva je bio nevoljan izravno napasti sovjetske obrambene linije te ih pokušao izbjeći nastavljanjem puta prema sjeveru prema slabo zaštićenom gradu Kaljininu, te na jugu prema Kaluzi i Tuli, osvojivši sve izuzev Tule. Ohrabren prvotnim uspjehom, ''Wehrmacht'' je pokrenuo izravan napad protiv ukopanih linija obrane, čime su počeli padati razni ruski gradovi: prvi je pao Možajsk, pa zatim Malojaroslavec 18. listopada, Naro-Fominsk 21. listopada, i Volokolamsk 27. listopada, nakon žestokih bitaka.<ref name="MosEnc"/> Žukov je bio prisiljen povući vojsku preko [[rijeka Nara|rijeke Nare]].<ref>Žukov (1981), str. 24.</ref> Na jugu, 2. oklopna armija je išla prema Tuli relativno lagano, zbog toga jer nije bilo većih koncentracija sovjetskih trupa. Ipak, loše vrijeme, problemi sa gorivom i oštećene ceste su uveliko usporili ofenzivu; Guderian je stigao do predgrađa Tule tek 26. listopada.<ref>Guderian (1951), str. 329–30.</ref> Zbog velikog otpora u Tuli, Guderianova vojska je morala stati nadomak grada tri dana kasnije.<ref>Žukov (1981), str. 23–5.</ref> Par dana kasnije, naređen je prekid ofenzive do rješavanja logističkih poteškoća i blata na cestama. == ''Wehrmacht'' pred vratima (1. studenog – 5. prosinca) == === Prestanak prodiranja === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-B15500, Russland, Dorf vor Moskau.jpg|right|thumb|225px|Blato kraj Moskve, jesen 1941.]] [[David Glantz]] je u svojoj knjizi ''When Titans Clashed [Kada su se sukobili titani]'' zapisao da bi se do jeseni 1941. ''Wehrmacht'' i Crvena armija mogli usporediti sa "ošamućenim boksačima, koji ostaju oprezno na nogama ali velikom brzinom gube moć da naude jedno drugome." ''Wehrmachtove'' jedinice su postajale izmorene, a samo ⅓ njihovih motornih vozila je funkcioniralo, pješaštvo je bilo na ⅓ do ½ prijašnjih kapaciteta, a ozbiljni logistički problemi su sprječavali dobavljanje zimske obuće na bojištu. Čak je i Hitler počeo odbacivati ideju o dugoj borbi, jer je ideja o slanju tenkova u tako velik grad bez pješaštva bio odveć riskantan potez nakon problematičnog [[opsada Varšave (1939)|osvajanje Varšave]] 1939.<ref name="GlantzTTG">Glantz (1995), str. 80ff.</ref> [[Adam Tooze]] analizira kako je sam opstanak Crvene armije bio znak da je ''Wehrmacht'' počeo gubiti u Rusiji, te stoga i rat, jer bi odlazak istočnije od Smolenska značilo rastegnuti linije opskrbe preko njihove učinkovite granice. Primjećuje kako je ogroman gubitak resursa – bez dobivanja odlučujuće pobjede – polako iscrpljivao ekonomiju Trećeg reicha do smrti.<ref name="Tooze">Tooze (2006), poglavlje 15, str. 486ff.</ref> [[Datoteka:RIAN archive 283 Military exercises in Moscow.jpg|right|thumb|225px|Vojne vježbe u Moskvi.]] Kako bi ožilavio i motivirao Crvenu armiju te pojačao moral civila, Staljin je naredio da se 7. studenog na [[Crveni trg|Crvenom trgu]] održi tradicionalna vojna parada povodom obljetnice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Sovjetske snage su prošle kraj [[Moskovski Kremlj|Kremlja]] i onda otišle izravno na bojište. Parada je imala veliku simboličnu vrijednost za puk. Ipak, Crvena armija je bila u vrlo krhkom stanju. Iako je ojačana sa dodatnih 100.000 vojnika kod Klina i Tule, sovjetske obrane su bile tanke. Ipak, Staljin je htio pokrenuti nekoliko protuofenziva protiv njemačkih snaga, usprkos protivljenu Žukova zbog potpunog nedostatka rezervi.<ref>Žukov (1981), str. 27.</ref> ''Wehrmacht'' je bio u stanju odbiti većinu tih protuofenziva, iscrpljujući time Crvenu armiju od vozila i ljudi koji bi se mogli iskoristiti za obranu Moskve. Ofenziva je bila uspješna jedino kraj Aleksina, gdje su sovjetski tenkovi nanijeli teške gubitke 4. armiji.<ref name="GlantzTTG"/> Od 31. listopada do 15. studenog, zapovjednici ''Wehrmachta'' su pripremili drugu ofenzivu prema Moskvi, usprkos manjku vojnika i opreme. Usprkos sovjetskim pojačanjima sa istoka, ''Wehrmacht'' nije očekivao da će Sovjeti ostvariti učinkovitu obranu zbog velikih gubitaka.<ref>Klink, str. 574; 590–592</ref> Sovjetske snage su smanjene na oko 500.000 vojnika i 890 tenkova kraj Moskve.<ref name="MosEnc"/> Ipak, divizije su zauzele bolje položaje, trostruki obrambeni prsten oko grada te neke ostatke sa linije obrane u Možajsku. Većina sovjetskih armija sada je imala višeslojnu obranu sa barem dvije divizije sa puškama. Također, zbog iskustva su postali spremniji na bitku.<ref name="GlantzTTG"/> Do 15. studenog, tlo se napokon smrzlo čime se riješio problem blata. Oklopna vozila ''Wehrmachta'' su poslana u boj, sa ciljem okruživanja Moskve i spajanjem sa [[Noginsk]]om, istočno od grada. Kako bi to ostvarili, odlučili su krenuti u okruženje sa sjevera i juga.<ref name="MosEnc"/> === Završni okršaj === 15. studenog, ''Wehrmachtove'' tenkovske armije su počele ofenzivu prema Klinu, gdje nije bilo raspoloživih sovjetskih rezervi zbog Staljinove želje da se pokuša protuofenziva kod [[Volokolamsk]]a, koja je prisilila prerazmještanje svih raspoloživih rezervnih snaga prema jugu. Prvotni njemački napadi su razdvojili frontu na dva dijela, te razdvojili 16. i 30. armiju.<ref name="GlantzTTG"/> Žukov je zapisao u memoarima: "Neprijatelj, ignorirajući žrtve, je vršio frontalne napade, kako bi stigao do Moskve pod bilo koju cijenu."<ref name="Zhukov28">Žukov (1981), str. 28.</ref> Ipak, višeslojne obrane su smanjile sovjetske žrtve dok se 16. armija polako povlačila i stalno napadala njemačke divizije koje pokušavaju proboj kroz utvrde. Klin je najzad pao nakon teške borbe 24. studenog, a idući dan i Solnečnogorsk. Sovjetski otpor je i dalje bio jak, te je ishod bitke bio nepredvidiv. Staljin je pitao Žukova da li se Moskva može uspješno obraniti te mu naredio da "govori iskreno, kao komunist". Žukov je odgovorio da je to moguće, ali da hitno treba novo pojačanje.<ref name="Zhukov28"/> Do 28. studenog, ''Wehrmacht'' je osvojio most kraj kanala Moskva-Volga, zadnju veliku prepreku prije Moskve, te je time bio manje od 35&nbsp;km udaljen od Kremlja;<ref name="GlantzTTG"/> ipak, snažan protunapad Crvene armije uspio ih je odgurnuti iza kanala.<ref name="Zhukov30">Žukov (1981), str. 30.</ref> Sjeverozapadno, ''Wehrmacht'' je stigao do mjesta [[Krasnaja Poljana]], jedva nešto više od 20&nbsp;km od Moskve;<ref>Guderian (1951), str. 345.</ref> Njemački časnici su mogli uočiti neke velike građevine tog glavnog grada uz pomoć dalekozora. Ipak, u to vrijeme i njemačke i sovjetske jedinice su već bila na izmaku snaga.<ref name="GlantzTTG"/> Na jugu, nastavljena je bitka kraj Tule.<ref name="GlantzTTG"/> Guderian je zauzeo Staljinogorsk 22. studenog, te opkolio sovjetsku diviziju tamo. 26. studenog, njemački tenkovi su se približili Kaširi, gradu koji kontrolira veliku autocestu prema Moskvi. Kao odgovor, pokrenut je žestok sovjetski protunapad idućeg dana koji je vodio general Belov,<ref>Erickson (1994), 'The Road to Stalingrad,' str. 260</ref> te zaustavio daljnji prodor prema Kaširi.<ref>Belov (1963), str. 97.</ref> ''Wehrmacht'' je odbačen u prosincu, čime je osiguran južni prilaz gradu.<ref>Belov (1963), str. 106.</ref> Tula je izdržao napad. [[Datoteka:Soldiers on guard in December 1941 to the west of Moscow.jpg|left|thumb|225px|Vojnici ''Wehrmachta'' u snijegu, zapadno od Moskve]] Zbog žilavog otpora na sjeveru i jugu, ''Wehrmacht'' je 1. prosinca pokušao izravan napad sa zapada, ali je ofenziva imala ograničenu potporu tenkova, te su sovjetske snage uspijele u protuofenzivi odbaciti ih podalje od grada.<ref name="GlantzTTG"/> 2. prosinca, bataljun sila Osovine je stigao do grada [[Himki]] - udaljenog oko 8&nbsp;km od Moskve - što je najdalji prodor ''Wehrmachta'' do Moskve.<ref name=comm>Commager (2004), str. 144</ref> Temperature su se spuštale. 30. studenog, von Bock je javio Berlinu da je temperatura bila –45&nbsp;°C.<ref>Chew (1981), str. 34.</ref> General [[Erhard Raus]] je bilježio temperature u svojem dnevniku. Ukazuje na iznenada puno hladnije razdoblje od 4.-7. prosinca, od –36 do –38&nbsp;°C.<ref>Raus (2009), str. 89.</ref> Izvještaji o temperaturi su se razlikovali.<ref name="GlantzDecCounter">Glantz (1995), poglavlje 6, str. 86ff.</ref><ref name=Moss>Moss (2005), str. 298.</ref> Žukov navodi da je u studenom temperatura ostajala između –7 do –10&nbsp;°C<ref name=Chew33>Chew (1981), str. 33.</ref> Vojnicima sila Osovine to nije bilo bitno jer su se ionako smrzavali pošto nisu imali valjanu zimsku opremu. Zabilježeno je 130.000 slučajeva smrzavanja u ''Wehrmachtu''.<ref name="Jukes32">Jukes (2002), str. 32.</ref> Smrznuta mast se morala otkloniti od svake čahure za top<ref name="Jukes32"/> a vozila su se morala zagrijati satima prije upotrebe. I Sovjeti su bili pogođeni vremenom, ali su bili bolje opremljeni.<ref name=Moss/> Ofenziva sila Osovine je zaustavljena. [[Heinz Guderian]] je napisao u dnevniku sljedeće: "Ofenziva na Moskvu nije uspjela... Podcijenili smo neprijateljske snage, kao i njegovu veličinu i klimu. Na sreću, zaustavio sam svoju vojsku 5. prosinca, inače bi katastrofa bila neizbježna."<ref>Guderian (1951), str. 354–5.</ref> == Sovjetski protunapad == ''Wehrmacht'' je procijenio da Sovjeti više nisu imali rezervi te stoga nisu bili sposobni izvesti protunapad. To se pokazalo netočnim jer je Staljin doveo 18 divizija, 1.700 tenkova i preko 1.500 borbenih zrakoplova iz Sibira i Dalekog istoka,<ref>Goldman (2012), str. 177</ref> oslanjajući se na procjenu špijuna, [[Richard Sorge|Richarda Sorega]], da [[Japan]] neće napasti Sovjetski Savez. Crvena armija je akumulirala rezervu od 58 divizija do kraja godine,<ref name="Jukes32"/> kada je ofenziva koju su preporučili Žukov i Vasiljevski napokon odobrena od Staljina.<ref>Žukov (1981), str 37.</ref> Ipak, i sa novim pojačanjima, sovjetske snage su imale tek 1.100.000 ljudi,<ref name="GlantzDecCounter"/> tek malo više od ''Wehrmachta''. Ipak, uz pažljivo razmještanje snaga, na kritičnim točkama je dosegnut razmjer snaga dva naprema jedan.<ref name="Jukes32"/> 5. prosinca, započet je protunapad na Kaljininskom frontu. Nakon dva dana malog napretka, Sovjeti su zauzeli Krasnaja Poljana i nekoliko drugih gradova u okolici Moskve.<ref name="MosEnc"/> [[Datoteka:Souvenir sheet of Russia stamp no. 716 - 60th anniversary of the Battle of Moscow.jpg|thumb|225px|Ruska poštanska marka koja obilježava 60. obljetnicu bitke za Moskvu]] Istog dana, Hitler je potpisao direktivu br. 39, čime se izdaje naredba da ''Wehrmacht'' zauzme obrambeni stav na cijelom bojištu. Ipak, njemačke snage nisu mogle organizirati solidnu obranu te su bili prisiljeni povući se kako bi konsolidirali svoje pozicije. Guderian je zapisao da je u razgovoru sa drugim zapovjednicima spomenuto kako se trenutna fronta ne može održati.<ref>Guderian (1951), str. 353–5.</ref> 14. prosinca, [[Franz Halder]] i [[Günther von Kluge]] su napokon dali dopuštenje za povlačenje do zapada [[rijeka Oka|rijeke Oka]], bez odobrenja Hitlera.<ref>Guderian (1951), str. 354.</ref> 20. prosinca, na sastanku sa najvišim službenicima, Hitler je povukao naredbu o povlačenju i naredio vojnicima da brane svaki pedalj zemlje.<ref>Guderian (1951), str. 360–1.</ref> Guderian je prosvjedovao, primjetivši da su gubici od hladnoće zapravo veće od gubitaka na bojištu, te da dostava zimske opreme kasni iz Poljske.<ref>Guderian (1951), str. 363–4.</ref> Guderian je stoga smijenjen za Božić, zajedno sa generalima Hoepnerom i Straussom, zapovjednicima 4. i 9. oklopne armije. Fedor von Bock je također smijenjen, službeno zbog "zdravstvenih razloga."<ref name="GSEMoscow">Great Soviet Encyclopedia, Moscow, (1973–78), poglavlje "Bitka za Moskvu 1941–42"</ref> [[Walther von Brauchitsch]], načelnik generalštaba, je smijenjen 19. prosinca.<ref name="Guderian 359">Guderian (1951), str. 359.</ref> U međuvremenu, sovjetske snage su nastavile djelovanje na sjeveru. Oslobodili su Kalinjin, Klin te zauzeli stožer njemačkog 46. oklopnog korpusa izvan grada. Time je nastala izbočina oko Klina. Sovjetski zapovjednik, general [[Konjev]], pokušao je okružiti preostale njemačke postrojbe. Žukov je usmjerio snage na jugu izbočine, kako bi pomogao Konjevu. Okruženje nije uspjelo, ali su se snage sila Osovine ipak smanjile. Drugi pokušaj usmjeren je protiv 2. oklopne armije, ali su naišli na jak otpor kraj Rževa pa su morali stati. Time se stvorila izbočina koja je trajala do 1943. Na jugu, ofenziva je oslobodila grad Tulu 16. prosinca. Velik uspjeh bilo je okruženje i uništenje njemačkog XXXIX. korpusa.<ref>Glantz & House (1995), str. 88–90.</ref> ''Luftwaffe'' je bio paraliziran od sredine prosinca. Temperature su znale pasti i do −42.<ref name="Bergstrom 2003, p. 297">Bergstrom (2003), str. 297.</ref> Logističke poteškoće i val hladnoće otežali su uvjete ratovanja do siječnja 1942. U međuvremenu, ''Luftwaffe'' je skoro nestao iznad neba Moskve, dok su sovjetske zračne snage jačale.<ref name="Bergstrom 2003, p. 297"/> 4. siječnja, nebo se razvedrilo te je ''Luftwaffe'' brzo ponovno opremljen i pojačan iz vojnih baza u Trećem Reichu. Bio je to pokušaj spašavanje situacije u zadnji tren, ali je uspio. ''Luftwaffe'' je spriječio potpuni kolaps Grupe armije Centar. Između 17. i 22. prosinca, ''Luftwaffe'' je uništio 299 motoriziranih vozila i 23 tenkova oko Tule, čime je zadat udarac Crvenoj armiji koja je htjela potpuno odgurnuti ''Wehrmacht'' prema zapadu.<ref>Bergström (2007), str. 112-113.</ref><ref>Bergström (2003), str. 299.</ref> Ipak, Sovjeti su uspjeli vratiti gradove Naro-Fominsk, Kalugu i Malojaroslavec do 2. siječnja, nakon 10 dana žilave borbe.<ref name="MosEnc"/> Sovjetske rezerve su bile niske pa je protunapad zaustavljen 7. siječnja 1942., ali su ipak uspjeli odgurnuti snage sila Osovine 100&nbsp;km dalje od Moskve. Staljin je naredio daljnje napade, ali zbog iscrpljenosti Crvene armije, oni nisu uspjeli.<ref>Glantz & House (1995), str. 91–97.</ref> Ipak, Moskva je obranjena čime je moral Sovjeta značajno poboljšan, dok je ''Wehrmacht'' pretrpio prvi poraz. Iduće godine, borbe na istočnom frontu će se nastaviti te će dovesti do neminovnog "rata iscrpljivanja". Naknadno, Moskva će, kao i [[Volgograd|Staljingrad]], postati simbol otpora protiv snaga sila Osovine, početna strateška pobjeda te 1965. postati jedan od "gradova junaka". == Odjek == Wehrmacht se morao povući prema zapadu, ali je Moskva ipak ostala ranjiva sve do listopada 1943., kada je Crvena armija odlučnim jurišem prešla most na [[Smolensk]]u i rijeku [[Dnjepar]] na kraju [[Bitka za Smolensk (1943)|druge bitke za Smolensk]]. Ljutit što njegova vojska nije osvojila Moskvu, Hitler je otpustio načelnika generalštaba, [[Walther von Brauchitsch|Walthera von Brauchitscha]], 19. prosinca 1941., te osobno preuzeo komandu nad ''Wehrmachtom'',<ref name="Guderian 359"/> preuzimajući ju od iskusnih i stručnih njemačkih vojnih službenika. Hitler se time okružio činovnicima koji su mu bili poslušni i vjerni, ali imali malo ratnog iskustva. Guderian je kasnije zapisao u memoarima: "Ovo je stvorilo zahlađenje u našim odnosima koje nakon toga više nikad nije popravljeno."<ref>Guderian (1951), str. 365.</ref> To je pak povećalo nepovjerenje Hitlera prema zapovjednicima te smanjilo vještinu njemačke vojske. Neminovno, time je izbio [[rat iscrpljivanja]]. Pobjeda je pak dovelo do povećanja Staljinova samopouzdanja koji je smatrao da ''Wehrmacht'' ima najviše vojnika oko Moskve, te je stoga naredio napad na jug gdje je smatrao da će biti manji otpor, usprkos protivljenju Žukova, što će dovesti do neuspjeha prilikom [[Druga bitka za Harkov|druge bitke za Harkov]] i okruženja [[Andrej Vlasov|Vlasovoe]] vojske oko [[Lenjingrad]]a u neuspjelom pokušaju zaustavljanja [[opsada Lenjingrada|opsade grada]]. 1.028.600 osoba je dodijeljena posebna medalja zbog zasluga obrane Moskve od 1944. Pedeset godina kasnije, 1995., otvoren je Muzej obrane Moskve u kojem su izloženi predmeti, fotografije i zapisi bitke.<ref>Rodric Braithwaite, "Moscow 1941: A City and Its People at War", str. 345.</ref> == Žrtve == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2008-0317, Russland, Bergung eines Verwundeten.jpg|right|thumb|225px|Spašavanje ranjenika na ratnom frontu]] Procjenjuje se da je najmanje 700.000 ljudi umrlo na obje strane u bitci.<ref>{{cite web| url=http://necrometrics.com/battles.htm#Mosc41| title=Moscow, World War II (Sept. 1941-Jan. 1942): 719 000| publisher=necrometrics.com| accessdate=14. ožujka 2013}}</ref> John Erickson navodi brojku od 653.924 žrtava na sovjetskoj strani od listopada 1941. do siječnja 1942.<ref name="Erickson">Erickson (1994), tablica 12.4</ref> Glantz navodi brojku od 658.279 samo za fazu obrane, plus dodatnih 370.955 za protunapad tijekom zime do 7. siječnja 1942.<ref name="GlantzB">Glantz (1995), tablica B</ref> ''Velika sovjetska enciklopedija'', objavljena 1973.–1978., procjenjuje 400.000 njemačkih žrtava do siječnja 1942.<ref name="GSEMoscow"/> ''Moskovska enciklopedija'', objavljena 1997., navodi brojku od 145.000 njemačkih i 900.000 sovjetskih žrtava za fazu obrane, te 103.000 njemačkih i 380.000 sovjetskih žrtava za protunapad do siječnja 1942. Ipak, među žrtvama na sovjetskoj strani su ubrojani i zarobljenici.<ref name="MosEnc"/> ''Wehrmachtov'' izvještaj pak navodi 35.757 ubijenih, 128.716 ranjenih i 9.721 nestalih od listopada 1941. do siječnja 1941.<ref>{{cite web|title=Heeresarzt 10-Day Casualty Reports per Army/Army Group, 1941|url=http://ww2stats.com/cas_ger_okh_dec41.html|accessdate=14. ožujka 2013|publisher=ww2stats.com|archive-date=2013-05-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130531115804/http://ww2stats.com/cas_ger_okh_dec41.html|dead-url=yes}}</ref> Stoga, ukupne žrtve se procjenjuju na 174.000 do 400.000 za ''Wehrmacht'' te 650.000 do 1.280.000 za Crvenu armiju. Usprkos neslaganjima oko točne brojke, bitka za Moskvu je jedna od najsmrtonosnijih bitaka u ljudskoj povijesti. == Izvori == {{izvori|3}} == Literatura == <div class="references-small"> {{col-begin}} {{col-2}} * Braithwaite, Rodric. ''Moscow 1941: A City and Its People at War''. London: Profile Books Ltd, 2006 (hardcover, {{ISBN|978-1-86197-759-5}}). * ''Collection of legislative acts related to State Awards of the USSR'' (1984), Moscow, ed. Izvestia. * Moscow Encyclopedia, ed. Great Russian Encyclopedia, Moscow, 1997, entry "Battle of Moscow" * {{Cite book |last=Belov |first=Pavel Alekseevich |authorlink= |coauthors= |title=Za nami Moskva | year=1963 |publisher=Voenizdat |location=Moscow |id= }} * {{Cite book |last=Bergström|first=Christer|title=Barbarossa – The Air Battle: July–December 1941|publisher=Chervron/Ian Allen|place=London|year=2007|isbn= 978-1-85780-270-2}} * {{Cite book |last1=Boog|first1=Horst|last2=Jürgen|first2=Förster|last3=Joachim|first3=Hoffmann|last4=Ernst|first4=Klink|last5=Rolf-Dieter|first5=Müller|last6=Gerd r.|first6=Ueberschär|title=Das Deutsche Reich und der Zweite Weltkrieg: Der Angriff auf die Sowjetunion|url=https://archive.org/details/derangriffaufdie0004unse|publisher=Militärgeschichtliches Forschungsamt|place=Stuttgart|year=1983|isbn=978-3-421-06098-3}} * {{Cite journal |last=Chew|first=Allen F.|title=Fighting the Russians in Winter: Three Case Studies|url=https://archive.org/details/FightingTheRussiansInWinter|journal=Leavenworth Papers|issn=0195-3451|publisher=US Army Command and General Staff College|place=Fort Leavenworth, Kansas|month=December|year=1981|number=5}} * {{cite book| first=Henry Steele |last=Commager |title=The Story of the Second World War|year=2004| publisher=Potomac Books| isbn=9781574887419}} * {{Cite book |last=Erickson |first=John |authorlink= |coauthors=Dilks, David |title=Barbarossa: The Axis and the Allies |url=https://archive.org/details/barbarossaaxisal0000unse |year=1994 |publisher=Edinburgh University Press |location=Edinburgh |isbn=978-0-7486-0504-0 }} * {{Cite book |last=Glantz |first=David M. |authorlink= |coauthors=House, Jonathan M. |title=When Titans clashed: how the Red Army stopped Hitler |year=1995 |publisher=University Press of Kansas | location=Lawrence |isbn=0-7006-0717-X }} * {{cite book |last=Goldman | first=Stuart D.| title=Nomonhan, 1939; The Red Army's Victory That Shaped World War II|url=https://archive.org/details/nomonhan1939reda0000gold | year=2012| publisher=Naval Institute Press| isbn=978-1-61251-098-9}} * {{Cite book |last=Guderian |first=Heinz |authorlink= |coauthors= |title=Erinnerungen eines Soldaten |year=1951 |publisher=Vowinckel |location=Heidelberg |id= }} * Hardesty, Von. ''Red Phoenix''. Washington, D.C.: Smithsonian Institution Press, 1991. {{ISBN|978-1-56098-071-1}} {{col-2}} * {{Cite book |last=Jukes |first=Geoffrey |authorlink= |coauthors= |title=The Second World War: The Eastern Front 1941–1945 |year=2002 |publisher=Osprey |location=Oxford |isbn=1-84176-391-8 }} * {{Cite book|last=Moss|first=Walter|title=A History of Russia: Since 1855, Volume 2|url=https://archive.org/details/historyofrussiav0000walt|year=2005|publisher=Anthem Press|edition=2|isbn=1-84331-034-1|series=Anthem Russian and Slavonic studies}} * {{Cite book|last=Nagorski|first=Andrew|title=The Greatest Battle: Stalin, Hitler, and the Desperate Struggle for Moscow That Changed the Course of World War II|url=https://archive.org/details/greatestbattlest0000nago_h2m3|year=2007|publisher=Simon & Schuster|location=New York|isbn=0-7432-8110-1}} * {{Cite book |last=Plocher |first=Hermann|title=Luftwaffe versus Russia, 1941 |year=1968 |publisher =USAF: Historical Division, Arno Press |location=New York |id= }} * {{Cite book |last=Prokhorov |first=A. M. (ed.) |title=Great Soviet Encyclopedia |url=https://archive.org/details/greatsovietencyc0013unse |year=1973–1978 |publisher=Macmillan |location=New York |id= }} * {{Cite book |last1=Raus |first1=Erhard |authorlink1=Erhard Raus |last2=Newton |first2=Steven H. |title=Panzer Operations: The Eastern Front Memoir of General Raus, 1941–1945 |year=2009 |publisher=Da Capo Press |isbn=0786739703}} * Reinhardt, Klaus. ''Moscow: The Turning Point? The Failure of Hitler's Strategy in the Winter of 1941–42''. Oxford: Berg Publishers, 1992 (hardback, {{ISBN|978-0-85496-695-0}}). * {{cite book | title=Last Train from Berlin | url=https://archive.org/details/lasttrainfromber0000smit_p0b1 | publisher=Knopf | author=Smith, Howard K. | authorlink=Howard K. Smith | year=1942 | pages=[https://archive.org/details/lasttrainfromber0000smit_p0b1/page/n98 83]–91}} * {{Cite book |last=Sokolovskii |first=Vasilii Danilovich |authorlink= |coauthors= |title=Razgrom Nemetsko-Fashistskikh Voisk pod Moskvoi (with map album) |year=1964 |publisher=VoenIzdat |location =Moskva |id=LCCN: 65-54443 }} * {{Cite book |last=Tooze | first=Adam |title=The Wages of Destruction: The making and breaking of the Nazi economy |url=https://archive.org/details/wagesofdestructi0000tooz_k9m3 |year=2006 |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-100348-1 }} * {{Cite book |last=Vasiljevski |first=A. M. |authorlink= |coauthors= |title=Lifelong cause |year=1981 |publisher=Progress |location=Moskva |isbn=0-7147-1830-0 }} * {{Cite book |last1=Williamson|first1=Murray|title=Strategy for Defeat: The Luftwaffe 1933–1945| publisher=Air University Press |location=Maxwell AFB |year=1983 | isbn=978-1-58566-010-0}} * {{Cite book |last=Žukov |first=G. K. |authorlink= |coauthors= |title=The memoirs of Marshal Zhukov |year=1971 |publisher=Cape |location=London |isbn=0-224-61924-1 }} {{col-end}} </div> == Vanjske veze == {{Commonscat|Battle of Moscow}} * [http://www.serpukhov.su/dima/war/eng/eindex.htm serpukhov.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070405122650/http://www.serpukhov.su/dima/war/eng/eindex.htm |date=2007-04-05 }} — Bitka za Moskvu * [http://LCoat.tripod.com/moscatt.htm Moskva pod napadom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100715082158/http://lcoat.tripod.com/moscatt.htm |date=2010-07-15 }} * [http://ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=37 WW2DB: Bitka za Moskvu] * [http://rkkaww2.armchairgeneral.com/maps/maps1941W.htm#Moscow41 Karte bitke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090217092617/http://rkkaww2.armchairgeneral.com/maps/maps1941W.htm#Moscow41 |date=2009-02-17 }} {{Drugi svetski rat}} {{Izabran}} {{Normativna kontrola}} {{Coord|55|45|N|37|38|E|type:event|display=title}} [[Kategorija:Sovjetske bitke|Moskva]] [[Kategorija:Njemačke bitke|Moskva]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata|Moskva]] [[Kategorija:Istočni front (Drugi svjetski rat)]] [[Kategorija:Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Historija Moskve]] [[Kategorija:1941.]] [[Kategorija:1942.]] kz45lhe2eewfyvdk074wtfhyyijq081 1289. 0 223691 42600371 42599966 2026-05-19T11:07:51Z Alekol 2231 42600371 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} [[File:Siege of Tripoli Painting (1289).jpg|thumb|Opsada Tripolija 1298.]] {{godina u drugim kalendarima|1289}} {{commonscat|1289}} Godina '''1289''' ('''[[Rimske brojke|MCCLXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == * [[10. 1.]] - Kazimir Bitomski je prvi knez iz Šleske koji dao omaž češkom kralju, Vaclavu II; ubrzo isto čine kneževi Tešina i Ratibora. * [[16. 1.]] - [[Ilhanidska Monarhija|Ilhanidski]] kancelar [[Buqa]] je pogubljen zbog zavere protiv vladara [[Argun]]a. Nasleđuje ga jevrejski lekar Sa'd al-Dawla al-Safi ibn Hibatullah (do 1291). * [[26. 2.]] - Bitka kod Siewierza u Poljskoj: pobeda koalicije Boleslava II Mazovskog nad [[Henrik IV Pravični|Henrikom IV Pravičnim]], dobija Krakov. * ≤ mart - Umro je [[Jovan I Duka od Tesalije]]. Nasleđuju ga maloletni sinovi Konstantin (do 1303) i Teodor (do ca. 1299), priznaju nominalnu vrhvonu vlast cara Andronika II. * [[12. 3.]] - Demetre II Samopožrtvovani, kralj istočne Gruzije, pogubljen je od Mongola jer je bio umešan u Buqinu zaveru (kanonizovan je u gruzijskoj crkvi). Nasleđuje ga rođak Vahtang II (do 1292). * [[26. aprila|26. april]] - [[Pad Tripolija (1289)|Pad Tripolija]] (u današnjem [[Libanon]]u), koga osvajaju trupe egipatskog [[Mameluki|mamelučkog]] sultana [[Al-Mansur Qalawun|Al-Mansura Kalavuna]], čime prestaje postojati [[Križarske države|križarska]] [[Grofovija Tripoli]]. ** Dio stanovnika je pobjegao morem, ostali muškarci su ubijeni a žene i djeca porobljeni. [[Tripoli, Libanon|Tripoli]] je opljačkan i srušen - novi grad je napravljen 4 km u kopnu. * [[27. 4.]] - Bitka kod Schosshaldea, nadomak [[Bern]]a: habzburške snage [[Rudolf II Habsburški|Rudolfa II]] Austrijskog su porazile one carskog grada Berna - grad je opljačkan, pristaje platiti porez i reparacije. ** Nadiranje Habsburga u današnjoj Švicarskoj se smatra glavnim motivom za formiranje [[Stara Švicarska Konfederacija|Stare Švicarske Konfederacije]] od 1291. Pozadina grba Berna je od bele postala crvena. * [[29. 5.]] (Duhovi) - Papa Nikola IV je okrunio [[Karlo II. Napuljski|Karla II. Napuljskog]] u [[Rieti]]ju. ** [[Rat Sicilijanske večernje]]: Alfonso III Aragonski je opseo Gaetu, ali su onda njegove snage okružene - dogovoreno je dvogodišnje primirje. * [[11. 6.]] - [[Gvelfi i Gibelini]], Bitka kod Campaldina: Firenca i njeni gvelfski saveznici su porazili gibelinski Arezzo i dr. U bici se borio i [[Dante Alighieri]] (24). * lipanj - Ugarski kralj Ladislav IV se na državnom saboru pomirio s kraljicom (već dogodine papa obnavlja optužbe da je prigrlio običaje Tatara i Kumana i odvrgao suprugu).<ref>Klaić, 264</ref> * jun - Vaseljenski patrijarh [[Grigorije II Carigradski|Grigorije II]] daje ostavku; u oktobru će biti izabran [[Atanasije I Carigradski|Atanasije I]] (1289-93. i 1303-09). * [[7. 7.]] - Počinje Rat odmetnika ili Dansko-norveški rat: u Bici kod Kopenhagena odbijen je napad norveške mornarice i danskih plemića izbeglih pre tri godine; dva dana kasnije odbijeni su od Skanör, ali nakon što su spalili Ven i Amager. * [[15. 7.]] - U Rim je stigao Buscarello de Ghizolfi, izaslanik mongolskog persijskog vladara Arguna; najesen je u Parizu, zatim Engleskoj. * jul? - Franjevac [[Giovanni da Montecorvino]] je poslat kao papin legat Velikom mongolskom kanu u Kini, persijskom ilhanu a takođe i etiopskom caru (na [[Koromandelska obala|Koromandelskoj obali]] je 1291/2, u Kini 1294-1328). * avgust? - [[Vladislav I. Lokietek]] je proglašen za krakovskog kneza, od malopoljskog plemstva nezadovoljnog Boleslavom II - ali Vladislava ubrzo potiskuje Henrik Pravični. * 16. 9. - Izabela od Villehardouina, kći pokojnog [[Vilim II. od Ahaje|Vilima II.]], postavljena je sa mužem [[Florent od Hainauta|Florenta od Hainauta]], od strane Karla II Napuljskog na čelo [[Kneževina Ahaja|Kneževine Ahaje]] (do 1307). * [[2. 11.]] - Umro je mletački dužd [[Giovanni Dandolo]]. Za novog će biti izabran podesta Capodistrije/Kopra [[Pietro Gradenigo]] (do 1311). * [[6. 11.]] - Ugovor iz Salisburyja: dogovoreno da će trogodišnja škotska naslednica [[Margaret od Škotske|Margareta]] biti prebačena iz Norveške pod staranje engleskog kralja [[Edward I od Engleske|Edwarda I]], dok u Škotskoj ne bude sigurno za nju. Dogovoren je i brak Margarete sa petogodišnjim Edwardovim sinom, takođe [[Edward II od Engleske|Edwardom]] (nije preživela putovanje sledećeg septembra). * Zima 1289/90 je neobično topla i suva u Evropi. === Kroz godinu === * {{circa}} 1289. nastao je prvi nedvosmisleno ekavski raški dokument.<ref>[https://www.maticasrpska.org.rs/stariSajt/casopisi/filologija_50.pdf Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku - L] Novi Sad 2007 str. 214. maticasrpska.org.rs</ref> * Umro je Lav II, kralj [[Armensko Kraljevstvo Kilikija|Armenske Kilikije]], nasleđuje ga sin Hetum II (1289-93, 1295-96. i 1299-1303). Zemlja je mongolski vazal, ugrožena je od raznih Turaka sa severa i mameluka sa juga; ove godine stižu [[Angelo Clareno]] i još nekoliko duhovnih franjevaca. * Portugalski kralj [[Dinis od Portugala|Dinis]] i papa su postigli Konkordat od 40 članaka, čime je nakon 32 godine rešen spor i ekskomunikacija iz vremena Dinisovog oca Afonsa III. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1289.}} * [[4. 10.]] - [[Louis X od Francuske]] i Navare, zvani Svadljivac († [[1316]]) * [[6. 10.]] - [[Václav III, kralj Češke]], pretendent na Ugarsku-Hrvatsku i Poljsku († [[1306]]) * {{circa}} [[Friedrich Lijepi]], vojvoda Austrije i Štajerske, rimsko-njemački kralj († [[1330]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1289.}} * [[16. 1.]] - [[Buqa]], ilhanidski kancelar * ≤mart -[[Jovan I Duka od Tesalije]] * [[12. 3.]] - Demetre II, kralj istočne Gruzije (* 1259) * [[2. 11.]] - [[Giovanni Dandolo]], mletački dužd *Grof [[Ugolino della Gherardesca]], italijanski plemić i političar (* [[1220]]) * Lav II, kralj Jermenske Kilikije (* 1236) [[Kategorija:1289.| ]] [[Kategorija:1280-e]] [[Kategorija:Godine]] sj1nw9aazfadsz57mm5z52ce7orhl8g Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42600342 42600197 2026-05-19T06:03:58Z Duma 16555 /* Dob */ 42600342 wikitext text/x-wiki [[File:Baby eating baby food.jpg|thumb|Bebi se nudi dječja hrana]] '''Odvikavanje od dojenja''' je proces postepenog uvođenja [[novorođenče]]ta, čovjeka ili drugog [[sisar]]a, u ishranu odrasle osobe/jedinke, uz istovremeno ukidanje majčinog [[mlijeko|mlijeka]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], odvikavanje se prvenstveno odnosi na uvođenje čvrste hrane sa 6 mjeseci;<ref>{{Cite web |date=2023-06-13 |title=Weaning - Start for Life |url=https://www.nhs.uk/start-for-life/baby/weaning/ |access-date=2024-05-22 |website=[[NHS]] |language=en |quote=Introducing your baby to solid foods, also referred to as weaning or complementary feeding, starts when your baby is around 6 months old.}}</ref> u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u se prvenstveno odnosi na prestanak dojenja.<ref>{{Cite web |last=CDC |date=2021-07-09 |title=Weaning |url=https://www.cdc.gov/nutrition/infantandtoddlernutrition/breastfeeding/weaning.html |access-date=2024-05-22 |website=[[Centers for Disease Control and Prevention]] |language=en-us |quote=Each child may be ready to wean, or stop breastfeeding, at different ages.}}</ref> Taj proces se odvija samo kod sisara, jer samo sisari proizvode mlijeko. Smatra se da je dojenče potpuno odviknuto od dojenja kada se više ne [[dojenje|hrani]] [[majčino mlijeko|majčinim mlijekom]] (ili njegovom [[mlijeko za dojenčad|zamjenom]] u bočici). == Ljudi == [[File:Kitagawa Utamaro - Abalone Divers - MFA Boston 21.7353-5.jpg|thumb|[[ama|Skupljačica školjki]] se priprema za dojenje malog djeteta. (Japan, oko 1806. godine)]] U nekim kulturama, odvikavanje od dojenja napreduje hranjenjem djeteta hranom koju je roditelj prethodno sažvakao, uz nastavak dojenja; to je praksa poznata kao [[premastikacija]].<ref name=Pelto>{{citation |first1=Greta |last1=Pelto |first2=Yuanyuan |last2=Zhang |last3=Habicht |first3=Jean-Pierre |title=Premastication: the second arm of infant and young child feeding for health and survival?|journal=Journal of Maternal and Child Nutrition |year=2010 |publisher=Blackwell Publishing Ltd |doi=10.1111/j.1740-8709.2009.00200.x |pmid=20073131 |volume=6 |issue=1 |pages=4–18|pmc=6860819 }}</ref> Ta je praksa bila važna kroz ljudsku historiju jer je djetetu prirodno davala znatno poboljšan izvor proteina, pored toga što je sprječavala nedostatak željeza.<ref>{{citation |title=Iron Interventions for Women and Children in Low-Income Countries |first=Rebecca J. |last=Stoltzfus |journal=Journal of Nutrition |year=2011 |volume=141 |number=4 |pages=756S–762S |doi=10.3945/jn.110.128793|pmid=21367936 |doi-access=free }}</ref> Međutim, premasticirana hrana od staratelja nižeg socioekonomskog statusa u područjima s endemskim bolestima može rezultirati prenošenjem bolesti na dijete.<ref>Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for transmission of HIV, Elke R. Maritz, Martin Kidd, Mark F. Cotton Pediatrics Vol. 128 No. 3 September 1, 2011 {{cite journal |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |title=Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for Transmission of HIV |date=2011 |doi=10.1542/peds.2010-3109 |access-date=2013-02-01 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924032639/http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |archive-date=2011-09-24 |last1=Maritz |first1=Elke R. |last2=Kidd |first2=Martin |last3=Cotton |first3=Mark F. |journal=Pediatrics |volume=128 |issue=3 |pages=e579–e590 |pmid=21873699 |url-access=subscription }}</ref> Kako i kada odviknuti dijete od dojenja je kontroverzno. Američka akademija za pedijatriju preporučuje hranjenje bebe isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci njenog života.<ref name=AAP>{{cite web|title=Longer Breastfeeding Leads to Better Protection|publisher=American Academy of Pediatrics|year=2010|access-date=2012-02-26|url=http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908134225/http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|archive-date=2014-09-08}}</ref> Mnoge majke smatraju dojenje izazovnim, posebno u zemljama gdje se mnoge majke moraju vratiti na posao relativno brzo nakon rođenja djeteta. Američka akademija za pedijatriju, Svjetska zdravstvena organizacija, Britanska nacionalna zdravstvena služba i Nacionalno vijeće za zdravstvena i medicinska istraživanja u Australiji preporučuju čekanje do šest mjeseci prije uvođenja dječje hrane.<ref name="AAP"/><ref>{{Cite web|url=http://www.nhs.uk/Conditions/pregnancy-and-baby/Pages/solid-foods-weaning.aspx|title=Your baby's first solid foods|website=NHS Choices|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718084405/http://www.nhs.uk/conditions/pregnancy-and-baby/pages/solid-foods-weaning.aspx|archive-date=2016-07-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|title=Introducing solid food|website=Pregnancy, Birth & Baby|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160707095155/http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|archive-date=2016-07-07}}</ref> Međutim, mnoge firme koje proizvode dječju hranu prodaju onu iz "faze 1" za djecu između četiri i šest mjeseci starosti uz predostrožnost da je hrana namijenjena konzumiranju uz majčino mlijeko ili formulu i da je samo za "vježbu". Ta hrana za vježbu je uglavnom mekana i tekuća. Primjeri uključuju pire od voća i povrća. Preporučuje se izbjegavanje određene hrane. Britanski NHS preporučuje uskraćivanje hrane, uključujući onu "koja sadrži pšenicu, gluten, orašaste plodove, kikiriki, proizvode od kikirikija, sjemenke, jetru, jaja, ribu, školjke, kravlje mlijeko i meki ili nepasterizirani sir" dok beba ne napuni šest mjeseci, jer mogu izazvati alergije na hranu ili bolest kod bebe.<ref>[http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/Weaningfirststeps.aspx "Solids: the first steps"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730212725/http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/weaningfirststeps.aspx |date=2010-07-30 }}. Pristupljeno 2010-06-28.</ref> Međutim, takve preporuke dovedene su u pitanje istraživanjem koje sugerira da rano izlaganje potencijalnim alergenima ne povećava vjerovatnoću alergija, a u nekim slučajevima je smanjuje.<ref>{{cite web |url = http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |title = The New Yorker |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20110405115919/http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |archive-date = 2011-04-05 }}</ref> Dokazi iz kliničkih istraživanja pokazuju da edukacija članova porodice o ishrani i praksama odvikavanja od dojenja vjerovatno ima pozitivan učinak na težinu i visinu beba u 12. mjesecu u poređenju s konvencionalnim sprovođenjem nad odvikavanja.<ref>{{cite journal |last1=Ojha |first1=S |last2=Elfzzani |first2=Z |last3=Kwok |first3=TC |last4=Dorling |first4=J |title=Education of family members to support weaning to solids and nutrition in later infancy in term-born infants. |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 July 2020 |volume=2020 |issue=7 |article-number=CD012241 |doi=10.1002/14651858.CD012241.pub2 |pmid=32710657|pmc=7388772 }}</ref> Bez obzira na to u kojoj dobi se uvodi dječja hrana, to je uglavnom vrlo neuredan događaj, budući da mala djeca nemaju koordinaciju za uredno jedenje. Koordinacija za pravilno korištenje pribora za jelo i spretnost u jedenju razvija se godinama. Mnoge bebe počinju koristiti pribor za jelo između 10 i 14 mjeseci, ali većina neće moći dovoljno dobro sama jesti do otprilike dvije ili tri godine. === Konflikt odvikavanja === U tom trenutku, majka pokušava prisiliti dojenče da prestane s dojenjem, dok dojenče pokušava prisiliti majku da nastavi. Iz evolucijske perspektive, konflikt odvikavanja može se smatrati rezultatom troškova nastavka dojenja za majku, možda u smislu smanjene sposobnosti odgoja budućeg potomstva, što premašuje koristi za majku u smislu povećanog preživljavanja trenutnog dojenčeta.<ref name=family>{{cite book|title=Family Relationships: An Evolutionary Perspective|url=https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020|url-access=limited|author1=Salmon, C. |author2=Shackelford, T.K.|pages=[https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020/page/n158 148]–149|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=978-0-19-532051-0}}</ref> Do toga može doći jer će buduće potomstvo biti podjednako povezano s majkom kao i trenutno dojenče, ali će dijeliti manje od 100% [[gen]]a trenutnog dojenčeta. Dakle, iz perspektive evolucijske sposobnosti majke, ima smisla da ona prestane dojiti trenutno dojenče čim troškovi za buduće potomstvo premaše korist za trenutno dojenče.<ref name=family/> Međutim, pod pretpostavkom da trenutno dojenče dijeli 50% gena budućeg potomstva, iz perspektive vlastite evolucijske sposobnosti dojenčeta, ima smisla da dojenče nastavi s dojenjem sve dok troškovi za buduće potomstvo ne premaše dvostruku korist za njega samog (možda i manje, ovisno o broju potencijalnih budućih potomaka).<ref name=family/><ref>{{cite web|title=Parent-offspring conflict|url=http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090402140158/http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|archive-date=2009-04-02}}</ref> Konflikt odbijanja od dojenja proučen je kod raznih vrsta sisara, uključujući [[primati|primate]] i [[psi|pse]].<ref>{{cite book|title=Natural selection and social theory|url=https://archive.org/details/naturalselection00triv|url-access=limited|author=Trivers, R.|pages=[https://archive.org/details/naturalselection00triv/page/n134 124]–126|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=978-0-19-513062-1|author-link=Robert Trivers}}</ref><ref>{{cite web|title=Gorilla|url=http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|publisher=National Primate Research Center, University of Wisconsin - Madison|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20091002004151/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|archive-date=2009-10-02}}</ref><ref>{{cite web|title=Weaning in an arctic wolf pack:behavior mechanisms |last1=Packard |first1=J.M. |last2=Mech |first2=L.D. |last3=Ream |first3=R.R.|pages=1269–1275|url=http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|access-date=2009-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20091001045714/http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|archive-date=2009-10-01}}</ref> === Dob === [[File:Lactancia en tandem 1.jpg|thumb|Istovremeno dojenje dvoje djece]] Postoje značajne individualne i kulturne varijacije u pogledu odvikavanja od dojenja. Naučno gledano, mogu se postaviti različita pitanja; neka od najdirektnijih empirijskih uključuju: * U kojoj dobi se djeca sama odvikavaju od dojenja? * U kojoj dobi različita društva normativno određuju dob za odvikavanje od dojenja? * Kako se to može usporediti s drugim životinjama (naročito sličnim primatima) na osnovu različitih mjerila. Budući da postoje značajni rasponi i odstupanja u ovim brojkama (na primjer, neka dojenčad se nikada ne doji ili se doji samo kratko), korisnije je gledati [[medijan]] (srednju vrijednost) nego [[prosjek]].<ref name="dettwyler" /> Uzimajući u obzir biološke mjere zrelosti, koje je naročito istraživala [[Katherine Ann Dettwyler]], dolazi se do raspona dobi od {{frac|2|1|2}} godine do 7 godina kao dobi odvikavanja od sisanja analogne drugim primatima – "prirodne dobi odbijanja od sisanja".<ref name="dettwyler">"[http://www.kathydettwyler.org/detwean.html A Natural Age of Weaning] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330155259/http://www.kathydettwyler.org/detwean.html |date=2012-03-30 }}", by [[Katherine Ann Dettwyler]], brief version of chapter "A Time to Wean" in ''Breastfeeding: Biocultural Perspectives,'' pp. 39–73, ed. Patricia Stuart-Macadam and Katherine A. Dettwyler, 1995, {{ISBN|978-0-202-01192-9}}</ref> To ovisi o mjeri, na primjer: odbijanje kod primata često je povezano s nicanjem [[trajni zubi|trajnih]] kutnjaka (ljudi: {{frac|5|1|2}} do 6 godina); poređenje trajanja dojenja s dužinom trudnoće (vrijeme gestacije) daje faktor od oko 6 kod čimpanzi i gorila (ljudi: {{nowrap|6 × 9}} mjeseci = 54 mjeseca = {{frac|4|1|2}} godine); tjelesna težina se može usporediti s težinom pri rođenju (četverostručavanje težine pri rođenju daje oko {{frac|2|1|2}} do {{frac|3|1|2}} godine za ljude; {{frac|1|3}} težine odrasle osobe daje 5 do 7 godina za ljude); i slično za druge mjere. Moguća su i druga istraživanja, kao što je slučaj s psihološkim faktorima. Na primjer, [[Barbara Rogoff]] je primijetila, pozivajući se na istraživanje Whitinga i Childa iz 1953. godine, da je najteže vrijeme za odvikavanje djeteta od dojenja između 13 i 18 mjeseci. Nakon tog vrhunca, odvikavanje postaje progresivno lakše i manje stresno za dijete, pri čemu se "starija djeca često sama odvikavaju".<ref>{{cite book|title=The Cultural Nature Of Human Development|url=https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo|url-access=limited|author=Rogoff, B.|pages=[https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo/page/n79 64]–65|publisher=Oxford University Press|year=2003|isbn=978-0-19-513133-8|author-link=Barbara Rogoff}}</ref> U svom istraživanju o [[japanska kultura|japanskom društvu]] prije rata, pod nazivom ''[[The Chrysanthemum and the Sword|Hrizantema i mač]]'',<ref name="Benedict">{{cite book |last1=Benedict |first1=Ruth |title=The Chrysanthemum and the Sword: Patterns of Japanese Culture |date=25 January 2006 |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-547-52514-3 |page=219 |url=https://books.google.com/books?id=16_qDwAAQBAJ&q=weaning&pg=PT219 |access-date=8 October 2021 |language=en}}</ref> [[Ruth Benedict]] dokumentira da japanska djeca obično nisu odvikavana od dojenja sve do neposredno prije dolaska novog brata ili sestre. Međutim, vlada je promovirala odvikavanje od dojenja u osmom mjesecu, što je srednja klasa nevoljko prihvatila u korist bebe. Činjenica da [[japanska kuhinja|japanski obroci]] nisu uključivali kravlje mlijeko ili posebno povrće za djecu također je pogodovala kasnijem odvikavanju od dojenja. == Kod drugih sisara == U nauci se [[miš]]evi često koriste u laboratorijskim eksperimentima. Prilikom uzgoja [[Laboratorijski miš|laboratorijskih miševa]] u kontroliranom okruženju, odvikavanje se definira kao trenutak kada se mladunci premještaju iz majčinog kaveza. Preporučuje se odvikavanje od sisanja tri do četiri sedmice nakon [[Rođenje|koćenja]].<ref>{{cite web |url=http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |title= Raising Mice|website=ko.cwru.edu |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124091855/http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |archive-date=November 24, 2010}}</ref> Za [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]] [[mesožder]]e poput [[pas]]a ili [[mačka|mačaka]], komercijalno je dostupna posebna hrana za štence ili mačiće. Alternativno, ako vlasnik kućnog ljubimca hrani roditelje domaćom hranom za kućne ljubimce, mladi se mogu hraniti istom hranom isjeckanom na male komadiće. === Kod stoke === [[File:John Thorsen, Nose Piece (For Weaning Calf), c. 1938, NGA 24827.jpg|alt=A ring with long metal spikes and two leather straps.|thumb|Crtež nosnog prstena za odvikavanje od dojenja iz 1938. Taj prsten bi bio pričvršćen za lice teleta i činio bi njegove pokušaje sisanja vrlo neugodnim za kravu.]] Weaning in cattle can be done by many methods. [[Dairy cattle|Dairy]] [[Calf (animal)|calves]] in the United States are weaned off their mother at an average of around 7 weeks of age.<ref>{{Cite web|url=http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|title=Early Weaning Strategies (Dairy Cattle Nutrition)|website=Dairy Cattle Nutrition (Penn State Extension)|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127090405/http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|archive-date=2016-11-27}}</ref> [[Beef cattle|Beef]] calves are not usually weaned off their dams until the calves are between 8 and 10 months of age.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|title=Weaning beef calves|date=2007-09-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910035951/http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|archive-date=2016-09-10}}</ref> Before a calf is completely weaned off of milk, for both dairy and beef cattle, the calf must have developed a fully functioning [[rumen]].<ref>{{Cite web|url=http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|title=Weaning Beef Calves|last=Filley|first=S|website=Oregon State University|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808210000/http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|archive-date=2017-08-08}}</ref> For beef cattle, there are many methods of weaning that are used. Options include: * traditional weaning through total separation, * two-step weaning with the use of a nose ring or other device, and * fenceline weaning, which physically separates the calf from its dam by a fence.<ref>{{Cite journal|last=Boriyo|first=Hawii|date=2020-01-03|title=Weaning management of Beef Calves|url=https://extension.oregonstate.edu/animals-livestock/beef/weaning-management-beef-calves|journal=Ag - Beef/Cattle|language=en}}</ref> The use of these methods depends on farm management style, feed availability, condition and age of cow (dam), type of production and whether or not the calves are heifers.<ref name=":0" /> Results vary between farms, and methods are still being researched as studies have shown contradicting results on stress levels of calves from different methods of weaning. Traditionally beef calves are weaned by abrupt separation, where the calves are separated from their dams and have no contact with each other, or by fence line weaning where the dam and calf have contact over a fence line.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&print|title=Weaning - Beef Cattle Research Council|website=www.beefresearch.ca|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807113712/http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&print|archive-date=2016-08-07}}</ref> This has shown to cause high stress in both the dams and the calves.<ref name=":1" /> Both the dams and the young express high vocalization, reduced feed intake, reduced rumination, and an increased amount of time searching for each other<ref name=":2">{{Cite news|url=http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|title=BC SPCA|newspaper=BCSPCA|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127153032/http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|archive-date=2016-11-27}}</ref> as well as disrupting the social structure of the herd and of the calves.<ref name=":0" /> There is evidence that calves can undergo a form of [[Depression (mood)|depression]] post weaning, and have the potential to undergo illness that may need to be treated.<ref name=":2" /> [[File:Cattle with calf weaner ring in Switzerland.jpg|thumb|The yellow nose ring prevents the calf from suckling, but does not interfere with grazing or social contact with its dam or other members of the herd.]] Two-step weaning is used to wean off beef calves from their dams over the space of a couple of weeks. With this method the calf is fitted with a nose flap that prevents suckling for a period of time, after which the calf is separated from the dam preventing contact.<ref>{{Cite journal|last1=Enriquez |last2=Ungerfeld |last3=Quintans |last4=Guidoni |last5=Hotzel |year=2010|title=The effects of alternative weaning methods on behaviour in beef calves|journal=Livestock Science|volume=128|issue=1–3|pages=20–27|doi=10.1016/j.livsci.2009.10.007}}</ref> The nose flap does not limit the calf from performing any behaviors other than suckling; they are still able to drink and graze normally.<ref name=":2" /> Most research has shown that this method reduces the amount of stress that the calves endure. Studies show that prior to separation there is no change in feeding habits, social interaction to other members of the herd.<ref name=":2" /> Once the nose flap is removed and the calves are separated from the dams, there has been data showing less vocalization, less pacing and spent more time eating than calves that were weaned on a more traditional method.<ref name=":2" /> Dairy calves are separated from their dam soon after they are born in most dairy operations. In some there is no contact between calf and cow for claimed health related reasons, such as preventing bovine [[paratuberculosis]] (Johne's disease).<ref name=":3" /> However, one review found that changing the time of separation did not consistently improve overall cow or calf health.<ref name=":52">{{Cite journal |last1=Roadknight |first1=Natalie |last2=Wales |first2=William |last3=Jongman |first3=Ellen |last4=Mansell |first4=Peter |last5=Hepworth |first5=Graham |last6=Fisher |first6=Andrew |date=April 2022 |title=Does the duration of repeated temporary separation affect welfare in dairy cow-calf contact systems? |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168159122000508 |journal=Applied Animal Behaviour Science |language=en |volume=249 |doi=10.1016/j.applanim.2022.105592 |quote= |article-number=105592|doi-access=free }}</ref> The main purpose of separating dairy cows from their calves to allow collection and selling of milk. The calves are then fed [[colostrum]] from the dam for the first few days, and then milk replacer.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|title=AFTER THE CALF IS BORN|website=www.fao.org|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120070522/http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|archive-date=2016-11-20}}</ref> Dairy calves do not have ab libitum milk like beef calves. By limiting the amount of milk the calves receive it caused the calves to consume more feed which leads to faster development of the rumen.<ref name=":3" /> Dairy calves are usually weaned off milk early, usually at 4 to 8 weeks of age.<ref>{{Cite web|url=http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|title=Feeding Young Dairy Calves|website=The Merck Veterinary Manual|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085443/http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|archive-date=2016-11-27}}</ref> === Kod konja === Odvikavanje kod [[konj]]a se obično odvija kada [[ždrijebe]] ima 4 do 5 mjeseci,<ref name=":4">{{Cite web|url=https://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|title=Weaning Your Foal|website=asci.uvm.edu|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150817000741/http://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|archive-date=2015-08-17}}</ref> jer do tada ždrijebetu više nisu potrebne hranjive tvari osim onih koje kobila nudi.<ref name=":5">{{Cite journal|last=Freeman|first=David|title=Weaning and Management of Weanling Horses|url=http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|journal=Oklahoma Cooperative Extension Service|volume=ANSI-3978|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085026/http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|archive-date=2016-11-27}}</ref> Prije odvikavanja, ždrijebetu se obično postavlja puzajuća hranilica kako bi ono moglo početi konzumirati hranu kojoj kobila ne može pristupiti.<ref name=":5" /> Postoje dva glavna pristupa odvikavanju ždrijebadi, naglo i postepeno odvikavanje.<ref name=":4" /> Naglo odvikavanje podrazumijeva potpuno odvajanje kobile i ždrijebeta,<ref name=":4" /> obično bez kontakta. Postepeno odvikavanje sastoji se od odvajanja kobile i ždrijebeta uz nastavljen kontakt, ali ne toliko da je dojenje omogućeno; nakon određenog vremena kobila i ždrijebe se odvoje bez dozvoljenog kontakta ili, u nekim slučajevima, potpunog vizuelnog pristupa.<ref name=":4" /> Pokazalo se da ždrijebad koja se odvikava naglom metodom ispoljava izraženije ponašanje stresa.<ref name=":5" /> Odvikavanje ždrijebadi u grupama može smanjiti stres kod obje metode.<ref name=":5" /> === Kod pasa === Kod [[pas]]a se štenci polako odvikavaju od majke, postepeno smanjujući količinu mlijeka i brige koju im majka pruža. Sa tim se obično počne kada štenci napune 3-4 sedmice i nastavlja se dok ne napune 7-8 sedmica. Postepenim odvikavanjem štenaca, količina majčinog mlijeka se polako smanjuje, što joj stvara manji stres.<ref name=":6">{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|title=Weaning Puppies: What to Do|newspaper=WebMD|language=en-US|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129082936/http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|archive-date=2016-11-29}}</ref> Naravno, u divljini, majka će početi odvikavati štence od dojenja jer im se počinju razvijati zubi koji bi iritirali majku dok sišu. Zbog toga ona stalno ostavlja štence na duže periode, što dovodi do njihovog postepenog odvikavanja od majke. Divlji psi će također [[regurgitacija|povraćati]] hranu kako bi štence preveli na novu ishranu.<ref>{{Cite news|url=https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|title=Breeding - Growing, Lactation, Weaning|newspaper=Vetwest Animal Hospitals|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129145040/https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|archive-date=2016-11-29}}</ref> Tokom tog procesa odvikavanja, štenci će učiti određena ponašanja od ostalih iz legla, kao i svoje majke - na primjer razumijevanje dominacije, učenje smanjenja navike grizenja i kada biti pokoran drugima.<ref name=":6" /> Tokom odvikavanja, štenci trebaju biti hranjeni visokokvalitetnom hranom. Može biti korisno navlažiti hranu vodom ili zamjenom za mlijeko u početnom periodu. Hranjenjem štenaca na taj način smanjuje se njihova ovisnost o majci.<ref name=":6" /> === Kod pacova === Pacovi koji se uzgajaju u laboratoriji ili u svrhu prodaje,<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|title=Rodent Breeding Colony Management|website=www.bu.edu|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202170720/http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|archive-date=2016-12-02}}</ref> obično se odvikavanju od sisanja u dobi od 3 sedmice.<ref name=":8">{{Cite web|url=http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|title=Breeding Guide: Birth to Weaning Figure 3|website=ratguide.com|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912153617/http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|archive-date=2016-09-12}}</ref> Ako bi se mladunci ostavili s majkom, odvikavanje se ne bi dogodilo do starije dobi. To može pružiti određene zdravstvene i bihevioralne koristi kod pacova.<ref name=":8" /> Glavni razlog zašto se mladunci odbijaju od sisanja u dobi od 3 sedmice je taj što je majka često ponovo skotna, naročito u laboratorijskom okruženju ili ako su u vlasništvu uzgajivača pacova, te se stoga mladunci moraju odvojiti od majke prije nego što se rodi sljedeće leglo.<ref name=":7" /> Na taj način će se spriječiti gaženje mladunaca, kao i prenatrpanost, do koje lako može doći, posebno ako se majka drži u monogamnim parovima.<ref name=":8" /> Općenito, mladunci se razdvajaju po spolu kada se odvikavaju od sisanja, ali se nikada ne drže sami.<ref name=":7" /> Nakon što je odvikavanje započelo, mladunce treba hraniti dopunjenom prehranom najmanje mjesec dana, ali se to može raditi i do 13. sedmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.nfrs.org/geninfo.html|title=National Fancy Rat Society|website=www.nfrs.org|access-date=2016-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909021538/http://www.nfrs.org/geninfo.html|archive-date=2016-09-09}}</ref> === Kod mačića === Odvikavanje mačića od sisanja podrazumijeva prelazak mačića s majčinog mlijeka na čvrstu hranu.<ref>{{Cite web|url=http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|title=Weaning Kittens: How and When {{!}} What to Feed a Kitten {{!}} Bottle Feeding Kittens |website=petMD |access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145614/http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|archive-date=2017-04-07}}</ref> Tokom odvikavanja mačići postepeno prelaze iz potpune zavisnosti od majčine brige ka društvenoj samostalnosti. U idealnom slučaju odbijanje u potpunosti obavlja majka mačka. Međutim, ako je mače, na primjer, odvojeno od majke, odbijanje može morati obaviti čovjek.<ref>{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|title=Weaning a Kitten from Mother's Milk to Solid Food|work=WebMD|access-date=2017-04-07|language=en-US|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145318/http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|archive-date=2017-04-07}}</ref> Dvadeset i četiri sata nakon rođenja mačići mogu razlikovati majčinu sisu od strane sise.<ref>{{Cite journal |title=Further Observations On Suckling Behaviour in Kittens, Together With Some General Considerations of the Interrelations of Innate and Acquired Responses |last=Ewer |first=R. F. |doi=10.1163/156853961X00060 |journal=Behaviour |volume=17 |issue=5 |issn=0005-7959 |year=1961|location=South Africa|pages=247–260 }}</ref> Istraživanja pokazuju da mačići imaju različite preferencije tokom odvikavanja, a one se zasnivaju na određenoj prenatalnoj i postnatalnoj izloženosti različitim okusima.<ref>{{Cite journal|first1=P. G. |last1=Hepper |first2=D. L. |last2=Wells |first3=S. |last3=Millsopp |first4=K. |last4=Kraehenbuehl |first5=S. A. |last5=Lyn |first6=O. |last6=Mauroux|year=2012|title=Prenatal and Early Sucking Influences on Dietary Preference in Newborn, Weaning, and Young Adult Cats|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=37|issue=8|pages=755–766|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407144211/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjs062|pmid=22832482 |doi-access=free}}</ref> Na primjer, mačići izloženi okusu sira tokom skotnosti i prve sedmice nakon rođenja pokazivali su sklonost prema piletini s okusom sira.<ref>{{Cite journal|first1=Aurélie |last1=Becques |first2=Claire |last2=Larose |first3=Patrick |last3=Gouat |first4=Jessica |last4=Serra|year=2009|title=Effects of Pre- and Postnatal Olfactogustatory Experience on EarlyPreferences at Birth and Dietary Selection at Weaning in Kittens|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=35|issue=1 |pages=41–45|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407233215/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjp080|pmid=19965899|doi-access=free}}</ref> Proces odvikavanja obično počinje kada mačići navrše oko četiri sedmice, a najčešće se završava kada dostignu 8–10 sedmica starosti. Važno je imati na umu da naglo odvajanje od majke može negativno uticati na zdravlje mačića i njihove društvene sposobnosti.<ref>{{Cite journal|first1=Suzanne |last1=Hetts |first2=Marsha L. |last2=Heinke |first3=Daniel Q. |last3=Estep|year=2004|title=Behavior wellness concepts or general veterinary practice|url=https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|journal=JAVMA|volume=225|issue=4 |pages=506–513|doi=10.2460/javma.2004.225.506 |pmid=15344354 |via=ADMIN|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145114/https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|archive-date=2017-04-07}}</ref> Odvikavanje mačića trebalo bi započeti kada oni navrše četiri sedmice starosti. Potrebno ih je povremeno smještati u odvojen prostor na nekoliko sati kako bi se smanjila njihova zavisnost od majčinog mlijeka i njenog prisustva uopće. Mačiće treba smjestiti u poseban prostor s kutijom za pijesak te posudama za hranu i vodu.<ref>{{Cite news|url=http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|title=Weaning Kittens|last=PetPlace.com|access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170608235522/http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|archive-date=2017-06-08}}</ref> == Povezano == *[[Baby-led weaning]] *[[Extended breastfeeding]] *[[Birth spacing]] *[[Cow-calf separation]] == Reference == {{Reflist}} {{načini ishrane}} 6hb2rhgwemkuhcjhnuno8am2tjs6bpl Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42600229 42600199 2026-05-18T15:56:17Z Duma 16555 42600229 wikitext text/x-wiki '''Aerobna digestija''' je proces u [[Sistemi za obradu otpadnih voda|tretmanu otpadnih voda]] osmišljen da smanji volumen mulja iz kanalizacije i učini ga pogodnim<ref name="WEF">{{cite web|url=http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|title=Aerobic Diestion|publisher=Water Environment Federation|access-date=19 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160327011438/http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|archive-date=27 March 2016|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> za kasniju upotrebu.<ref name="Handbook">{{cite web|url=http://www.wastewaterhandbook.com/webpg/th_sludge_82aerobic_digestion.htm|title=Handbook Biological Wastewater Treatment - Design of Activated Sludge Systems|access-date=19 March 2016}}</ref> U novije vrijeme razvijena je tehnologija koja omogućava tretman i smanjenje drugog<ref name="Organic Waste Digesters">{{cite web|url=http://www.garbageguzzler.com|title=Aerobic Waste Digesters|access-date=17 March 2017}}</ref> organskog otpada, kao što su hrana, karton i hortikulturni otpad. To je bakterijski proces koji se odvija u prisustvu kisika. Bakterije brzo konzumiraju organsku materiju i pretvaraju ju u [[ugljikov dioksid]], vodu i niz organskih spojeva niže molekularne težine. Kako nema novog dotoka organske materije iz kanalizacije, biota [[Aktivni mulj|aktivnog mulja]] počinje umirati i [[saprotrofne bakterije]] ju koriste kao hranu. Ta faza procesa poznata je kao ''endogena respiracija'' i to je proces koji smanjuje koncentraciju čvrstih materija u mulju. == Proces == Aerobna digestija se obično koristi u postrojenju za tretman aktivnog mulja. Otpadni aktivni mulj i primarni mulj se, gdje je to prikladno, kombiniraju i propuštaju u zgušnjivač gdje se povećava sadržaj čvrstih tvari. To značajno smanjuje volumen koji se mora tretirati u digestoru. Proces se obično izvodi kao šaržni proces s više od jednog istovremeno aktivnog rezervoara digestora.<ref name="creek">{{cite web|url=http://www.fultoncountyga.gov/solids-treatment/aerobic-digestion-of-sludge|title=Aerobic digestion of sludge|publisher=Johns Creek Environmental Campus|access-date=19 March 2016}}</ref> Zrak se pumpa kroz rezervoar, a sadržaj se miješa kako bi se sadržaj potpuno izmiješao. Ispuštaju se ugljikov dioksid, otpadni zrak i male količine drugih plinova, uključujući [[sumporovodik]]. Ti otpadni plinovi zahtijevaju tretman kako bi se smanjili mirisi u građevinama blizu stambenih objekata ili koji mogu izazvati javne smetnje.<ref name="creek"/> Digestija se nastavlja sve dok se postotak razgradivih čvrstih tvari ne smanji na između 20% i 10%, ovisno o lokalnim uvjetima.<ref name="Handbook"/> Tamo gdje se prerađuje otpad koji nije otpadni, organski otpad poput hrane, kartona i hortikulturnog otpada može se značajno smanjiti u volumenu, ostavljajući proizvod koji se može koristiti kao gnojivo za tlo ili gorivo stvoreno iz biomase. == Prednosti == Aerobna digestija se odvija mnogo brže od [[anaerobna digestija|anaerobne digestije]]. Proces se obično izvodi na sobnoj temperaturi i mnogo je manje složen, te lakši za upravljanje u odnosu na anaerobnu digestiju. == Nedostaci == The operating costs are typically much greater for aerobic digestion than for anaerobic digestion because of energy used by the blowers, pumps and motors needed to add oxygen to the process. However, recent technological advances include non-electrically aerated filter systems that use natural air currents for the aeration instead of electrically operated machinery. The digested sludge is relatively low in residual energy and although it can be dried and incinerated to produce heat, the energy yield is very much lower than that produced by anaerobic digestion. == Autotermalna termofilna aerobna digestija == Autothermal thermophilic aerobic digestion is a [[Sewage sludge treatment|faecal sludge treatment]] design concept that uses the nutrients in the sludge and the metabolic heat of the bacteria to create high temperatures in the aerobic digester. This gradually shifts the microbial community towards [[Thermophile|thermophilic]] at temperatures typically at 55-degree Celsius or above.<ref>{{Cite journal|last1=Pembroke|first1=J. Tony|last2=Ryan|first2=Michael P.|date=2019-07-25|title=Autothermal Thermophilic Aerobic Digestion (ATAD) for Heat, Gas, and Production of a Class A Biosolids with Fertilizer Potential|journal=Microorganisms|language=en|volume=7|issue=8|pages=215|doi=10.3390/microorganisms7080215|issn=2076-2607|pmc=6722850|pmid=31349557|doi-access=free}}</ref> While the higher aeration requirements of autothermal thermophilic aerobic digestion further increases energy use and potential smell nuisance, the increased temperature makes the resulting [[biosolids]] much safer for re-use.<ref>{{cite journal|last1=Layden|first1=Noreen M.|title=Autothermal thermophilic aerobic digestion (ATAD) – Part I: Review of origins, design, and process operation|journal=Journal of Environmental Engineering and Science|date=November 2007|volume= 6|issue= 6|pages=665–678|doi=10.1139/S07-015|bibcode=2007JEES....6..665L }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://blue-castle.co.uk/why-aerobic-digestion-is-set-to-modernise-food-waste-management/ WHY AEROBIC DIGESTION IS SET TO MODERNISE FOOD WASTE MANAGEMENT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918193956/https://blue-castle.co.uk/why-aerobic-digestion-is-set-to-modernise-food-waste-management/ |date=18 September 2018 }} ''blue-castle.co.uk'' fy5ylzhi3g8ydivewbgve97n8hj714s 42600251 42600229 2026-05-18T17:44:25Z Duma 16555 42600251 wikitext text/x-wiki '''Aerobna digestija''' je proces u [[Sistemi za obradu otpadnih voda|tretmanu otpadnih voda]] osmišljen da smanji volumen mulja iz kanalizacije i učini ga pogodnim<ref name="WEF">{{cite web|url=http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|title=Aerobic Diestion|publisher=Water Environment Federation|access-date=19 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160327011438/http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|archive-date=27 March 2016|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> za kasniju upotrebu.<ref name="Handbook">{{cite web|url=http://www.wastewaterhandbook.com/webpg/th_sludge_82aerobic_digestion.htm|title=Handbook Biological Wastewater Treatment - Design of Activated Sludge Systems|access-date=19 March 2016}}</ref> U novije vrijeme razvijena je tehnologija koja omogućava tretman i smanjenje drugog<ref name="Organic Waste Digesters">{{cite web|url=http://www.garbageguzzler.com|title=Aerobic Waste Digesters|access-date=17 March 2017}}</ref> organskog otpada, kao što su hrana, karton i hortikulturni otpad. To je bakterijski proces koji se odvija u prisustvu kisika. Bakterije brzo konzumiraju organsku materiju i pretvaraju ju u [[ugljikov dioksid]], vodu i niz organskih spojeva niže molekularne težine. Kako nema novog dotoka organske materije iz kanalizacije, biota [[Aktivni mulj|aktivnog mulja]] počinje umirati i [[saprotrofne bakterije]] ju koriste kao hranu. Ta faza procesa poznata je kao ''endogena respiracija'' i to je proces koji smanjuje koncentraciju čvrstih materija u mulju. == Proces == Aerobna digestija se obično koristi u postrojenju za tretman aktivnog mulja. Otpadni aktivni mulj i primarni mulj se, gdje je to prikladno, kombiniraju i propuštaju u zgušnjivač gdje se povećava sadržaj čvrstih tvari. To značajno smanjuje volumen koji se mora tretirati u digestoru. Proces se obično izvodi kao šaržni proces s više od jednog istovremeno aktivnog rezervoara digestora.<ref name="creek">{{cite web|url=http://www.fultoncountyga.gov/solids-treatment/aerobic-digestion-of-sludge|title=Aerobic digestion of sludge|publisher=Johns Creek Environmental Campus|access-date=19 March 2016}}</ref> Zrak se pumpa kroz rezervoar, a sadržaj se miješa kako bi se sadržaj potpuno izmiješao. Ispuštaju se ugljikov dioksid, otpadni zrak i male količine drugih plinova, uključujući [[sumporovodik]]. Ti otpadni plinovi zahtijevaju tretman kako bi se smanjili mirisi u građevinama blizu stambenih objekata ili koji mogu izazvati javne smetnje.<ref name="creek"/> Digestija se nastavlja sve dok se postotak razgradivih čvrstih tvari ne smanji na između 20% i 10%, ovisno o lokalnim uvjetima.<ref name="Handbook"/> Tamo gdje se prerađuje otpad koji nije otpadni, organski otpad poput hrane, kartona i hortikulturnog otpada može se značajno smanjiti u volumenu, ostavljajući proizvod koji se može koristiti kao gnojivo za tlo ili gorivo stvoreno iz biomase. == Prednosti == Aerobna digestija se odvija mnogo brže od [[anaerobna digestija|anaerobne digestije]]. Proces se obično izvodi na sobnoj temperaturi i mnogo je manje složen, te lakši za upravljanje u odnosu na anaerobnu digestiju. == Nedostaci == Operativni troškovi su obično mnogo veći za aerobnu digestiju nego za anaerobnu digestiju zbog energije koju koriste ventilatori, pumpe i motori potrebni za dodavanje kisika u proces. Međutim, nedavni tehnološki napredak uključuje neelektrično aerirane sisteme filtera koji koriste prirodne zračne struje za aeraciju umjesto električno pokretanih mašina. Digestirani mulj ima relativno malo preostale energije i iako se može sušiti i spaljivati ​​u svrhu proizvodnje toplote, prinos energije je mnogo niži od onog koji se proizvodi anaerobnom digestijom. == Autotermalna termofilna aerobna digestija == Autotermalna termofilna aerobna digestija je koncept dizajna [[obrada kanalizacijskog mulja|tretmana fekalnog mulja]] koji koristi hranjive tvari u mulju i metaboličku toplinu bakterija za stvaranje visokih temperatura u aerobnom digestoru. To postepeno mijenja mikrobnu zajednicu u [[termofil]]nu na temperaturama koje su obično na 55 stepeni Celzijusa ili više.<ref>{{Cite journal|last1=Pembroke|first1=J. Tony|last2=Ryan|first2=Michael P.|date=2019-07-25|title=Autothermal Thermophilic Aerobic Digestion (ATAD) for Heat, Gas, and Production of a Class A Biosolids with Fertilizer Potential|journal=Microorganisms|language=en|volume=7|issue=8|pages=215|doi=10.3390/microorganisms7080215|issn=2076-2607|pmc=6722850|pmid=31349557|doi-access=free}}</ref> Dok viši zahtjevi za aeracijom autotermalne termofilne aerobne digestije dodatno povećavaju potrošnju energije i potencijalni neugodni miris, povećana temperatura čini rezultirajući [[stabilizirani mulj]] mnogo sigurnijim za ponovnu upotrebu.<ref>{{cite journal|last1=Layden|first1=Noreen M.|title=Autothermal thermophilic aerobic digestion (ATAD) – Part I: Review of origins, design, and process operation|journal=Journal of Environmental Engineering and Science|date=November 2007|volume= 6|issue= 6|pages=665–678|doi=10.1139/S07-015|bibcode=2007JEES....6..665L }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://blue-castle.co.uk/why-aerobic-digestion-is-set-to-modernise-food-waste-management/ ZAŠTO ĆE AEROBNA DIGESTIJA MODERNIZIRATI UPRAVLJANJE OTPADNOM OD HRANE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918193956/https://blue-castle.co.uk/why-aerobic-digestion-is-set-to-modernise-food-waste-management/ |date=18 September 2018 }} ''blue-castle.co.uk'' sfazqsf17md6e96qbdrm13ano6z2hn8 Bulova 0 271726 42600361 41557086 2026-05-19T10:30:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600361 wikitext text/x-wiki {{Infobox company | name = Bulova Watch Company | logo = [[Datoteka:Bulova logo.svg|200px]] | type = [[filijala]] [[Citizen Holdings|Citizen Watch Co.]] | predecessor = J. Bulova Company | foundation = [[New York]], [[SAD]] ({{Start date|1875}}) | founder = Joseph Bulova | location_city = [[Queens]], New York | location_country = [[SAD]] | area_served = širom svijeta | key_people = Gregory Thumm, <small>[[predsjednik]]</small> <br /> John Wille, <small>[[chief operating officer|generalni direktor]]</small> | industry = proizvodnja satova | products = Bulova, Bulova Accutron, Caravelle New York, Wittnauer Swiss, satovi | revenue = 164 mil. US$ (2013)<ref>{{cite web|title=Bulova Corporation|url=http://www.insideview.com/directory/bulova-corporation|work=InsideView|publisher=InsideView, Inc|accessdate=1. XII 2013|archivedate=2013-12-01|archiveurl=https://archive.today/20131201033802/http://www.insideview.com/directory/bulova-corporation|deadurl=yes}}</ref>| parent = [[Citizen Watch Co.]] | homepage = [http://www.bulova.com/ Bulova.com] }} '''Bulova''' je poduzeće za proizvodnju luksuznih [[ručni sat|ručnih]] i zidnih [[časovnik|satova]], sa sjedištem u [[New York]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.bulova.com/en_us/contact_bulova|title=Contact Us|publisher=Bulova Corporation|accessdate=13. IX 2009|archive-date=2014-10-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20141027004422/http://bulova.com/en_us/contact_bulova|dead-url=yes}} "Bulova CorpOne Bulova AvenueWoodsideji, New York 11377"</ref> Osnovao ju je u New Yorku 1875. godine [[Češka|češki]] imigrant Joseph Bulova (1851 - 1936) te po sebi prozvao '''J. Bulova Company'''. Godine 1912. je Bulova podigla svoju prvu tvornicu, a potom započela, tada rijetku, industrijsku proizvodnju satova, koristeći pogone u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Godine 1923. je reinkorporirana pod imenom Bulova Watch Company, i ubrzo je postala poznata kako po tehnološkim inovacijama, tako po spremnosti za korištenje novih medija u promotivne svrhe. 1. jula 1941. je tako, po cijeni od 9 dolara na, samom početku redovnog emitiranja [[New York|njujorške]] stanice [[WNBC|WNBT]] emitirana prva [[televizijska reklama|reklama]] u [[historija televizije|historiji televizije]].<ref>{{cite news |publisher=New York Times |date = 6. 07. 1941. |title=Imagery For Profit |author=R. W. Stewart }}</ref><ref>{{Cite web |title=bulova.com |url=http://www.bulova.com/about/about.aspx |access-date=2014-02-04 |archive-date=2009-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090220122718/http://bulova.com/about/about.aspx |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://jeff560.tripod.com/chronotv.html |title=jeff560.tripod.com |publisher=jeff560.tripod.com |date= |accessdate=8. VII 2012 |archive-date=2011-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110613095409/http://jeff560.tripod.com/chronotv.html |url-status=dead }}</ref> 10. januara 2008. ju je otkupio [[Citizen Watch Co.|Citizen]] za 250 milona US$ te te dvije kompanije zajedno danas čine najvećeg proizvođača satova na svijetu. == Izvori == {{Reflist|35em}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.bulova.com/ }} * {{Find a Grave|148}} * [http://members.iinet.net.au/~fotoplot/acc.htm The Accutron Watch Page] * [http://www.mybulova.com The Vintage Bulova watch community website] * [http://www.wristwatcharea.com/bulova-bracelet-women-watches-review Bulova Women watch comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130926011244/http://www.wristwatcharea.com/bulova-bracelet-women-watches-review/ |date=2013-09-26 }} [[Kategorija:Brendovi satova]] [[Kategorija:Luksuzni brendovi]] ajdfdm97udbj62cz39kcbdux0y7tupr Bagnols-sur-Cèze 0 276716 42600241 42107475 2026-05-18T17:07:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600241 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Banjol sir Sez | originalni_naziv = Bagnols-sur-Cèze | slika = Hôtel de ville à Bagnols-sur-Cèze.JPG | opis_slike = | grb = | država={{zastava|Francuska}} | region = Langdok-Rusijon | departman = Gard | prefektura = Nim | kanton = Banjol sir Sez | gšir = 44.1633333333333 | gduž = 4.62055555555556 | nadm visina = 47 | maksimalna_nadmorska_visina = 268 | minimalna_nadmorska_visina = 30 | površina-km = 31,37 | površina-he = 3.137 | stanovništvo = 18103<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 584,92 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 30028 | poštanski kod = 30200 }} '''Banjol sir Sez''' ({{jez-fra|Bagnols-sur-Cèze}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Langdok-Rusijon]], u departmanu [[Departman Gar u Francuskoj|Gar]] koja pripada prefekturi Nim. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 18 103 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 577&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 31,37&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 47 metara (maksimalnoj 268 m, a minimalnoj 30 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=12905| 1968=16468| 1975=17534| 1982=17602| 1990=17872| 1999=18103| 2006=| 2011=18349| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:24000 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:16000 color:gray1 from:start till:end bar:8000 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,111)(84,137) color:blue width:2 #1962 tot 1968 points:(84,137)(100,144) color:blue width:2 #1975 points:(100,144)(128,145) color:blue width:2 #1982 points:(128,145)(160,147) color:blue width:2 #1990 points:(160,147)(196,148) color:blue width:2 #1999 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bagnols-sur-Cèze}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.bagnolssurceze.fr/ http://www.bagnolssurceze.fr/] * [http://www.tourisme-bagnolssurceze.com/ http://www.tourisme-bagnolssurceze.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118205114/http://www.tourisme-bagnolssurceze.com/ |date=2012-01-18 }} * [http://www.bagnolssurceze.fr/connaitre/histoire.php4 http://www.bagnolssurceze.fr/connaitre/histoire.php4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061123032609/http://www.bagnolssurceze.fr/connaitre/histoire.php4 |date=2006-11-23 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=31459 Banjol sir Sez na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=30&codecom=028 Banjol sir Sez na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.770795575363895&RadLong1=0.0806439077200986 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=300028 Položaj mesta Banjol sir Sez na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.1633333333333&longitude=4.62055555555556&zoom=8 Plan naselja Banjol sir Sez na mapi (Mapquest)] {{Departman Gar u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|44_09_48_N_04_37_14_E_type:city_region:FR|44° 09' 48" SG Š, 04° 37' 14" IGD}} 7kwvmz8dzy7arykwgoa1to72nkzveki Bagnères-de-Luchon 0 277082 42600242 42107478 2026-05-18T17:08:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600242 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Banjer de Lišon | originalni_naziv = Bagnères-de-Luchon | slika = Vallée deLuchon.JPG | opis_slike = | grb = Blason ville fr Bagnères-de-Luchon (Haute-Garonne).svg | država={{FRA}} | region = Središnji-Pirineji | departman = Haute-Garonne | prefektura = Sen Godan | kanton = Banjer de Lišon | gšir = 42.7916666666667 | gduž = 0.594722222222222 | nadm visina = 630 | maksimalna_nadmorska_visina = 2737 | minimalna_nadmorska_visina = 611 | površina-km = 52,80 | površina-he = 5.280 | stanovništvo = 2585<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 48,96 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 31042 | poštanski kod = 31110 }} '''Banjer de Lišon''' ({{jez-fra|Bagnères-de-Luchon}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornja Garona u Francuskoj|Gornja Garona]] koja pripada prefekturi Sen Godan. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2900 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 54&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 52,8&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 630 metara (maksimalnoj 2.737 m, a minimalnoj 611 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=3888| 1968=4123| 1975=3484| 1982=3498| 1990=3094| 1999=2900| 2006=| 2011=2585| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:5700 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:3800 color:gray1 from:start till:end bar:1900 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,136)(84,143) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3888 1968: 4123 points:(84,143)(100,124) color:blue width:2 #1975: 3484 points:(100,124)(128,124) color:blue width:2 #1982: 3498 points:(128,124)(160,112) color:blue width:2 #1990: 3094 points:(160,112)(196,106) color:blue width:2 #1999: 2900 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bagnères-de-Luchon}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.citeartistes.com/festivaluchon.htm http://www.citeartistes.com/festivaluchon.htm]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.luchon.com/ http://www.luchon.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100515011542/http://luchon.com/ |date=2010-05-15 }} * [http://www.mairie-luchon.fr/web/ http://www.mairie-luchon.fr/web/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210172254/http://www.mairie-luchon.fr/web/ |date=2006-02-10 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=32164 Banjer de Lišon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=31&codecom=042 Banjer de Lišon na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.746855475789418&RadLong1=0.0103798609131136 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=310042 Položaj mesta Banjer de Lišon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.7916666666667&longitude=.594722222222222&zoom=8 Plan naselja Banjer de Lišon na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornja Garona u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|42_47_30_N_00_35_41_E_type:city_region:FR|42° 47' 30" SG Š, 00° 35' 41" IGD}} a7ngnygg18f70nt9e7dob87fvfchbzq Biras 0 283116 42600305 42108938 2026-05-19T00:59:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600305 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Bira | originalni_naziv = Biras | slika = Biras 1.JPG | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region = Akvitanija | departman = Dordogne | prefektura = Periže | kanton = Brantom | gšir = 45.2886111111111 | gduž = 0.639444444444444 | nadm visina = 200 | maksimalna_nadmorska_visina = 237 | minimalna_nadmorska_visina = 119 | površina-km = 19,43 | površina-he = 1.943 | stanovništvo =362<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 30,83 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 24042 | poštanski kod = 24310 }} '''Bira''' ({{jez-fra|Biras}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Dordonja]] koja pripada prefekturi Periže. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 362 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 18&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,43&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 200 metara (maksimalnoj 237 m, a minimalnoj 119 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=318| 1968=344| 1975=343| 1982=354| 1990=372| 1999=362| 2006=| 2011=599| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:510 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:340 color:gray1 from:start till:end bar:170 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,143)(84,135) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 370 1968: 344 points:(84,135)(100,134) color:blue width:2 #1975: 343 points:(100,134)(128,138) color:blue width:2 #1982: 354 points:(128,138)(160,144) color:blue width:2 #1990: 372 points:(160,144)(196,141) color:blue width:2 #1999: 362 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Biras}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=24919 Biras na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=24&codecom=042 Biras na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.790435377586699&RadLong1=0.0111604109397419 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=240042 Položaj mesta Biras na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.2886111111111&longitude=.639444444444444&zoom=8 Plan naselja Biras na mapi (Mapquest)] {{Departman Dordonja u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} * [http://www.cc-brantomois.fr/biras.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513014059/http://www.cc-brantomois.fr/biras.html |date=2007-05-13 }} roa6y1b9mf8nsg1w3dphllxuq9nmoys Arçonnay 0 283319 42600211 42106711 2026-05-18T13:37:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600211 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Arsone | originalni_naziv = Arçonnay | slika = | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region = Loara | departman = Sarthe | prefektura = Mamer | kanton = Sen Patern | geografska_širina = 48° 23' 44" SGŠ | geografska_dužina = 00° 05' 11" IGD | gšir = | gduž = | nadm visina = 144 | maksimalna_nadmorska_visina = 191 | minimalna_nadmorska_visina = 133 | površina-km = 7,85 | površina-he = 785 | stanovništvo = 1837<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 234| | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 72006 | poštanski_kod = 72610 | pozicijaX = 109 | pozicijaY = 93 }} '''Arsone''' ({{jez-fra|Arçonnay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1 837 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 234|&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,85&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 144 metara (maksimalnoj 191 m, a minimalnoj 133 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=507| 1968=611| 1975=1040| 1982=1488| 1990=1752| 1999=1837| 2006=| 2011=1843| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:2700 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1800 color:gray1 from:start till:end bar:900 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,52)(84,58) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 507 1968: 611 points:(84,58)(100,85) color:blue width:2 #1975: 1040 points:(100,85)(128,114) color:blue width:2 #1982: 1488 points:(128,114)(160,130) color:blue width:2 #1990: 1752 points:(160,130)(196,136) color:blue width:2 #1999: 1837 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.ville-arconnay.fr/ http://www.ville-arconnay.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304015607/http://www.ville-arconnay.fr/ |date=2010-03-04 }} {{Departman Sart u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|48_23_44_N_00_05_11_E_type:city_region:FR|48° 23' 44" SG Š, 00° 05' 11" IGD}}{{commonscat|Arçonnay}} 4cr902lmiznmy59zql81dztyg1o9odj Bersac 0 285925 42600293 42108594 2026-05-18T23:02:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600293 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Bersak | originalni_naziv = Bersac | slika = | opis_slike = | grb = Blason ville fr Le Bersac (Hautes-Alpes).svg | država={{FRA}} | region = Provansa-Alpi-Azurna obala | departman = Hautes-Alpes | prefektura = Gap | kanton = Ser (Gornji Alpi) | geografska_širina = 44.4125 | geografska_dužina = 5.75055555555556 | gšir = 44.4125 | gduž = 5.75055555555556 | nadm visina = 700 | maksimalna_nadmorska_visina = 1299 | minimalna_nadmorska_visina = 636 | površina-km = 8,02 | površina-he = 802 | stanovništvo =134<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 18,95 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 05021 | poštanski kod = 05700 }} '''Bersak''' ({{jez-fra|Bersac}}) je naselje i opština u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Provansa-Alpi-Azurna obala]], u departmanu [[Departman Gornji Alpi u Francuskoj|Gornji Alpi]] koja pripada prefekturi Gap. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 134 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,02&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 700 metara (maksimalnoj 1.299 m, a minimalnoj 636 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=99| 1968=112| 1975=102| 1982=118| 1990=97| 1999=134| 2004=154| 2006=| 2011=152| sansdoublescomptes= 1968}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,91)(84,83) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 125 1968: 112 points:(84,83)(100,78) color:blue width:2 #1975: 102 points:(100,78)(128,87) color:blue width:2 #1982: 118 points:(128,87)(160,75) color:blue width:2 #1990: 97 points:(160,75)(196,96) color:blue width:2 #1999: 134 points:(196,96)(228,107) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.lebersac.com http://www.lebersac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221172443/http://www.lebersac.com/ |date=2014-02-21 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=11832 Bersac na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=05&codecom=021 Bersac na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.775144354083682&RadLong1=0.100366128268695 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=050021 Položaj mesta Bersac na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.4125&longitude=5.75055555555556&zoom=8 Plan naselja Bersac na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornji Alpi u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} pet14b49avb9rp446v2clod2vd5nu7r Austurland 0 287357 42600221 42395779 2026-05-18T15:17:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600221 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime= Austurland | ime_genitiv = | slika = Austurland in Iceland.svg | slika_opis = Regija Austurland na karti Islanda | nalazi_se_u_sastavu = [[Island]]a | upravni_oblik = | službeni_jezik = [[islandski jezik|islandski]] | glavni_grad = [[Egilsstaðir]] | vladar = | titula_vladara = | površina = 22.721 | stanovnika = 12.434 | pozivni_broj = | web = | komentar = |}} '''Austurland''' (prevedeno sa [[islandski jezik|islandskog]]: '''Istočna zemlja''') zvana i '''Austfirðir''' (Istočni fjordovi) je jedna od 8 [[island]]skih [[Islandske regije|regija]]. Najveći i [[glavni grad]] regije je [[Egilsstaðir]] od 2303 stanovnika.<ref name=mam/> == Karakteristike == Ta regija ima površinu od 22 721 [[km²]] i prema procjeni iz [[2013]]. - 12 434 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Iceland-UA.html | title =Iceland: Municipalites and Urban Settlements | accessdate = 24. 02. 2014 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Ona je površinom druga, ali je najrjeđe naseljena regija, poznata je po najvećoj dolini na Islandu - Fljótsdalshérað u kom se prostire najveći [[grad]] regije - [[Egilsstaðir]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/east-iceland | title =''East Iceland'' | accessdate =24. 02. 2014 | language =engleski | publisher =Iceland On The Web | archive-date =2015-09-27 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150927025643/http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/east-iceland | url-status =dead }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/east-iceland Iceland regions: East Iceland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927025643/http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/east-iceland |date=2015-09-27 }} {{en icon}} {{Islandske regije}} [[Kategorija:Regije Islanda]] 1u1uhnsoj43vvl24dr6wr0jmtz3gfk6 Korisnik:Aurelmark 2 434301 42600214 2217224 2026-05-18T14:31:20Z J ansari 117073 J ansari premješta stranicu [[Korisnik:E3.akpinar]] na [[Korisnik:Aurelmark]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/E3.akpinar|E3.akpinar]]" u "[[Special:CentralAuth/Aurelmark|Aurelmark]]" 2217224 wikitext text/x-wiki {{sznk}} 7231a4bjib6r601rqh4y6suutex2msz Buford, Wyoming 0 650086 42600360 42465494 2026-05-19T10:10:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600360 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Bjuford | izvorni_naziv = {{jez-engl|Buford}} | slika = Buford wyoming sign.jpg | opis_slike = Saobraćajni znak u Bjufordu | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Wyoming | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = {{SAD}} | savezna_država = [[Vajoming]] | okrug = [[Okrug Olbani (Vajoming)|Olbani]] | osnivanje = 1886. | grad_od = | stanovništvo = 1 | godina_stanovništvo = 2012 | gustina = 25 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = 0,04 | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 41.121944 | gduž = -105.304722 | nadmorska_visina = 2.438 | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-7]], leti [[UTC-6]] | ZIP_kod = 82052 | pozivni_broj = | FIPS_kod = | GNIS_kod = | veb-strana = [http://www.bufordtradingpost.com/ www.bufordtradingpost.com] | gradonačelnik = Don Samons }} '''Bjuford''' ({{jez-engl|Buford}}) je neuključena zajednica, tj. [[grad]] u [[Okrug Olbani (Vajoming)|okrugu Olbani]] u državi [[Vajoming]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Nalazi se na državnom putu 80 nedaleko od glavnog grada [[Šajen]]a. Smešten je na nadmorskoj visini od 2.400 metara, a ime je dobio po majoru Džonu Bjufordu. == Historija == Grad je osnovan 1886.<ref>{{Cite web |url=http://newsfeed.time.com/2011/07/20/meet-the-only-resident-of-americas-smallest-town/ |title=Rosenfeld, Everett (July 20, 2011) |access-date=2014-03-16 |archive-date=2011-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110806165154/http://newsfeed.time.com/2011/07/20/meet-the-only-resident-of-americas-smallest-town/ |url-status=dead }}</ref> godine tokom izgradnje Transkontinentalnog puta kroz Vajoming. U tom periodu imao je oko 2.000 stanovnika. Don Samons, koji je i nezvanični [[gradonačelnik]] Bjuforda, doselio se 1980.<ref>{{Cite web |title=Vecsey, Laura. "America's tiniest town commands a big price" |url=http://realestate.yahoo.com/promo/americas-tiniest-town-commands-a-big-price.html |access-date=2014-03-16 |archivedate=2012-04-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120405235725/http://realestate.yahoo.com/promo/americas-tiniest-town-commands-a-big-price.html |deadurl=yes }}</ref> godine sa ženom i sinom. Godine [[1995]]. žena mu je umrla, a sin se oko [[2007]]. godine odselio. Samons je ostao kao jedini stanovnik grada. U [[april]]u [[2012]]. Bjuford je stavljen na aukciju, a kupila su ga dva [[Vijetnam]]ca za oko 900.000 [[Američki dolar|dolara]]<ref>{{Cite web |title=Spellman, Jim (April 5, 2012). "Vietnamese businessmen scoop up smallest U.S. town for $900,000" |url=http://articles.cnn.com/2012-04-05/us/us_wyoming-town-auction_1_buford-town-cheyenne?_s=PM:US |access-date=2014-03-16 |archive-date=2012-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407014952/http://articles.cnn.com/2012-04-05/us/us_wyoming-town-auction_1_buford-town-cheyenne?_s=PM:US |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Doanh gia Việt Nam qua Mỹ mua trọn thị trấn giá $900,000 |url=http://www.nguoi-viet.com/absolutenm2/templates/viewarticlesNVO.aspx?articleid=146913&zoneid=3 |access-date=2014-03-16 |archivedate=2012-04-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120409183438/http://www.nguoi-viet.com/absolutenm2/templates/viewarticlesNVO.aspx?articleid=146913&zoneid=3 |deadurl=yes }}</ref>. == Odlike == Bjuford se sastoji od male prodavnice, [[motorni benzin|benzinske]] pumpe, [[kuća|kuće]] i oko 10 ari zemljišta. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} * [http://edition.cnn.com/video/?/video/living/2010/12/23/dnt.wyoming.town.of.one.kusa Video intervju 2010 - Si-En-En]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en}} {{Albany County, Wyoming-lat}} {{Okruzi Vajominga-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Vajomingu]] n6t20cmzbzgj51s64ky7yzqzak1mgyt Bakar sulfid 0 1296978 42600248 42307071 2026-05-18T17:25:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600248 wikitext text/x-wiki '''Bakar sulfid''' opisuje familiju [[hemijsko jedinjenje|hemijskih hedinjenja]] i minerala sa formulom Cu<sub>x</sub>S<sub>y</sub>. Neki bakarni sulfidi su ekonomski važne [[ruda|rude]]. Prominentni bakarno sulfidi minerali su Cu<sub>2</sub>S ([[halkocit]]) i CuS ([[kovelit]]). U rudarskoj industriji, minerali [[bornit]] ili [[halkopirit]], koji se sastoje od smeše bakarno-gvozdenih sulfida, se često nazivaju "bakarnim sulfidima". U [[hemija|hemiji]], "binarni bakarni sulfid" je bilo koje binarno [[hemijsko jedinjenje]] elemenata bakra i [[sumpor]]a. Nezavisno od njihovog izvora, bakar sulfidi široko variraju u njihovom sastavu sa 0.5 ≤ Cu/S ≤ 2, uključujući brojna [[Nestehiometrijsko jedinjenje|nestehiometrijska jedinjenja]]. == Poznati bakar sulfidi == Prirodna mineralna binarna jedinjenja bakra i sumpora su navedena ispod. Verovatno postoje i druga jedinjenja koja još nisu otkrivena. Na primer istraživanja "blaubleibender kovelita" formiranog prirodnim izluživanjem [[kovelit]]a ([[bakar(II) sulfid|CuS]]) indiciraju da postoje druge metastabilne Cu-S faze koje još nisu okarakterisane.<ref>Structural and compositional changes in copper sulfide during leaching and dissolution, Whiteside L.S, Goble R.J, The Canadian Mineralogist; (1986);. 24; 2; 247-258</ref> * CuS<sub>2</sub>, [[vilamaninit]]<ref name = "Wells">Wells A.F. (1984) ''Structural Inorganic Chemistry'' 5th edition Oxford Science Publications {{ISBN|0-19-855370-6}}</ref> ili (Cu,Ni,Co,Fe)S<sub>2</sub><ref>{{Cite web |url=http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/villamaninite.pdf |title=Handbook of Mineralogy |access-date=2014-04-22 |archive-date=2012-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224015512/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/villamaninite.pdf |url-status=dead }}</ref> * CuS, [[kovelit]]<ref name = "Wells"/>, [[bakar monosulfid]] * Cu<sub>9</sub>S<sub>8</sub> (Cu<sub>1.12</sub>S), [[jarovit]]<ref name = "Goble 1980">Copper sulfides from Alberta; yarrowite Cu<sub>9</sub>S<sub>8</sub> and spionkopite Cu<sub>39</sub>S<sub>28</sub> R. J. Goble, The Canadian Mineralogist; (1980); 18; 4; 511-518</ref> * Cu<sub>39</sub>S<sub>28</sub> (Cu<sub>1.39</sub>S) [[spionkopit]]<ref name = "Goble 1980"/> * Cu<sub>8</sub>S<sub>5</sub> (Cu<sub>1.6</sub>S), [[girit]]<ref>Geerite, Cu<sub>1.60</sub>S, a new copper sulfide from Dekalb Township, New York, Goble R.J., Robinson G.,The Canadian Mineralogist;(1980),18,4,519-523</ref> * Cu<sub>7</sub>S<sub>4</sub> (Cu<sub>1.75</sub>S), [[anilit]]<ref name = "Wells"/> * Cu<sub>9</sub>S<sub>5</sub> (Cu<sub>1.8</sub>S), [[digenit]]<ref name = "Wells"/> * Cu<sub>31</sub>S<sub>16</sub> (Cu<sub>1.96</sub>S), [[djurleit]]<ref name = "Wells"/> * Cu<sub>2</sub>S, [[halkocit]]<ref name = "Wells"/> == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Bakar(I) sulfid]] * [[Bakar(II) sulfid]] == Vanjske veze == * [http://www.mindat.org/min-27403.html Copper sulfides mineral information and data] {{-}} {{Jedinjenja bakra-lat}} [[Kategorija:Jedinjenja bakra]] [[Kategorija:Sulfidi]] [[Kategorija:Jedinjenja mešovite valence]] 0ecgzl5vnjb3qcqm2jx8cmlzew87ynv Bad Windsheim 0 1359266 42600237 42527583 2026-05-18T16:52:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600237 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Bad Vindshajm | izvorni_naziv = ''Bad Windsheim'' | slika = Bad Windsheim-005.jpg | opis_slike = Bad Vindshajm | gradska_zastava = | grb = DEU Bad Windsheim COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 11.951<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 153 | aglomeracija = | površina = 78,2 | gšir = 49.5 | gduž = 10.41667 | nadmorska_visina = 321 | registarska_oznaka = NEA | pozivni_broj = 09841 | poštanski_kod = 91438 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bad-windsheim.de/ www.bad-windsheim.de] | gradonačelnik = ''Ralf Ledertheil'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Bad Vindshajm''' ({{jez-nem|Bad Windsheim}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 38 opštinskih središta okruga [[Okrug Nojštat na Ajšu-Bad Vindshajm|Nojštat an der Ajš-Bad Vindshajm]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 11.951 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9575112. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Bad Windsheim in NEA.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Nojštat an der Ajš-Bad Vindshajm]] Bad Vindshajm se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Nojštat an der Ajš-Bad Vindshajm. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 321 metra. Površina opštine iznosi 78,2&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 11.951 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 153 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Este]]|[[Italija]]|partnerstvo|[[1995]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Saint-Yrieix-La-Perche]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1988]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Bad%20Windsheim&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Bad Windsheim}} * [http://www.bad-windsheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531131709/http://www.bad-windsheim.de/ |date=2009-05-31 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Nojštat an der Ajš-Bad Vindshajm}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Bad Vindshajm]] ruyk5pio4j41xwp1fokrab6ld9f3d8s Burgkunstadt 0 1359313 42600364 42528651 2026-05-19T10:44:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600364 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Burgkunštat | izvorni_naziv = ''Burgkunstadt'' | slika = | opis_slike = Burgkunštat | gradska_zastava = | grb = DEU Burgkunstadt COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 6.731<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 166 | aglomeracija = | površina = 40,6 | gšir = 50.14111 | gduž = 11.25222 | nadmorska_visina = 304 | registarska_oznaka = LIF | pozivni_broj = 09572 | poštanski_kod = 96224 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.burgkunstadt.de/ www.burgkunstadt.de] | gradonačelnik = ''Heinz Petterich'' | stranka = [[Freie Wähler|FWG]] | ije = da }} '''Burgkunštat''' ({{jez-nem|Burgkunstadt}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 11 opštinskih središta okruga [[Okrug Lihtenfels|Lihtenfels]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 6.731 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9478116. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Burgkunstadt in LIF.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Lihtenfels]] Burgkunštat se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Lihtenfels. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 304 metra. Površina opštine iznosi 40,6&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 6.731 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 166 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Burgkunstadt}} * [http://www.burgkunstadt.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150225172548/http://www.burgkunstadt.de/ |date=2015-02-25 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Lihtenfels}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Burgkunštat]] cg3bad624cr96i1uucydz4bauc0z09l Burgsinn 0 1359316 42600365 42528660 2026-05-19T10:44:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600365 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Burgsin | izvorni_naziv = ''Burgsinn'' | slika = | opis_slike = Burgsin | gradska_zastava = | grb = DEU Burgsinn COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.606<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 51 | aglomeracija = | površina = 51,4 | gšir = 50.15 | gduž = 9.65 | nadmorska_visina = 190 | registarska_oznaka = MSP | pozivni_broj = 09356 | poštanski_kod = 97775 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.vgem-burgsinn.de www.vgem-burgsinn.de] | gradonačelnik = ''Franz Schüßler'' | stranka = CSU / Unabhängige Bürger | ije = da }} '''Burgsin''' ({{jez-nem|Burgsinn}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 40 opštinskih središta okruga [[Okrug Majna-Špesart|Majna-Špesart]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.606 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9677122. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Burgsinn in MSP.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Majna-Špesart]] Burgsin se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Majna-Špesart. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 190 metara. Površina opštine iznosi 51,4&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.606 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 51 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Burgsinn}} * [http://www.vgem-burgsinn.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050307110409/http://www.vgem-burgsinn.de/ |date=2005-03-07 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majn-Špesart}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Burgsin]] eyagiwhjkze5indo3czgu5rxbixhdfi Nandlstadt 0 1359647 42600358 42519208 2026-05-19T09:51:56Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:DEU Nandlstadt COA.png]] → [[File:DEU Nandlstadt COA.svg]] PNG → SVG 42600358 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Nandlštat | izvorni_naziv = ''Nandlstadt'' | slika = | opis_slike = Nandlštat | gradska_zastava = | grb = DEU Nandlstadt COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 4.967<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 145 | aglomeracija = | površina = 34,3 | gšir = 48.53333 | gduž = 11.8 | nadmorska_visina = 465 | registarska_oznaka = FS | pozivni_broj = 08756 | poštanski_kod = 85405 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.markt-nandlstadt.de/ www.markt-nandlstadt.de] | gradonačelnik = ''Jakob Hartl'' | stranka = Bürgerliste Nandlstadt | ije = da }} '''Nandlštat''' ({{jez-nem|Nandlstadt}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 24 opštinska središta okruga [[Okrug Frajzing|Frajzing]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 4.967 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9178144. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Nandlstadt in FS.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Frajzing]] Nandlštat se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Frajzing. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 465 metara. Površina opštine iznosi 34,3&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 4.967 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 145 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Nandlstadt}} * [http://www.markt-nandlstadt.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Frajzing}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Nandlštat]] 11l6ik0uxmnn6340fys20ruyg22jkrs Bitterfeld-Wolfen 0 1361012 42600320 42528158 2026-05-19T02:03:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600320 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Biterfeld-Volfen | izvorni_naziv = ''Bitterfeld-Wolfen'' | slika = | opis_slike = Biterfeld-Volfen | gradska_zastava = | grb = DE-ST 15-0-82-015 Bitterfeld-Wolfen COA.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Saksonija-Anhalt]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 46.971<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 538 | aglomeracija = | površina = 87,3 | gšir = 51.61667 | gduž = 12.31667 | nadmorska_visina = 75-90 | registarska_oznaka = ABI und BTF (alt) | pozivni_broj = 03493,03494 | poštanski_kod = 06766 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bitterfeld-wolfen.de/ www.bitterfeld-wolfen.de] | gradonačelnik = ''Petra Wust'' | stranka = | ije = da }} '''Biterfeld-Volfen''' ({{jez-nem|Bitterfeld-Wolfen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]]. Jedno je od 10 opštinskih središta okruga [[Okrug Anhalt-Biterfeld|Anhalt-Biterfeld]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 46.971 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 15082015, ''[[NUTS]]'' (DEE05) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE BID) kod. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Bitterfeld-Wolfen in ABI.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Anhalt-Biterfeld]] Biterfeld-Volfen se nalazi u saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]] u okrugu Anhalt-Biterfeld. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 75-90 metara. Površina opštine iznosi 87,3&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 46.971 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 538 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Daia]]|[[Rumunija]]|partnerstvo|[[2008]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Villefontaine]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1994]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Bitterfeld-Wolfen&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Bitterfeld-Wolfen}} * [http://www.bitterfeld-wolfen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306035236/http://www.bitterfeld-wolfen.de/ |date=2008-03-06 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Anhalt-Biterfeld}} [[Kategorija:Gradovi u Saksoniji-Anhaltu|Biterfeld-Volfen]] 61p1fn48r8v7yfx88mccrppoqm9n9y4 Biebergemünd 0 1368687 42600299 42528061 2026-05-19T00:00:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600299 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Bibergemind | izvorni_naziv = ''Biebergemünd'' | slika = | opis_slike = Bibergemind | gradska_zastava = | grb = DEU Biebergemünd COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Hesen]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 8.343<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 106 | aglomeracija = | površina = 78,6 | gšir = 50.16667 | gduž = 9.28333 | nadmorska_visina = 135-200 | registarska_oznaka = MKK | pozivni_broj = 06050 | poštanski_kod = 63599 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.biebergemuend.de/ www.biebergemuend.de] | gradonačelnik = ''Manfred Weber'' | stranka = | ije = da }} '''Bibergemind''' ({{jez-nem|Biebergemünd}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Hesen]]. Jedno je od 28 opštinskih središta okruga [[Okrug Majn-Kincig|Majn-Kincig]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 8.343 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 6435003. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Biebergemünd in MKK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majn-Kincig]] Bibergemind se nalazi u saveznoj državi [[Hesen]] u okrugu Majn-Kincig. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 135-200 metara. Površina opštine iznosi 78,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 8.343 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 106 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Biebergemünd}} * [http://www.biebergemuend.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014183524/http://biebergemuend.de/ |date=2015-10-14 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majn-Kincig}} bnslit6njvy760aurjfbxu7tgrc5z7v Banjani (Čučer-Sandevo) 0 1452561 42600257 42538930 2026-05-18T18:11:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600257 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Banjani (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Banjani |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Бањане}}</small> |slika = Selo Banjani, skopsko.jpg |opis_slike = |opština = Čučer-Sandevo |populacija = 597 |nadm visina = 520 |gšir = 42.1081 |gduž = 21.3881 |pozivni broj = 02 |poštanski kod = 1011 |registarska oznaka = SK }} '''Banjani''' ({{jez-mak|Бањане}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Banjani su naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]]. Banjani imaju veliki značaj za [[Srbi u Makedoniji|srpsku zajednicu u Republici Makedoniji]], pošto [[Srbi]] čine značajnu manjinu u naselju. == Prirodni uslovi == Banjani su smešteni u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 16 kilometara severno. Selo Banjani se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], u južnoj podgorini [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], na približno 520 metara nadmorske visine. Severno od naselja izdiže se [[planina]], a južno se pruža [[Skopsko polje]]. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Stanovništvo == Banjani su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imali 597 stanovnika. [[Srbi]] (48%) i etnički [[Makedonci]] (49%) imaju približno podjednak udeo u ukupnom stanovništvu. Početkom [[20. vek]]a [[Srbi]] su bili isključivo stanovništvo u selu. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Čučer-Sandevo]] * [[Srbi u Makedoniji]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }} {{portal|Makedonija}} {{Commonscat|Banjani}} {{Opština Čučer-Sandevo}} [[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]] bnsf42fyz9oy7s2a9ts4v738jwpi9j2 Bezovo 0 1452642 42600296 42348530 2026-05-18T23:38:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600296 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Bezovo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Bezovo}}</small> |grb = |slika = Nereti-Bezovo-Piskupština.JPG |opis_slike = Skretanje za Bezovo |opština = Struga |populacija = 54 |nadm visina = 810 |gšir = 41.3292 |gduž = 20.6019 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6337 |registarska oznaka =SU }} '''Bezovo''' ({{jez-mak|Bezovo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Bezovo pripada [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Bezovo je smešteno u krajnje zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Albanija|Albanijom]] (7&nbsp;km zapadno od naselja). Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 25&nbsp;km severno. Bezovo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Drimkol]], koja obuhvata gornji tok [[Crni Drim|Crnog Drima]]. Naselje je smešteno na severoistočnim padinama planine [[Jablanica (planina)|Jablanica]]. Istočno se tlo spušta u [[Klisura|klisuru]] [[Crni Drim|Crnog Drima]]. Nadmorska visina naselja je približno 810 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]]. == Historija == == Stanovništvo == Bezovo je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 54 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (98%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Bezevo}} * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] r7feb56fn1yvyuxagq68f6yjo593vua Brazda (selo) 0 1452685 42600347 42291761 2026-05-19T08:02:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600347 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Brazda}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Brazda |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Бразда}}</small> |slika = Селска чешма во Бразда.jpg |opis_slike = |opština = Čučer-Sandevo |populacija = 480 |nadm visina = 390 |gšir = 42.0808 |gduž = 21.3986 |pozivni broj = (+389) 02 |poštanski kod = 1011 |registarska oznaka = SK }} '''Brazda''' ({{jez-mak|Бразда}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Brazda je naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]]. == Prirodni uslovi == Brazda je smeštena u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 10 kilometara severno. Selo Brazda se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], u južnoj podgorini [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], na približno 390 metara nadmorske visine. Severno od naselja izdiže se [[planina]], a južno se pruža [[Skopsko polje]]. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Stanovništvo == Brazda je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imala 480 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (98%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Čučer-Sandevo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{portal|Makedonija}} * [http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }} {{Opština Čučer-Sandevo}} [[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]] b8f2bw0c2b5xmhqzxfp3s7f7j72nhlh Blace (Čučer-Sandevo) 0 1452686 42600322 42539220 2026-05-19T02:23:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600322 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Blace (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Blace |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Блаце}}</small> |slika = Поглед на Блаце (cropped).jpg |opis_slike = |opština = Čučer-Sandevo |populacija = 972 |nadm visina = 770 |gšir = 42.1522 |gduž = 21.3328 |pozivni broj = (+389) 02 |poštanski kod = 1011 |registarska oznaka = SK }} '''Blace''' ({{jez-mak|Блаце}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Blace je naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađe|predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]]. == Prirodni uslovi == Blace je smešteno u krajnje severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], na granici sa [[Srbija|Srbijom]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 25 kilometara severno. Selo Blace se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], na jugozapadnim padinama [[Skopska Crna Gora|Skopske Crne gore]], na približno 770 metara nadmorske visine. Zapadno od sela se pruža dolina [[Lepenac|Lepenca]]. Mesna klima je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Stanovništvo == Blace je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 972 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Čučer-Sandevo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{portal|Makedonija}} * [http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }} {{Opština Čučer-Sandevo}} [[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]] c1o13p956a5m2gbdd6v8trref8dknc6 Boroec 0 1452688 42600338 42515357 2026-05-19T05:17:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600338 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Boroec |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Boroec}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Struga |populacija = 629 |nadm visina = 940 |gšir = 41.289400039241634 |gduž = 20.596100035413805 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6336 |registarska oznaka =SU }} '''Boroec''' ({{jez-mak|Boroec}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Boroec pripada [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Boroec je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Albanija|Albanijom]] (7&nbsp;km zapadno od naselja). Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 16&nbsp;km severno. Boroec se nalazi u istorijskoj oblasti [[Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno na istočnim padinama planine [[Jablanica (planina)|Jablanica]]. Istočno se tlo spušta u [[Klisura|klisuru]] [[Crni Drim|Crnog Drima]], gde je obrazovano [[veštačko jezero]] [[Globočica (jezero)|Globočica]]. Nadmorska visina naselja je približno 940 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. == Historija ==Boroec == Stanovništvo == Boroec je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imao 629 stanovnika. Etnički sastav: {| border=1 cellspacing=0 cellpadding=2 | '''Nacionalnost''' | '''ukupno''' |- | [[Makedonci]] | 193 (31%) |- | [[Albanci]] | 74 (12%) |- | [[Turci]] | 175 (28%) |- | ostali | 187 030%() |- |} Veći deo stanovništva čine [[Muslimani]] [[Srbi|srpskog]] porekla, [[Torbeši]]. Većinska veroispovest je [[islam]], a manjinska [[pravoslavlje]]. == Značajne osobe == * [[Kosta Šumenković]], delatnik [[Srpska akcija u Makedoniji|Srpske akcije u Makedoniji]]; * Protojerej [[Mateja Šumenković]], delatnik [[Srpska akcija u Makedoniji|Srpske akcije u Makedoniji]]. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] 6e8gg1emmlf7zw7ccw2ovmezqa7r5nn Bidževo 0 1452696 42600298 42348540 2026-05-19T00:00:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600298 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Bidževo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Bidževo}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Struga |populacija = 546 |nadm visina = 700 |gšir = 41.23 |gduž = 20.6983 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6330 |registarska oznaka =SU }} '''Bidževo''' ({{jez-mak|Bidževo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Bidževo pripada [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Bidževo je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 10&nbsp;km severno. Bidževo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Gornji Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno u [[Struško polje|Struškom polju]], koje se pruža na severnoj strani [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Nadmorska visina naselja je približno 700 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. == Historija == == Stanovništvo == Bidževo je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 546 stanovnika. Većinu stanovništva čine [[Albanci]] (77%), a u manjini su etnički [[Makedonci]] (22%). Do prve polovine [[pravoslavlje|pravoslavni]] [[Sloveni]] su bili isključivo stanovništvo u naselju. Većinska veroispovest je [[islam]], a manjinska je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] 1g3p6k4d8htpu9aqflcv1lsj97z4t4h Bogojci 0 1452697 42600328 42348637 2026-05-19T03:29:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600328 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Bogojci |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Bogojci}}</small> |grb = |slika = Bogovica, Strugë (Dimër).jpg |opis_slike = |opština = Struga |populacija = 170 |nadm visina = 960 |gšir = 41.288 |gduž = 20.67 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6334 |registarska oznaka =SU }} '''Bogojci''' ({{jez-mak|Bogojci}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Bogojci pripadaju [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Bogojci je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 15&nbsp;km severno. Bogojci se nalaze u istorijskoj oblasti [[Srednji Drimkol]], koja obuhvata [[klisura]]st deo [[Crni Drim|Crnog Drima]] nizvodno od [[Struga|Struge]]. Naselje se obrazovalo na zapadnim padinama planine [[Karaorman]]. Nadmorska visina naselja je približno 960 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Bogojci su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 170 stanovnika. Većinu stanovništva čine [[Albanci]] (98%). Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] 0nkf8oe45xceux71emsx0m8e24vxhvy Brodec (Skoplje) 0 1452708 42600354 42539471 2026-05-19T08:57:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600354 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Brodec (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Brodec |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Brodec}}</small> |slika = |opis_slike = |opština = Čučer-Sandevo |populacija = 3 |nadm visina = 900 |gšir = 42.1411 |gduž = 21.4403 |pozivni broj = (+389) 02 |poštanski kod = 1011 |registarska oznaka = SK }} '''Brodec''' ({{jez-mak|Brodec}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Brodec je naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]]. Brodec ima veliki značaj za [[Srbi u Makedoniji|srpsku zajednicu u Republici Makedoniji]], pošto [[Srbi]] čine značajnu manjinu u naselju. ==Prirodni uslovi== Brodec je smešten u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 25 kilometara severno. Selo Brodec se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], na južnim visovima [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], na približno 900 metara nadmorske visine. Od sela se pruža pogled na [[Skoplje]] i [[Skopsko polje]]. Mesna klima je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Stanovništvo == Brodec je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imao 3 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (67%), a manjina su [[Srbi]] (33%). Početkom [[20. vek]]a [[Srbi]] su bili isključivo stanovništvo u selu. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" style="background: bgcolor="#F28500" | '''Brodec'''<ref name="Савезни завод за статистику СФРЈ">{{Savezni zavod za statistiku SFRJ}}</ref> |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva 2002. u Republici Makedoniji|2002]].''' |- | [[Makedonci]] | 56 (80%) || 2 (66,6%) |- | [[Srbi]] | 14 (20%) || 1 (33,3%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' | '''70''' || '''3''' |} == Povezano == * [[Opština Čučer-Sandevo]] * [[Srbi u Makedoniji]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Makedonija}} *[http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }} {{Opština Čučer-Sandevo}} [[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]] j4m75j7i9o9r0kx8vnpthki9ri22gol Brest (Skoplje) 0 1452727 42600352 42539401 2026-05-19T08:20:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600352 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Brest (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Brest |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Brest}}</small> |slika = |opis_slike = |opština = Čučer-Sandevo |populacija = 569 |nadm visina = 1.260 |gšir = 42.21671 |gduž = 21.4778 |pozivni broj = (+389) 02 |poštanski kod = 1011 |registarska oznaka = SK }} '''Brest''' ({{jez-mak|Brest}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Brest je naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]]. ==Prirodni uslovi== Brest je smešten u krajnje severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], na granici sa [[Srbija|Srbijom]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 35 kilometara severno. Selo Brest se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], na visovima u središnjem delu [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], na približno 1.260 metara nadmorske visine. Mesna klima je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Stanovništvo == Brest je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imao 972 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Čučer-Sandevo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{portal|Makedonija}} *[http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }} {{Opština Čučer-Sandevo}} [[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]] nily4r7c1caewtn157v1qxiouaplare Brčevo 0 1452738 42600356 42348778 2026-05-19T09:38:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600356 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Brčevo (Bugarska)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Brčevo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Brčevo}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Struga |populacija = 9 |nadm visina = 950 |gšir = 41.2978 |gduž = 20.6731 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6337 |registarska oznaka =SU }} '''Brčevo''' ({{jez-mak|Brčevo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Brčevo pripada [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Brčevo je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 20&nbsp;km severno. Brčevo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Drimkol]], koja obuhvata gornji tok [[Crni Drim|Crnog Drima]]. Naselje je smešteno na zapadnim padinama planine [[Karaorman]], iznad [[Klisura|klisure]] [[Crni Drim|Crnog Drima]], gde je obrazovano [[veštačko jezero]] [[Globočica (jezero)|Globočica]]. Nadmorska visina naselja je približno 950 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]]. == Historija == == Stanovništvo == Brčevo je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 9 stanovnika. Prete\no stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] e2zk2rm5bdnb86zgzw136ybuz4p0s4q Burinec 0 1452739 42600366 42348836 2026-05-19T10:45:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600366 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Burinec |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Буринец}}</small> |grb = |slika = Поглед на селото Буринец.jpg |opis_slike = |opština = Struga |populacija = 0 |nadm visina = 1.080 |gšir = 41.3953 |gduž = 20.6172 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6337 |registarska oznaka =SU }} '''Burinec''' ({{jez-mak|Буринец}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Burinec pripada [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Burinec je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 35&nbsp;km severno. Burinec se nalazi u maloj istorijskoj oblasti [[Malesija (Makedonija)|Malesija]], koja obuhvata zapadnu stranu planine [[Karaorman]]. Naselje je položeno visoko. Zapadno od naselja tlo se spušta u [[Klisura|klisuru]] [[Crni Drim|Crnog Drima]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.080 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]]. == Historija == == Stanovništvo == Burinec je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine bio bez stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju bili su etnički [[Makedonci]]. Većinska veroispovest bilo je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Burinec}} * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] 89g0epdjmagvuv4ou9ln5qnfdgo6mm2 Klubina 0 1460535 42600333 42564978 2026-05-19T04:30:51Z Akul59 131397 zastava 42600333 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Klubina |originalni_naziv = Klubina |slika = |opis_slike = |gradska_zastava = Klubina-cadca-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Čadca|Čadca]] |nadm visina = 455<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-17}}</ref> |poštanski_kod = 023 04<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 41<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = CA |gšir = 49.357500 |gduž = 18.892778 }} '''Klubina''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Klubina}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Čadca}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Čadca]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] lnqf7ul209an0sk9pms2huq496q1kng Klokočov (Čadca) 0 1460536 42600332 42564977 2026-05-19T04:29:27Z Akul59 131397 zastava 42600332 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Klokočov}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Klokočov |originalni_naziv = Klokočov |slika = Klokocov near hlavice.jpg |opis_slike = Klokočov |gradska_zastava = Klokocov-cadca-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Čadca|Čadca]] |nadm visina = 622<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-18}}</ref> |poštanski_kod = 023 22<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 41<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = CA |gšir = 49.4518 |gduž = 18.5711 }} '''Klokočov''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Klokočov (Čadca District)}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Čadca}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Čadca]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] 6ziw3yq0msnkfyyiirbbprw6ktuksdw Korňa 0 1460587 42600334 42565030 2026-05-19T04:32:53Z Akul59 131397 zastava 42600334 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Korňa |originalni_naziv = Korňa |slika = Korna new church.JPG |opis_slike = |gradska_zastava = Korna-cadca-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Čadca|Čadca]] |nadm visina = 600<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-15}}</ref> |poštanski_kod = 023 21<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 41<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = CA |gšir = 49.414167 |gduž = 18.552222 }} '''Korňa''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Korňa}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Čadca}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Čadca]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] dgrdw7ymnc6q2ffg9d5msl9pizbpbe1 Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku 0 1467515 42600308 42337503 2026-05-19T01:15:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600308 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg|mini|350px|Ulaz u '''Biskupijsku klasičnu gimnaziju Ruđera Boškovića u Dubrovniku''', zgradu nekadašnjeg Dubrovačkog kolegija. Desno se nalazi crkva [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]].]]'''Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića''' je privatna [[škola]] s pravom javnosti u [[Dubrovnik]]u. Utemeljitelj škole je [[Dubrovačka biskupija]], pod čijom se upravom nalazi i danas. U sklopu škole djeluje i Biskupijsko [[sjemenište]]. Nastava se odvija prema planu i programu koji je predviđen za [[Klasična gimnazija|klasične gimnazije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], što uključuje učenje [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] jezika kroz sva četiri [[razred]]a. Ova je [[Srednja škola|srednjoškolska]] ustanova jedina klasična gimnazija u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Ima četiri razredna odjeljenja, za svaki razred po jedno. Odjeljenja broje 20-30 učenika. == Historija == Zgrada današnje Klasične gimnazije je izgrađena krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]], kao [[Isusovci|isusovačko]] učilište, pod nazivom [[Collegium Ragusinum]] (Dubrovački kolegij). Uz kompleks kolegija je izgrađena i [[crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]]. Njegov osnutak je bio značajan za [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]], jer je tim činom postala neovisna od talijanskih studija. Najznačajniji polaznik Kolegija je bio [[Ruđer Bošković]], znameniti [[Dubrovnik|dubrovački]] [[znanstvenik]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Kad je isusovački red [[1773.]] ukinut, zgradu su preuzeli [[pijaristi]], koji su tamo osnovali ''Zavod za javnu nastavu''. Ondje je djelovao poznati hrvatski rječničar [[Franjo Marija Appendini]]. Napoleonova vojska je [[1806.]] zgradu prenamijenila u vojnu bolnicu, a nakon toga je više puta mijenjala funkciju. Godine [[1941.]] je dubrovački biskup u nju preselio sjemenište i utemeljio klasičnu gimnaziju. Ta je škola [[1991.]] godine, odlukom Ministarstva prosvjete i kulture, stekla pravo javnosti i time je postala regularna obrazovna ustanova, otvorena ne samo za članove sjemeništa, nego i za ostale učenike. == Ime i dan škole == Dubrovačka klasična gimnazija je dobila ime po [[Ruđer Bošković|Ruđeru Boškoviću]], najpoznatijem polazniku Dubrovačkog kolegija, u čijoj se zgradi danas nalazi Biskupijska klasična gimnazija. Boškovićev rođendan, [[18. svibnja]], proglašen je Danom škole. == Vanjske veze == * [http://www.gimnazija-klasicna-rboskovic-du.skole.hr/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225205658/http://www.gimnazija-klasicna-rboskovic-du.skole.hr/ |date=2008-02-25 }} {{katoličanstvo u Republici Hrvatskoj}} [[Kategorija:Škole u Dubrovniku]] [[Kategorija:Crkveno školstvo]] 79vzxv2vskg3ec7lm8jjbgsqmlmwklb Bataljun Garibaldi 0 1468910 42600274 42405610 2026-05-18T19:51:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600274 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica= <span style="font-size: medium;">'''5. bataljon „Garibaldi“ 1. proleterske brigade NOVJ''' |deo= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] |slika= Italian Partisans on the road to Belgrade 1944.jpg |opis_slike= Borci bataljona Garibaldi na putu prema Beogradu, u čijem su oslobađanju učestvovali oktobra 1944. |vreme_postojanja=[[13. septembar]] [[1944]] — [[maj]] [[1945]]. |mesto=[[Split]] |formacija= |jačina= 350 vojnika i oficira<ref name="Vojna">''[[Vojna enciklopedija]]'' (knjiga druga). Beograd 1971, 163. str.</ref> |komandant= Elio Frančeski |oficir2= |oficir3= |oficir4= |politički komesar=Jovan Vujošević Lola. |bitke=[[Odbrana Splita septembra 1943.|Odbrana Splita 1943.]] <br />[[Desant na Drvar]]<br /> [[Oslobođenje Valjeva septembra 1944.|Oslobođenje Valjeva]]<br />[[Beogradska operacija]] |odlikovanja= }} '''Bataljun "Garibaldi"''' je bio [[Italija|talijanska]] [[NOVJ|partizanska]] jedinica osnovana [[13. rujna]] [[1943.]] u [[Split]]u. Postrojba je inicijalno sastavljena od oko 350 dobrovoljaca, uglavnom karabinjera, koji su se nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] priključili partizanskim jedinicama.<ref name=ratna>{{Cite web |title = Antifašistički Split, Ratna Kronika 1941. - 1945., Knjiga II, Obrana rodne grude, 13. rujna 1943. |url = http://www.ratnakronikasplita.com/kronika/1943-2 |author = Grupa autora |access-date = 16. svibnja 2013. |archive-date = 2018-11-30 |archive-url = https://web.archive.org/web/2019/http://www.ratnakronikasplita.com/kronika/1943-2 |url-status = dead }}</ref> Prvi zapovjednik bataljuna bio je Elio Francesco.<ref name=sd>{{Cite web |title = Vandali, znate li da je 'Garibaldi' branio Split od nacista! |url = http://209.59.234.145/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/178787/Default.aspx |author = [[Slobodna Dalmacija]] / Goran Kotur |access-date = 16. svibnja 2013. |quote = |archive-date = 2014-08-14 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140814193844/http://209.59.234.145/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/178787/Default.aspx }}</ref> Od formiranja do kraja rata bataljon Garibaldi je učestvovao u mnogim bitkama i pretrpeo znatne gubitke. == Ratni put == [[File:Kolona italijana od kojih je 13.9.1943. u Splitu formiran partizanski bataljon Garibaldi, koji je ušao u sastav 1. proleterske brigade.jpg|thumb|Kolona italijana od kojih je u Splitu formiran partizanski bataljon Garibaldi.]] Tokom avgusta 1943, U danima vrenja uoči [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije u Jugoslaviji]], bataljon Garibaldi je samoorganizovan od strane mobilisanih italijanskih komunista i antifašista.<ref name="ReferenceA">Prva proleterska: ilustrovana monografija (str. 143), Beograd 1984.</ref> Njihovi oficiri su ubrzo stupili u kontakt dr [[Ivan Ribar|Ivanom Ribarom]] i sa partizanskim štabovima u Splitu, radi angažovanja u borbi protiv Nemaca.<ref name="ReferenceA"/> Dobrovoljački antifašistički bataljon "Garibaldi" je zvanično formiran 13.9.1943. godine u Splitu.<ref>Prva proleterska: ilustrovana monografija (str. 144), Beograd 1984.</ref> == Ratni put == Već [[15. rujna]] 1943. godine, pre proglašenje kapitulacije Italije, bataljun je sudjelovao u [[Bitka za Split 1943.|obranu Splita]] od nadolazećih [[Wehrmacht|njemačkih snaga]], odnosno delova [[7. SS dobrovoljačka brdska divizija Princ Eugen|7. SS divizije „Princ Eugen“]]. Početkom [[listopad]]a, odlukom druga Tita uvršten je u sastav [[Prva proleterska brigada|Prve proleterske brigade]] kao njen 5. bataljon, nakon čega učestvovuje u gotovo svim njenim borbama. Bataljon "Garibaldi" se istakao u borbama od 3. do [[5. april]]a 1944. u rejonu [[Jajce]]–[[Mrkonjić Grad]]–[[Gerzovo]]. Za hrabro držanje bataljona u borbi kod Magalj-Dola (kod Mrkonjić-Grada) pohvaljen je od Štaba [[1. proleterska divizija NOVJ|Prve proleterske divizije]].<ref name="Vojna"/> Za vreme [[Desant na Drvar|desanta na Drvar]] (maj–jun 1944), bataljon je pretrpeo znatne gubitke, kada je oko 100 njegovih boraca izbačeno iz stroja.<ref name="Vojna"/> Po prelasku u Srbiju, bataljon Garibaldi učestvuje u borbama za [[Oslobođenje Valjeva septembra 1944.|oslobođenje Valjeva]] septembra 1944, te borbama za [[Beogradska operacija|oslobođenje Beograda]] oktobra 1944.<ref name="Vojna"/> U oslobođenom [[Beograd]]u [[29. oktobar|29. oktobra]] 1944, od italijanskih bataljona Garibaldi (1. proleterske brigade) i Mateoti (3. krajiške brigade), formirana je [[brigada Italija]], koja je ušla u sastav [[1. proleterska divizija NOVJ|1. proleterske divizije NOVJ]].<ref>https://znaci.org/odrednica.php?slug=bataljon-garibaldi</ref> Komadant brigade Italija bio je [[Đuzepe Maras]].<ref name="Vojna"/> Nakon okončanja rata, u srpnju [[1945.]] godine, preživeli borci vratili su se u Italiju.<ref name=sd/> == Komandni sastav == [[File:Štab bataljona Garibaldi - politički komesar Jovan Vujošević, Komandant Ilare Mongilardi, zamenik političkog komesara Mario Tindari i načelnik štaba Jovan Pejković.jpg|thumb|Štab bataljona Garibaldi: politički komesar Jovan Vujošević, Komandant Ilare Mongilardi, zamenik političkog komesara Mario Tindari i načelnik štaba Jovan Pejković]] Komandni sastav bataljona prilikom uključenja u 1. proletersku brigadu:<ref name="ReferenceA"/> * komandant [[Ilare Mongilardi]] * politički komesar [[Jovan Vujošević]] * zamenik političkog komesara Mario Tindari * načelnik štaba [[Jovan Pejković]] == Nasleđe == Spomen-ploča bataljunu Garibaldi nalazi se u Zagrebačkoj ulici u [[Split]]u. == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji]] * [[1. proleterska udarna brigada]] * [[Divizija Garibaldi]] == Vanjske veze == {{commonscat|Partisan Battalion Garibaldi}} * [https://yu-nostalgija.com/ratna-solidarnost-garibaldinaca-i-proletera-mario-gucinati/ Mario Gucinati - Ratna solidarnost garibaldinaca i proletera] * [https://znaci.org/00001/97_5.pdf Spisak pripadnika bataljona „Garibaldi" prve proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade] [[Kategorija:Povijest Splita]] [[Kategorija:Italijanski partizani u NOVJ]] [[Kategorija:Kapitulacija Italije u Jugoslaviji]] oduysb6yu46p1so2io7kobsjj2g9awo Božena Vrbanc Goleš 0 1471449 42600343 42199154 2026-05-19T06:34:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600343 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Božena Vrbanc Goleš | slika = | slika širina = | slika opis = | država = | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[21. veljače]] [[1950.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = Hrvatska | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = [[ŽRK Metalac Zagreb|Metalac]]<br>[[ŽRK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] | nastupi(golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = [[jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija|Jugoslavija]] | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | medalje = {{Medalje sport | [[Rukomet]]}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}} {{medalje srebro | {{flag|JUG}} [[Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija|SFRJ]] |[[rukometno SP za žene 1973.|Jugoslavija 1973.]] | }} }} '''Božena Vrbanc Goleš''' ([[Zagreb]], [[21. veljače]] [[1950.]]) je bivša [[hrvatska]] [[rukometašica]]. Igrala je za Metalac i [[ŽRK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] iz Zagreba. S Lokomotivom je bila [[prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|prvakinja]] 1968., 1969., 1970. i 1974. godine. [[kup Jugoslavije u rukometu za žene|Kup]] je s Lokomotivom osvojila 1971. godine. Igrala je u finalu [[Liga prvakinja u rukometu|Kupa europskih prvakinja]] 1974./75. za Lokomotivu protiv rukometašica ondašnjeg europskog diva, kijevskog Spartaka. U sastavu bivše [[Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija|jugoslavenske ženske rukometne reprezentacije]] osvojila je zlato na SP 1973. godine. == Izvori == *[http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/rukomet www.hr]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *[http://ihf.info/upload/PDF-Download/WomenWorldCh/yug73.pdf IHF] {{mrva-biog-rukomet}} {{DEFAULTSORT:Vrbanc Goleš, Božena}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Sport u Zagrebu]] o20ikbc90olfj3im8zpxjyz4xtdrmyr Burmanska harfa (film, 1956) 0 2107847 42600367 41823229 2026-05-19T10:48:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600367 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = ビルマの竪琴 | slika = The Burmese Harp Nikkatsu 1956 poster.jpg | režija = [[Kon Ichikawa]] | based on = {{based on|''[[Burmanska harfa (roman)|Burmanska harfa]]''|[[Michio Takeyama]]}} | scenario = [[Natto Wada]] | uloge = [[Rentarō Mikuni]],<br>[[Shoji Yasui]],<br>[[Jun Hamamura]] | producent = [[Masayuki Takagi]] |studio = [[Nikkatsu]] |premijera = {{Filmdate|1956|1|21|df=y|I dio}}<br>{{Filmdate|1956|2|12|df=y|II dio}}<ref name="rayns07"/> |trajanje = 143 min. (Japan)<br/>116 min. (ostale zemlje) |zemlja = {{flag|Japan}} |jezik = japanski<br>engleski |}} {{nihongo|'''''Burmanska harfa'''''|ビルマの竪琴|Biruma no tategoto}} je [[japan]]ski crno-bijeli film snimljen u režiji [[Kon Ichikawa|Kona Ichikawe]] i premijerno prikazan početkom 1956. godine, poznat kao jedan od prvih poratnih filmova koji [[Drugi svjetski rat]] prikazuje iz perspektive pripadnika poražene [[Carska japanska vojska|japanske vojske]]. Predstavlja adaptaciju [[Burmanska harfa (roman)|istoimenog]] romana [[Michio Takeyama|Michija Takeyame]]. Radnja je smještena u [[Mjanmar|Burmu]] na samom kraju [[Burmanska kampanja|ratnih operacija]], a protagonist, čiji lik tumači [[Shoji Yasui]], je primjerni vojnik koji nakon [[Kapitulacija Japana|kapitulacije]] i neuspjelog pokušaja da [[zaostali japanski vojnici|izolirani garnizon]] nagovori na predaju preuzima novu životnu misiju kao [[budizam|budistički]] redovnik. Film koji je vješto koristio burmanske lokacije i promovirao [[pacifizam|pacifističke]] stavove prilično se dopao međunarodnoj publici, te je dobio i bio nominiran za niz prestižnih nagrada. Godine 1985. je Ichikawa snimio [[Burmanska harfa (film, 1985)|istoimeni]] remake u boji. ==Uloge== *[[Rentarō Mikuni]] ... [[Kapetan (vojska)|kapetan]] Inouye *[[Shoji Yasui]] ... [[redov]] Mizushima *[[Jun Hamamura]] ... [[redov]] Ito *[[Taketoshi Naito]] ... [[redov]] Kobayashi *[[Kō Nishimura]] ... Baba (kao Akira Nishimura) ==Izvori== {{reflist|refs= <ref name="rayns07">{{cite web | title= The Burmese Harp: Unknown Soldiers | author= [[Tony Rayns]] | url= http://www.criterion.com/current/posts/472-the-burmese-harp-unknown-soldiers | date= 16 March 2007| publisher= [[The Criterion Collection]] | accessdate = 10. VII 2010}}</ref> }} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|id=0049012|title=The Burmese Harp (1956)}} *[http://artsandfaith.com/t100/theburmeseharp.html Voted #20 on The Arts and Faith Top 100 Films (2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100806194018/http://artsandfaith.com/t100/theburmeseharp.html |date=2010-08-06 }} * {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1956/cf000360.htm|title=(Biruma no tategoto pt.1 1956)|accessdate=2007-07-13|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-09-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929142421/http://www.jmdb.ne.jp/1956/cf000360.htm|url-status=dead}} * {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1956/cf000790.htm|title=(Biruma no tategoto pt. 2 1956)|accessdate=2007-07-13|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070815181230/http://jmdb.ne.jp/1956/cf000790.htm|url-status=dead}} {{Kon Ichikawa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Burmanska harfa}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Ratni filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]] 6rp009xh0a89e8x2o2oyj0mvhglflfx Pantanelle, Roma 0 2366460 42600353 42074884 2026-05-19T08:32:06Z MrKeefeJohn 122587 42600353 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Pantanelle | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Lazio]] | okrug = [[Roma (provincija)|Roma]] | slika = Pantanelle_(32929069008).jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 286 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | странка = | gšir = 41.78282 | gduž = 12.63529 | nadmorska_visina = 195 | geonameid = 8951766 }} '''Pantanelle''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Roma]], u regiji [[Lazio]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 286 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 195 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pantanelle}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Roma}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Roma]] 6sgj81qzc5gb41xegkwpje7oih6t8hp Hosea Jacobi 0 3148945 42600234 42597975 2026-05-18T16:28:43Z ירוסלבר 352645 42600234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Hosea Jacobi |slika = Hosea Jacobi.jpg |širina_slike = 200px |alt = |opis = |ime_po_rođenju = Hosea Hermannn Jacoby |datum_rođenja = {{birth date|1841|1|1|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Dobrzany|Jacobshagen]], [[Kraljevina Pruska]] |datum_smrti = {{death date and age|1924|5|21|1841|1|1|df=y}} |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] |tijelo_otkriveno = |uzrok_smrti = |počivalište = [[Mirogoj]], Zagreb |počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> |rezidencija = |nacionalnost = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]] |državljanstvo = Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |ostala_imena = |poznat_po = rabin Zagreba ([[1868]]. - [[1880]].)<br />nadrabin Zagreba (1880. - [[1924]].) |obrazovanje = |alma_mater = |poslodavac = |zanimanje = [[rabin]] |godine_aktivnosti = |mjesto_porijekla = |plata = |neto_vrijednost = |visina = |težina = |titula = |mandat = |prethodnik = |nasljednik = |partija = |suparnici = |odbori = |religija = [[Judaizam]] |supružnik = Hulda (Pander) Jacobi |partner = |djeca = [[Ivan Johan Jacobi]]<br />Luise Lea (Jacobi) Zaloscer<br />Klara (Jacobi) Barmaper<br />Recha (Jacobi) Barmaper<br />Marta (Jacobi) Spitzer<br />Selma (Jacobi) Strasser<br />Ivana Johana Jacobi |roditelji = Mayer Jacobi<br />Sara-Mirijam (Goldberg) Jacobi |rodbina = |pozivni_znak = |nagrade = |potpis = |website = |fusnote = |širina_kutije = }} [[Datoteka:Emperor Franz Joseph Visit to Zagreb Synagogue with Rabbi Dr. Hosea Jacobi Jakobi Chief Rabbi of Yugoslavia.jpg|mini|Istorijska poseta cara Franje Josifa zagrebačkoj sinagogi sa nadrabinom dr Hoseom Jacobijem, 1908.]] '''Hosea Jacobi''' (rođen: '''''Hosea Hermannn Jacoby''''') ([[Dobrzany|Jacobshagen]], [[Kraljevina Pruska]], [[1. 1.]] [[1841]] &ndash; [[Zagreb]], [[21. 5.]] [[1924]]), zagrebački nad[[rabin]], koji je punih 58 godina bio duhovni i vjerski vođa Židovske zajednice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 173</ref><ref>Ognjen Kraus, 1998, str. 173</ref><ref name="hakol1">Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Aleksander Laslo, Nataša Maksimović Subašić; Graditelji novog Zagreba; stranica 21; broj 108, siječanj / veljača 2009.</ref> == Biografija == Nadrabin Hosea Jacobi je rođen 1. 1. 1841 u pruskom gradu Jacobshagenu (''danas [[Dobrzany]] u [[Poljska|Poljskoj]]''). Odrastao je u trgovačkoj porodici Mayera i Sare-Miriam Jacobi. Otac mu je umro 1851 kada je imao 10 godina. Djed nadrabina Jacobija sa majčine strane, Jacob Moses Goldberg, i ujak, Nachman Abraham Goldberg, su bili rabini. Pohađao je i završio gimnaziju "Kölnische" u [[Berlin]]u. Kao članu moderne ortodoksne židovske zajednice u Berlinu, nadrabinu Jacobiju su učitelji bili rabini [[Azriel Hildesheimer]] i [[Elchanan Rosenstein]]. Studirao je [[Semitski jezici|semitske jezike]], [[hebrejski jezik]] i [[Teologija|teologiju]] na veleučilištima u Berlinu i [[Halle (Saale)|Haleu]]. U Haleu je doktorirao 1865 godine iz filozofije tezom "''Die Stellung des Weibes im Judenthum''". Hebrejske studije, koje je započeo u djeda rabina Jacoba Mosesa Goldberga, dovršio je u Berlinu. [[1867]] godine nadrabin Jacobi je došao u Zagreb, na poziv tiskara [[Vilim Schwarz|Vilima Schwarza]], blagosloviti novosagrađenu [[Zagrebačka sinagoga|sinagogu]] i održati probne propovijedi. Potkraj godine [[Židovska općina Zagreb|Bogoštovna izraelska općina Zagreb]] ga je izabrala za zagrebačkoga rabina. U službu je stupio [[14. 1.]] [[1868]], a od [[1880]] do kraja života obnašao je dužnost nadrabina. Nadrabin Jacobi je djelovao na vjerskom, odgojnom, prosvjetnom, socijalnom i humanitarnom polju. Reorganizirao je "Hevru kadišu", [[1870]] godine utemeljio "Hevru gemilut hasadim" i "Hahnasat kalu". [[1887]] je potaknuo osnivanje "Izraelskoga gospojinskoga dobrotvornoga društva [[Jelena Prister|Jelene Priester]]", [[1909]] je bio zaslužan za osnutak "Doma nemoćnih" i [[1893]] za izgradnju nove židovske pučke škole. [[1898]] godine je utemeljio kulturno-prosvjetno društvo "Literarni sastanci izraelske mladeži", [[1904]] "Hrvatsko-izraelsko literarno društvo", školu "Tora-Talmud", [[1907]] "[[Savez rabina Hrvatske i Slavonije|Rabinski savez u Hrvatskoj i Slavoniji]], kojemu je bio predsjednik sve do nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskoga rata]] kada je osnovan [[Savez rabina Kraljevine SHS|Savez rabina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] sa sjedištem u [[Beograd]]u. Nadrabin Jacobi je bio izabran za začasnoga predsjednika Saveza rabina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i podružnice "Alliance Izraelite" u Zagrebu. Zasluge je stekao kao pisac vjeronaučnih knjiga za židovsku mladež, napose onih na [[srpskohrvatski|srpskohrvatskom]] jeziku. Prvi je u Hrvatskoj držao propovijedi na srpskohrvatskom jeziku, koji je [[1885]] godine uveo u bogoslužje. Tiskao je više svojih govora i propovijedi. Nadrabin Jacobi je zaslužan za očuvanje identiteta židovske dijaspore u Zagrebu i Hrvatskoj. Hrvatsku je s poštovanjem isticao kao primjer zemlje u kojoj su Židovi, nasuprot mnogim drugim zemljama, pošteđeni neprijateljstava. U rukopisu mu je ostao srednjoškolski udžbenik "Poviest Izraelaca i njihove književnosti". Kao znak priznanja za rad rabina Jacobija, car Franjo Josip I posjetio je zagrebačku sinagogu 1908. godine u pratnji rabina. To je bio prvi i jedini takav historijski posjet zagrebačkoj sinagogi.<ref>{{Cite web |title=https://digi.landesbibliothek.at/viewer/image/AC03674064/1/ |url=https://digi.landesbibliothek.at/viewer/image/AC03674064/1/ |access-date=2026-05-18 |website=digi.landesbibliothek.at}}</ref> Nadrabin Jacobi je bio oženjen za Huldu (Pander) Jacobi sa kojom je imao sedmero djece. Dr. [[Ivan Johan Jacobi]], sin nadrabina Jacobija, kćeri Luise Lea (Jacobi) Zaloscer i Klara (Jacobi) Barmaper, te zet Dr. [[Hugo Spitzer]] su bili među vodećim i značajnim liderima Bogoštovne izraelske općine Zagreb i [[Cionizam|cionističkog]] pokreta u Hrvatskoj.<ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 19, 31, 42, 80, 93, 165, 168, 240, 243</ref><ref name="lzmk">{{Cite web|title=Jacobi, Hosea (Jakobi)|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8930|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=23. 12. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Djela == * ''Ueber die Stellung des Weibes im Judenthum'', Vienna, 1865 * ''Worauf haben wir bei der Erziehung unserer Kinder zu achten?'', Zagreb, 1872 * ''Was ist der Talmud? und was hat er für Israel gethan?'', Zagreb, 1880 * ''Dereh Hakodeš, Put Svjetlosti (Derech Hakodesch)'', Zagreb, 1900 * ''Biblijska Povjesnica za izraelsku mladež pučkih i nižih srednjih škola'', Zagreb, 1923 == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|last=Snješka Knežević|first=Aleksander Laslo|title=Židovski Zagreb|year=2011|publisher=AGM, Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=978-953-174-393-8|ref=harv}} * {{cite book|last=Kraus|first=Ognjen|title=Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj|year=1998|publisher=Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-96836-2-9|ref=harv}} * {{Cite book|last=Goldstein|first=Ivo|title=Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.|year=2005|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=953-6045-23-0|ref=harv}} {{Lifetime|1841|1924|Jacobi, Hosea}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]] [[Kategorija:Austrougarski Jevreji]] [[Kategorija:Jugoslavenski rabini]] [[Kategorija:Austrougarski rabini]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] 12alzzfr0zcwfc0irq7hj6wjjrwuzfx Bataljon Ajdar 0 3551803 42600273 41437115 2026-05-18T19:50:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600273 wikitext text/x-wiki '''Bataljon Ajdar''' ({{jez-ukr|Батальйон «Айдар»}}), službeno '''24. specijalni jurišni bataljon [[Kopnena vojska Ukrajine|Kopnene vojske]] [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]] "Ajdar"''' ({{jez-ukr|24-й окремий штурмовий батальйон «Айдар» Сухопутних військ Збройних сил України}}) je [[Ukrajina|ukrajinska]] [[dobrovoljci|dobrovoljačka]] jedinica, odnosno jedan od [[Bataljoni teritorijalne obrane Ukrajine|bataljona teritorijalne obrane]] (BTrO) pod nadležnošću [[Ministarstvo obrane Ukrajine|Ministarstva obrane Ukrajine]]. Osnovan je 3. aprila 2014. godine za vrijeme krize koja će prerasti u [[rat na istoku Ukrajine]], odnosno kao prva formacija BTrO. Njen zapovjednik je bio Sergej Meljničuk, jedan od vođa [[Samoobrana Majdana|Samoobrane Majdana]], paravojne formacije koja je sudjelovala u [[euromajdan]]skim protestima i rušenju pro-ruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] nekoliko mjeseci ranije; ljudstvo čine dobrovoljci iz svih dijelova Ukrajine, ali i veliki dio članova i simpatizera [[Radikalna partija Olega Ljaška|Radikalne partije Olega Ljaška]]; opremu i oružje bataljona je, pak, pružio ukrajinski oligarh [[Igor Kolomoskoj]]. Bataljon Ajdar je sudjelovao u sukobima u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]]; njegovi pripadnici su od [[Amnesty International]]a i [[OSCE]]a optuženi za kršenje ljudskih prava. Njegov najpoznatiji pripadnik je [[Nadija Savčenko]], žena-pilot koja je 18. juna 2014. zarobljena od strane [[Federativna Država Novorusija|pro-ruskih]] pobunjenika, a potom izručena [[Rusija|Rusiji]] gdje se protiv nje vodi sudski proces zbog ubistva dvoje ruskih novinara. == Vanjske veze == {{Commonscat|24th territorial defence battalion «Aidar»|Батальйон Айдар}} * [https://www.facebook.com/pages/Батальон-АЙДАР/1430526587216353?fref=ts Офіційна сторінка батальйону «Айдар»&nbsp;// Facebook] * [https://www.facebook.com/media/set/?set=a.1452418515027160.1073741829.1430526587216353 Дорога на Металлист&nbsp;— как это было. Фотоальбом&nbsp;// Facebook] * [http://lufa.com.ua/ua/microposts/202 Добровольчий батальйон «Айдар». Фотоальбом&nbsp;// Віктор Гурняк&nbsp;/ LUFA, 6 червня 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141022091028/http://lufa.com.ua/ua/microposts/202 |date=2014-10-22 }} * [http://www.volynnews.com/news/society/lehendarnyy-batalyon-aydar-sohodni-foto/ Легендарний батальйон «Айдар» сьогодні. ФОТО&nbsp;// «Волинські Новини», 2 липня 2014] * [http://www.pravda.com.ua/articles/2014/07/17/7032171/ «Айдар». Передова біля Металіста&nbsp;// «Українська правда», 17 липня 2014] * [http://www.pravda.com.ua/articles/2014/07/21/7032532/ «Айдар». З життя батальйону сміливих&nbsp;// «Українська правда», 21 липня 2014] * [http://www.pravda.com.ua/articles/2014/07/22/7032645/ «Айдар». Попереду інших&nbsp;// «Українська правда», 22 липня 2014] * [http://cossackland.org.ua/wp-content/uploads/2014/08/1-8-kozacky-kray_2014_041.pdf Батальон «Айдар» у боях за Україну&nbsp;// «Козацький край», №&nbsp;4 (62), 29 серпня 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006070956/http://cossackland.org.ua/wp-content/uploads/2014/08/1-8-kozacky-kray_2014_041.pdf |date=2014-10-06 }} * [http://charivne.info/news/14-dniv-v-Aydari-sin-Pandraka-rozpoviv-podrobitsi-poranennya-batka 14 днів в «Айдарі»&nbsp;// «ЧаРівне.інфо», 8 вересня 2014] {{DEFAULTSORT:Ajdar, bataljon}} [[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]] 8lrb1q179rvc7wa2s8vc985ec4m15u8 Bakushu 0 3557527 42600249 42444783 2026-05-18T17:29:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = 麦秋 | slika = Setsuko Hara in Early Summer.jpg | opis = Setsuko Hara (desno) u sceni filma | režija = [[Yasujirō Ozu]] | producent = Takeshi Yamamoto | scenario = [[Kogo Noda]]<br />Yasujirō Ozu | uloge = [[Setsuko Hara]]<br />[[Chishū Ryū]]<br />[[Chikage Awashima]]<br />[[Kuniko Miyake]] | muzika = Senji Itō | fotografija = Yūharu Atsuta | montaža = Yoshiyasu Hamamura | distributer = [[Shochiku]] | premijera = {{Filmdate|1951|10|3|df=y}} | trajanje = 125 min. | zemlja = {{flag|Japan}} | jezik = japanski }} {{nihongo|'''''Rano ljeto'''''|麦秋|Bakushū}} je [[japan]]ski crno-bijeli igrani film snimljen 1951. u režiji [[Yasujiro Ozu|Yasujiroa Ozua]]. Po žanru je [[dramski film|drama]], a protagonistica, čiji lik tumači [[Setsuko Hara]], je Noriko, [[tokyo|tokijska]] sekretarica koja živi sa svojom porodicom. Radnja prikazuje kako je otac, čiji lik tumači stalni Ozuov suradnik [[Chishu Ryu]], želi skrasiti u [[dogovoreni brak|dogovorenom braku]], ali kako se ona tome, izložena modernim shvaćanjima, tome protivi. ''Rano ljeto'' predstavlja jedan iz filmova Ozuove "Noriko trilogije" gdje je Setsuko Hara tumačila likove po imenu Noriko. == Uloge == * [[Setsuko Hara]] - Noriko * [[Chishū Ryū]] - Kōichi * [[Chikage Awashima]] - Aya Tamura * [[Kuniko Miyake]] - Fumiko * [[Ichirō Sugai]] - Shūkichi * [[Chieko Higashiyama]] - Shige Mamiya * [[Haruko Sugimura]] - Tami Yabe * [[Seiji Miyaguchi]] - Nishiwaki == References == {{reflist}} == Further reading == * ''Classic Japanese Screenplays: Ozu Yasujirō's Early Summer'' translated by D.A. Rajakaruna. Simasahita Sankha Mudrana Silpiyo; (1997), {{ISBN|955-95300-0-3}} * ''Ozu Yasujirō's Two Post-War Films: Late Spring, Early Summer'' translated by D.A. Rajakaruna. Godage International Publishers, (2006) == Vanjske veze == {{commons category}} * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=240&eid=369&section=essay Criterion Collection essay by David Bordwell] * {{IMDb title|id=0043313|title=Early Summer}} * [http://www.rottentomatoes.com/m/early_summer/ Reviews] at [[Rotten Tomatoes]]. * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1951/ca001640.htm Early Summer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150103161242/http://www.jmdb.ne.jp/1951/ca001640.htm |date=2015-01-03 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] *[http://artsandfaith.com/t100/earlysummer.html Voted #94 on The Arts and Faith Top 100 Films (2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100421025528/http://artsandfaith.com/t100/earlysummer.html |date=2010-04-21 }} *[http://www.a2pcinema.com/ozu-san/films/earlysummer.htm ''Early Summer'' at Ozu-san.com] {{Yasujirō Ozu|state=autocollapse}} {{Kinema Junpo za najbolji film}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 1blow0itw51hr1dj7wek135mlctr7rq Bunjevački dijalekt 0 4027590 42600363 42476697 2026-05-19T10:36:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600363 wikitext text/x-wiki {{Shhsjezici}} [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988-sr.png|thumb|240px|Štokavski poddijalekti]] '''Bunjevački''', [[Ikavski izgovor|ikavski]] [[novoštokavski]] [[dijalekt]] koji govore [[Bunjevci]] u [[Bačka|Bačkoj]]. Bunjevački nije u službenoj upotrebi u [[Srbija|Srbiji]], ali se upotrebljava u školstvu i nekim medijima; npr. u [[Subotica|Subotici]] na bunjevačkom izlaze [[Bunjevačke novine]],<ref>[http://www.bunjevci.com/novine/ Bunjevačke novine<!-- Bot generated title -->]</ref> dok [[Radio televizija Vojvodine]] emituje deo svog programa i na bunjevačkom.<ref>[http://www.rtv.rs/sr_ci/program/drugi-program/ Drugi Program:Radio-Televizija Vojvodine<!-- Bot generated title -->]</ref> == Historija == Prva škola na bunjevačkom otvorena je u [[Sombor]]u 1717. godine, a potom su škole otvorene i u [[Bač]]u (1734), Gari (1735), [[Bođani]]ma (1741) i [[Subotica|Subotici]] (1752).<ref name=autogenerated1>{{Cite web |title=Hronika - drugi pišu, Izučavanje bunjevačke nacionalne kulture?, Bunjevačke novine, Februar, 2006. |url=http://bunjevci.com/novine/pdf/bunjevacke/2006_08.pdf |access-date=2021-08-17 |archivedate=2011-10-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111005190459/http://bunjevci.com/novine/pdf/bunjevacke/2006_08.pdf |deadurl=yes }}</ref> Godine [[1745]], grad [[Subotica]] dobija svoj statut napisan na bunjevačkom,<ref>Etnolingvistička i istorijska istraživanja o Bunjevcima (Zbornik radova), Matica srpska, Novi Sad, 2008, str. 19.</ref> dok je [[1850]]. bunjevački ozvaničen i u službenoj upotrebi u Subotici.<ref name=autogenerated1 /> [[Ugarska|Ugarskim]] zakonom iz [[1868]]. godine, nemađarskim narodima su bila zagarantovana prava u školstvu, ali je u praksi bunjevačka nastava bila potiskivana nastavom na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]].<ref name=autogenerated1 /> ==Demografija== Prema popisu iz 1910. godine, 33.247 građana Subotice se izjasnilo da im je bunjevački maternji jezik. Tokom postojanja [[Jugoslavija|Jugoslavije]], govornici bunjevačkog su, u rezultatima popisa, svrstavani u govornike [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]. U rezultatima popisa iz 2002. godine u Srbiji prikazani su samo govornici većih jezika, dok su građani koji su se izjasnili da im je maternji jezik bunjevački, svrstani u kategoriju „ostali jezici“. U rezultatima popisa iz 2011. godine, 6.835 stanovnika Srbije se izjasnilo da im je maternji jezik bunjevački.<ref>http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf (strana 16)</ref> ==Osporavanja bunjevačkog== Nacionalni savet Bunjevaca u Srbiji je 2004. godine od prosvetnih vlasti AP Vojvodine zatražio da se u osnovne škole uvede nastavni predmet "Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture".<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 139)</ref> 2005. godine je Pedagoški zavod Vojvodine odobrio plan i program ovog nastavnog predmeta.<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 140)</ref> Ovome se usprotivio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i objavljeno je "otvoreno pismo" u kojem se traži da vlasti "prestanu poticati podjele hrvatske etničke zajednice u Vojvodini, uključujući tu i potporu podjeli jedinstvenoga književnoga jezika kojim se služi hrvatski narod svagdje u svijetu".<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 140)</ref> U pomenutom pismu je takođe navedeno da "Bunjevci, osim u Srbiji, žive i u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te da se njihova pripadnost hrvatskomu narodu u pitanje dovodi samo u Srbiji", da "Bunjevci govore novoštokavsko-ikavskim dijalektom, koji je općenito najrašireniji hrvatski dijalekt i na kojem se temeljio hrvatski književni jezik u XVIII stoljeću", kao i da je "književnost bačkih Bunjevaca od svojih početaka integralni dio hrvatske književnosti i da je njezin jezik po svemu (grafiji, pravopisu, leksiku, morfološkim i sintaktičkim obilježjima te najfrekventnijim načinima stilizacije) hrvatski".<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 140)</ref> Nakon ovih političkih reakcija, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu je suspendovao odluku Pedagoškog zavoda Vojvodine i zatražio mišljenje od SANU i VANU o bunjevačkom jeziku.<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 140-141)</ref> U odgovoru koji je stigao od SANU, a koji je potpisao akademik Zoran Kovačević, navedeno je da SANU smatra da "bunjevačkoj nacionalnoj manjini treba omogućiti izučavanje maternjeg, odnosno bunjevačkog jezika sa elementima nacionalne kulture u institucijama predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, što je u skladu sa zakonskim propisima".<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 141)</ref> Međutim, od VANU je, sa potpisom akademika Julijana Tamaša stigao odgovor da VANU smatra "kako je usmenu i pisanu jezičku tradiciju Bunjevaca kao regionalne zajednice najbolje opisivati neutralnim nazivom ‘govor’, čime bi se izbegla politizacija statusa termina i pojmova tipa ‘nacionalni jezik’ i ‘dijalekat’".<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 141)</ref> Nakon konsultacija Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i kulturu sa Nacionalnim savetom Bunjevaca, doneta je kompromisna odluka da se u nastavu uvede predmet "Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture", kako bi se izbegla upotreba termina "jezik".<ref>http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402192905/http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/242/godisnjak2009_139-155.pdf |date=2015-04-02 }} (strana 142)</ref> == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Bunjevci]] * [[srpskohrvatski jezik]] == Vanjske veze == * [http://bunjevac.com/ bunjevac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110812230222/http://bunjevac.com/ |date=2011-08-12 }} * [http://www.bunjevci.com/novine/ „Bunjevačke novine“ - novine na bunjevačkom jeziku] * [http://bunjevci.com/site/bunjevacki-jezik/ Bunjevački jezik] * [https://www.matijagubec.rs/ Bunjevac Croatian Cultural and Educational Society in Serbia, Matija Gubec Tavankut, matijagubec.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211104101752/https://www.matijagubec.rs/ |date=2021-11-04 }} * [http://www.bunjevci.net/ Bunjevac National Council in Serbia, bunjevci.net] * [https://web.archive.org/web/20160304002104/http://www.senj.hr/Dogadjaji/Bunjevci_muzej_Senj.htm Bunjevci in Senj (Croatia)] * [https://hnv.org.rs/ Croat National Council in Serbia (Bunjevci, Coats, Šokci), hnv.org.rs] * [https://www.hkcbunjevackokolo.rs/ Croatian Cultural Centre "Bunjevačko kolo" for Croats, Bunjevci, and Sokci in Serbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211016115618/https://www.hkcbunjevackokolo.rs/ |date=2021-10-16 }} * [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030117/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm |date=2015-09-24 }} Međunarodni znanstveni skup "Jugoistočna Europa 1918.-1995." * [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci Hrvatska revija br. 3/2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208014003/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci |date=2012-02-08 }} Proslava 250. obljetnice doseljavanja veće skupine Bunjevaca (1686.-1936.) – Bunjevci u jugoslavenskoj državi * [http://govori.tripod.com/ivanic_o_bunjevcima.htm Ivan Ivanić: O Bunjevcima (Subotica, 1894)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723113252/http://govori.tripod.com/ivanic_o_bunjevcima.htm |date=2011-07-23 }} * [http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0350-7653/2011/0350-76531142077W.pdf Representations of Bunjevci in Hungary] * [http://www.croatianhistory.net/etf/bunjevci.html The Croatian Bunjevci, croatianhistory.net] [[Kategorija:Dijalekti srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] o6rv80rf7q0ca2stls5k8fa975x13ov Blekinge 0 4029625 42600324 42395990 2026-05-19T02:47:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600324 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Blekinge | ime_genitiv=Blekingea | slika =Sverigekarta-Landskap_Blekinge.svg | slika_opis= Pozicija Blekingea na karti [[Švedska|Švedske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Švedska|Švedske]] | upravni_oblik= [[Švedske pokrajine|pokrajina]] | službeni_jezik= | glavni_grad= | vladar = | titula_vladara= | površina=2941 | stanovnika=152591 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Blekinge''' je jedna od 25 [[Švedske pokrajine|švedskih historijskih pokrajina]] ([[švedski jezik|švedski]]: ''landskap'') na [[jug]]u zemlje, koja danas više nema nikakvu [[državna uprava|administrativnu]] funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom. == Geografija == Blekinge [[granica|graniči]] sa pokrajinama [[Småland]] i [[Skanija|Scania]] i [[Baltičko more|Baltičkim morem]].<ref name=brit/> Pokriva teren od 2 941 [[km²]]<ref name=john/> na kom živi 152,591 stanovnika. Danas [[državna uprava|administrativno]] podpada pod istoimenu [[švedske grofovije|grofoviju]] [[Blekinge (grofovija)|Blekinge]].<ref name=brit/>. Blekinge je površinom - druga najmanja švedska pokrajina, nakon [[Öland]]a. Ima vrlo razvedenu obalu, od koje se niska, valovita unutrašnjost blago uzdiže do Smalandske visoravni, gdje završava u [[šuma|šumskom]] pojasu od [[Breza (biljka)|breza]], [[Bor (biljka)|bora]] i [[Bukva|bukvi]].<ref name=brit/> Blekinge je nizinski kraj, najviši vrh [[brdo]] - Rävabacke ima svega 189,65 [[metar]]a.<ref name=john>{{cite web | url =http://www.johmenvisst.se/blekinge/fakta.php | title =''Blekinge'' | accessdate = 16. 04. 2015 | language=švedski | publisher=Johmenvisst}}</ref> ==Historija== Blekinge je postao dio [[Danska|Danskog kraljevstva]] negdje početkom [[11. vijek]]a, najvjerojatnije [[1025]].<ref name=nor>{{cite web | url =http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/blekinge.htm | title =''Blekinge'' | accessdate =16. 04. 2015 | language =švedski | publisher =Tacitus | archive-date =2016-01-19 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160119144002/http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/blekinge.htm | url-status =dead }}</ref> Za vrijeme švedsko - danskih ratova kao granična provicija često je pljačkan od strane švedskih trupa. [[Danska]] je prepustila Blekinge - Švedskoj tek nakon potpisivanja [[Mirovni ugovor|Mirovnog ugovora]] u [[Roskildski mir|Roskildeu]] [[1658]].<ref name=brit/> ==Privreda== Blekinge je poznat kao '''Vrt Švedske''' jer je intenzivno obrađen, najviše se uzgaja [[krumpir]], koji se koristi za [[hrana|hranu]] ali i za proizvodnju [[alkohol]]a. On je i [[industrija|industrijski]] kraj u kom se proizvodi [[čelik]], [[tekstil]] i oprema za domaćinstvo i industriju, poznat i po [[kamenolom]]ima.<ref name=brit/> Grad [[Karlshamn]] je glavni komercijalni i [[industrija|industrijski]] centar, a [[Karlskrona]] ([[glavni grad|administrativni centar]] [[Blekinge (grofovija)|Grofovije Blekinge]]) je glavna švedska [[Ratna mornarica|mornarička]] [[Vojna baza|baza]] od [[1680]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/69231/Blekinge | title =''Blekinge'' | accessdate = 16. 04. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Blekinge}} * [http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/blekinge.htm ''Blekinge'' na portalu Tacitus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160119144002/http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/blekinge.htm |date=2016-01-19 }} {{sv icon}} {{Švedske pokrajine}} [[Kategorija:Švedske pokrajine]] 7drelxyvhkhqg6qnwiyxx8m8b2pcosc Razgovor s korisnikom:Zavičajac 3 4029922 42600252 42596991 2026-05-18T17:44:26Z Zavičajac 76707 42600252 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Zavičajac! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovicbot|razgovor]]) 13:27, 19 april-травањ 2015 (CEST) == Wikidata == Prebacio sam ti članak na ''[[Treskavica]]''. Usput, trebao bi svladati umrežavanje na Wikidati nakon što se otvori novi članak. Postupak nije težak, najčešće lokalni sh članak ima isti naziv kao neki postojeći na bs/hr/sr Wikipediji, znači označiš takav naslov i kopiraš sa CTRL+C, a onda: # Klikneš '''''Add links''''' (dolje lijevo) # U prvu kućicu '''''Language''''' upišeš recimo "sr" ili "hr" (ili "en", itd.) i odmah ti iskoči jezik # U drugu kućicu '''''Page''''' zalijepiš (CTRL+V) naslov članka # Klikneš '''''Confirm''''', pa '''''Close dialog and reload page''''' To je to, kad pređe u naviku postupak traje samo 3-4 sekunde. Isto vrijedi i za kategorije. Lijep pozdrav. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 21:42, 25 januar-сијечањ 2016 (CET) Hello dear Zavičajac! I make for you order: do you make article in Serbo-Croatian about rock singer Nikolaj Noskov? If you make this article, I will very grateful! Hvala! --[[Posebno:Doprinosi/212.48.202.196|212.48.202.196]] 17:01, 30 januar 2017 (CET) https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard == Članci == Pratio sam seriju posljednjih članaka što si ih napisao i samo bih ti napomenuo da članci, pod jedan, moraju imati enciklopedijski značaj i strukturu, a ne pisani u formi eseja ili seminara te, pod dva, moraju biti dovoljno značajni za samostalni članak. Vidio si izmjene koje sam uradio - svi navedeni članci nisu bili dovoljno relevantni za samostalni članak pa sam ih uklopio u već postojeće. Bilo bi dobro da pripaziš na to kad pišeš :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:26, 8 juli 2017 (CEST) : --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]], zahvaljujem se na korisnim sugestijama. --[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 22:47, 9 juli 2017 (CEST) == BS Wiki == Pa nisi valjda blokiran kod nas na bs wiki? :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 03:01, 12 juli 2018 (CEST) == Duplikat == Članak ''[[Vukovarska avenija]]'' je duplikat postojećeg ''[[Ulica grada Vukovara (Zagreb)]]''. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:51, 12 oktobar 2018 (CEST) :Baš ti hvala [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]. Vidio sam članak, ali na Wikipedia.hr. Mogu li naš [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)]] da malo inoviram (ne rade mu izvori), i da ga povežem sa arhitekturom, što mi je i bio cilj. Vukovarsku aveniju ću izbrisati. Pozdrav od --[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 20:55, 12 oktobar 2018 (CEST) ::Nema na čemu. Naravno, moj ti je savjet da odlomak "Poznati objekti" iz ''[[Vukovarska avenija]]'' uklopiš u stari članak ''[[Ulica grada Vukovara (Zagreb)]]'', i onda izvršiš preusmjeravanje novog na stari. Preporučam ti ponovo da umrežavaš preko Wikidate jer inače se dese ovakvi slučajevi, potroši se vrijeme bezveze na izradu nečeg što već postoji. Vidio sam da si pisao istovjetne članke na bs.wiki i ovdje na sh.wiki i većinu njih sam, umjesto da te gnjavim iznova, umrežio sam. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 21:04, 12 oktobar 2018 (CEST) == Bosanska kuća u Mostaru == Vidim da je članak ispražnjen radi pogrešno postavljenog naslova. Treba li ga preusmjeriti na [[Bosanska kuća#Kuće u Hercegovini]] ili na novi, sada nepostojeći članak s ispravnim naslovom? --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 07:38, 8 novembar 2018 (CET) :Hvala drugar. Da, članak je imao naslov sa greškom i nije bio dobar, ali sam onda napravio novi, [[Bosanska kuća]], u kojem je i taj, koji sam takođe i preusmjerio. Valjda je sada korektno. Volim kad mi neko ukaže na propust. Ako inače imaš sugestija, slobodno napiši. Teško je sam sebe kontrolisati. Pozdrav za [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] od--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 09:06, 8 novembar 2018 (CET) == Aleksandrov balkanski pohod == Možda ovdje treba dodati tekst (kojeg sam izvadio iz izbrisanog članka i dodao na razgovor članka [[Aleksandar Veliki]])? --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:27, 21 decembar 2018 (CET) == Novi naziv == :[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], ako sam shvatio, članku dati novi naziv (Aleksandrov balkanski pohod) i vjerovatno ga proširiti sa borbama protiv Ilira u današnjoj Albaniji i grčkih država, nakon povratka sa Dunava, i sve prije rata sa Perzijom. Nešto tako je na engleskoj Wikipediji. Oni su u članku o Aleksandru stavili podnaslov - Aleksandrov balkanski pohod - kao Glavni članak. Pozdrav --[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 14:58, 21 decembar 2018 (CET) ::[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], nisam te odmah shvatio, ali vidim da si postavio članak, uredu je.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 19:06, 21 decembar 2018 (CET) == Tumuli == Pazi, ne može ''[[Tumuli]]'' voditi na ''[[Ilirski tumuli]]'' jer nije svaki tumul ilirski. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 02:10, 9 juni 2019 (CEST) :Naravno [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]. Ja sam tek prije neki dan primijetio da postoji članak [[Tumulus]], opšteg karaktera i vezan za Hrvatsku. To nisam znao dok sam pisao [[Tumuli]], vezujući ga za Ilire. Tako su postojala dva članka. Htio sam to riješiti ali je ispalo loše. Daj mi vremena, a ako imaš ideju, pomozi.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 23:33, 10 juni 2019 (CEST) ::Nema problema, više-manje sve je sad sređeno. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 08:21, 11 juni 2019 (CEST) == Community Insights Survey == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> '''Share your experience in this survey''' Hi {{PAGENAME}}, The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey about your experience with {{SITENAME}} and Wikimedia. The purpose of this survey is to learn how well the Foundation is supporting your work on wiki and how we can change or improve things in the future. The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. Please take 15 to 25 minutes to '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_0pSrrkJAKVRXPpj?Target=CI2019List(ceewps,act5) give your feedback through this survey]'''. It is available in various languages. This survey is hosted by a third-party and [https://foundation.wikimedia.org/wiki/Community_Insights_2019_Survey_Privacy_Statement governed by this privacy statement] (in English). Find [[m:Community Insights/Frequent questions|more information about this project]]. [mailto:surveys@wikimedia.org Email us] if you have any questions, or if you don't want to receive future messages about taking this survey. Sincerely, </div> [[User:RMaung (WMF)|RMaung (WMF)]] 16:48, 6 rujan-септембар 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:RMaung (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=CI2019List(cee_wps,act5)&oldid=19352615 --> == Reminder: Community Insights Survey == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> '''Share your experience in this survey''' Hi {{PAGENAME}}, A couple of weeks ago, we invited you to take the Community Insights Survey. It is the Wikimedia Foundation’s annual survey of our global communities. We want to learn how well we support your work on wiki. We are 10% towards our goal for participation. If you have not already taken the survey, you can help us reach our goal! '''Your voice matters to us.''' Please take 15 to 25 minutes to '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_0pSrrkJAKVRXPpj?Target=CI2019List(ceewps,act5) give your feedback through this survey]'''. It is available in various languages. This survey is hosted by a third-party and [https://foundation.wikimedia.org/wiki/Community_Insights_2019_Survey_Privacy_Statement governed by this privacy statement] (in English). Find [[m:Community Insights/Frequent questions|more information about this project]]. [mailto:surveys@wikimedia.org Email us] if you have any questions, or if you don't want to receive future messages about taking this survey. Sincerely, </div> [[User:RMaung (WMF)|RMaung (WMF)]] 17:14, 20 rujan-септембар 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:RMaung (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=CI2019List(cee_wps,act5)&oldid=19395316 --> == Reminder: Community Insights Survey == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> '''Share your experience in this survey''' Hi {{PAGENAME}}, There are only a few weeks left to take the Community Insights Survey! We are 30% towards our goal for participation. If you have not already taken the survey, you can help us reach our goal! With this poll, the Wikimedia Foundation gathers feedback on how well we support your work on wiki. It only takes 15-25 minutes to complete, and it has a direct impact on the support we provide. Please take 15 to 25 minutes to '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_0pSrrkJAKVRXPpj?Target=CI2019List(ceewps,act5) give your feedback through this survey]'''. It is available in various languages. This survey is hosted by a third-party and [https://foundation.wikimedia.org/wiki/Community_Insights_2019_Survey_Privacy_Statement governed by this privacy statement] (in English). Find [[m:Community Insights/Frequent questions|more information about this project]]. [mailto:surveys@wikimedia.org Email us] if you have any questions, or if you don't want to receive future messages about taking this survey. Sincerely, </div> [[User:RMaung (WMF)|RMaung (WMF)]] 21:52, 3 oktobar 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:RMaung (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=CI2019List(cee_wps,act5)&oldid=19433656 --> ==Poziv na glasanje== Pozdrav. Kao što napisah jednom kolegi, ;) znam da ovde korisnici najviše vole da budu ostavljeni na miru da pišu i uređuju članke, ali, budući da sam se [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Korisnik:Igor_Windsor kandidovao za administratora], eto pozivam te kao višegodišnjeg i vrednog korisnika sh.wiki na glasanje, ako želiš, bez da ikoga vučem za rukav. I glasanje "protiv" je jednako vredno! Hvala u svakom slučaju i veliki pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:46, 5 decembar 2020 (CET) ==Vladimir Balberdin== Pozdrav. Mislim da bi [[Vladimir Balberdin]] možda trebalo preimenovati u "Vladimir Bal'''i'''berdin", s obzirom da u ruskom postoji "tvrdo i" (ы) u prezimenu (Бал'''ы'''бердин). Šta misliš? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:40, 15 januar 2021 (CET) :Naravno [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]. Zahvaljujem na praćenju, a posebno na priznanju. I kad stigneš, pronađi info kutiju za alpiniste (ili je napravi), ubaci u jedan članak, a ja ću nastaviti. Pozdrav --[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 16:55, 15 januar 2021 (CET) ::Pronašao sam na en.wiki šablon [[en:Template:Infobox climber]], ali sam se uplašio koliko je komplikovan, pa sam zamolio Orijentologa da ga proba napraviti kad uhvati vremena. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:59, 15 januar 2021 (CET) == Translation request == Hello. Can you translate and upload the article [[:en:Baku railway station]] in Serbo-Croat Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor sa korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 01:52, 16 oktobar 2021 (CEST) :Yes (da), 2-3 day [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 10:10, 16 oktobar 2021 (CEST) == Info kutija == Poštovani [[korisnik:Edgar Allan Poe‎|Edgar Allan Poe‎]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe‎|razgovor]]), zahvaljujem što si upratio rad na zaštićenim područjima. Sad mi treba tvoja pomoć, jer ja to ne znam srediti. Info kutija koju koristim, nakon završetka članka daje Kategoriju crvene boje, pa bi je trebalo inovirati. Na primjer [[Vrela Sane‎]]. Unaprijed hvala.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 20:25, 25 oktobar 2021 (CEST) :Dragi kolega, mislim da je sada dobro? :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:38, 26 oktobar 2021 (CEST) ::[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] Da, sada je dobro, a tebi hvala na saradnji. Juče sam cijeli dan vježbao i mislim da ovu oblast možemo imati korektno urađenu. A onda vidim da Englezi imaju 7000 članaka o zaštićenim područjima preko IUCN. Frapantno? Možemo i mi 70, najviše u regiji.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 10:51, 27 oktobar 2021 (CEST) [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]Može nogomet a može i fudbal, ne treba oboje, onda je komplikovano. Može recimo drumski saobraćaj, a može i cestovni saobraćaj, a nemoj drumski/cestovni, ružno je. Znači, jedan izraz, bilo koji, jer su u S-H oba ravnopravna [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 23:40, 14 oktobar 2022 (CEST) :Prekopirao sam ovu tvoju poruku na Pijacu gdje bi se svi komentari trebali nalaziti. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:36, 15 oktobar 2022 (CEST) Godinama me mučio naslov o Tvrtku I i Humu, a ti si to riješio za 5 min. Veliko hvala [[korisnik:Edgar Allan Poe‎|Edgar Allan Poe‎]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe‎|razgovor]]), ==Čestitke i zamolba== Kolega, i vama iskrene čestitke na ustrajnom radu. Bez ikakvog moranja - nego čisto ne bih voleo da promakne stalnim korisnicima sh.wiki: imamo dva glasanja sad u toku: [[Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Korisnik:Vipz|ovde]] i [[Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_oduzimanje_statusa#Neaktivni_administratori|ovde]]. Pa, ako te zanima i ako stigneš, baci pogled. Ako ne, nikom ništa, samo napred i guraj dalje! :) Veliki pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:21, 7 novembar 2022 (CET) :Opet ja. :) Ako ti se da glasati za mene kao [[Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Igor Windsor (za birokrata)|birokrata]], please. Potrebno je najmanje 15 glasova "za", inače ništa. Pozdrav i hvala u svakom slučaju, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:18, 1 decembar 2022 (CET) :Taman sam počeo koristiti uglastu zagradu, ali sada ne mogu ništa. Kad otvorim stranicu i uređivanje, dole na dnu nema alata. Šta sam pogriješio? Pozdrav [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 11:41, 10 decembar 2022 (CET) ::{{ping|Zavičajac}} Imam isti problem. To su [[Korisnik:Aca|Aca]] ili [[Korisnik:Vipz|Vipz]] nešto spetljali, rekao sam već Aci da vrati kako je bilo. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:12, 10 decembar 2022 (CET) ::: {{ping|Igor Windsor|Zavičajac}} Zdravo! Upsio sam integrirati osnovne funkcije u modernu alatnu traku na dnu. Molim vas, ako imate ideje o tome šta treba još dodati, pišite [[Mediawiki razgovor:Gadget-charinsert-core.js|ovdje]] ili uredite pripadajuću stranicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:15, 10 decembar 2022 (CET) ::::[[Korisnik:Aca|Aca]], hvala, kad se bude koristilo, vidjeće se šta treba poboljšati.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 23:17, 10 decembar 2022 (CET) == IP-adresa u igralištu == Zdravo, kolega! Primijetio sam da je stranicu [[Wikipedia:Igralište|igrališta]] uređivao anonimni korisnik iza IP-adrese. S obzirom na to što uglavnom ti uređuješ spomenutu stranicu, htio sam provjeriti nije li to tvoja IP-adresa, tj. nisi li je slučajno objelodanio (''dox''). Ako jest, želiš li da zatražim od administratora da je sakriju? IP-adrese spadaju u privatne podatke korisnika i svaki korisnik ima pravo da je sakrije u slučaju nenamjernog objelodanjivanja. Također, baci pogled na svoju korisničku stranicu. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 22 decembar 2022 (CET) :[[Korisnik:Aca|Aco]], i ja sam primijetio, ima tome i godinu dana, da mi neko švrlja po igralištu, obično da mi nema teksta od juče. Smatrao sam, samokritično, da to ja zaboravim snimiti ono što napišem. U svakom slučaju, hvala ti, a ja svjesno nisam ništa objelodanio. Uradi što možeš da sve bude kako je uobičajeno i kako treba. Pozdrav.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 17:25, 23 decembar 2022 (CET) :: Dakle, ipak nije tvoja IP-adresa? Okej. U tom slučaju, sve je u redu! Pitat ću nekog administratora da zaključa stranicu kako te te IP-adrese ne bi ometale pri radu. Također, ako ti nije mrsko, značilo bi mi kada bi se izjasnio u [[Wikipedia:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa#Aca|glasanju o mojoj kandidaturi]]. Bilo je tu svakojakih vanjskih komentara, a meni je važnije vidjeti kakvo je mišljenje korisnika ovoga projekta. Unapred zahvalan! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:39, 23 decembar 2022 (CET) ::: Zdravo! [[Wikipedia:Administratorska tabla#Wikipedia:Igralište – zaštita|Konzultirao sam se s administratorima]]. Nažalost, nije moguće da se stranica zaštiti jer je riječ o javnoj stranici za testiranje. Ali, umesto toga, napravio sam '''[[Korisnik:Zavičajac/igralište|tvoje vlastito igralište]]'''. Tu možeš slobodno uređivati i niko ti neće ometati rad (99% jemčim)! Prebacio sam sadržaj na tu stranicu. Slobodno je menjaj. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:36, 26 decembar 2022 (CET) == Prijedlog za novog administratora i birokratu == U toku je zahtjev za dodjelu [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|administratorskog]] i [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|birokratskog statusa]]. Pozivamo Vas da učestvujete u procesu i iznesete svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:11, 10 septembar 2023 (CEST) == Sitne ispravke == Zdravo, Zavičajac! Na članku [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]] načinio sam određene izmene u cilju poboljšanja teksta. Uvod je malkice preuređen (kako ne bi bio pleonastičan), sređen je položaj slika (slike treba stavljati ispod odeljka, a ne iznad njega), malo su povećane slike (poželjno povećati još malo), usklađena je crta, uklonjene su suvišne navigacijske kutijice (te kutijice koristimo samo u podnožjima članaka), zastavice su uklonjenje (radi pristupačnosti odeljaka) i podnožje je usklađeno prema drugim člancima. Bio bih zahvalan ako bi spomenute izmene primenio i u drugim sličnim člancima, tj. listama. Takođe, možda treba razmotriti premeštanje članaka u [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi]], s obzirom na to da je ''Cultural Heritage'' službeni naziv, koliko znam. Unapred zahvalan na odgovoru, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. januara 2025. u 20:34 (CET) :Nisam ja, to je mali Perica napravio. Šalim se malo. To je davno napravljeno, naslovi članaka i kategorija, ja sam se kasnije pridružio, u namjeri da imamo bolju kategoriju od Engleza. Drago mi je da si izvršio popravke, ja sam u tome slab, u formatiranju, neka i ne razumijem. E sad pravo pitanje, nije to posao sa listama, već sa kategorijama, trebalo bi to u kompletu uraditi. Ima li neki majstorski način? Uzmi recimo članke iz Andore, kako jednim potezom da se prebace u novu kategoriju - Nematerijalna kulturna baština u Andori umjesto Nematerijalna svjetska baština u Andori. Uradiću, ili ovako ili onako, samo da bude bolje od Wiki.en. Hvala na javljanju i pozddrav – [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 18. januara 2025. u 19:55 (CET) ::@[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]: Mogu ja to premestiti, botovski ili ručno. Naravno, ako se ti slažeš s time. Pisao sam tebi s obzirom da ti uređuješ ovu tematiku. Vidim da si neke članke već kopirao i nalepio na novu lokaciju. Međutim, to ne treba činiti (jer se gubi historija izmjena). Premeštanja se obično rade funkcijom „Premjesti”. Budem ja to sve napravio i sredio; naravno, ako si saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. januara 2025. u 23:43 (CET) :::Naravno da sam saglasan drugar. I izvini za sve što sam ja zabrljao. Pozdrav – [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 19. januara 2025. u 10:59 (CET) ::::Opušteno. Sada bi trebalo da je sve sređeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. januara 2025. u 20:30 (CET) :::::Aco, ti si mađioničar, hvala velika. Šta ja još da uradim pa da budemo u ovoj kategoriji bolji od Wiki.en? Puno pozdrava. – [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 20. januara 2025. u 10:35 (CET) ::::::Samo nastavi sa dosadašnjim radom! Sjajne članke praviš. Ne sumnjam da ćemo dostići kvalitet en.wikija u pogledu ove tematike. Slobodno mi se obrati ili piši na Pijaci ako ti bude bila potrebna bilo kakva pomoć. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. januara 2025. u 11:09 (CET) == Zahtjevi za dodjelu administratorskih ovlaštenja na Wikirječniku == Zdravo! Na Wikirječniku su u toku dva zahtjeva za dodjelu administratorskih ovlaštenja. Pozivamo vas da se izjasnite na [[:wikt:Wikirječnik:Pijaca|tamošnjoj Pijaci]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 00:05 (CEST) :Hvala na izjašnjavanju! Omogućavanje međuwiki uvoza bila bi sjajna stvar. Ako imaš vremena, baci komentar i u dvama odeljcima iznad koji se tiču administriranja i suštinski su prioritetniji zbog formalnosti. Rasprava traje još manje od 24 sata. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. aprila 2025. u 18:05 (CEST) == Spajanje kutija == [[Korisnik:Aca|Aca]], drugar, spoji mi [[Odzala-Kokoua|ovdje]] dvije info kutije, da naučim. Pozdrav– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 20. maja 2025. u 17:12 (CEST) :Urađeno, brate! Hvala na zahtevu. Pozdrav za tebe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. maja 2025. u 18:50 (CEST) == Glasanje o birokratskom statusu == Ćao, Zavičajac! Hteo bih te pozvati da učestvuješ u [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|glasanju o dodeli birokratskog statusa]]. U glasanju mora učestvovati najmanje 15 urednika, prema globalnim pravilima, pa su dobrodošli svaki komentar, kritika i glas. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. januara 2026. u 18:24 (CET) == Poziv na učešće == Zdravo Zavičajac! Vidim da marljivo obrađuješ teme koje su obuhvaćene u aktualnom uređivačkom takmičenju, [[WP:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026]]. Još neke detalje moramo utvrditi sa svojim financijskim sponzorom (Wikimedija Austrije), ali ponuđen nam je značajan iznos financijskih sredstava za nagrađivanje najmarljivijih učesnika. Da se to legitimira, naravno, trebamo postići veći broj učesnika i veći broj obrađenih članaka. Povodom svega toga, htio sam te pozvati da nam se pridružiš! Ima nekoliko pravila i smjernica koje bi trebao pročitati na stranici koju sam linkao, a na tebi je nakon svega toga samo da na stranicama za Razgovor: svojih članaka postaviš {{tlx|1=CEE Spring 2026|2=korisnik=Zavičajac|3=država=|4=tema=}} i popuniš ove prazne parametre odgovarajućim podacima (pogledaj podržane države i teme u dokumentaciji šablona). Veselim se tvom učešću ukoliko se odlučiš na to! Lp – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23. marta 2026. u 16:04 (CET) Pozdrav [[Korisnik:Vipz|Vipz]]. Lijepo, samo najprije me moraš naučiti popunjavati tabelu, to mi teže ide. Ima puno nekih polja. Kad budeš imao neki članak sa popunjenom prijavom, javi mi da ga pogledam pa ću tako lakše naučiti. Pozdrav– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 23. marta 2026. u 23:12 (CET) :Većinom ćeš trebati naznačiti samo jednu državu i jednu temu, a ovi kao duplirani parametri služe za navođenje više država ili tema kada to bude potrebno. Popravio sam tvoj prvi doprinos, pogledaj kako se to popunjava: [[Posebno:Razlike/42564181]]. Imaš na stranici [[Šablon:CEE Spring 2026]] dokumentirano koje sve različite teme i države možeš navesti. Od tema imaš nešto od sljedećeg: {{bulleted list|kultura|priroda|geografija|ekonomija|društvo|sport|politika|transport|historija|nauka|obrazovanje|žena}} Staviš od toga ono što je najprikladnije. Npr. :* Recimo da ti je tematika [[Historija Sarajeva]], tu bi naveo sljedeće: ::: <nowiki>{{CEE Spring 2026 |korisnik=Zavičajac |država=Bosna i Hercegovina |tema=historija}}</nowiki> :* Recimo da ti je tematika članka [[Antifašistički front žena]], tu valja navesti više relevantnih tema i država (najviše troje od svake): ::: <nowiki>{{CEE Spring 2026 |korisnik=Zavičajac |država=Bosna i Hercegovina |država2=Hrvatska |država3=Srbija |tema=historija |tema2=politika |tema3=žena}}</nowiki> :* Ako se tema odnosi na nekoliko država, npr. [[Odnosi Bugarske i Srbije]], to bi ovako postavio: ::: <nowiki>{{CEE Spring 2026 |korisnik=Zavičajac |država=Bugarska |država2=Srbija |tema=politika}}</nowiki> :Imaj na umu kad kopiraš ove gore primjere da stavljaš ovo što vidiš na ekranu, ne ono što vidiš kad uređivaš kod. :) Budem ja svakako pratio tvoje doprinose akciji, pa uskočio kad zatreba. Srdačno hvala na učešću! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23. marta 2026. u 23:41 (CET) ::[[Korisnik:Vipz|Vipz]], jesmo li se uhodali? Ako imaš sugestija, reci. Mogu li se stranice uređivati i poslije prijave? Mogu li i tekstovi o muškarcima, jedan sam već napisao? Pozdrav– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 27. marta 2026. u 15:00 (CET) :::Zdravo! Da, mogu se naknadno uređivati – dapače – želimo da novi sadržaj bude i što kvalitetnije obrađen. Dokle god je tema na bilo koji način povezana s istočnom ili centralnom Evropom, i dokle god je objavljena između 21. marta i 31. maja, može se označiti kao dio CEE Proljeća. Zahvaljujem! Lp, [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. marta 2026. u 21:38 (CET) ::::Pozdrav [[Korisnik:Vipz|Vipz]], članak [[Spomenik na Makljenu]] razvrstaj u - grupa Prošireni– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 8. maja 2026. u 22:07 (CEST) ::::Pozdrav [[Korisnik:Vipz|Vipz]], članak [[Željeznička pruga Šamac–Sarajevo]] razvrstaj u - grupa Prošireni– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 13. maja 2026. u 08:14 (CEST) ::::Pozdrav [[Korisnik:Vipz|Vipz]], napisao sam članak Jahiel Finici sa pogrešnim imenom pa sam ga prepravio u [[Jahiel Finci]]. Molim te prepravi u tabeli.– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 14. maja 2026. u 23:22 (CEST) :::::Pozdrav [[Korisnik:Vipz|Vipz]], napisao sam i [[Olonho|ovaj članak]], jeste Rusija, ali u Aziji. Može li na listu?– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 18. maja 2026. u 19:43 (CEST) imd2gwcv82utfajzpxu385p3wh9y04n Aru yo no tonosama 0 4030682 42600208 41822708 2026-05-18T13:30:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |tip=c/b |naslov=或る夜の殿様 |režija=[[Teinosuke Kinugasa]] |studio=[[Toho]] |trajanje=112 min. |zemlja={{flag|Japan|1945}} |premijera={{Filmdate|1946|11|7|df=y}} |uloge=Takashi Shimura }} '''''Gospodar za jednu noć''''' ({{lang-ja|或る夜の殿様}}; fonetski: ''Aru yo no tonosama'') je [[japan]]ska [[filmska komedija]] snimljena 1946. godine u režiji [[Teinosuke Kinugasa|Teinosukea Kinugase]]. Radnja se događa u vrijeme [[Meiji perioda]] i prikazuje izgradnju željezničke mreže. Autor je radnju namjerno smjestio u taj period, jer je smatrao kako će tako najbolje izbjeći cenzuru [[Američka okupacija Japana|američkih okupacijskih vlasti]], koje su komedije smještene u suvremeni period smatrale subverzivnim, a filmove smještane u ranije periode smatrali veličanjem japanskog militarizma. Godine 1946. je osvojio prvu [[Mainichijeva nagrada za najbolji film|Mainichijevu nagradu za najbolji film]]. ==Literatura== *{{Cite book|title=The Japanese Film: Art and Industry|year=1982|url=https://archive.org/details/japanesefilmarti0000ande|author=Joseph L. Anderson, Donald Richie}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0038308}} *[http://www.jmdb.ne.jp/1946/bv000470.htm Profil na Japanskoj filmskoj bazi podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305081220/http://www.jmdb.ne.jp/1946/bv000470.htm |date=2016-03-05 }} {{ja icon}} {{Teinosuke Kinugasa}} {{Mainichijeva nagrada za najbolji film}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] nme7ufabmqtcl4rb9kf7twvn5udxojq Aruncuta, Suatu 0 4505980 42600209 42025776 2026-05-18T13:31:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600209 wikitext text/x-wiki {{Infobox settlement <!--See the Table at Infobox Settlement for all fields and descriptions of usage--> <!-- Basic info ----------------> | name = Aruncuta | other_name = | native_name = <!-- for cities whose native name is not in English --> | nickname = | settlement_type = | motto = <!-- images and maps -----------> | image_skyline = | imagesize = | image_caption = | image_flag = | flag_size = | image_seal = | seal_size = | image_shield = | shield_size = | image_map = | mapsize = | map_caption = | pushpin_map = Rumunjska<!-- the name of a location map as per http://sh.wikipedia.org/wiki/Modul:Location_map --> | pushpin_label_position = bottom | pushpin_mapsize = 300 | pushpin_map_caption = Lokacija u Rumuniji <!-- Location ------------------> | coordinates_region = RO | subdivision_type = [[Lista država|Zemlja]] | subdivision_name = {{flag|Rumunija}} | subdivision_type1 = [[Rumunjski okruzi|Okrug]] | subdivision_name1 = [[Cluj (okrug)|Kluž]] | subdivision_type2 = Opština | subdivision_name2 = [[Opština Suatu, Cluj|Suatu]] | subdivision_type3 = | subdivision_name3 = <!-- Politics -----------------> | government_footnotes = | government_type = | leader_title = | leader_name = | leader_title1 = <!-- for places with, say, both a mayor and a city manager --> | leader_name1 = | established_title = <!-- Settled --> | established_date = <!-- Area ---------------------> | area_magnitude = | area_footnotes = | area_total_km2 = <!-- ALL fields dealing with a measurements are subject to automatic unit conversion--> | area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on automatic unit conversion--> <!-- Population -----------------------> | population_as_of = 2013 | population_footnotes = <ref name=Romania_yearbook_2011>{{Romania_yearbook_2011}}</ref> | population_note = | population_total = 473 | population_density_km2 = auto | population_density_sq_mi = | population_metro = | population_density_metro_km2 = | population_density_metro_sq_mi = | population_blank1_title = Nacionalnosti | population_blank1 = | population_density_blank1_km2 = | population_density_blank1_sq_mi = <!-- General information ---------------> | timezone = Istočnoevropsko vreme | utc_offset = +2 | timezone_DST = Istočnoevropsko letnje vreme | utc_offset_DST = +3 | latd = 46 | latm = 43 | lats = 59 | latNS = N | longd = 23 | longm = 58 | longs = 4 | longEW = E | elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> | elevation_m = 365 | elevation_ft = <!-- Area/postal codes & others --------> | postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> | postal_code = | area_code = | blank_name = [[Federalni standard obrade informacija|FIPS kod]] | blank_info = | blank1_name = [[GeoNames|Geo ID]] | blank1_info = 686100 | website = | footnotes = }} '''Aruncuta''' je naselje u [[Rumunija|Rumuniji]] u okrugu [[Cluj (okrug)|Kluž]] u opštini [[Opština Suatu, Cluj|Suatu]].<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Communes_of_Romania">{{Communes of Romania}}</ref> Prema proceni iz [[2013]]. u naselju je živelo 473 stanovnika. Naselje se nalazi na [[Apsolutna visina|nadmorskoj visini]] od 365 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * ''[http://books.google.com/?id=sfHsgNIZum0C&pg=PA215&lpg=PA215&dq=herodotus+dacians+darius|Herodotus: The Ancient History of Herodotus]'' (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson. * ''[http://www.ccel.org/p/pearse/morefathers/eutropius_breviarium_2_text.htm Eutropius, Abridgment of Roman History]'' (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons. * {{cite book |last=Hitchins |first=Keith |title=A Concise History of Romania |url=https://archive.org/details/concisehistoryof00unse |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |pages=|ISBN=9780521872386|ref=harv}} * {{GearyManufacturingMiddleAges}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aruncuta}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/country_profiles/1057466.stm Country Profile] from [[BBC News]]. * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/508461/Romania Romania Article and Country Profile] from [[Encyclopaedia Britannica]] * [http://www.balkaninsight.com/en/article/counrty-profile-romania Romania Profile] from Balkan Insight. * {{CIA World Factbook link|ro|Romania}} * [http://www.state.gov/p/eur/ci/ro/ Romania] information from the United States Department of State. * [http://www.loc.gov/rr/international/european/romania/ro.html Portals to the World] from the United States Library of Congress.www\.loc\.gov * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/romania.htm Romania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080821132810/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/romania.htm |date=2008-08-21 }} at ''UCB Libraries GovPubs''. * {{dmoz|Regional/Europe/Romania}} * {{wikiatlas|Romania}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=RO Key Development Forecasts for Romania] from International Futures. * [http://www.dreptonline.ro/resurse/resource.php Romanian Law and Miscellaneous – English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070813000417/http://www.dreptonline.ro/resurse/resource.php |date=2007-08-13 }} * [http://www.cjarges.ro/ Službene stranice okruga] {{ro icon}} * [http://adevarul.ro/cultura/istorie/istoria-numelor-judetelor-romania-provine-denumirea-regiunii-locuiti-1_50efe43356a0a6567e69a536/index.html Istoria numelor județelor din România] {{ro icon}} {{Okruzi Rumunjske}} {{Naselje-Rumunija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u rumunskom okrugu Kluž]] nvhbu9gagsy12nlvhg4sj7g9i629i8c Jorge Dely Valdés 0 4546558 42600243 41483709 2026-05-18T17:15:47Z Edgar Allan Poe 29250 42600243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jorge Dely Valdés | slika = | slika_širina = | punoime = Jorge Luis Dely Valdés | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1967|3|12}} | rodnigrad = {{flagicon|PAN}} [[Colón (Panama)|Colón]] | rodnadržava = [[Panama]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.82 m | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1986 – 1988 | klubovi1 = {{flagicon|ARG}} [[Central Norte]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1988 – 1989 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ARG}} [[Deportivo Paraguayo]]}} | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1989 – 1990 | klubovi3 = {{flagicon|ARG}} [[Club El Porvenir|Porvenir]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1991 – 1992 | klubovi4 = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]] | nastupi(golovi)4 = 15 (3) | godine5 = 1992 | klubovi5 = {{flagicon|ČIL}} [[Unión Española]] | nastupi(golovi)5 = 30 (13) | godine6 = 1993 – 1994 | klubovi6 = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Toshiba]] | nastupi(golovi)6 = 47 (53) | godine7 = 1995 | klubovi7 = {{flagicon|JAP}} [[Cerezo Ōsaka]] | nastupi(golovi)7 = 31 (19) | godine8 = 1996 | klubovi8 = {{flagicon|JAP}} [[Tosu Futures]] | nastupi(golovi)8 = 25 (24) | godine9 = 1997 – 1998 | klubovi9 = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Consadole Sapporo]] | nastupi(golovi)9 = 60 (61) | godine10 = 1999 – 2000 | klubovi10 = {{flagicon|SAD}} [[Colorado Rapids]] | nastupi(golovi)10 = 52 (17) | godine11 = 2001 – 2002 | klubovi11 = {{flagicon|JAP}} [[RB Ōmiya Ardija|Ōmiya Ardija]] | nastupi(golovi)11 = 50 (34) | godine12 = 2003 | klubovi12 = {{flagicon|JAP}} [[Kawasaki Frontale]] | nastupi(golovi)12 = 18 (3) | godine13 = 2003 | klubovi13 = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]] | nastupi(golovi)13 = 2 (0) | godine14 = 2003 – 2006 | klubovi14 = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Árabe Unido|Árabe Unido]] | nastupi(golovi)14 = 80 (36) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1991 – 2005 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|PAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (19) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2006 | {{NogRep|PAN}} | 2014 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | 2015 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | 2020 – 2022 | {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]] }} | zadnjiuređaj = 18.5.2026 }} '''Jorge Luis Dely Valdés''' ([[Colón (Panama)|Colón]], [[12. marta]] [[1967]].), bivši [[Panama|panamski]] nogometaš i aktualni trener. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{NogRep|PAN}} |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |1991||1||0 |- |1992||2||0 |- |1993||0||0 |- |1994||0||0 |- |1995||2||0 |- |1996||7||5 |- |1997||0||0 |- |1998||0||0 |- |1999||1||1 |- |2000||10||3 |- |2001||8||7 |- |2002||0||0 |- |2003||0||0 |- |2004||7||0 |- |2005||10||3 |- !Ukupno||48||19 |} ==Vanjske veze== * [http://www.national-football-teams.com/player/8337/Jorge_Luis_Dely_Valdes.html National Football Teams] * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/jldelyvaldes-intlg.html RSSSF] {{Životni vijek|1967||Valdes, Jorge Dely}} [[Kategorija:Panamski fudbaleri]] r7crp3v9bo4lwwo2gm921gcndz3opss 42600244 42600243 2026-05-18T17:16:11Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbalski treneri]]; +[[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42600244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jorge Dely Valdés | slika = | slika_širina = | punoime = Jorge Luis Dely Valdés | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1967|3|12}} | rodnigrad = {{flagicon|PAN}} [[Colón (Panama)|Colón]] | rodnadržava = [[Panama]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.82 m | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1986 – 1988 | klubovi1 = {{flagicon|ARG}} [[Central Norte]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1988 – 1989 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ARG}} [[Deportivo Paraguayo]]}} | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1989 – 1990 | klubovi3 = {{flagicon|ARG}} [[Club El Porvenir|Porvenir]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1991 – 1992 | klubovi4 = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]] | nastupi(golovi)4 = 15 (3) | godine5 = 1992 | klubovi5 = {{flagicon|ČIL}} [[Unión Española]] | nastupi(golovi)5 = 30 (13) | godine6 = 1993 – 1994 | klubovi6 = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Toshiba]] | nastupi(golovi)6 = 47 (53) | godine7 = 1995 | klubovi7 = {{flagicon|JAP}} [[Cerezo Ōsaka]] | nastupi(golovi)7 = 31 (19) | godine8 = 1996 | klubovi8 = {{flagicon|JAP}} [[Tosu Futures]] | nastupi(golovi)8 = 25 (24) | godine9 = 1997 – 1998 | klubovi9 = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Consadole Sapporo]] | nastupi(golovi)9 = 60 (61) | godine10 = 1999 – 2000 | klubovi10 = {{flagicon|SAD}} [[Colorado Rapids]] | nastupi(golovi)10 = 52 (17) | godine11 = 2001 – 2002 | klubovi11 = {{flagicon|JAP}} [[RB Ōmiya Ardija|Ōmiya Ardija]] | nastupi(golovi)11 = 50 (34) | godine12 = 2003 | klubovi12 = {{flagicon|JAP}} [[Kawasaki Frontale]] | nastupi(golovi)12 = 18 (3) | godine13 = 2003 | klubovi13 = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]] | nastupi(golovi)13 = 2 (0) | godine14 = 2003 – 2006 | klubovi14 = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Árabe Unido|Árabe Unido]] | nastupi(golovi)14 = 80 (36) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1991 – 2005 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|PAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (19) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2006 | {{NogRep|PAN}} | 2014 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | 2015 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | 2020 – 2022 | {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]] }} | zadnjiuređaj = 18.5.2026 }} '''Jorge Luis Dely Valdés''' ([[Colón (Panama)|Colón]], [[12. marta]] [[1967]].), bivši [[Panama|panamski]] nogometaš i aktualni trener. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{NogRep|PAN}} |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |1991||1||0 |- |1992||2||0 |- |1993||0||0 |- |1994||0||0 |- |1995||2||0 |- |1996||7||5 |- |1997||0||0 |- |1998||0||0 |- |1999||1||1 |- |2000||10||3 |- |2001||8||7 |- |2002||0||0 |- |2003||0||0 |- |2004||7||0 |- |2005||10||3 |- !Ukupno||48||19 |} ==Vanjske veze== * [http://www.national-football-teams.com/player/8337/Jorge_Luis_Dely_Valdes.html National Football Teams] * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/jldelyvaldes-intlg.html RSSSF] {{Životni vijek|1967||Valdes, Jorge Dely}} [[Kategorija:Panamski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbalski treneri]] [[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] bex1jopcw7kcfmdy66m6ns8h1mvo1nf Balkan's Let Get Up! 0 4558433 42600253 42527636 2026-05-18T17:44:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600253 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | naziv = Balkan's Let Get Up! | slika = Balkan's Let Get Up! Logo.jpeg | širina_slike = 150px | opis = [[Logo]] organizacije | karta = Balkan's Let Get Up! Leaders.JPG | mcaption = Andrea Zsigmond (lijevo) i Erzsebet Lajos (desno) bile su među inicijalnim osnivačima organizacije/programa | osnivanje = [[2009]]. | svrha = | sjedište = {{flagicon|Srbija}} [[Beograd]], [[Srbija]] | coords = | regija_djelovanja = [[Balkan]] | glavni_organ = | matična_organizacija = | članstvo = | vođa_titula = | vođa_ime = | website = [http://balkansletsgetup.org/nuevo/index.php balkansletsgetup.org] }} '''Balkan's Let Get Up!''' ili '''BLGU''' je međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u [[Beograd]]u koja je aktivna u [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Kosovo|Kosovu]]<sup>[[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|sporan status]]</sup>, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. Svake godine organizacija provodi regionalni program [[Civilno društvo|građanskog obrazovanja]] koji je otvoren za sve zemlje u kojima je udruga aktivna. Program spaja teorijski i praktični dio u kojemu sudionici provode vlastite male projekte.<ref name="Mladi info">[http://www.mladiinfo.eu/2015/02/09/balkans-lets-get-up-programme/ www.mladiinfo.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160408040605/http://www.mladiinfo.eu/2015/02/09/balkans-lets-get-up-programme/ |date=2016-04-08 }} Balkans, Let’s Get Up! Programme (na engleskom); pristupljeno: 9. april 2016.</ref> Program nastoji podupirati demokratski razvoj na [[Balkan]]u kroz osnaživanje kapaciteta civilnog društva.<ref name="Alumniportal Deutschland">[http://www.alumniportal-deutschland.org/en/alumni-news/news-detail/news/call-for-application-balkans-lets-get-up.html Alumniportal Deutschland Call for Application: Balkans, let's get up!]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; pristupljeno: 13. april 2016.</ref> Uprkos različitim putovima kroz koje su zemlje regije prošle u posljednjih nekoliko desetljeća, program se fokusira na sličnosti u povijesnim i suvremenim političkim i ekonomskim razvojima kao i na sličnosti u životnom okruženju i zajedničkim tradicijama koje stanovnici Balkana dijele.<ref name="MitOst">[http://www.mitost.org/ueber-uns/news.html?tx_news_pi1%5Bnews%5D=337&tx_news_pi1%5Bcontroller%5D=News&tx_news_pi1%5Baction%5D=detail&cHash=549fa82471ee3cf873af18c4fb1612df MitOst Aktuelles-Call for Applications 2014: Balkans, let's get up!]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; pristupljeno: 13. april 2016.</ref> Jednogodišnji obrazovni program otvoren je za mlade između 18 i 27 godina.<ref name="Univerzitet u Istočnom Sarajevu">[http://www.ues.rs.ba/en/students/news/balkans-lets-get-up-2015 Univerzitet u Istočnom Sarajevu-Balkans, Let's Get Up! 2015]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; pristupljeno: 13. april 2016.</ref> Teme koje su obrađivane na jednogodišnjem programu uključuju ekološki aktivizam, vrijednosti mira<ref name="Univerzitet Epoka">[http://clubs.epoka.edu.al/balkans-lets-get-up-programe/ Univerzitet Epoka-Balkans, Let's Get Up! Program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402161554/http://clubs.epoka.edu.al/balkans-lets-get-up-programe/ |date=2016-04-02 }}; pristupljeno: 13. april 2016.</ref>, upravljanje konfliktima<ref name="Bundeszentrale für politische Bildung">[http://www.bpb.de/veranstaltungen/dokumentation/126999/balkans-letacutes-get-up Bundeszentrale für politische Bildung-"Balkans, Let´s get up" von Anne Wiebelitz]; pristupljeno: 13. april 2016.</ref>, implementacija projekata.<ref name="Novi Sad-Gradska uprava za sport i omladinu">[http://sio.novisad.rs/balkans-let-s-get Grad Novi Sad-Gradska uprava za sport i omladinu-Balkans – Let’s Get Up!]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; pristupljeno: 13. april 2016.</ref> Kao dio i kroz suradnju sa ''MitOst'' mrežom iz [[Berlin]]a udruga ostvaruje suradnju kao jedan od više sličnih regionalnih programa u okviru ''Theodor-Heuss-Kolleg''-a koji uz BLGU uključuju ''activEco'' ([[Moldavija]]), ''Bridge It!'' (bivše sovjetske republike [[Baltik]]a i [[Rusija]]), ''Diversity School'' ([[Gruzija]]), ''EcoLab'' ([[Armenija]]), ''From Idea to Action'' ([[Rusija]]/[[Sibir]]), ''Khatwa'' ([[Egipat]]), ''Maysternya'' ([[Ukrajina]], [[Poljska]] i [[Bjelorusija]]), ''New Horizons'' ([[Sjeverni Kavkaz]] i ostatak Rusije), ''Take the Chance'' ([[Turska]]), ''Time for Development'' ([[Azerbejdžan]]) i ''Social Leader Forum'' (zemlje [[Kavkaz]]a). == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://balkansletsgetup.org/nuevo/ Balkan's Let Get Up!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160425120328/http://www.balkansletsgetup.org/nuevo/ |date=2016-04-25 }} * [https://www.flickr.com/photos/theodor-heuss-kolleg/albums/72157640580474545 Flickr-fotografije sa projekta] * [http://www.youth-time.eu/articles/balkan-youth-is-on-fire Balkan Youth is on Fire]{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://freesofiatour.com/blog/the-balkan-peninsula-project-solidarity-in-action The Balkan Peninsula Project – Solidarity in ACTion] [[Kategorija:2009.]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Neprofitne organizacije]] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Balkan]] f0j5kdb9tfyks26tee2z5d5c45z6h3p Bosanskohercegovački vaterpolski savez 0 4562279 42600341 42443758 2026-05-19T05:42:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600341 wikitext text/x-wiki '''Bosanskohercegovački vaterpolski savez''' (bošnj.: ''Vaterpolo savez Bosne i Hercegovine'', srp.: ''Ватерполо савез Босне и Херцеговине'') osnovan je [[15. lipnja]] [[2013.]] udruživanjem pojedinačnih saveza [[FBiH|Federacije BiH]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u jedinstven savez. Osnivačka skupština održana je u hotelu Zenit u [[Neum]]u, a za predsjednika je izabran Ivan Lakić.<ref>[http://www.klix.ba/sport/odrzana-osnivacka-skupstina-vs-bih-ivan-lakic-izabran-za-predsjednika/130615084 www.klix.ba], "Održana osnivačka skupština VS BiH, Ivan Lakić izabran za predsjednika", objavljeno 15. lipnja 2013., pristupljeno 16. lipnja 2013.</ref> Tako su stvoreni preduvjeti za traženje članstva u LEN-u i FINA-i, razvoj klubova i formiranje reprezentacije. [[Bosna i Hercegovina]] država je okružena vaterpolskim velesilama (Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom). Međutim, sama nema izraženu vaterpolsku tradiciju niti je davala igrače u jugoslavensku reprezentaciju. Jedini gradovi koji imaju vaterpolske bazene su [[Sarajevo]] i [[Banja Luka]]. Entitetski savezi osnovani su [[2009.]] godine.<ref>[http://www.vaterpolosrpske.org/ www.vaterpolosrpske.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130717210015/http://www.vaterpolosrpske.org/ |date=2013-07-17 }}, "Vaterpolo savez"</ref><ref>[http://www.dance.hr/gostujuce-kolumne/466-osnovan-vaterpolo-savez-federacije-bih.html www.dance.hr], "Osnovan vaterpolo savez Federacije BiH", objavljeno 7. srpnja 2009., pristupljeno 17. lipnja 2013.</ref> Pod okriljem saveza Republike Srpske registrirana su samo tri kluba, sva tri iz Banje Luke: Banja Luka, Fortuna i Student.<ref>[http://www.vaterpolosrpske.org/01-klubovi/001-StartKLUBOVI.htm www.vaterpolosrpske.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207125038/http://www.vaterpolosrpske.org/01-klubovi/001-StartKLUBOVI.htm |date=2013-12-07 }}, "Klubovi"</ref> U Sarajevu djeluje pet klubova: Sarajevo, Bosna, Vidra, Mladost i Forma.<ref>[http://gksarajevo.ba/wp-content/uploads/2012/02/Vaterpolo_liga_KS_raspored.pdf gksarajevo.ba]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, "Vaterpolo liga KS"</ref> Na morskoj obali postoji [[Vaterpolski klub Jadran Neum]] koji se natječe u južnoj skupini druge hrvatske vaterpolske lige. Glede popularizacije vaterpola u BiH u Sarajevu su više puta organizirani mali međunarodni turniri.<ref>[http://www.klix.ba/sport/u-sarajevu-otvoren-cetvrti-medjunarodni-vaterpolo-turnir/120921180 www.klix.ba], "U Sarajevu otvoren Četvrti međunarodni vaterpolo turnir", objavljeno 21. rujna 2012., pristupljeno 16. lipnja 2013.</ref> Na četirima takvim turnirima nastupali su jaki klubovi iz susjedstva. U Banja Luci su u ožujku 2013. prijateljsku utakmicu odigrali srpski klubovi Crvena zvezda i Partizan.<ref>[http://www.vesti-online.com/Sport/Ostali-sportovi/299057/Vaterpolisti-Zvezde-pobedili-Partizan-u-Banja-Luci www.vesti-online.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527005959/http://www.vesti-online.com/Sport/Ostali-sportovi/299057/Vaterpolisti-Zvezde-pobedili-Partizan-u-Banja-Luci |date=2013-05-27 }}, "Vaterpolisti Zvezde pobedili Partizan u Banja Luci", objavljeno 13. ožujka 2013., pristupljeno 16. lipnja 2013.</ref> Do osnivačke skupštine bosanskohercegovačkog vaterpolskog saveza najzad je došlo 15. lipnja iste godine. Godine [[2014.]] održani su prvi službeni kup i prvenstvo BiH u vaterpolu. Naslov pobjednika kupa osvojio je neumski Jadran, a državnog prvaka VK Banja Luka. Dana [[10. svibnja]] [[2016.]] [[Vaterpolo reprezentacija Srbije|Srbija]] je u završnom šestom kolu kvalifikacija [[Svjetska liga u vaterpolu 2016.|Svjetske lige]] u ishodovno nevažnoj utakmici odigrala 10:10 s [[crnogorska vaterpolska reprezentacija|Crnom Gorom]], pa izgubila na peterce 5:3, u Banjoj Luci gdje je bila domaćin iako taj grad formalno ne pripada Srbiji nego BiH.<ref>[http://www.b92.net/sport/vaterpolo/vesti.php?yyyy=2016&mm=05&dd=10&nav_id=1129825 www.b92.net], "Poraz Srbije od Crne Gore u Banjaluci", objavljeno i pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> == Klubovi u europskim natjecanjima == Sezona Lige prvaka u vaterpolu 2019./20. prva je imala u kvalifikacijama bosanskohercegovačkog predstavnika. VK Banja Luka izgubio je svih pet utakmica, ostvarivši razliku u pogocima 8:58 (-150). * Banja Luka-[[Club Natació Barcelona|Barcelona]] 2:29 * Banja Luka-[[Sintez Kazan]]j 1:39 * Banja Luka-Pays D'aix Natation 2:38 * Banja Luka-[[Steaua Bukurešt (vaterpolo)|Steaua Bukurešt]] 1:31 * Banja Luka-[[Enka Istanbul]] 2:21 * VK Banja Luka: Stefan Milovanović, Dalibor Amidžić, Nemanja Babić, Srđan Jolić, Stanko Đukić, Stefan Sobić, Ognjen Praštalo, Nikolaj Milić, Vladan Dmitrašinović, Srđan Stevandić, Stefan Simić, Draško Vujković, Đorđe Ubović Strijelci osam pogodaka su bili Draško Vujković (5), Dalibor Amidžić (2) i Srđan Stevandić (1).<ref>[http://www.microplustiming.com/lenchampionsleague/indexCL_web.php?rank=1 www.microplustiming.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180915225525/http://www.microplustiming.com/lenchampionsleague/indexCL_web.php?rank=1 |date=2018-09-15 }}, LEN, pristupljeno 6. rujna 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://vsbih.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131201020036/http://www.vsbih.ba/ |date=2013-12-01 }} [[Kategorija:Vaterpolo]] [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini]] tmr4u6pmjel1uwsvlsy5qlyn3kdf6j3 Bosanskohercegovačka kuhinja 0 4563793 42600340 42260523 2026-05-19T05:42:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600340 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cevapcici.JPG|mini|[[Ćevapi]]]] Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih [[Mediteranski bazen|mediteranskih]] kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave, u njoj se osjete i uticaji centralne Evrope. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[Rajčica|paradajz]], [[Krumpir|krompir]], [[luk]], [[Češnjak|bijeli luk]], paprika, [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], kupus, [[Gljiva|gljive]], [[špinat]], tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi mljevena paprika, [[biber]], [[Peršin|peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], kajmak i pavlaka. Slatkim jelima se dodaju [[Cimet (biljka)|cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od piletine, govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod sača, odnosno peke, pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru. Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna (razvrstavanje)|Bosni]] [[rakija]] dobija od šljiva i jabuka. [[Kava|Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz obavezan rahatlokum. == Supe i čorbe == * Begova čorba - čorba koja sa pravi od mesa i povrća; * Bamija (čorba) - čorba od bamije; * Pače - jelo od telećih nogica; == Sarme i dolme == * Punjena paprika - paprike punjene mljevenim mesom i rižom; * Sogan-dolma - luk punjen mljevenim mesom; * Sarma - meso i riža umotani u listove kupusa; == Pite == * [[Burek]] - jufka punjena mljevenim mesom, koje se tradicionalno umotava. Isto jelo sa sirom se naziva sirnica, sa špinatom i sirom zeljanica, a s krompirom krompiruša. Sva ova jela se u Bosni nazivaju pitama; == Jela od mesa == * [[Ćevapi]] - jelo od mesa koje se peče na roštilju, a pravi se od janjećeg i goveđeg mesa. Služi se s lukom u somunu; * Grah - tradicionalno jelo od buranije ili graha s mesom; * [[Musaka]] - jelo koje se pravi od slojeva krompira, mljevenog mesa i preliva; * [[Bosanski lonac]] - čorba s mesom koje se kuha na otvorenom plamenu; == Jela od povrća == * Kljukuša - tradicionalno jelo od tijesta sa vrhnjem i bijelim lukom. U nekim područjima pravi se od ribanog krompira. == Tjestenina i pilavi == == Peciva == * Lepinja * Pogača == Sirevi == * Vlašićki ili travnički sir - bijeli sir koji liči na fetu iz [[Travnik|travničkog]] kraja i sela sa planine [[Vlašić]]; * Livanjski sir - suhi, žuti sir iz [[Livno|Livna]]; * Trapist - polutvrdi, žuti sir * Blatnički sir - bijeli sir sa Vučije planine i Blatnice; == Salate == == Slatka jela == * Tufahije - kuhane jabuke punjene orasima i šlagom; * [[Баклава|Baklava]] - lisnato tijesto punjeno orahsima, natopljeno šećernim sirupom ili [[med]]om; * Ružica - slična baklavi, ali se peče u malim rolnicama; * Hurmašica - tijesto u obliku hurme, natopljeno slatkim sirupom; * Rahatlokum - poslastica od kukuruznog škroba i šećera, s orasima ili drugim aromama; * Sutlijaš - slatko jelo od riže; * Tulumbe - prženo testo zaslađeno slatkim sirupom; * Kadaif - tanko i vlaknasto tijesto, zaslađeno slatkim sirupom; * [[Alva|Halva]] - slatko jelo od brašna, šećera i masnoće; * Kompot - kuhano voće; * Jabukovača - kolač od tijesta punjenog jabukama; * Đunlari - kolač od tijesta s kajmakom; * Lokumi - suhi keksi; * Rahvanija - kolač od tijesta zaslađenog slatkim sirupom; * Tatlije - kolač od griza zaslađen sirupom; * Šljivopita - kolač od šljiva, brašna i šećera; * Gurabije - suhi kolači; * Ćetenija - poslastica slična bonbonima; * Paprenjaci - slatko krušno tijesto; == Zahlade i kompoti == == Napitci == * Kafa * Rakija == Vanjske veze == * [http://www.kuhar.ba Bosanski kuhar]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Galerija == <gallery> File:Bosanskilonac.jpg|Bosanski Lonac File:Baklava - Turkish special, 80-ply.JPEG|Baklava File:Cevapcici_in_somun.jpg|Ćevapi u somunu </gallery> [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja]] cwm0658dp7e46kxt3ysitimiki4tkhl Borbena elegija 0 4571096 42600337 42317332 2026-05-19T04:41:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = けんかえれじい | slika = Fighting Elegy poster.jpg | caption = | director = [[Seijun Suzuki]] | producer = [[Kazu Otsuka]] | writer = [[Kaneto Shindō]]<br />[[Takashi Suzuki (author)|Takashi Suzuki]] (novel) | starring = [[Hideki Takahashi]]<br />[[Junko Asano]]<br />[[Yusuki Kawazu]] | music = [[Naozumi Yamamoto]] | cinematography = [[Kenji Hagiwara]] | editing = [[Mutsuo Tanji]] | distributor = [[Nikkatsu]] | released = {{Filmdate|1966|11|9|df=y}} | runtime = 86 min. | country = {{flag|Japan}} | language = japanski | budget = | preceded_by = | followed_by = }} {{nihongo|'''''Borbena elegija'''''|けんかえれじい|'''''Kenka erejii'''''}} je [[japan]]ski crno-bijeli igrani film snimljen 1966. godine u režiji [[Seijun Suzuki|Seijuna Suzukija]]. Po žanru je [[dramski film|drama]] i predstavlja adaptaciju prvog dijela istoimenog romana Takashija Suzukija. Radnja se događa sredinom 1930-ih, Protagonist, čiji lik tumači [[Hideki Tamakashi]], je učenik srednje škole koji osjeća privlačnost prema supruzi direktora, ali kome njegova [[katoličanstvo|katolička]] vjera priječi prakticiranje bilo kakve [[ljudska seksualna aktivnost|seksualne aktivnosti]], te umjesto toga svu energiju pretače u tučnjave, odnosno borbe sa suparničkim bandama učenika, te se sa vremenom priključuje [[radikalna desnica|radikalno desnom]] pokretu [[Ikki Kita|Ikkija Kite]] (čiji lik tumači [[Hiroshi Midorigawa]]). Scenario za film je napisao ugledni sineast [[Kaneto Shindo]], koji je njime obuhvatio samo prvi dio romana. U njemu je, slično kao i u romanu, nastojao prikazati i objasniti oduševljenje velikog dijela japanske omladine za militarizam i imperijalizam u [[međuratni period|međuratnom periodu]], a koji će dovesti do nacionalne katastrofe u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Suzuki je, pak, namjeravao snimiti nastavak koji je trebao prikazati protagonistove doživljaje u [[Drugi japansko-kineski rat|ratu protiv Kine]], ali do njega nije došlo, jer je u međuvremenu došao u sukob sa matičnim studijom [[Nikkatsu]] oko svog znamenitog gangsterskog filma ''[[Žigosan za ubijanje]]''. ==Uloge== *[[Hideki Takahashi]] - Kiroku Nanbu *[[Junko Asano]] - Michiko *[[Yusuke Kawazu]] - Turtle *[[Mitsuo Kataoka]] - Takuan *[[Chikako Miyagi]] - Yoshino Nanbu *[[Isao Tamagawa]] - Direktor škole KitakataH.S. *[[Keisuke Noro]] - Kaneda *[[Hiroshi Midorigawa]] - [[Ikki Kita]] *[[Seijiro Onda]] - Kirokuov otac ==Vanjske veze== * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=269&eid=395&section=essay Criterion Collection essay by Tony Rayns] * [http://www.rottentomatoes.com/m/fighting_elegy/ ''Fighting Elegy'' reviews] at Rotten Tomatoes * {{IMDb title|id=0060586|title=Fighting Elegy}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1966/cp004130.htm Fighting Elegy]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'' {{ja icon}} na [[Japanese Movie Database]] {{Seijun Suzuki}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Historijski filmovi]] davv0bro2zk3t4nzhezhb5gspkbidy5 Baletanke 0 4571768 42600250 40651412 2026-05-18T17:38:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600250 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ballet shoes in fifth position.jpg |mini|Baletanke]] '''Baletske patike''' ili '''baletanke''' su vrsta [[obuća|obuće]] koju [[balerina|balerine]] i baletski igrači nose uvek u predstavama klasičnog [[balet]]a, a nekada i u modernim predstavama. Baletska patika omogućava igru u poziciji „poluprsti“ i njih u predstavama nose baletski igrači, i u nekim epizodnim (npr. karakternim, i drugim) i balerine. Baletske patike su jednake, i oblikuju se tek prema [[stopalo|stopalu]] (levom ili desnom). Proizvode se industrijski, ali je najbolje kada ih iskusan majstor napravi prema stopalu igrača. Uobičajeno je da [[žene]] nose roza, a [[muškarci]] crne. Kada se želi efekat kao da su igrači bosi, nose se bele baletanke. Izrađuju se od [[tekstil|platna]] ili [[koža (materijal)|kože]]. Posebnu vrstu baletanki predstavljaju [[špic-patike]] koje omogućavaju igru na vrhovima prstiju. Njih nose isključivo balerine a u ponekom modernom baletu i muškarci. === Baletanke u drugim sportovima i plesovima === Baletanke se nose i za treninge, takmičenja i nastupe u mnogim drugim sportovima, plesovima i rekreativnim aktivnostima. Neizbežan su deo opreme u: [[gimnastika|gimnastici]], [[ritmička gimnastika|ritmičkoj gimnastici]], [[folklor|folklornim plesovima]], [[jazz ballet|jazz-baletu]], [[pilates|pilatesu]], [[joga|jogi]]. === Izrada === Lagane su, izradjene od kože, platna, vestačke kože ili kombinacije platna i nekog poliesterskog materijala (saten, strech-likra, najlon, poliamid, itd.). Đon im je najčešće od neklizajuće gume. Postoji i verzija sa đonom koji kliže, pogodna za okrete u plesu. Neki proizvođači ih izrađju u raznim bojama, uz moguće ukrašavanje. Koriste se za predstave i scenske nastupe i čine sastavni deo [[Kostim|kostima]]. === Razlike u odnosu na drugu sportsku obuću === Baletanke moraju odgovarati stopalu, ne smeju biti tesne, ali ni prevelike zbog rizika ravnih stopala, pada ili izuvanja tokom vezbanja. Takodje, veoma je važno da su baletanke ispravno napravljene (anatomski da prate stopalo, unutrašnji šavovi da su što manji, ravnomerno da obuhvataju ceo ris) jer tokom vežbanja dečije stopalo trpi najveća naprezanja. Profesionalne balerine nose baletanke za broj manje od ostale obuće. Prijanjanje uz stopalo se obezbedjuje, lastisem preko risa ili trakicama u obliku slova X. Sigurnost stopala i udobnost se dodatno povećava ako je lastis i oko gornjeg dela pete. ==Izvori== *{{cite web |url=http://www.promis.rs/ |title=baletanke |accessdate=11 oktobar 2016 |work=Promise |publisher=Promise |date=11 oktobar 2016 |archive-date=2016-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005065244/http://promis.rs/ |url-status=dead }}. [[Kategorija:Balet]] [[Kategorija:Obuća]] gf0i2riz0q0mpkk38xop39pf2vjhpdp Bitke bez časti i ljudskosti 0 4572574 42600315 42317314 2026-05-19T01:58:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600315 wikitext text/x-wiki {{For|instrumentalnu kompoziciju benda [[Tomoyasu Hotei]]|Battle Without Honor or Humanity}} {{Infokutija film | naslov = 仁義なき戦い | slika = Battles Without Honor and Humanity.jpg | caption = Japanese release poster | director = [[Kinji Fukasaku]] | producer = [[Koji Shundo]]<br />[[Goro Kusakabe]] | writer = [[Kazuo Kasahara]]<br />Koji Shundo <small>(concept)</small><br />[[Kōichi Iiboshi]] <small>(original story)</small> | starring = [[Bunta Sugawara]]<br />[[Hiroki Matsukata]]<br />[[Nobuo Kaneko]]<br />[[Kunie Tanaka]]<br />[[Goro Ibuki]] | narrator = [[Asao Koike]] | music = [[Toshiaki Tsushima]] | cinematography = Sadaji Yoshida | editing = Shintaro Miyamoto | distributor = [[Toei Company|Toei]] | released = {{film date|1973|1|13}} | runtime = 99 min. | country = {{flag|Japan}} | language = japanski | slijedi = ''[[Battles Without Honor and Humanity: Deadly Fight in Hiroshima|Bitke bez časti i ljudskosti: Srmtonosna borba u Hirošimi]]'' (1973) }} {{nihongo|'''''Bitke bez časti i ljudskosti'''''|仁義なき戦い|Jingi Naki Tatakai|lead=yes}} je [[japan]]ski [[gangsterski film]] snimljen 1973. godine u režiji [[Kinji Fukasaku|Kinjija Fukasakua]], poznat kao jedno od najznačajnijih i najuticajnijih stvorenja [[yakuza film|yakuza]] žanra. Temelji se na člancima novinara [[Kōichi Iiboshi|Kōichia Iiboshija]], koji su, pak, bili inspiriranim zatvorskim [[autobiografija|autobiografskim]] zapisima Kozoa Minoa, stvarnog pripadnika [[yakuza|yakuzi]]. Protagonist, koga tumači [[Bunta Sugawara]], je bivši vojnik koji 1946. godine, u [[Atomski napad na Hiroshima|atomskim napadom]] opustošenoj [[prefektura Hiroshima|prefekturi Hiroshima]] prilikom jedne tučnjave ubije čovjeka, te završi u zatvoru gdje će se priključiti novostvorenoj bandi [[yakuza]]. Radnja prati sljedećih deset godina, tokom kojih svjedoči kako se yakuze naglo bogate, ali i kako će sukob oko teritorije sa suparničkim klanom yakuza eskalirati u orgiju autodestruktivnog krvoprolića. ''Bitke bez časti i ljudskosti'' su se odlikovale relativno niskim budžetom, ali i neobičnim [[cinema verite]] stilom koji je bio sličan [[dokumentarni film|dokumentarcima]] uz često korištenje kamere "iz ruke". Međutim, daleko više pažnje je izazvalo napuštanje dotadašnjih konvencija yakuza filmova, u kojima su yakuze prikazivani kao tragični heroji koji se oslanjaju na tradiciju i vrijednosti nekadašnjih [[samuraj]]a. Umjesto toga su yakuze prikazani kao ulični nasilnici motivirani pohlepom i niskim strastima. Takav pristup je, međutim, savršeno odgovarao [[antiestablišment]]skim i ikonoklastičkim sentimentima mlađe publike, te su ''Bitke bez časti i ljudskosti'' postigle veliki komercijalni uspjeh, te potakli snimanje još nekoliko nastavaka koje je također režirao Fukasaku. ==Uloge== *[[Bunta Sugawara]] ... Shozo Hirono *[[Hiroki Matsukata]] ... Tetsuya Sakai *[[Nobuo Kaneko]] ... Yoshio Yamamori *[[Tatsuo Umemiya]] ... Hiroshi Wakasugi *[[Kunie Tanaka]] ... Masakichi Makihara *[[Goro Ibuki]] ... Toru Ueda *[[Shinichiro Mikami]] ... Uichi Shinkai *[[Tamio Kawaji]] ... Seiichi Kanbara *[[Tsunehiko Watase]] ... Toshio Arita *[[Harumi Sone]] ... Shuji Yano *[[Keiji Takamiya]] ... Shinichi Yamagata *[[Toshie Kimura]] ... Rika Yamamori *[[Asao Uchida]] ... Kenichi Okubo *[[Hiroshi Nawa]] ... Kiyoshi Doi * [[Eiko Nakamura]] ... Suzue Kunihiro *[[Mayumi Nagisa]] ... Akiko Shinjo *[[Kinji Nakamura]] ... Shigeto Nakahara *[[Takuzo Kawatani]] ... Doi family member ==Nastavci== * ''[[Battles Without Honor and Humanity: Deadly Fight in Hiroshima]]'' (1973) * ''[[Battles Without Honor and Humanity: Proxy War]]'' (1973) * ''[[Battles Without Honor and Humanity: Police Tactics]]'' (1974) * ''[[Battles Without Honor and Humanity: Final Episode]]'' (1974) * ''[[Nove bitke bez časti i ljudskosti (film, 1974)|New Battles Without Honor and Humanity]]'' (1974) * ''[[New Battles Without Honor and Humanity: The Boss's Head]]'' (1975) * ''[[New Battles Without Honor and Humanity: The Boss's Last Days]]'' (1976) ;ostali: * ''[[Aftermath of Battles Without Honor and Humanity]]'' (1979) <small>(režija: [[Eiichi Kudo]])</small> * ''[[New Battles Without Honor and Humanity]]'' također poznat kao ''Another Battle'' (2000) <small>(režija: [[Junji Sakamoto]])</small> * ''[[New Battles Without Honor and Humanity/Murder]]'' također poznat kao ''Another Battle/Conspiracy'' (2003) <small>(režija: [[Hajime Hashimoto]])</small> ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0070246}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw000060.htm Battles Without Honor and Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903002818/http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw000060.htm |date=2015-09-03 }}'' {{ja icon}} na [[Japanese Movie Database]] {{Kinji Fukasaku}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] gvig2p8m4ofy5xhjk0z1ud2j75cje2h Bitke bez časti i ljudskosti: Smrtonosna borba u Hiroshimi 0 4576337 42600318 40968104 2026-05-19T02:01:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600318 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Battles Without Honor and Humanity: Deadly Fight in Hiroshima | slika = Deadly Fight in Hiroshima.jpg | director = [[Kinji Fukasaku]] | producer = Goro Kusakabe | writer = [[Kazuo Kasahara]]<br />[[Koji Shundo]] <small>(concept)</small><br />[[Kōichi Iiboshi]] <small>(original story)</small> | starring = [[Kinya Kitaoji]]<br />[[Shinichi Chiba]]<br />[[Bunta Sugawara]]<br />[[Meiko Kaji]]<br />[[Mikio Narita]] | narrator = [[Tetsu Sakai]] | music = [[Toshiaki Tsushima]] | cinematography = Sadaji Yoshida | editing = Shintaro Miyamoto | distributor = [[Toei Company|Toei]] | released = {{Filmdate|1973|4|28|df=y}} | runtime = 100 min. | country = {{flag|Japan}} | language = japanski | prethodi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti]]'' (1973) | slijedi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Rat preko posrednika]]'' (1973) }} {{nihongo|'''''Bitke bez časti i ljudskosti: Smrtonosna borba u Hirošimi'''''|仁義なき戦い　広島死闘篇|Jingi Naki Tatakai: Hiroshima Shitō-hen|lead=yes}} je [[japan]]ski [[gangsterski film]] snimljen 1973. godine u režiji [[Kinji Fukaskau|Kinjija Fukasakua]]. Predstavlja nastavak njegovog filma ''[[Bitke bez časti i ljudskosti]]'', iako se u njemu lik Shoza Hirona (koga tumači [[Bunta Sugawara]]) pojavljuje tek nakratko. Pravi je protagonist, koga tumači [[Kinya Kitaoji]], Yamanaka, mladić koji se 1950. godine priključuje klanu [[yakuza]] te, iskazavši neobičnu vjernost svom šefu, tokom nekoliko godina sudjeluje u krvavim obračuima sa suparničkim klanovima. ''Smrtonosna borba u Hirošimi'' je za snimanje odobrena još prije dovršetka prvog filma, i to zato što novinar [[Kōichi Iiboshi]] nije dovršio seriju članaka po kojima je inspiriran scenario. Scenarist [[Kazuo Kasahara]] je zato imao više kreativne slobode u prikazu događaja, te je zbog toga promijenjen protagonist. Radi uštede na setovima studio [[Toei Company|Toei]] je odlučio radnju iz perioda neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] premjestiti u 1950-e, te su zbog toga historičari filmu zamjerali preveliku količinu nasilja, koja, za razliku od prethodnog filma, nije bila autentična. ==Uloge== *[[Kinya Kitaoji]] ... Shoji Yamanaka *[[Bunta Sugawara]] ... Shozo Hirono *[[Shinichi Chiba]] ... Katsutoshi Otomo *[[Meiko Kaji]] ... Yasuko Uehara *[[Hiroshi Nawa]] ... Tsuneo Muraoka *[[Mikio Narita]] ... Hiroshi Matsunaga *[[Asao Koike]] ... Kunimatsu Takanashi *[[Shingo Yamashiro]] ... Shozo Eda *[[Hideo Murota]] ... Keisuke Nakahara *Tatsuo Endo ... Kanichi Tokimori *[[Yoshi Katō]] ... Choji Otomo *[[Kinji Nakamura]] ... Toshio Kuramitsu *[[Gin Maeda]] ... Koichi Shimada *[[Nobuo Kaneko]] ... Yoshio Yamamori *[[Toshie Kimura]] ... Rika Yamamori *[[Takuzo Kawatani]] ... Mitsuo Iwashita *[[Nobuo Yana]] ... Takuya Asano *[[Eizo Kitamura]] ... Eisuke Ishida *[[Akira Shioji]] ... redovnik *[[Junko Matsudaira]] ... hostesa u baru ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0070245}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw001180.htm Battles Without Honor and Humanity: Deadly Fight in Hiroshima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304002309/http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw001180.htm |date=2016-03-04 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{Kinji Fukasaku}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] qznpbj7qx82vb19xsd1wrv45kvczs5n Bitke bez časti i ljudskosti: Rat preko posrednika 0 4576344 42600317 40968105 2026-05-19T02:00:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600317 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = 仁義なき戦い　代理戦争 | slika = Proxy War.jpg | director = [[Kinji Fukasaku]] | producer = Goro Kusakabe | writer = [[Kazuo Kasahara]]<br />[[Koji Shundo]] <small>(koncept)</small><br />[[Kōichi Iiboshi]] <small>(originalni sinopsis)</small> | starring = [[Bunta Sugawara]]<br />[[Akira Kobayashi]]<br />[[Takeshi Katō (actor)|Takeshi Katō]]<br />[[Mikio Narita]]<br />[[Kunie Tanaka]]<br />[[Nobuo Kaneko]] | narrator = Tetsu Sakai | music = [[Toshiaki Tsushima]] | cinematography = Sadaji Yoshida | editing = Kozo Horiike | distributor = [[Toei Company]] | released = {{Filmdate|1973|9|25|df=y}} | runtime = 102 min. | country = {{flag|Japan}} | language = japanski | prethodi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Smrtonosna borba u Hirošimi]]'' (1973) | slijedi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Policijska taktika]]'' (1974) }} {{nihongo|'''''Bitke bez časti i ljudskosti: Rat preko posrednika'''''|仁義なき戦い　代理戦争|Jingi Naki Tatakai: Dairi Senso|lead=yes}} je [[japan]]ski igrani film snimljen 1973. godine u režiji [[Kinji Fukasaku|Kinjija Fukasakua]]. Predstavlja nastavak filma ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Smrtonosna borba u Hirošimi]]'', odnosno treći u ciklusu započetom sa filmom ''[[Bitke bez časti i ljudskosti]]'' iste godine. Kao i prvi film, i ''Rat preko posrednika'' se temelji na novinskim člancima [[Kōichi Iiboshi|Koichija Iiboshija]], koji se pak temeljio na zatvorskim memoarima Kozoa Minoa, pripadnika [[yakuza]]. Protagonist, koga tumači [[Bunta Sugawara]], je njegov fiktivni alter ego Shozu Hirono, a radnja prikazuje kako početkom 1960-ih postaje upetljan u krvavi sukob između dvaju suparničkih yakuza klanova u [[Hirošima|Hirošimi]]. Radnju filma je originalno trebao prikazati prvi film, ali za vrijeme snimanja Iiboshi nije bio dovršio svoju seriju članaka, te se scenarist [[Kazuo Kasahara]] bio ograničio na prikaz protagonistove mladosti i početaka kriminalne karijere. Za svoj sljedeći film se daleko bolje pripremio, te je, između ostalog, posjetio Hirošimu i razgovarao sa istaknutim pripadnicima yakuza organizacija [[Yamaguchi-gumi]] i [[Kyosei-kai]], kako bi dobio što autentičniji prikaz događaja koji su inspirirali radnju. Producenti filma, koji je kao i prethodna dva, snimljen u [[cinema verite]] stilu, ali i s velikim količinama eksplicitnog nasilja, su prilikom snimanja kasnijih nastavaka imali daleko više problema s gradskim vlastima Hirošime koji su ih optuživali da im se grad prikazuje u "lošem svjetlu". ==Cast== {{colbegin}} *[[Bunta Sugawara]] ... Shozo Hirono *[[Takeshi Katō (glumac)|Takeshi Katō]] ... Noburo Uchimoto *[[Akira Kobayashi]] ... Akira Takeda *[[Mikio Narita]] ... Hiroshi Matsunaga *[[Kunie Tanaka]] ... Masakichi Makihara *[[Shingo Yamashiro]] ... Shoichi Eda *[[Nobuo Kaneko]] ... Yoshio Yamamori *[[Tsunehiko Watase]] ... Takeshi Kuramoto *[[Hideo Murota]] ... Hideo Hayakawa *[[Tatsuo Umemiya]] ... Shinichi Iwai *[[Asao Uchida]] ... Kenichi Okubo *Tatsuo Endo ... Shigeo Aihara *[[Tetsurō Tamba|Tetsuro Tanba]] ... Tatsuo Akashi *[[Rinichi Yamamoto]] ... Teruo Miyaji *[[Masataka Iwao]] ... Shiro Hamazaki *[[Daisuke Awaji]] ... Anji Komori *[[Harumi Sone]] ... Toshio Ueda *[[Masao Hori]] ... Ryuhei Toyoda *[[Kinji Nakamura]] ... Yoshikazu Itami *[[Hiroshi Nawa]] ... Tuneo Muraoka *Yasuhiro Suzuki ... Fumio Sugihara *[[Sen Okaji]] ... Hiromitsu Nagao *[[Takuzo Kawatani]] ... Katsuharu Saijo *[[Reiko Ike]] ... Tomie *[[Toshie Kimura]] ... Rika Yamamori *[[Akira Shioji]] ... bivši učitelj Hirona i Kuramota *[[Masako Araki]] ... Kuramotova majka *[[Eizo Kitamura]] ... Hashizume *[[Eiko Nakamura]] ... Ena *[[Mitsue Horikoshi]] ... Hiromi, Yamamorijeva ljubavnica {{colend}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0070244}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw002920.htm Battles Without Honor and Humanity: Proxy War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160522184738/http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw002920.htm |date=2016-05-22 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{Kinji Fukasaku}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] cd3vu3y2dnk88ii77c9dcpsw0mv903m Bitke bez časti i ljudskosti: Policijska taktika 0 4576359 42600316 42395976 2026-05-19T02:00:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = 仁義なき戦い　頂上作戦 | slika = Police Tactics.jpg | image size = | caption = | director = [[Kinji Fukasaku]] | producer = Goro Kusakabe | writer = [[Kazuo Kasahara]]<br />[[Kōichi Iiboshi]] <small>(originalni sinopsis)</small> | starring = [[Bunta Sugawara]]<br />[[Akira Kobayashi]]<br />[[Takeshi Katō (glumac)|Takeshi Katō]] | narrator = Tetsu Sakai | music = [[Toshiaki Tsushima]] | cinematography = Sadaji Yoshida | editing = Shintaro Miyamoto | distributor = [[Toei Company]] | released = {{Filmdate|1974|1|15|df=y}} | runtime = 101 min. | country = {{flag|Japan}} | language = japanski | prethodi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Rat preko posrednika]]'' (1973) | slijedi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Završna epizoda]]'' (1974) }} {{nihongo|'''''Bitke bez časti i ljudskosti: Policijska taktika'''''|仁義なき戦い　頂上作戦|Jingi Naki Tatakai: Chojo Sakusen|lead=yes}} je [[japan]]ski [[gangsterski film]] snimljen 1974. godine u režiji [[Kinji Fukasaku|Kinjija Fukasakua]]. Predstavlja četvrti film u ciklusu započetom s filmom ''[[Bitke bez časti i ljudskosti]]'', snimljenom prethodne godine i inspiriranom novinskim člancima [[Koichi Iiboshi|Koichija Iiboshija]], odnosno sjećanjima pripadnika [[yakuza]] Kozoa Minoa. U njemu [[Bunta Sugawara]] ponavlja ulogu Shozoa Hironoa, yakuze koji je napredovao do čelnika jednog od yakuza klanova u [[Hirošima|Hirošimi]]. Radnja započinje 1963. godine, i prikazuje kako eskalacija sukoba među suparničkim klanovima yakuza izaziva krvoproliće i nedužne žrtve među građanima, te su vlasti, zabrinuti zbog imidža Japana pred [[Olimpijada 1964|tokijsku Olimpijadu]], prisiljene konačno intervenirati i na kriminalce poslati [[policija|policiju]] koja je dotada ignorirala njihove aktivnosti. ==Uloge== {{colbegin}} *[[Bunta Sugawara]] ... Shozo Hirono *[[Akira Kobayashi]] ... Akira Takeda *[[Takeshi Katō (glumac)|Takeshi Katō]] ... Noburo Uchimoto *[[Tatsuo Umemiya]] ... Shinichi Iwai *[[Hiroki Matsukata]] ... Shoichi Fujita *[[Nobuo Kaneko]] ... Yoshio Yamamori *[[Hideo Murota]] ... Hideo Hayakawa *[[Shingo Yamashiro]] ... Shoichi Eda *[[Kunie Tanaka]] ... Masakichi Makihara *[[Shinichiro Mikami]] ... Hidemitsu Kawada *[[Ichiro Ogura]] ... Hiroshi Yazaki *[[Asao Koike]] ... Tomoji Okajima *[[Asao Uchida]] ... Kenichi Okubo *[[Harumi Sone]] ... Toshio Ueda *Tatsuo Endo ... Shigeo Aihara *[[Toshio Kurosawa]] ... Shigeru Takemoto *[[Nobuo Yana]] ... Isamu Kasai *[[Akio Hasegawa]] ... Yasuki Fukuda *[[Yukio Miyagi]] ... Ryuji Matsui *[[Mayumi Nagisa]] ... Mieko *Isao Natsuyagi ... Hiroshi Sugimoto *[[Toshie Kimura]] ... Rika Yamamori *[[Mitsuko Aoi]] ... Akemi *[[Kinji Nakamura]] ... Kenjiro Ishigami *[[Seizō Fukumoto]] ... Tsunehiko Yamazaki *[[Mitsue Horikoshi]] ... Aiko Hikarigawa *[[Sanae Nakahara]] ... Kikue *[[Akira Shioji]] ... tamničar {{colend}} == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0071696}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1974/cx000060.htm Battles Without Honor and Humanity: Police Tactics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160725063043/http://www.jmdb.ne.jp/1974/cx000060.htm |date=2016-07-25 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{Kinji Fukasaku}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] h9jxj43fnj47y16lf1by7jxikumcfda Bitke bez časti i ljudskosti: Završna epizoda 0 4576369 42600319 42395977 2026-05-19T02:01:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Battles Without Honor and Humanity: Final Episode | slika = Battles Without Honor and Humanity Final Episode.jpg | director = [[Kinji Fukasaku]] | producer = Goro Kusakabe | writer = Koji Takada<br />[[Kōichi Iiboshi]] <small>(originalni sinopsis)</small> | starring = [[Bunta Sugawara]]<br />[[Akira Kobayashi]]<br />[[Kinya Kitaoji]]<br />[[Joe Shishido]] | narrator = Tetsu Sakai | music = [[Toshiaki Tsushima]] | cinematography = Sadaji Yoshida | editing = Shintaro Miyamoto | distributor = [[Toei Company]] | released = {{Filmdate|1974|6|29|df=y}} | runtime = 98 min. | country = {{flag|Japan}} | language = japanski | prethodi = ''[[Bitke bez časti i ljudskosti: Policijska taktika]]'' (1974) }} {{nihongo|'''''Bitke bez časti i ljudskosti: Završna epizoda'''''|仁義なき戦い　完結篇|Jingi Naki Tatakai: Kanketsu-hen|lead=yes}} je [[japan]]ski [[gangsterski film]] snimljen 1974. godine u režiji [[Kinji Fukasaku|Kinjija Fukasakua]]. Predstavlja peti i posljednji dio ciklusa započetog sa filmom ''[[Bitke bez časti i ljudskosti]]'' prethodne godine, a koji se temeljio na novinskim člancima [[Koichi Iiboshi|Koichija Iiboshija]], odnosno memoarima [[yakuza|yakuze]] po imenu Kozo Mino. U njemu [[Bunta Sugawara]] ponavlja ulogu yakuza bosa Shozoa Hironoa, a radnja, koja se dogaša u drugoj polovici 1960-ih kada članovi njegovog i drugih klanova, u nastojanju da se riješe pritiska javnosti i policije, odlučuju svoje aktivnosti legitimizirati kroz osnivanje političke stranke. ''Završna epizoda'' je bila prvi film iz ciklusa za koji scenario nije napisao [[Kazuo Kasahara]]; njega je zamijenio Koji Takada koji je, slično kao njegov prethodnik, građu tražio u razgovorima sa stvarnim yakuzama. Navodno je Kozo Mino posljednjim filmom bio mnogo zadovoljniji nego sa prethodna četiri. Nakon ''Završne epizode'' je studio [[Toei Company|Toei]] Fukasakua angažirao da napravi još nekoliko filmova slične tematike; oni su sadržavali ''Bitke bez časti i ljudskosti'' u naslovu, iako su imale sasvim druge likove i radnju, te nisu predstavljali nastavak serije. ==Uloge== *[[Bunta Sugawara]] ... Shozo Hirono *[[Akira Kobayashi]] ... Akira Takeda *[[Kinya Kitaoji]] ... Tamotsu Matsumura *[[Joe Shishido]] ... Katsutoshi Otomo *[[Junkichi Orimoto]] ... Hideo Hayakawa *[[Kunie Tanaka]] ... Masakichi Makihara *[[Shingo Yamashiro]] ... Shoichi Eda *[[Hiroki Matsukata]] ... Terukichi Ichioka *[[Goichi Yamada]] ... Toyoaki Mano *[[Goro Ibuki]] ... Atsushi Ujiie *[[Nobuo Kaneko]] ... Yoshio Yamamori *[[Asao Uchida]] ... Kenichi Okubo *[[Isao Konami]] ... Ichimatsu Kubota *[[Harumi Sone]] ... Miyaji Senno *[[Takuzo Kawatani]] ... član porodice Matsumura *[[Yumiko Nogawa]] ... Kaoru Sugita *[[Nobuo Yana]] ... Ryosuke Kaga *[[Kenichi Sakuragi]] ... Akio Saeki *[[Sanae Nakahara]] ... Shizuko Murata *[[Hiroko Fuji]] ... Sumiko *[[Maki Tachibana]] ... Mitsuko *[[Yuke Kagawa]] ... Eri == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|id=0226018}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1974/cx001510.htm Battles Without Honor and Humanity: Final Episode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160725063002/http://www.jmdb.ne.jp/1974/cx001510.htm |date=2016-07-25 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{Kinji Fukasaku}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] py80496nhu3r1510r4eb796mgub9fk7 Bootle 0 4581157 42600335 42401202 2026-05-19T04:35:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600335 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Bootle | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama ="Go Pegasus", Alexandra Dock, Liverpool (geograph 4549851).jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Dok]] - Alexandra | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =53 | širina-minute =26 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =2 | dužina-minute =59 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|UK}} | lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Jugoistočna Engleska]] | lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] | lokacija2_info =[[Merseyside]] | lokacija3_ime =[[Metropolitanski borough]] | lokacija3_info =[[Sefton (borough)|Sefton]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =13.74 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_uža = | površina_šira = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2011]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =51,354 | stanovništvo_gustoća =3,737.6 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+0]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =L20, L30 | pozivni_broj =0151 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Engleska | veličina_karte =280px | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Pozicija Bootlea na karti [[Engleska|Engleske]] | bilješke = }} '''Bootle''' nekad znan i kao '''Bootle-cum-Linacre''' je [[luka|lučki]] [[grad]] od 51,354 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-northwestengland.php | title =United Kingdom: North West England | accessdate = 07. 04. 2017 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, danas je zapravo samo [[predgrađe]] [[Liverpool]]a na [[sjeverozapad]]u [[Engleska|Engleske]] u [[Merseyside|Grofoviji Merseyside]]. On je uz [[Southport]] jedan od dva [[Glavni grad|administrativna centra]] [[Sefton (borough)|Metropolitanskog borougha Sefton]]. == Geografija == Bootle se proteže duž [[obala|obale]] [[estuarij]]a [[Mersey|Rijeke Mersey]], [[sjever]]no od [[Liverpool]]a. == Historija == Prvi put je dokumentiran u [[Domesday Book]]u - [[1086]]., pod imenom '''Botelai''', od [[Sasi|saksonskog]] ''bold'' (ili botle) što je značilo ''[[stan]]''.<ref name=brit/> Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] izrastao je u [[selo|naselje]] čiji su se stanovnici bavili [[štavljenje]]m, izbjeljivanjem [[tkanina]] i izradom [[papir]]a.<ref name=brit/> Od kraja [[18. vijek]]a [[dok]]ovi [[liverpool]]ske [[luka|luke]] počeli su se širiti prema Bootleu, ali je još do sredine [[19. vijek]]a bio popularno ljetovalište.<ref name=brit/> Uz [[dok]]ove su izrasli i povezani [[industrija|industrijski]] pogoni, poput [[mlin]]ova i [[Rafiniranje|rafinerija]], ali i kojekakve [[tvornica|tvornice]] koje nisu imale nikakvu povezanost sa lukom. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bootleu je živjelo 76.000 stanovnika u 17.000 [[kuća]].<ref name=brit/> Kao važna [[luka]] i [[industrija|industrijski]] centar postao je cilj napada [[avion]]a [[Luftwaffe]]. Prvi napad izveden je u noći 29. - [[30. maj]] [[1940]]., on čak nije izazvao veća oštećenja, ali su se napadi nastavili i postajali sve gori. Grad je najviše stradao u [[maj]]u [[1941]]. Na kraju te serije [[Bombardovanje|bombardiranja]] 74% kuća bilo je razoreno ili oštećeno a 1.886 stanovnika ubijeno ili ranjeno.<ref name=brit>{{cite web |url = http://www.bootlehistory.com/bootle-past.htm |title = Bootle Past |accessdate = 07.04. 2017. |language = engleski |publisher = Bootle Times |archive-date = 2014-02-26 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140226064451/http://www.bootlehistory.com/bootle-past.htm |url-status = dead }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Bootle, Merseyside}} * [http://www.bootlehistory.com/bootle-present.htm Bootle Present] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813094257/http://bootlehistory.com/bootle-present.htm |date=2013-08-13 }} {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Merseyside]] prrmh5k5dixh0wn80xzo8sk41xfdjqu Kemal Malovčić 0 4600561 42600277 42443829 2026-05-18T20:11:09Z ~2026-29855-74 354115 Odlično sad napisan tekz 42600277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kemal malovcic.jpg|thumb|Kemal Malovčić 2008. godine]] '''Kemal Malovčić''' ([[Okreč]], [[6. 5.|6. maj]] [[1946]]<ref>{{Cite web |title=Express Magazin, 17 maj 2012, Strana 15 |url=http://www.dnevne-novine.info/Stampa/Express/Express%2017.05.2012.pdf |access-date=2017-06-30 |archivedate=2013-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130823024435/http://www.dnevne-novine.info/Stampa/Express/Express%2017.05.2012.pdf |deadurl=yes }}</ref>) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je pjevač [[Muzika u Bosni i Hercegovini|narodne muzike]]. == Biografija == Rođen [[6. 5.|6. maja]] [[1946]]. godine u [[Okreč]]u, svoju pjevačku nasılsın Malovčić započinje još u mladosti. Kao izvođač narodne muzike jako brzo stiče popularnost i simpatije slušalaca. Pripada grupi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] pjevača koja je početkom 80-tih krenula u muzičko osvajanje estradne scene bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Sa nepunih 22 godina snimio je svoju prvu singlicu "Oko Sane" daleke 1968 godine. Veliku podršku na početku karijere je dobijao od svog mlađeg brata Džemala Malovčića, koji ne samo da je pisao muziku i tekstove pjesama za Kemala, nego je i sam bio dobar pjevač i harmonikaš. Njegovi počeci su mnogo vezani za [[Sarajevo]] gdje su nastali njegovi prvi albumi "Oko Sane" (1968.), "Sad kod mene tuga srcem vlada" (1972.), "Senada, Senada" 1973. godine i "Stiglo pismo od rođenog brata" [[1974]]. godine. Najveću slavu je postigao ulaskom u srpsku folk grupu "Južni Vetar" [[1985]]. godine sa kojima je izdao sedam uspješnih albuma. U ona davna vremena kada su sadašnje generacije "puzale na koljenima", Kemal je napravio "bum" sa svojim pjesmama: "Sine, sine", "Mirsada", "Škorpion sam ja" i druge koje se i danas rado slušaju. Međutim, najveći uspjeh i kulminacija u karijeri, desio se njegovim dolaskom i sklapanjem saradnje sa "Južnim Vetrom" koja je trajala sedam godina. Da nije pogriješio što je promijenio "jato", te da je učinio ono pravo, godine 1985. opravdava svojim albumom pod nazivom "Okreće se kolo sreće", kojeg je radio sa najpopularnijim kompozitorima tadašnjih vremena: Miodragom M. Ilićem i Pericom Zdravkovićem. Pomenuti album, rasprodat je u zavidnom tiražu od oko 600.000 primjeraka. Udarna numera "Okreće se kolo sreće" postala je hit koja je tada bila na prvim ljestvicama folk barometra. Ništa manje nisu bile slušane ni pjesme: "Pomiluj draga ćerku", "Rekla si mi da ne voliš zimu", "Ne ljuti se što sam opet došo", "Ja nisam srećan čovjek" i druge. Ali samim svojim dolaskom u Južni Vetar bio je bojkotovan sa strane muzičkih kritičara i počašćen je epitetom "hodža", te da pjeva i uci kao hodža. U ono vrijeme boje orijentalnih zvukova na prostorima bivše Jugoslavije nimalo nisu bile poželjne, stoga nije za čuđenje što su ga bojkotovali, ne samo Kemala, već i Južni Vetar. Međutim, publika je prihvatila sve to srcem. Početkom agresije na njegovu domovinu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], Kemal napušta "Južni Vetar" i priključuje se humanitarnom pokretu BiH estrade za pomoć Bosni i Hercegovini. Održao je nekoliko stotina humanitarnih koncerata za BiH. I tada su snimane lijepe pjesme koje je radio i aranžirao momentalno veoma aktuelni kompozitor Džavid Ljubovci. Kemal Malovčić živi u [[Beč]]u, [[Austrija|Austriji]]. Oženjen je suprugom Fadilom s kojom ima troje djece (Džanan, Kenan i Adin). == Reference == {{reference}} {{Lifetime|1946||Malovčić, Kemal}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] gobnwyxx98z43zjvdlbyuo575oo3mr3 42600278 42600277 2026-05-18T20:11:54Z ~2026-29855-74 354115 Dodano 42600278 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kemal malovcic.jpg|thumb|Kemal Malovčić 2008. godine]] '''Kemal Malovčić''' ([[Okreč]], [[6. 5.|6. maj]] [[1946]]<ref>{{Cite web |title=Express Magazin, 17 maj 2012, Strana 15 |url=http://www.dnevne-novine.info/Stampa/Express/Express%2017.05.2012.pdf |access-date=2017-06-30 |archivedate=2013-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130823024435/http://www.dnevne-novine.info/Stampa/Express/Express%2017.05.2012.pdf |deadurl=yes }}</ref>) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je pjevač [[Muzika u Bosni i Hercegovini|narodne muzike]]. == Biografija == Rođen [[6. 5.|6. maja]] [[1946]]. godine u [[Okreč]]u, svoju pjevačku karijeru Malovčić započinje još u mladosti. Kao izvođač narodne muzike jako brzo stiče popularnost i simpatije slušalaca. Pripada grupi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] pjevača koja je početkom 80-tih krenula u muzičko osvajanje estradne scene bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Sa nepunih 22 godina snimio je svoju prvu singlicu "Oko Sane" daleke 1968 godine. Veliku podršku na početku karijere je dobijao od svog mlađeg brata Džemala Malovčića, koji ne samo da je pisao muziku i tekstove pjesama za Kemala, nego je i sam bio dobar pjevač i harmonikaš. Njegovi počeci su mnogo vezani za [[Sarajevo]] gdje su nastali njegovi prvi albumi "Oko Sane" (1968.), "Sad kod mene tuga srcem vlada" (1972.), "Senada, Senada" 1973. godine i "Stiglo pismo od rođenog brata" [[1974]]. godine. Najveću slavu je postigao ulaskom u srpsku folk grupu "Južni Vetar" [[1985]]. godine sa kojima je izdao sedam uspješnih albuma. U ona davna vremena kada su sadašnje generacije "puzale na koljenima", Kemal je napravio "bum" sa svojim pjesmama: "Sine, sine", "Mirsada", "Škorpion sam ja" i druge koje se i danas rado slušaju. Međutim, najveći uspjeh i kulminacija u karijeri, desio se njegovim dolaskom i sklapanjem saradnje sa "Južnim Vetrom" koja je trajala sedam godina. Da nije pogriješio što je promijenio "jato", te da je učinio ono pravo, godine 1985. opravdava svojim albumom pod nazivom "Okreće se kolo sreće", kojeg je radio sa najpopularnijim kompozitorima tadašnjih vremena: Miodragom M. Ilićem i Pericom Zdravkovićem. Pomenuti album, rasprodat je u zavidnom tiražu od oko 600.000 primjeraka. Udarna numera "Okreće se kolo sreće" postala je hit koja je tada bila na prvim ljestvicama folk barometra. Ništa manje nisu bile slušane ni pjesme: "Pomiluj draga ćerku", "Rekla si mi da ne voliš zimu", "Ne ljuti se što sam opet došo", "Ja nisam srećan čovjek" i druge. Ali samim svojim dolaskom u Južni Vetar bio je bojkotovan sa strane muzičkih kritičara i počašćen je epitetom "hodža", te da pjeva i uci kao hodža. U ono vrijeme boje orijentalnih zvukova na prostorima bivše Jugoslavije nimalo nisu bile poželjne, stoga nije za čuđenje što su ga bojkotovali, ne samo Kemala, već i Južni Vetar. Međutim, publika je prihvatila sve to srcem. Početkom agresije na njegovu domovinu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], Kemal napušta "Južni Vetar" i priključuje se humanitarnom pokretu BiH estrade za pomoć Bosni i Hercegovini. Održao je nekoliko stotina humanitarnih koncerata za BiH. I tada su snimane lijepe pjesme koje je radio i aranžirao momentalno veoma aktuelni kompozitor Džavid Ljubovci. Kemal Malovčić živi u [[Beč]]u, [[Austrija|Austriji]]. Oženjen je suprugom Fadilom s kojom ima troje djece (Džanan, Kenan i Adin). == Reference == {{reference}} {{Lifetime|1946||Malovčić, Kemal}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] gwqc5ry6oqwx799w36yotc0ehphqoua Bonnie i Clyde 0 4608416 42600331 42490952 2026-05-19T04:22:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600331 wikitext text/x-wiki [[File:Bonnie Parker and Clyde Barrow.jpg|thumb|250px|Bonnie Parker i Clyde Barrow na zajedničkoj fotografiji 1933. godine]] '''Bonnie Elizabeth Parker ''' (1. oktobar 1910 – 23. maj 1934) i '''Clyde Chestnut Barrow''' također poznat kao '''Clyde Champion Barrow'''<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.fbi.gov/about-us/history/famous-cases/bonnie-and-clyde|title=FBI — Bonnie and Clyde|work=FBI}}</ref> (24. mart 1909 – 23. maj 1934) su bili dvoje profesionalnih kriminalaca koji su zajedno sa svojom [[Barrowljeva banda|bandom]] putovali središnjim dijelom [[SAD]] za vrijeme [[Velika depresija|Velike depresije]] te izvodili pljačke i činili ubistva. Iako najpoznatiji po pljačkama banaka, za vrijeme svoje karijere su se najviše uzdržavali pljačkama trgovina i benzinskih stanica. Pažnju su privukli vještinom i sklonošću za korištenje [[streljačko oružje|oružja]], te se vjeruje da su ubili najmanje devet [[policija|policajaca]] i još nekoliko slučajnih namjernika, najčešće u nastojanju da izbjegnu hapšenje. Njihovi pothvati su izazvali određenu pažnju javnosti, a prije svega činjenica da su Parker i Barrow bili [[momak]] i [[djevojka]], odnosno da je Parker opisivana jednako nasilno i beskrupulozno kao Barrow. Oboje su ubijeni u policijskoj zasjedi, a na temelju pronađenih fotografija, suvenira i drugih predmeta u njihovom skrovištu se sa vremenom počela stvarati reputacija najpoznatijeg [[odmetnik|odmetničkog]] tandema i jednog od najpoznatijih ljubavnih parova u [[historija SAD|američkoj historiji]]. Sa vremenom ih se počelo romantizirati, a što je vrhunac dobilo u biografskom filmu ''[[Bonnie and Clyde (film)|Bonnie i Clyde]]'' iz 1967. godine. ==Bonnie Parker== {{Infokutija kriminalac | slika = Bonnie Parker BC10.jpg | opis = Parker ispred automobila [[Ford Model B (1932)|Ford V-8 B-400]] 1932. godine | ime_po_rođenju = Bonnie Elizabeth Parker | datum_rođenja = {{Birth date|1910|10|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Rowena, Texas|Rowena]], [[Teksas]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|1934|5|23|1910|10|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Bienville Parish, Louisiana|Parohija Bienville]], [[Louisiana]], SAD<br />{{Coord|32.441217|-93.092659 | display=inline|region:US-LA|name=Site of Bonnie Parker and Clyde Barrow Ambush}} | supružnik = Roy Thornton (vj. 1926–34; njena smrt) | uzrok smrti = rana od [[streljačko oružje|vatrenog oružja]] u policijskoj zasjedi | počivalište = Crown Hill Memorial Park<br/>[[Dallas]], Teksas, SAD | partner = [[Clyde Barrow]] (1931-1934) | status = ubijena u policijskoj zasjedi }} '''Bonnie Elizabeth Parker''' se rodila u mjestu [[Rowena, Texas|Rowena]] kao drugo od troje djece zidara Charlesa Roberta Parkera (1884 - 1914) i šivačice Emme (Krause) Parker (1885 - 1944). Otac joj je umro u dobi od četiri godina. Prilikom odrastanja je u slobodno vrijeme pisala pjesme. Prije završetka drugog razreda, u dobi od 16 godina, napustila je gimnaziju kako bi se udala za Roya Thorntona, mladića koji je zbog sklonosti kriminalu i boravcima u zatvoru često bio odsutan. Iako se nisu vidjeli od 1929. godine, od njega se formalno nikada nije razvela, te je nosila njegov vjenčani prsten u trenutku smrti. Nakon što ju je Thornton konačno napustio, doselila se u Dallas gdje je radila kao [[konobar]]ica. ==Clyde Barrow== {{Infokutija kriminalac | slika = Clyde Champion Barrow Mug Shot - Dallas 6048.jpg | visina = {{convert|5|ft|6|in}}<ref name=AmExp>{{cite episode|title=Bonnie and Clyde (Part 1)|series= [[American Experience]]| publisher= PBS| date= January 19, 2016| season= 24| number= 4}}</ref> | opis= Clyde Barrow na policijskoj fotografiji 1926. godine | ime_po_rođenju = Clyde Chestnut Barrow | datum_rođenja = {{Birth date|1909|3|24|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Ellis County, Texas|Okrug Ellis]], [[Teksas]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|1934|5|23|1909|3|24|df=y}} | mjesto_smrti = [[Bienville Parish, Louisiana|Paroija Bienville]], [[Louisiana]]<br />{{Coord|32.441217|-93.092659|display=inline|region:US-LA|name=Site of Bonnie Parker and Clyde Barrow Ambush}} | uzrok smrti = rana od [[streljačko oružje|vatrenog oružja]] u policijskoj zasjedi | počivalište = Western Heights Cemetery<br/>[[Dallas]], Teksas, SAD | status = ubijen u policijskoj zasjedi }} '''Clyde Chestnut Barrow'''<ref name="coroner">{{cite web |url=http://texashideout.tripod.com/coroner.html |title=Clyde Barrow Death Certificate |access-date=2017-12-15 |archive-date=2011-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110803095828/http://texashideout.tripod.com/coroner.html |url-status=dead }} {{cite web |url=http://texashideout.tripod.com/bc.htm |title=Bonnie and Clyde's Texas Hideout |accessdate=21. VIII 2008 |archive-date=2008-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513174606/http://texashideout.tripod.com/bc.htm |url-status=dead }}</ref> se rodio u siromašnoj farmerskoj porodici, kao peto od sedmoro djece Henryja Basila Barrowa (1874 – 1957) i Cumie Talithe Walker (1874 – 1942). Odrastao je zapadnom predgrađu Dallasa, ispočetka u napuštenom vagonu, a potom pod šatorom. Prvi put je uhapšen 1926. godine nakon što nije na vrijeme vratio iznajmljeni automobil. Nešto kasnije je zajedno s bratom Buckom uhapšen zbog posjedovanja ukradenih [[puran]]a. Iako je periodu od 1927. do 1929. bio zaposlen, također je povremeno pljačkao trgovine, krao automobile i obijao sefove. 1928. i 1929. je u nekoliko navrata hapšen, prije nego što je u aprilu 1930. poslan na izdržavanje kazne na [[Eastham Prison Farm|zatvorskoj farmi Eastham]]. Prilikom boravka na zatvorskoj farmi, Barrow je jednog od zatvorenika željetznom cijevi pretukao na smrt, a za što je motiv bilo učestalo [[seksualno zlostavljanje|seksualno napastvovanje]]. Barrowu je to bilo prvo ubistvo, ali za njega nije odgovarao, jer je jedan od zatvorenika, već ranije osuđen na [[doživotni zatvor]], pristao preuzeti krivnju. U nastojanju da izbjegne težak fizički rad, Barrow je jednog od svojih su-uznika nagovorio da mu sjekirom odsiječe dva nožna prsta, a zbog čega je kasnije do kraja života šepao. Upravo u tom trenutku je njegova majka od vlasti uspjela ishoditi [[uvjetni otpust]], temeljem koga je iz zatvora pušten samo šest dana kasnije 2. februara 1932. godine. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commons category|Bonnie and Clyde}} * [http://vault.fbi.gov/Bonnie%20and%20Clyde FBI files on Bonnie and Clyde], covering 1933-1944 * [http://texashideout.tripod.com/poem.html The Poems of Bonnie Parker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120825043357/http://texashideout.tripod.com/poem.html |date=2012-08-25 }} * [http://www.jeffreysward.com/gallery/gallerybonnieclyde/pages/r3c2.htm Unauthenticated Barrow letter to [[Henry Ford]]] * [http://texashistory.unt.edu/explore/collections/BCM/browse/ The Clyde Barrow Gang collection from the Dallas Police Department Archives] * {{Find a Grave|791|Bonnie Elizabeth Parker|work=Legendary Outlaw|date=January 1, 2001|accessdate=18. VIII 2011}} * {{Find a Grave|58|Clyde Barrow|work=|date=January 1, 2001|accessdate=18. VIII 2011}} {{Lifetime|1909|1934|Bonnie}} {{Lifetime|1910|1934}} [[Kategorija:Kriminalci]] tup47f9l512pk6ssmzt7casgr39acwz Breaking Bad 0 4608689 42600349 42445010 2026-05-19T08:06:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 TV | naziv_emisije = Breaking Bad | slika = Breaking Bad logo.svg | žanr = [[kriminalistički žanr|kriminalistička]]<br />[[triler]]<br/>[[crna komedija]] | kreator = [[Vince Gilligan]] | uloge = {{plainlist| * [[Bryan Cranston]] * [[Anna Gunn]] * [[Aaron Paul]] * [[Dean Norris]] * [[Betsy Brandt]] * [[RJ Mitte]] * [[Bob Odenkirk]] * [[Giancarlo Esposito]] * [[Jonathan Banks]] * [[Laura Fraser]] * [[Jesse Plemons]] }} | kompozitor = [[Dave Porter (composer)|Dave Porter]] | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski<br />španski | br_sezona = 5 | br_epizoda = 62 | lista_epizoda = Lista epizoda Breaking Bad | izvršni_producent = {{plainlist| * Vince Gilligan * [[Mark Johnson (producent)|Mark Johnson]] * [[Michelle MacLaren]] }} | producent = {{plainlist| * Stewart A. Lyons * [[Sam Catlin]] * [[John Shiban]] * [[Peter Gould (pisac)|Peter Gould]] * [[George Mastras]] * [[Thomas Schnauz]] * Bryan Cranston * [[Moira Walley-Beckett]] * Karen Moore * [[Patty Lin]] }} | lokacija = [[Albuquerque, New Mexico|Albuquerque]] | fotografija = {{plainlist| * [[Michael Slovis]] * [[Reynaldo Villalobos]] * [[Arthur Albert]] * [[John Toll]] * [[Nelson Cragg]] }} | trajanje = 43–58 min. | kompanija = {{plainlist| * High Bridge Entertainment * Gran Via Productions * [[Sony Pictures Television]] }} | distributer = Sony Pictures Television | mreža = [[AMC (TV kanal)|AMC]] | slika_format = [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]])<!--Original picture format--> | početak = {{Start date|2008|1|20|df=y}} | kraj = {{End date|2013|9|29|df=y}} | srodna = ''[[Talking Bad]]''<br />''[[Metástasis]]'' | slijedi = ''[[Better Call Saul]]'' | website = http://www.amc.com/shows/breaking-bad }} '''''Breaking Bad '''''({{jez-sh|Odlazak na zlo {{efn|1=Fraza originalno potječe iz [[Jug SAD|južnjačkog]] žargona gdje predstavlja sinonim za "praviti rusvaj" ili se odati kriminalu.<ref>{{cite news|last1=Rothman|first1=Lily|title=Breaking Bad: What Does That Phrase Actually Mean?|url=http://entertainment.time.com/2013/09/23/breaking-bad-what-does-that-phrase-actually-mean/|work=Time|accessdate=May 11, 2017|date=September 23, 2013|archive-date=2014-01-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20140124120843/http://entertainment.time.com/2013/09/23/breaking-bad-what-does-that-phrase-actually-mean/|url-status=dead}}</ref>}}}} je [[SAD|američka]] [[dramska serija|igrana televizijska serija]] koja se originalno prikazivala od [[2008. na televiziji|2008.]] do [[2013. na televiziji|2013.]] godine na programu kanala [[AMC (TV kanal)|AMC]]. Stvorio ju je producent i scenarist [[Vince Gilligan]], a po žanru predstavlja mješavinu [[kriminalistički film|kriminalističke]] [[dramski film|drame]], [[triler]]a i [[crna komedija|crne komedije]], uz značajne primjese suvremenog [[vestern]]a. Protagonist, čiji lik tumači [[Bryan Cranston]], je [[Walter White]], od [[rak (bolest)|raka]] oboljeli srednjoškolski nastavnik [[kemija|kemije]], kojeg slučajni susret sa [[Jesse Pinkman|Jessejem Pinkmanom]] (kojeg tumači [[Aaron Paul]]), bivšim učenikom i sitnim kriminalcem, potakne da zajedno sa njim u kućnoj radinosti započne proizvoditi ilegalne [[amfetamin]]e i njihovom prodajom osigura financijsku budućnost za svoju porodicu. Radnja prikazuje kako se White, suočen s brojnim iskušenjima, s vremenom od običnog čovjeka i skromnog intelektualca transformira u brutalnog i beskrupuloznog [[narkobos]]a. ''Breaking Bad'' je vrlo brzo stekao popularnost u SAD i ostatku svijeta, ali također i naklonost kritike, koja ga zbog kvalitete scenarija i produkcije često navodi kao jedan od najsvjetlijih primjera [[Zlatno doba televizije|Zlatnog doba televizije]]. Walter White je postao jedna od globalnih [[pop ikona]], a Cranston velika zvijezda. Godine 2015. je započelo snimanje nastavka, odnosno [[spin off]]a serije pod naslovom ''[[Better Call Saul]]'', a u [[Kolumbija|Kolumbiji]] je snimljen [[remake]] pod naslovom ''[[Metástasis]]''. Serija je u Hrvatskoj prikazana pod naslovom '''''Na putu prema dolje''''', a u Srbiji pod naslovom '''''Čista hemija'''''. ==Napomene== {{notelist}} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == *{{Official website|http://www.amc.com/shows/breaking-bad|''Breaking Bad''}} – official AMC site *{{Official website|http://www.sonypictures.com/tv/breakingbad|''Breaking Bad''}} – official Sony Pictures site *{{IMDb title|0903747}} *[http://www.emmys.com/shows/breaking-bad ''Breaking Bad''] at Emmys.com *{{dmoz|Arts/Television/Programs/Dramas/Breaking_Bad|''Breaking Bad''}} {{Emmy za najbolju dramsku seriju}} {{Zlatni globus TV drama}} {{Saturn za najbolju seriju sindikalne/kablovske televizije}} {{Saturn za najbolju televizijsku prezentaciju}} {{TVSvijek|2008|2013|Breaking Bad}} [[Kategorija:Američke TV-serije]] 4sdd49giew6m2jr2pg1oda3dy95os3h Arnaud Beltrame 0 4615746 42600206 42551957 2026-05-18T12:56:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600206 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Arnaud Beltrame | slika = Arnaud Beltrame 2.jpg | ime_po_rođenju = Arnaud Jean-Georges Beltrame | datum_rođenja = {{Birth date|1973|4|18|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Étampes]] <br>[[Francuska]] | datum_smrti = {{death date and age|2018|3|24|1973|4|18|df=y}} | mjesto_smrti = [[Carcassonne]] <br>[[Francuska]] | nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]] | alma_mater = [[Lycée militaire de Saint-Cyr]] (Francuska)]] (1995), [[École militaire interarmes]] (1999–2001), [[École des officiers de la gendarmerie nationale]] (2001–2002), [[Institut supérieur du commerce de Paris]] (2015–2016)<ref>{{Cite web |url=https://www.iscparis-alumni.com/article/hommage-au-lieutenant-colonel-arnaud-beltrame-l-un-des-notres/26/03/2018/2314 |title=Archive copy |access-date=2018-04-12 |archive-date=2021-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308014339/https://www.iscparis-alumni.com/article/hommage-au-lieutenant-colonel-arnaud-beltrame-l-un-des-notres/26/03/2018/2314 |url-status=dead }}</ref> | zanimanje = viši časnik kod [[Gendarmerie nationale]] | supružnik = [[Marielle Beltrame]] (od [[2016]]) | djeca = | razno = }} {{Infobox military person | embed = yes | lived = 1973–2018 | nickname = ''Francuski Kolbe''<ref>{{cite book|author= Jože Pavlič|title=Družina, 1. april 2018: Francoski Kolbe |page=13}}</ref> | allegiance = [[Francuska]] | branch = [[Gendarmerie nationale]] | serviceyears = [[2001]]–[[2018]] | rank = [[pukovnik]] (posmrtno) | unit = [[EPIGN]]<br>[[Republikanska garda (Francuska)|Garde républicaine]] | commands = | battles = teroristički napad na [[Carcassonne]] i [[Trèbes]] | awards = | relations = | signature = }} '''Arnaud Beltrame''' [arnód beltrám] ([[Étampes]], [[18. 4.|18. travnja/aprila]] [[1973]]. – [[Carcassonne]], [[24. 3.|24. ožujka/marta]] [[2018]]), [[Francuzi|francuski]] [[časnik]] i [[pukovnik]]. Beltrame je bio [[potpukovnik]] u francuskoj narodnoj miliciji i delegatski zapovjednik pokrajinske žandarmerije u [[Aude|Audijskoj]] jedinici<ref>''officier adjoint au commandement du groupement de gendarmerie de l’Aude''{{Cite news|url=http://www.ledauphine.com/france-monde/2018/03/24/qui-etait-arnaud-beltrame-le-gendarme-mort-en-heros|title=Qui était Arnaud Beltrame, le gendarme mort en héros ?|access-date=25 March 2018|language=fr}}</ref>, koji je bio ubijen za vrijeme terorističkog napada na [[Carcassonne]] i [[Trèbes]], kad se ponudio za taoca. Francuski predsjednik [[Emmanuel Macron|Macron]] je kazao, da Beltrame zasluži "poštovanje i divljenje čitavog naroda."<ref name="BBC News 2018">{{cite web | title=Tributes paid for hostage-swap policeman | website=BBC News | date=24. mart 2018 | url=http://www.bbc.com/news/world-europe-43525267 | access-date=11. april 2018}}.</ref> Za svoju hrabrost i vjernost dužnostima je bio posmrtno promaknut u pukovnika<ref>{{cite web|url=https://www.francetvinfo.fr/faits-divers/terrorisme/attaques-terroristes-dans-l-aude/attentats-dans-l-aude-arnaud-beltrame-est-nomme-au-grade-de-colonel-a-titre-posthume_2675796.html|title=Attentats dans l'Aude : Arnaud Beltrame est nommé au grade de colonel à titre posthume|date=26. mart 2018|publisher=}}</ref> te je primio odlikovanje [[Legija časti|Reda legije časti]]<ref>''Legija časti'' ([[francuski jezik|francuski]] ''Légion d'honneur'') je [[viteški red]] i ujedno najviše [[Francuska|francusko]] građansko [[odlikovanje]], koje podjeljuje [[predsjednik Francuske]]</ref> == Biografija == === Podrijetlo i školovanje === Arnaud Jean-Georges Beltrame se rodio 18. aprila 1973 u [[Étampes]]u, u [[Francuska|Francuskoj]].<ref name="Desrosesblanches">{{cite news|title=Des roses blanches en hommage au Lieutenant-colonel Beltrame, assassiné vendredi dans l’Aude|url=http://www.liberation-champagne.fr/62393/article/2018-03-24/des-roses-blanches-en-hommage-au-lieutenant-colonel-beltrame-assassine-vendredi|accessdate=27 March 2018|work=Liberation Champagne|date=24 March 2018}}{{Dead link|date=July 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Njegov otac Jean-François je umro avgusta 2017 na moru,<ref>{{cite web|url=http://www.carnet.midilibre.fr/deces/jean-francois-beltrame/53159720|title=Jean-François BELTRAME Décès|publisher=''Midi Libre''|date=15. mart 2018|access-date=2018-04-12|archivedate=2019-07-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190702135153/https://carnet.midilibre.fr/deces/jean-francois-beltrame/53159720|deadurl=yes}}</ref> majka pak je doduše u godinama i starija, ipak uvijek vedra, odlučna i izvanredno odvažna žena Nicolle Beltrame, što se naročito pokazalo kod sinove tragične smrti. Njegova braća su Damien i Cédric.<ref>{{cite web|url=https://www.ouest-france.fr/faits-divers/attentat/attaques-terroristes-dans-l-aude/mort-d-arnaud-beltrame-ce-n-est-pas-un-sacrifice-dit-sa-mere-nicolle-5673323|title= Mort d’Arnaud Beltrame. « Ce n’est pas un sacrifice », dit sa mère Nicolle|publisher=Ouest France|date=4. april 2018|access-date=11. april 2018}}</ref> Arnaud je položio maturu kao najbolji u svojoj generaciji 2001 na Francuskoj vojnoj akademiji<ref>''EMIA'' - ''École militaire interarmes''</ref> i 2002 na Francuskoj policijskoj narodnoj časničkoj školi.<ref>École des officiers de la gendarmerie nationale</ref><ref name="lemondelegendarme">{{cite news|title=Arnaud Beltrame, le gendarme qui s’est livré en échange des otages du supermarché, est mort|url=http://www.lemonde.fr/societe/article/2018/03/23/trebes-arnaud-beltrame-le-gendarme-qui-s-est-livre-en-echange-des-otages-du-supermarche_5275709_3224.htmlr|accessdate=27 March 2018|work=Le Monde|date=23 March 2018}}</ref> === Vojnička služba === Za vrijeme služenja vojnog roka je posjećivao tečaj za rezervne oficire, te postao rezervni topnički časnik, dodijeljen 35. avionskomu topničkom puku u [[Tarbes]]u i potom 8. topničkomu puku u [[Commercy]]ju. Zatim je prešao žandarmeriji te bio uskoro dodijeljen pokretnoj žandarmeriji u [[Satory]]ju blizu [[Versailles]]a. Iza toga su ga 2003 odredili isto tamo za Izabranu žandarmeriju padobranskog odjeljenja (EPIGN). 2005 je otišao u [[Irak]], gdje je dobio vojnička priznanja.<ref name="gendarmewhoswappedguardian">{{cite news|last1=Willsher|first1=Kim|title=Gendarme who swapped place with hostages hailed a hero in France|url=https://www.theguardian.com/world/2018/mar/24/gendarme-arnaud-beltrame-hostages-hailed-hero-france-trebes|accessdate=27 March 2018|work=The Guardian|date=24 March 2018}}</ref> Iza toga se pridružio Francuskoj republikanskoj gardi, koja se brine za počasne čete i državnu sigurnost. Službovao je u [[Elizejska palača|Elizejskoj palači]] između 2006 i 2010 te postao zapovjednik područne žandarmerije u [[Avranches]]u od 2010 do 2014. Neko vrijeme je djelovao u Ministarstvu za zaštitu okoliša te postao zapovjednik [[Carcassonne|carcassonnske]] krajinske žandarmerije u jugozapadnoj Francuskoj avgusta 2017. === Privatni život === Ronald je odrastao u nevjernoj porodici; kod 33 godine se je 2008 obratio na [[katoličanstvo]] te u roku od dvije godine poslije [[katehumenat]]a primio [[sakrament]]e [[krštenje|krštenja]], [[krizma|krizme]] i [[euharistija|prvu svetu pričest]]. 2015 je [[hodočašće|hodočastio]] u [[bazilika|baziliku]] [[Sainte-Anne-d'Auray]] ka [[Joakim i Ana|svetoj Ani]], "gdje se preporučio [[Sveta Marija|Djevici Mariji]], da bi mu pomogla naći ženu svoga života" in malo zatim se "spoprijateljio sa Marielle, koja je imala duboku i obzirnu vjeru."<ref>{{cite web|url=http://www.catholicherald.co.uk/news/2018/03/25/police-officer-who-swapped-places-with-hostage-was-a-practising-catholic/#.WrfAV7LmMz0.facebook|title=Police officer who swapped places with hostage was a practising Catholic|date=25. mart 2018|work=[[The Catholic Herald]]|language=English|accessdate=26. mart 2018}}</ref> U svom prvom javnom nastupu je njegova udovica kazala: "Njegovo postupanje je bilo junačko kao policajca i kao kršćanina; za njega je to značilo jedno te isto."<ref>[http://video.lefigaro.fr/figaro/video/la-veuve-d-arnaud-beltrame-temoigne/5758735200001/ Le Figaro].</ref> Zaručili su se za [[Uskrs]] 2016 u bretonskom cistercitskom samostanu [[Timadeuc]], kojeg je Arnold rado posjećivao. Na općini se je Arnold vjenčao sa Mariellom civilno augusta 2016,<ref>{{cite web|url=http://www.valeursactuelles.com/societe/mort-darnaud-beltrame-lhommage-du-pretre-qui-la-accompagne-jusqua-la-mort-94224|title=Mort d'Arnaud Beltrame : l'hommage du prêtre qui l'a accompagné jusqu'à la mort|publisher=}}</ref>; namjeravali su se vjenčati i crkveno, i to 9. juna 2018 u Crkvi Sv. Nazarija i Celza. Nekoji izvještaji navode, da ih je svećenik Jean-Baptiste na smrtnoj postelji crkveno vjenčao u ganutljivom obredu<ref>{{cite web|url= http://www.news.com.au/world/europe/officer-who-traded-places-with-hostage-dies-moments-after-marrying/news-story/6e379e92d64df1f73a1c6fc33644ed0b|title= Officer who traded places with hostage, dies moments after marrying|publisher=The Sun|date=25. mart 2018|accessdate=11. april 2018}}</ref>; svećenik Aude Bariéty, koji mu je podijelio [[bolesničko pomazanje|sveto pomazanje]], mu je mogao dati samo još opće odrješenje, jer je bio Arnold tada u besvjesnom stanju.<ref>[http://www.lefigaro.fr/actualite-france/2018/03/25/01016-20180325ARTFIG00025-arnaud-beltrame-raconte-par-le-pretre-qui-le-preparait-au-mariage.php Le Figaro, 25. mart 2018.]</ref><ref>[https://www.famillechretienne.fr/politique-societe/societe/arnaud-beltrame-le-temoignage-bouleversant-du-pretre-qui-l-a-accompagne-jusqu-au-bout-234392 « Arnaud Beltrame : Le témoignage bouleversant du prêtre qui l’a accompagné jusqu’au bout »], ''Famille Chrétienne'', 24. mart 2018.</ref>. Nedugo pred svoju junačku smrt je Arnold hodočastio još i u [[Santiago de Compostela]] u [[Španjolska|Španjolskoj]].<ref>{{cite web|url=https://aleteia.org/2018/03/24/the-faith-of-lieutenant-colonel-beltrame-the-french-police-officer-who-took-place-of-hostage/|title=The faith of Lieutenant-Colonel Beltrame, the French police officer who took place of hostage|date=24. mart 2018|publisher=Aleteia|language=English|accessdate=25. mart 2018}}</ref> Zanimala ga je francuska historija, naročito njezini katoličko-kršćanski korijeni.<ref>{{cite book|author= Jože Pavlič|title=Družina, 1. april 2018: Francoski Kolbe |page=13}}</ref> == Priznanja == Francuski ministar za unutrašnje poslove [[Gérard Collomb|Collomb]], zatim i francuski predsjednik [[Emmanuel Macron|Macron]], su govorili o Beltramovov čojstvu i hrabrosti. Narodno priznanje su iskazali Beltramu u palači [[Les Invalides]] u [[Pariz]]u 27. marta 2018 pod Macronovim predsjedavanjem. Državne zastave i prapori žandarmerije te državnoga zbora su bili spušteni na pola koplja. Mnogo gradova je najavilo, da će po tom novom heroju prozvali ceste, trgove ili zgrade.<ref>{{cite news|last1=Berdah|first1=Arthur|title=Comment va se dérouler l'hommage national à Arnaud Beltrame|url=http://www.lefigaro.fr/politique/le-scan/2018/03/27/25001-20180327ARTFIG00100-comment-va-se-derouler-l-hommage-national-a-arnaud-beltrame.phpr|accessdate=27. mart 2018|work=Le Figaro|date=27. mart 2018}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Papa Franjo]] je u saučešću, koje je izrazio rođacima, prijateljima i znancima, koje je pogodio teroristički napad 23. marta 2018 u [[Trèbes]]u i [[Carcassonne|Carcassonnu]], posebice pohvalio »velikodušni i junački čin (pot)pukovnika Arnauda Beltrama, koji je žrtvovao svoj život, da je zaštitio nevine ljude«<ref>{{cite book|author= Jože Pavlič|title=Družina, 1. april 2018: Francoski Kolbe|page=13}}</ref> Beltrame je jamačno pripadao [[Francuzi|francuskim]] [[slobodno zidarstvo|slobodnim zidarima]], jer je primio javno priznanje od Velike lože ''Grand Orient de France''.<ref>{{cite web|url=http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2018/03/24/beltrame-victime-dun-terroriste-frere-gldf/|title=Beltrame, frère GLDF, tué par un terroriste,|date=24. mart 2018|publisher=|access-date=2018-04-15|archive-date=2018-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20180412072922/http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2018/03/24/beltrame-victime-dun-terroriste-frere-gldf/|dead-url=yes}}</ref> === Odlikovanja === * [[File:Legion Honneur Commandeur ribbon.svg|50x50px]] ''Red [[Legija časti|Legije časti]]'' (zapovjednik) – 2018, posmrtno * [[File:Ordre national du Merite Chevalier ribbon.svg|50x50px]] ''Narodni red za zasluge'' (Francuska - vitez) – 2012<ref name=jorf>[https://jorfsearch.steinertriples.fr/name/Arnaud%20Beltrame ''Journal officiel de la République française''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308135330/https://jorfsearch.steinertriples.fr/name/Arnaud%20Beltrame |date=2021-03-08 }}, 5. maj 2012</ref> * [[File:Croix de la Valeur Militaire ribbon.svg|50x50px]] ''Križ za vojničke zasluge'' (bronasta zvijezda sa nazivom brigade) – 2007<ref>{{cite web|url=https://m.huffingtonpost.fr/2018/03/24/arnaud-beltrame-est-mort-de-la-securite-de-lelysee-a-lirak-le-parcours-du-heros-de-trebes_a_23394188/|title=De la sécurité de l'Élysée à l'Irak, le parcours du "héros" Arnaud Beltrame|date=24. mart 2018|publisher=}}</ref> * [[File:Medaille de la Defense Nationale Or ribbon.svg|50x50px]] ''Narodna medalja za obranu'' (zlata) – 2009<ref>{{cite web|url=https://lessor.org/lhommage-integral-du-general-lizurey-au-lieutenant-colonel-arnaud-beltrame/|title=L’hommage intégral du général Lizurey au lieutenant-colonel Arnaud Beltrame - L'Essor|date=24. mart 2018|publisher=|access-date=2018-04-15|archive-date=2018-03-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20180328205029/https://lessor.org/lhommage-integral-du-general-lizurey-au-lieutenant-colonel-arnaud-beltrame/|dead-url=yes}}</ref> * [[File:Medaille d'honneur pour actes de courage et de devouement Or ribbon.svg|50x50px]] ''Časna medalja za hrabrost i vjernost'' – 2018, posmrtno * [[File:Médaille de la sécurité intérieure (France) échelon or.png|50x50px]] ''Medalja za unutrašnju sigurnost'' – 2018, posmrtno * [[File:Medaille de la Gendarmerie Nationale ribbon.svg|50x50px]] ''Medalja narodne žandarmerije'' – 2018, posmrtno<ref name="Europe1hommage">{{cite news|title=Hommage à Arnaud Beltrame : une veillée pour ses "frères d'armes" avant un éloge de Macron aux Invalides, mercredi|url=http://www.europe1.fr/societe/aude-une-veillee-pour-les-freres-darmes-darnaud-beltrame-avant-lhommage-national-3610160|accessdate=27 March 2018|work=Europe 1|date=27 March 2018}}</ref>. == Povezano == * [[Lista francuskih oficira]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arnaud Beltrame}} ;srpskohrvatski * [https://www.ekspres.net/svet/svecanost-u-parizu-za-junaka-policijaca-arnauda-beltrama Svečanost u Parizu za junaka policijaca Arnauda Beltramea (R.E/bbc.com)] * [http://www.telegraf.rs/vesti/1865591-sta-zaista-znaci-alahu-akbar-sve-o-poklicu-uz-koji-dzihadisti-pucaju-u-decu-i-odsecaju-glave-foto Šta zaista znači - Alahu akbar?! Sve o pokliču uz koji džihadisti pucaju u decu i odsecaju glave (Telegraf)] * [https://www.vecernji.hr/vijesti/policija-pretrazila-kucu-napadaca-evo-sto-ih-je-zbunilo-1234874 Policija pretražila kuću napadača, evo što ih je zbunilo (Večernji list)] * [https://www.vecernji.hr/vijesti/pucnjava-u-supermarketu-u-francuskoj-1234609 Policija ubila napadača koji je upao u trgovinu i vikao 'Allahu Akbar, sve ću vas pobiti'. Otmičar zahtijeva oslobođenje Salaha Abdeslama, čovjeka optuženog za sudjelovanje u napadu na Pariz (Večernji list)] ;slovenački * [https://www.vecer.com/prijeli-partnerko-francoskega-napadalca-6433332?mView=1&tmpl=component Prijeli partnerko francoskega napadalca (Večer)] * [http://zadnjenovice.info/news/umrl-junak-ki-se-je-v-zameno-za-talce-sam-ponudil-islamskemu-teroristu-video?uid=110510 Umrl junak, ki se je v zameno za talce sam ponudil islamskemu teroristu (Zadnje novice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180411175044/http://zadnjenovice.info/news/umrl-junak-ki-se-je-v-zameno-za-talce-sam-ponudil-islamskemu-teroristu-video?uid=110510 |date=2018-04-11 }} * [https://www.sta.si/2497054/v-franciji-z-maso-obelezili-spomin-na-zrtve-petkovega-teroristicnega-napada V Franciji z mašo obeležili spomin na žrtve petkovega terorističnega napada (sta)] * [https://www.rtvslo.si/svet/francija-junaski-policist-ki-je-zamenjal-mesto-s-talko-umrl/449833 Francija: Junaški policist, ki je zamenjal mesto s talko, umrl (MMC RTV SLO)] ;engleski * [https://spectator.org/a-heros-sacrifice-arnaud-beltrame/#! Presenting himself as a sacrifice (American Spectator)] * [http://www.france24.com/en/20180324-france-profile-french-policeman-arnaude-beltrame-hero#./20180324-france-profile-french-policeman-arnaude-beltrame-hero?&_suid=152344836311207688340884236648 Profile: Arnaud Beltrame, the French military policeman who 'fell as a hero' Video by Alex JENNINGS Text by Nicole TRIAN] * [http://www.theweek.co.uk/92596/arnaud-beltrame-france-bids-farewell-to-heroic-policeman-pictures Arnaud Beltrame: France bids farewell to hero of Trebes terror attack – pictures (The Week)] * [http://www.dailymail.co.uk/debate/article-5565939/PETER-HITCHENS-did-French-hero-Arnaud-Bertrame-life-save-Christianity.html Peter Hitchens: Why did French hero Arnaud Bertrame give his life to save others?] * [https://www.thesun.co.uk/news/5888810/french-police-officer-arnaud-beltrame-killed-isis-gunman-married-deathbed/ Wed on deathbed By Neal Baker, Gemma Mullin and Peter Allen] * [http://www.news.com.au/world/europe/officer-who-traded-places-with-hostage-dies-moments-after-marrying/news-story/6e379e92d64df1f73a1c6fc33644ed0b Officer who traded places with hostage, dies moments after marrying (news.com.au)] * [https://www.firstthings.com/web-exclusives/2018/03/the-heroism-of-arnaud-beltrame The Heroism of Arnaud Beltrame by Jean-Baptiste, crmd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180412083221/https://www.firstthings.com/web-exclusives/2018/03/the-heroism-of-arnaud-beltrame |date=2018-04-12 }} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-43525267 Arnaud Beltrame: France lauds policeman who swapped with hostage (BBC News)] ;francuski * [https://www.causeur.fr/arnaud-beltrame-hommage-gendarmerie-aude-150173 Arnaud Beltrame, la Passion de la France. Le sacrifice d'Arnaud Beltrame est aussi celui d'un chrétien Par Régis de Castelnau (Accueil Société)] * [http://www.europe1.fr/societe/quil-ne-soit-pas-mort-en-vain-la-france-rend-hommage-au-heros-arnaud-beltrame-3611708 "Qu'il ne soit pas mort en vain" : la France rend hommage au "héros" Arnaud Beltrame] * [https://www.francebleu.fr/infos/societe/indre-et-loire-le-nom-du-colonel-arnaud-beltrame-pour-deux-futures-casernes-de-gendarmerie-1523292248 Le nom du Colonel Arnaud Beltrame pour deux futures casernes de gendarmerie? Par Marie-Ange Lescure, France Bleu Touraine (Indre-et-Loire)] * [http://www.liberation.fr/france/2018/03/27/arnaud-beltrame-un-heros-pour-memoires_1639341 Arnaud Beltrame : un héros pour mémoires Par Laurent Joffrin] * [https://www.ladepeche.fr/article/2018/03/27/2768183-ex-candidat-france-insoumise-avait-insulte-arnaud-beltrame-defere-apologie.html Il avait insulté Arnaud Beltrame : un an avec sursis pour l'ex-candidat de la France insoumise] * [https://www.ladepeche.fr/article/2018/03/28/2768874-arnaud-beltrame-aurait-tente-desarmer-terroriste-radouane-lakdim-super-u.html Arnaud Beltrame aurait tenté de désarmer le terroriste Radouane Lakdim dans le Super U] * [http://www.lemonde.fr/police-justice/article/2018/03/28/attentats-dans-l-aude-la-france-rend-un-hommage-national-au-gendarme-arnaud-beltrame_5277389_1653578.html Hommage national : « Le nom d’Arnaud Beltrame est devenu celui de l’héroïsme français» Le président Emmanuel Macron a prononcé en fin de matinée l’éloge funèbre du lieutenant-colonel Arnaud Beltrame, assassiné vendredi à Trèbes, dans l’Aude. (Le Monde) Par Cécile Bouanchaud] * [https://www.ouest-france.fr/faits-divers/attentat/attaques-terroristes-dans-l-aude/mort-d-arnaud-beltrame-ce-n-est-pas-un-sacrifice-dit-sa-mere-nicolle-5673323 Mort d’Arnaud Beltrame. « Ce n’est pas un sacrifice », dit sa mère Nicolle] {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1973|2018|Beltrame, Arnaud}} [[Kategorija:Francuski oficiri]] [[Kategorija:Francuski slobodni zidari]] [[Kategorija:Terorizam u Francuskoj]] [[Kategorija:Žrtve ubistva]] fvre3fmr3pzra5cdlycssygkpcembxn Brutalizam 0 4620993 42600355 42493266 2026-05-19T09:27:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600355 wikitext text/x-wiki [[File:Smithdon High School - geograph.org.uk - 3436429.jpg|mini|desno|Škola u Hunstantonu 2012, Engleska, prvi objekat brutalizma]] [[File:Habitat 67 Montreal Vintage.jpg|mini|desno|Habitat 67 Montreal Vintage]] [[File:Novi Beograd - West Gate 03.jpg|mini|desno|[[Zapadna kapija Beograda]]]] [[File:Skopje Post.jpg|mini|desno|Telekomunikacioni centar Skoplje arhitekte [[Janko Konstantinov|Janka Konstantinova]]]] '''Brutalizam''' je arhitektonski stil u [[Moderna arhitektura|modernoj arhitekturi]] koji se pojavio sredinom dvadesetog veka, djelimično s ciljem da nadomjesti razaranja u urbanim sredinama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata.]] Ime je dobio po [[Francuski jezik|francuskom]] izrazu za grubi beton – beton brut. Brzo se nametnuo kao radikalan moderan stil, koji je promovisao snažne linije i funkcionalno odstupanje od ornamentalnosti, odnosno bilo kakvih ukrasnih detalja. Osnovna ideja ovog stila leži u funkcionalnosti.<ref>{{Cite web |title=BRUTALISM:ONLINE, Brutalizam |url=http://brutalism.online/ |access-date=2018-07-03 |archive-date=2016-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160110000100/http://brutalism.online/ }}</ref> == Istorija == Krajem 1940-ih i početkom 1950-ihgodina, [[Francuska|francuski]] arhitekta [[Le Corbusier]], istaknuti zagovornik moderne arhitekture, uveo je novu formalnu tehniku sa naglašenom teksturom betonskih površina. Nakon skidanja oplate, izbacio je dodatne radove gipsom, oblogom ili bojom. Da bi se takav beton razlikovao od onog obrađenog, nazvao ga je na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] "beton brut" („sirovi beton“, izloženi beton) u svom opisu projekta [[Stambene kuće u Marselju]] (Unité d'Habitation in Marseilleu). Termin "brutalizam" prvi put javno su upotrijebili [[Engleska|engleski]] arhitekti [[Alison i Peter Smithson]] u teorijskim spisima i člancima u kojima su objašnjavali svoje stavove i arhitektonska djela s početka 1950-ih. Projektovali su malu kuću u Sohou u novembru 1953. i zgradu škole u Hunstantonu. Bili su to prvi primjeri Novog brutalizma u Engleskoj. Između ostalog napisali su: "Naša je namjera da u ovoj zgradi struktura bude u potpunosti izložena, bez unutrašnjih završnih obrada gdje god je to izvodljivo". Shodno navedenom tekstu njihove unutrašnje instalacije bile su vidljive. Termin Novi brutalizam je stekao široku upotrebu nakon što ga je britanski arhitektonski kritičar [[Reyner Banham]] upotrijebio u naslovu svoje knjige - "Novi brutalizam: Etika ili estetika?" (1966. god), u kojoj su opisane zgrade određenog arhitektonskog karaktera, posebno u Evropi. Njime je označavao arhitekturu koja je idealizirala svoju tvrdnju o autentičnosti u materijalima i konstrukciji, te etičnosti u svojim društvenim aspektima.<ref>{{Cite web |url= https://www.architectural-review.com/archive/the-new-brutalism-by-reyner-banham |title= Reyner Banham pokušava kodificirati tadašnji novonastali arhitektonski pokret brutalizma |work= The architectural, 2010. |accessdate= 29. 5. 2025}}{{en}}</ref> == Osnovne odlike stila == Estetski, brutalizam se uklapa u kontekst evropskog modernizma 1950-ih i 1970-ih (u sferi plastičnih umjetnosti - u kinematografiji, fotografiji, grafici, skulpturi, uređenju interijera) - sa svojom potragom za novim sredstvima izražavanja. To je, posebno, interes za lokalni kolorit, plastiku, privlačnu "modernističku" formu, oštro ekspresivne teksture. Takve ideje inspirisala je vjera u nove građevinske tehnologije, posebno u još uvijek neistražene mogućnosti novog građevinskog materijala kao što je armirani beton. Plastičnost betona, njegove „skulpturalne“ mogućnosti bile su gotovo glavni element umjetničkog jezika neobrutalističkih arhitekata, sa odlikama: * funkcionalnost, * površine građevinskih materijala nisu ukrašene niti obrađene, već su izražene u svom prirodnom obliku ("iskrenost materijala" je princip koji seže do Johna Ruskina i engleskog pokreta "arts and crafts"), * mnogo uglatih površina, kao da su odsječeni geometrijski oblici, * monohromni (jednobojni) arhitektonski elementi ili čak cijela zgrada, * urbani izgled brutalističkih zgrada, naglašena masivnost oblika i struktura, * preovlađujući građevinski materijal je armirani beton. Najpoznatiji objekat brutalističke arhitekture je kanadski kompleks Habitat 67, sačinjen od 354 identična betonska oblika, složena u različitim varijacijama.<ref>[https://www.vajbmagazin.com/sta-je-to-brutalna-arhitektura/ Šta je to brutalna arhitektura]</ref> == Brutalizam u Jugoslaviji == Prisutnost brutalne arhitekture u [[SFRJ|Jugoslaviji]] vezana je ekonomskim razlozima. Tražilo se od projektanata da građevine služe svrsi, da budu funkcionalne i optimalno ekonomične. Primjena natur-betona odgovarala je svim tim zahtjevima. <ref>[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/ekskluzivno-za-oslobodenje-kustos-moma-martino-stierli-brutalni-i-moderni-beton-jugoslavije Brutalni i moderni beton Jugoslavije]</ref> Poznati objekti kod kojih je natur beton primijenjen kao primarni materijal u estetskoj artikulaciji su:<ref>[https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-6055/2015/0354-60551541069A.pdf Razgovor o brutalizmu - Razgovor sa arhitektom Ljupkom Ćurčićem]</ref> * [[Zapadna kapija Beograda]], jedna od najprepoznatljivijih građevina Beograda, projekat [[Mihajlo Mitrović|Mihajla Mitrovića]] * Motel Mlinarev sin u Arilju arhitekte [[Mihajlo Mitrović|Mihajla Mitrovića]] * [[Zgrada Urbanističkog zavoda u Beogradu]] arhitekte Branislava Jovina<ref>{{Cite web |title=Modernistička mapa Beograda |url=http://citymagazine.rs/clanak/modernisticka-mapa-beograda |access-date=2018-07-03 |archivedate=2018-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180623041631/http://citymagazine.rs/clanak/modernisticka-mapa-beograda |deadurl=yes }}</ref> * [[Mostarska petlja u Beogradu]] arhitekte Branislava Jovina * [[Skenderija]] u Sarajevu [[Živorad Janković|Živorada Jankovića]] i Halida Muhasilovića * [[Zgrada Radiotelevizije Bosne i Hercegovine|Zgrada RTV u Sarajevu]] * [[Richterovi neboderi]] u Zagrebu * [[Studentski dom Goce Delčev u Skoplju]] arhitekte [[Georgi Konstantinovski|Georgia Konstantinovskog]] * [[Telekomunikacijski centar Skoplje]] arhitekte [[Janko Konstantinov|Janka Konstantinova]] [[File:Demolition of Robin Hood Gardens, Cotton Street - geograph.org.uk - 5650668.jpg|mini|lijevo|Rušenje [[Robin Hood Gardens]]a 2017. god, brutalističko djelo Alison i Peter Smithsona]] == Ugroženost i zaštita brutalističkih objekata == Brutalistički objekti, kao posebna vrsta graditeljskog naslijeđa ugrožena je ne samo na prostoru nekadašnje Jugoslavije, već i na svjetskom nivou. Postoje brojni apeli za potpisivanje peticija za zaštitu objekata koji su ugroženi čak i ako su dio svjetske graditeljske baštine. Prijeti im različit nivo destrukcije, pa čak i rušenje. To su objekti svjetski priznatih i istaknutih arhitekata poput Louis Kahna, Pier Luigi Nervija, Paul Rudolpha itd. Formirana su udruženja koje se bave zaštitom naslijeđa 20. stoljeća, poput ''Docomomo International'', a otvorena je i podružnica za Bosnu i Hercegovinu. Njemački muzej za arhitekturu ''(Deutsches Architekturmuseum -DAM'') i ''Wüstenrot fondacija'' formirali su bazu podataka ugroženih brutalističkih objekata. Na toj listi se nalazi i KSC Skenderija, jer je u jednom trenutku bilo govora i o njegovom rušenju. Poznati objekti brutalističke arhitekture - ''Robin Hood Gardens'' - Alison i Peter Smithsona su unatoč intervencijama i apelima svjetske arhitektonske zajednice srušeni 2017. godine.<ref name="brutalna">{{Cite web |url= https://m-kvadrat.ba/lejla-kresevljakovic-brutalizam-u-arhitekturi-bosne-i-hercegovine/ |title= Lejla Kreševljaković: Brutalizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, 2022. |accessdate= 13. 4. 2024 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Literatura == * Enciklopedija Moderne Arhitekture (org.Knaurs Laxikon der modernen Architektur) Herausgegeben von Gerd Hatje, 1970 == Izvori == {{Reflista}} {{Commons|Brutalist architecture}} [[Kategorija:Brutalistička arhitektura| ]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] 56c6st48p1wkxr0lvky0wn7v3hxdcdn Bedija Begovska 0 4625852 42600281 42314613 2026-05-18T20:57:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumica | ime = Bedija Begovska | datum_rođenja = {{bda|1951|1|22|df=y}} | mesto_rođenja = [[Skoplje]], [[NR Makedonija]], [[FNRJ]] | zanimanje = glumica }} '''Bedija Begovska''' ([[Skoplje]], [[22. januar]] [[1951]]) je jugoslovenska i makedonska [[film]]ska i [[pozorište|pozorišna]] [[glumac|glumica]]. ==Filmografija== {{Filmografija-domaći|glumca=}} |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1970.-te |- | 1976. || [[Cimerite od soba 306]] TV film || / |- | 1979. || [[Kurirot na Goce Delčev]] TV serija || Useva |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1980.-te |- | 1982. || [[Ilinden (TV serija)|Ilinden]] TV serija || / |- | 1986. || [[Kliment Ohridski (TV film)|Kliment Ohridski]] TV film || / |- | 1987. || [[Trst via Skopje]] TV serija || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1990.-te |- | 1993. || [[Makedonska saga]] || / |- | 1997. || [[Preku ezeroto]] || Lefterija |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2000.-te |- | 2005. || [[Kontakt (film iz 2005)|Kontakt]] || |- | 2006. || [[Most (TV film)|Most]] TV film || Temjana |- | 2008 2009. || [[Elveda Rumeli]] TV serija || Bedia Hanim |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2010.-te |- | 2012. || [[Son Yaz - Balkanlar 1912]] TV serija || / |- | 2012. || [[Treto poluvreme]] || Rebecca (2011) |- | 2015. || [[Limonata]] || |- | 2015. || [[Mutlu Ol Yeter]] TV serija || Rona |} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=1419480|name=Bedija Begovska}} * [http://www.maccinema.com/Person.aspx?p=41 Profil]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} na portalu maccinema.com {{Lifetime|1951||Begovska, Bedija}} [[Kategorija:Makedonske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] s3sywe436a9p38altqltmm27pc8xdm6 Avram Lević 0 4627687 42600230 42358136 2026-05-18T15:58:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = {{PAGENAME}} | slika = Аврам С. Левић.jpg | širina_slike = | opis_slike = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 23. septembar 1869. | mjesto_rođenja = [[Beograd]], {{zastava|Kneževina Srbija}} | datum_smrti = 1941. | mjesto_smrti = [[Logor Staro sajmište]], [[NDH]] }} '''Avram Lević''' ili '''Levi''' ([[Beograd]], [[23. 9.|23. septembar]] 1869 - Logor Staro sajmište 1941) je bio načelnik glavnog državnog računovodstva Ministarstva finansija u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i šef Državne blagajne tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]].{{sfn|Ilić|2014|p=64}} == Biografija == Rođen je u Beogradu 14. oktobra 1869. u siromašnoj sefardskoj porodici,{{sfn|Knežević|3. 11. 2016}} od majke Rifka, rođene Mandil{{sfn|Ćirković|2011|p=563}} i oca Sabitaja, sitnog trgovca.{{sfn|Knežević|3. 11. 2016}} Njegova porodica vodi poreklo iz [[Kruševac|Kruševca]].{{sfn|Albahari|Šaronjić|Šaronjić|2018}} Završio je trgovačku srednju školu 1887.{{sfn|Knežević|3. 11. 2016}} Od 1892. je radio kao pisar u fabrici duvana u Beogradu, a potom kao knjigovođa u odseku za prodaju u državnom monopolu,{{sfn|Ćirković|2011|p=563}} gde se istakao svojim radom. Zaposlio se sa preporukom 1893. kao pisar u Ministarstvu finansija. Pošto je znao francuski i nemački jezik, bio je primećen i brzo je napredovao u službi. Tako je postao desna ruka ministrima [[Lazar Paču|Lazaru Pačuu]] i [[Stojan Protić|Stojanu Protiću]].{{sfn|Knežević|3. 11. 2016}} Prema svedočanstvu ministra Protića, Lević se za vreme njihovog ministrovanja pokazao kao vrlo vredan i sposoban saradnik. {{sfn|Albahari|Šaronjić|Šaronjić|2018}} Ukazom je 1911. postavljen za načelnika Državnog glavnog računovodstva,{{sfn|Knežević|3. 11. 2016}} po važnosti mesto odmah posle ministra finansija. On je sastavljao državni budžet, odobravao kredite, rukovodio državnom blagajnom i mogao je da odobrava kredite, te odlučuje o priritetu prilikom isplaćivanja kredita. Mada nije imao fakultetsko obrazovanje, odlično je poznavao knjigovođstvo, ali nije imao znanja iz oblasti državnih finansija, posebno teorijska pitanja, ali je taj nedostatak nadoknađivao praktičnim znanjem iz bankarstva i trgovine, imao je veliki broj poznanstava među beogradskim trgovcima i industrijalcima u zemlji, a preko njih i u inostranstvu, sa dobrim delom svojih saplemenika i bio je dobar organizator, okupio je mlade obrazovane saradnike, doktore finansijskih nauka, koji su studirali u inostranstvu, znali strane jezike, te za njega završavali i najteže zadatke i ispunjavali očekivanja nadređenih, a koji su nosili njegov potpis. Umeo je lepo da se ophodi prema sebi podređenima, ukaže im potrebnu pažnju, tako da je rad sa njim bio prijatan, a istovremeno su i oni od njega mogli dosta da nauče, posebno o redu, tačnosti u završavanju poslova na vreme, bez obzira na radno vreme. Umeo je da oseti koje pitanja najviše interesuju ministra i da njima posveti najveću pažnju, zbog čega je ministar Paču u njega imao veliko poverenje. Uživao je veliki ugled i prestiž, kako u državnoj administraciji, tako i među kolegama istog ranga u drugim ministarstvima.{{sfn|Janković|16. 6. 2002}} Dao je svoj lični doprinos u saniranju državnih finansija 1911. Njegov predlog da država finansijski pomogne bankama koje bi tim pozajmljenim novcem otkupile proizvode seljaka i time ih spasile bankrotstva, bio je prihvaćen.{{sfn|Rafailović|2011|p=139}} U Sefardskoj opštini je bio član uprave od 1909. Jedan je od osnivača beneberitske masonske lože „Srbija”.{{sfn|Jovanović|2014|p=990}} == Prvi svetski rat == U Prvom svetskom ratu, od 1914. do 1916. je bio šef državne blagajne.{{sfn|Ćirković|2011|p=563}} Zbog nepovoljnog strategijskog položaj Beograda i još nepovoljnijeg položaja Narodne banke, pred bombardovanja Beograda su zlato, „zlatne“ novčanice i monetarno srebro prebačeni u Kruševac, a naknadno, sredinom, odnosno krajem avgusta i ostale hartije od vrednosti i poslovne knjige, kako ne bi pale u ruke neprijatelju. Kada se septembra 1915. Srbija, nakon teških borbi vođenih tokom prethodne godine, ponovo našla u opasnosti, okružena neprijateljima sa tri strane i oslanjajući se jedino na sopstvene snage, trezor Narodne banke se nalazio u Kruševcu, a Glavna blagajna Ministarstva finansija u Nišu. Još pre nego što su započela otvorena neprijateljstva, na vest o koncentraciji bugarskih trupa prema srpskoj granici, i uvidevši da će uskoro doći do prekida komunikacije ka Solunu, iako formalno nije bio ovlašćen za pokretanje bilo kakve akcije, zbog insistiranja predsednika vlade [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]], da se ne stvara panika i njegove zauzetosti važnijim poslovima, a po preporuci Lazara Pačua, koji se nalazio u [[Vrnjci]]ma smrtno bolestan, da uradi najbolje što zna, Avram Lević je zloupotrebio svoja ovlašćenja, kako bi omogućio blagovremeno premeštanje trezora Narodne banke prema [[Solun]]u.{{sfn|Ilić|2014|p=70}} Napisao je i potpisao akt, u ime predsednika vlade s molbom Ministarstvu vojnom da stavi na raspolaganje vagone radi transporta trezora i osoblja banke, članova Upravnog i Nadzornog odbora sa njihovim porodicama u Bitolj, i istovremeno, u ime ministra finansija se obratio Narodnoj banci s obaveštenjem da je neophodno da se Narodna banka odmah iseli u Bitolj sa celokupnom svojom imovinom.{{sfn|Ilić|2014|p=73}} Da se trezor Narodne banke, zadržao samo nekoliko časova duže u Kruševcu i Nišu, ili da se sa izdavanjem naloga zakasnilo samo jedan dan, pošto su Bugari objavili rat 1. oktobra, 3. oktobra su bugarske komite presekle prugu prema jugu, trezor Narodne banke bi morao da ostani u zemlji i tek kasnije drugim putem bi morao da bude prenesen zajedno sa dosta manjim državnim trezorom preko [[Albanija|Albanije]], zašta bi bilo jako teško pronaći odgovarajući prevoz.{{sfn|Ilić|2014|p=75}} Transport iz Kruševca i Niša inače stigao u Solun 4. oktobra, dva dana kasnije je pristigao i tovar iz filijale u Bitolju. Vagoni su u Solunu, na jednom koloseku stajali sve do 6. decembra, kada je zbog nesigurnosti lokacije, francuskim vojnim brodom prebačen preko Tulona za Marsej.{{sfn|Ilić|2014|p=75}} Pošto je nakon toga Srbiji bila presečena grčka odstupnica, vlada, diplomatski kor, sva ministarstva, vrednosti filijale u Skoplju, državni trezor, a sa njima i Lević sa porodicom su se povukli preveze preko [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], [[Peć]]i, [[Podgorica|Podgorice]] i [[Skadar|Skadra]] do Krfa.{{sfn|Ilić|2014|p=76}} Osim staranja oko 200 sanduka državnog zlata, ministri [[Ljubomir Davidović]] i [[Vojislav Marinković]] su mu poverili na čuvanje i [[Miroslavljevo jevanđelje]], {{sfn|Rafailović|2011|p=140}} dok su boravili u [[Raška|Raškoj]]. On je najvredniju srpsku knjigu stalno držao u zapečaćenoj kutiji kraj sebe, a kada on nije bio prisutan, čuvali su ga V. Stevčić pomoćnk iz računovodstva i V. Stanković, komita koji im je bio dat radi obezbeđenja. Državni trezor je prebačn u Marsej početkom februara 1916.{{sfn|Knežević|3. 11. 2016}} Posle uspešnog prebacivanja blagajne i kulturnih dobara do [[Krf]]a, Lević je upućen je u [[London]] da se starao o državnim kreditima.{{sfn|Rafailović|2011|p=140}} Posle smrti ministra Pačua, 1916. godine je smenjen sa mesta načelnika zbog navodnih malverzacija u rukovanju državnom blagajnom i u snabdevanju vojske u izbeglištvu i razmenjivanju [[dinar]]a za [[drahma|drahme]]. Na njegovo mesto je postavljen [[Milan Stojadinović]].{{sfn|Jovanović|2014|p=990}} Godine 1917. bio je upleten u suđenje pukovniku [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutinu T. Dimitrijeviću Apisu]], na čijoj listi je navodno figurirao kao budući ministar finansija. Svedočeći na procesu, kao i neki drugi svedoci, naveo je da su prilikom povlačenja preko Albanije „[[Crna ruka|crnorukci]]” pokušali da mu otmu državnu kasu u kojoj je tog trenutka bilo oko 50 miliona dinara.{{sfn|Jovanović|2014|p=990}} == Posleratni period == Posle rata, 1922. je bio prvi kandidat u Prvom izbornom srezu u Beogradu na listi Stojana Protića. Početkom tridesetih godina 20. veka je predvodio akciju za „nacionalizaciju prečanskih Jevreja“. Radio je kao knjigovođa Beogradsko-trgovačke štedionice i bio je u sastavu Nadzornog odbora Industrijske banke.{{sfn|Rafailović|2011|p=140}} Zbog članstva u loži, od prvih dana okupacije se nalazio pod prismotrom [[Gestapo]]a, koji ga je uhapsio 1941. i sproveo u Logor na Sajmištu.{{sfn|Jovanović|2014|p=990}} Njegov grob se nalazi na Jevrejskom (Sefardskom) groblju u Beogradu. == Porodica == Bio je oženjen Paulom, rođenom Palfi. Imali su četvoro dece: Iziko, Reja, Margarita i Rafaila.{{sfn|Ćirković|2011|p=563}} == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == * {{cite journal|ref=harv|last=Ilić|first=Saša|editor-last=Milošević|editor-first=Miladin|title=Spasavanje trezora Narodne banke u Prvom svetskom ratu|journal=Arhiv|year=2014|volume=1-2|url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/glavna_navigacija/izdanja/casopis_arhiv_v01/dosadasnji_brojevi/casopis_god_15_br_1i2.html|accessdate=20. 10. 2018|publisher=Arhiva Jugoslavije|issn=1450-9733|archive-date=2018-10-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20181003140648/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/glavna_navigacija/izdanja/casopis_arhiv_v01/dosadasnji_brojevi/casopis_god_15_br_1i2.html|dead-url=yes}} * {{cite journal|ref = {{harvid|Knežević|3. 11. 2016}} |last=Knežević |first=Kosta Đ.|title=Spasilac trezora, državnog sefa i Miroslavljevog jevanđelja|journal=Politika onlajn|date=3. 11. 2016|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/367673/Spasilac-trezora-drzavnog-sefa-i-Miroslavljevog-jevandelja|accessdate=21. 10. 2018 |publisher=Politika i magazini d. o. o.}} * {{cite journal|ref = harv |last1=Albahari|first1= Aron|last2=Šaronjić|first2= Sava (Saul)|last3=Šaronjić|first3=Slavoljub|title=Jevreji Kruševca|volume=6-1 |journal=Most |year=2018 |url=http://joz.rs/vesti_izr/most6-17&1-18.pdf |accessdate=21. 10. 2018 |publisher=Udruženje iseljenika iz bivše Jugoslavije}} * {{cite journal|ref=harv|last=Jovanović|first=Nataša|editor-first=Bojan|editor-last=Jović|title=Rovovac (1916) Rukopisni list Stanislava Krakova|volume=154|journal=Književni list|year=2014|url=http://knjizevnaistorija.rs/editions/154Jovanovic.pdf|accessdate=21. 10. 2018|publisher=Institut za književnost i umetnost|place=Beograd|issn=0350-6428|archive-date=2016-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910142203/http://knjizevnaistorija.rs/editions/154Jovanovic.pdf|dead-url=yes}} * {{Cite book |ref = harv | last1 = Ćirković| first1 = S C.|editor-last=Popov|editor-first=Čedomir | title = Srpski biografski rečnik, knjiga 5, Kv-Mao | year = 2011| publisher = Matica srpska | location = Novi Sad | isbn=978-86-7946-085-1}} * {{cite journal|ref={{harvid|Janković|16. 6. 2002}}|last=Janković|first=Miroslav|editor-first=Bojan|editor-last=Jović|title=Carinski rat s Austrijom|volume=154|journal=Glas javnosti|date=16. 6. 2002|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/16/srpski/F02061501.shtml|accessdate=22. 10. 2018|publisher=Glas javnosti d. d.|place=Beograd|archive-date=2018-01-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120144218/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/16/srpski/F02061501.shtml}} * {{Cite book| ref = harv| last1 = Rafailović| first1 = Aleksandar| editor-last = Gaon| editor-first = Aleksandar| title = Znameniti Jevreji Srbije - Biografski rečnik| year = 2011| publisher = Savez jevrejskih opština Srbije| location = Beograd| isbn = 978-86-915145-0-1| url = http://savezjos.org/12_zanimljivosti/razno/Knjiga_ZJS.pdf| access-date = 2018-10-25| archive-date = 2016-12-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20161220122503/http://savezjos.org/12_zanimljivosti/razno/Knjiga_ZJS.pdf| url-status = dead}} [[Kategorija:Srpski Jevreji]] 73blb9btu5ehdjj5d0ydm8l9iihhi9e Banoštor (tvrđava) 0 4630203 42600258 42400998 2026-05-18T18:21:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600258 wikitext text/x-wiki {{Coord|45|12|51.0|N|19|36|45.8|E|region:DZ_type:city|display=title}} [[Datoteka:Скела код Баноштра.JPG|thumb|right|320px|[[Dunav]] kod Banoštora]] '''Banoštor''' je drevna tvrđava na čijem neposrednom području je nastalo selo [[Banoštor]], danas u [[Opština Beočin|opštini Beočin]], nekih osamnaest kilometara [[zapad]]no od [[Novi Sad|Novog Sada]]. ==Toponim== Postoje dva mišljenja o nastanku imena: # I naselje i tvrđava su dobili ime po [[manastir]]u. ''Ban Monoštr'' (Banov manastir) je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan koji je [[12. vijek|oko 1150.]] godine podignut u blizini tvrđave. Izgradio ga je [[Mađari|ugarski]] paladin sa titulom ''[[ban]]a'' i srpskog princa ''Belus'' (Bjeluš, Beluš). U [[15. vek]]u se oko tvrđave razvilo selo danas poznato kao Banoštor. Tvrđava je u [[16. vek]]u razrušena u osvajačkim [[Osmansko Carstvo|pohodima Turaka]]. # Naziv je nastao od imena rimskog naselja ''Bononia Malata'', koje je kasnije zvano ''Bononia [[Kastrum|Castra]]'', pa stoga ''Bonocastra'', ''Bonostra'' i – Banoštor. [[Beloš Vukanović|Beloš]]{{efn|[[Beloš Vukanović]] iz dinastije [[Vukanovići|Vukanovića]], zvani ''Belus'', ''Beluš'', ''Bjeloš'' ili ''Albeus'', vladao [[1142]]—[[1157]]. Rođen između [[1110.]] i [[1115.]], umro posle [[1163]], a pre [[1198.]] godine.}} je bio srpski vlastelin iz [[Raška|raške]] dinastije [[Vukanovići|Vukanovića]] koji je, zahvaljujući rodbinskim vezama sa ugarskom dinastijom [[Arpadovići|Arpada]] postao [[Palatin (titula)|palatin]] [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|kraljevine Mađarske]] i ban Hrvatske. Nakon što se njegov brat [[Prvoslav Vukanović|Uroš II Primislav]] po drugi put odmetnuo od [[Bizantsko Carstvo|vizantijske]] vrhovne vlasti, Beloš je [[1162.]] zakratko po volji cara [[Manojlo I Komnin|Manojla I Komnina]] postao raški [[veliki župan]] (pre [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]), ali se ubrzo nakon toga i vratio u Ugarsku gde je kasnije i umro. == Historija == Na istom području se prvobitno nalazila [[Kelti|keltska]] tvrđava pod imenom ''Kuet'' (''Keu'', ''Keve''). [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su ovde osnovali ''[[Kastrum|castrum]]'' ''Bononia Malata'', na [[Limes (Rimsko Carstvo)|podunavskom putu Limesu]] i tu je bila stanica [[Legija|rimske legije]] Herkulia IV. U rimsko vreme ovo je bila jedna od pograničnih tvrđava. == Povezano == * [[Banoštor]] * [[Opština Beočin]] == Vanjske veze == # [http://www.fruskogorska-riznica.co.rs/?nav=data2&data=beocin&sub=2&id=44 Podaci o svim kulturnim i verskim znamenitostima na teritoriji opština Beočin, Irig i Sremski Karlovci] (<small>www.fruskogorska-riznica.co.rs</small>) # [http://winejour.blogspot.com/2016/09/vinarija-quet-fruskogorski-vinogradi.html Vinarija Fruškogorski vinogradi, Banoštor, Fruška gora - Priča iz vinograda] (<small>winejour.blogspot.com</small>) # [http://www.vojvodina.cafe/showthread.php/12317-Beo%C4%8Din-i-sela-op%C5%A1tine-beo%C4%8Dinske Беочин] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190306105233/http://www.vojvodina.cafe/showthread.php/12317-Beo%C4%8Din-i-sela-op%C5%A1tine-beo%C4%8Dinske |date=2019-03-06 }} (<small>www.vojvodina.cafe</small>) == Reference == {{reflist}} == Napomene == {{notelist}} == Bibliografija == * Dautova-Ruševljan, V. (1972/73). Zaštitno iskopavanje antičkog lokaliteta „Kuva“ kod Begeča. Rad vojvođanskih muzeja, 21/22, 141-152. * {{en}} [[Aleksandar Deroko]], ''Medieval Castles on the Danube'', Beograd, 1964. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tvrđave u Srbiji]] [[Kategorija:Opština Beočin]] em0lx73j3bsqak6xbv3noqru68f06bn Bioetika 0 4630286 42600303 42483001 2026-05-19T00:49:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600303 wikitext text/x-wiki '''Bioetika''' je disciplina koja proučava ljudsko delovanje u odnosu na život. To je interdisciplinarno razmišljanje o temama ljudskog zdravlja, smrti, života, okoline, odnosa prema životinjama, razvoja nauke, politike i ekonomije u kontekstu života. Teme od posebnog interesovanja uključuju genetički inženjering, reproduktivnu psihologiju, reproduktivne tehnologije, upotrebu i zloupotrebu medicinskih i [[um|mentalno]]-zdravstvenih [[tretman]]a, samoubistvo i [[pravo|prava]] pacijenta.<ref>Delovi članka su preuzeti iz knjige Ivana Vidanovića „[[Rečnik socijalnog rada]]“, uz odobrenje autora.</ref> == Historija == === Poreklo reči === Termin ''bioetika'' ([[Grčki jezik|grč.]] ''bios'', život; ''ethos'', ponašanje) je prvi upotrebio nemački filozof Fric Jar 1926. godine u članku [http://www.fritz-jahr.de/downloads/fj-wissenschaft.pdf „Nauka o životu i ponašanju“]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} gde je bioetiku koncipirao kao etičku odgovornost prema životu u celini, te je formulisao, po uzoru na [[Imanuel Kant|Kanta]], bioetički imperativ: "Poštuj svako živo biće u načelu kao svrhu u sebi i po mogućnosti postupaj s njim kao takvim!" Termin je proširio u upotrebi američki kancerolog Van Renseler Poter 1970. godine.<ref>{{Cite book|last=Vallero|first=Daniel|title=Biomedical Ethics for Engineers: Ethics and Decision Making in Biomedical and Biosystem Engineering|url=https://books.google.com/books?id=AeT56Pi8LFYC&pg=PA18|date = 1. 04. 2011|publisher=Academic Press|isbn=978-0-08-047610-0|pages=18}}</ref> == Problemi bioetike == U polje bioetike spadaju, najpre, problemi koji se tiču ograničavanja života (npr. abortus i eutanazija), veštačke oplodnje, donacije organa, ili odbijanja medicinske nege iz verskih ili kulturoloških razloga. Sami bioetičari se često međusobno ne slažu oko toga šta sve potpada pod njihovu disciplinu: dok neki smatraju da bi bioetika trebalo da se bavi moralnom procenom svih postupaka u biologiji ili medicini, drugi bi taj spektar značajno suzili. Takođe, ostaju sporenja oko toga da li se bioetika tiče samo postupaka prema ljudima, ili svim bićima sposobnim da osećaju strah..<ref>{{Cite journal | last = Muzur| first = Amir | title = The nature of bioethics revisited: A comment on Tomislav Bracanović | journal = Developing World Bioethics | volume = 14 | issue = 1 |year=2014| doi = 10.1111/dewb.12008 | pmid=23279218 |pages=109–110}}</ref> Sfera problema kojima se bioetika bavi se širi napretkom biotehnologije, te sada u nju spadaju i pitanja koja se tiču kloniranja, genetske terapije, produžetka života, genetskog inženjeringa, astroetike i života u svemiru<ref>{{cite web |url=http://www.astroethics.com/ |title=Astroethics|accessdate = 21. 12. 2005 }}</ref>, kao i upravljanja osnovnim biološkim principima kroz izmenu DNK i proteina.<ref>{{Cite book |last1=Freemont| first1 = P. F. |last2=Kitney| first2 = R. I. |year=2012| title = Synthetic Biology | publisher = World Scientific | location = New Jersey | ISBN = 978-1-84816-862-6}}</ref> == Najčešće teme == Glavne teme kojima se bioetika bavi su: # [[Pobačaj|Abortus]] # [[Alternativna medicina]] # [[Vantelesna oplodnja]] # [[Donacija organa]] # [[Eugenika]] # [[Eutanazija]] # [[Kloniranje]] # [[Kontrola rađanja|Kontracepcija]] # [[Placebo efekat]] # [[Prava životinja]] # [[Transseksualnost]] # [[Transfuzija krvi]] # [[Samoubistvo]] # [[Farmakogenetika]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Vallero|first=Daniel|title=Biomedical Ethics for Engineers: Ethics and Decision Making in Biomedical and Biosystem Engineering|url=https://books.google.com/books?id=AeT56Pi8LFYC&pg=PA18|date = 1. 04. 2011|publisher=Academic Press|isbn=978-0-08-047610-0|pages=18}} * {{Cite book |last1=Freemont| first1 = P. F. |last2=Kitney| first2 = R. I. |year=2012| title = Synthetic Biology | publisher = World Scientific | location = New Jersey | ISBN = 978-1-84816-862-6}} == Vanjske veze == * [http://www.nih.gov/sigs/bioethics/ Resursi o bioetici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516032853/http://www.nih.gov/sigs/bioethics/ |date=2008-05-16 }} {{etika}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Bioetika]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Filozofija]] jr34nouplk6mqwgryats38frn62tz7h Bremer Freiheit 0 4633103 42600351 41868622 2026-05-19T08:13:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600351 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = televizijski | naslov = Bremer Freiheit | premijera = {{FRG}} | jezik = [[njemački jezik|njemački]] | premijera = {{TVFilmdate|1972|12|27|[[Saarländischer Rundfunk|SR]]|df=y}} | trajanje = 87 min. | režija = [[Rainer Werner Fassbinder]]<br />[[Dietrich Lohmann]] | scenario = [[Rainer Werner Fassbinder]] | studio = Telefilm Saar<small>[[Saarländischer Rundfunk|Saarländischen Rundfunks]] | producent = Siegbert Kohl | muzika = arhivska | fotografija = [[Dietrich Lohmann]]<br />Hans Schugg<br>Peter Weyrich | montaža = Monika Solzbacher<br />Friedrich Niquet | uloge = * [[Margit Carstensen]] * [[Wolfgang Schenck (glumac)|Wolfgang Schenck]] * [[Wolfgang Kieling]] * [[Lilo Pempeit]] * [[Ulli Lommel]] * [[Hanna Schygulla]] * [[Kurt Raab]] * [[Fritz Schediwy]] * [[Rudolf Waldemar Brem]] }} '''''Bremer Freiheit''''' ({{jez-sh|Bremenska sloboda}}), za koji se također koristio i podnaslov '''''Frau Geesche Gottfried - Ein bürgerliches Trauerspiel''''' ({{jez-sh|Gđa Geesche Gottfried - građanska tragedija}}) je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[televizijski film]] snimljen [[1972. na televiziji|1972.]] godine u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Wernera Fassbindera]] i [[Dietrichj Lohmann|Dietricha Lohmanna]]. Temelji se na istoimenom teatarskom komadu koga je Fassbinder prethodne godine bio postavio u [[Bremen]]u, a koji je bio inspiriran stvarnim događajima u tom gradu početkom 19. vijeka. Protagonistica, čiji lik tumači [[Margit Carstensen]] je žena koja je optužena za ubistvo. ''Bremer Freiheit'' se ističe minimalističkim stilom, odnosno time da je u potpunosti sniman na pozornici, gdje se umjesto kulisa koristi [[stražnja projekcija]] koja "glumi" eksterijere. == Vanjske veze == * [https://www.youtube.com/watch?v=iWWlZUZh_1w ''Bremer Freiheit'' (Ausschnitt)] auf Youtube.com (1 Minute) * {{IMDb naslov}} * [http://www.fassbinderfoundation.de/movies/bremer-freiheit/ ''Bremer Freiheit''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190224120727/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/bremer-freiheit/ |date=2019-02-24 }}, Film- und Hintergrundinformationen, Rainer Werner Fassbinder Foundation, Berlin * {{Filmportal|4e80bd1cd7f44b5c9eb05d9b4236ff96}} * [http://www.critic.de/special/mensch-und-moebel-zu-den-theaterfilmen-rainer-werner-fassbinders-3572/ ''Mensch und Möbel: Zu den Theaterfilmen Rainer Werner Fassbinders''], Lucas Foerster auf Critic.de, 4. Juli 2012 * [http://www.hotel-paris-univers.com/location.html Hotel l'Univers in Paris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181018204030/http://www.hotel-paris-univers.com/location.html |date=2018-10-18 }} {{Rainer Werner Fassbinder}} [[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] aezkj8wvq0a5asmxwxlj23jm2r0488n Bolwieser 0 4633335 42600330 41562568 2026-05-19T04:07:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = televizijski | slika = Bolwieser (1977).jpg | naslov = Bolwieser | zemlja = {{flagcountry|ZNJE}} | jezik = [[njemački jezik|njemački]] | premijera = {{TVFilmdate|1977|7|31|TV verzija|df=y}}<br>{{Filmdate|1983|6|10|df=y|kino-verzija}} | trajanje = 201 min. (TV verzija)<br>112 min. (kino-verzija) | režija = [[Rainer Werner Fassbinder]] | scenario = [[Rainer Werner Fassbinder]] | based on = {{based on|''Bolweiser: Stationsvorsteher''|[[Oskar Maria Graf]]}} | studio = [[Bavaria Film|Bavaria Atelier]] | producent = [[Harry R. Sokal|Henry Sokal]] | muzika = [[Peer Raben]]<br>[[Gustav Mahler]],<br />[[Wolfgang Amadeus Mozart]] | fotografija = [[Michael Ballhaus]] | montaža = [[Ila von Hasperg]], [[Juliane Lorenz]]<br /> [[Rainer Werner Fassbinder|Franz Walsch]] <small>(kino-verzija)</small> | uloge = * [[Kurt Raab]] * [[Elisabeth Trissenaar]] * [[Bernd Helfrich|Bernhard Helfrich]] * [[Udo Kier]] | budžet = 1,800.000 [[njemačka marka|DM]] }} '''''Bolwieser''''' je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[televizijski film]] snimljen u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Wernera Fassbindera]] i premijerno prikazan kao dvodijelna [[miniserija]] [[1977. na televiziji|1977.]] godine. Po žanru je drama i predstavlja adaptaciju istoimenog romana [[Oskar Maria Graf|Oskara Marije Grafa]]. Naslovni protagonist, čiji lik tumači [[Kurt Raab]], je šef željezničke stanice koji početkom 1930-ih otkriva da ga supruga (čiji lik tumači [[Elisabeth Trissenaar]]) vara, ali se on, u nastojanju da održi privid bračne idile, pravi kao da ništa ne primjećuje. ''Bolweiser'' je nakon Fassbinderove smrti prikazivan u kino-dvoranama u skraćenoj verziji. == Vanjske veze == * {{IMDb naslov}} * {{Filmportal|899e259f65ab44d1b3baec6c03c80389}} * [http://www.fassbinderfoundation.de/movies/bolwieser-tv/ ''Bolwieser (TV-Version)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190224120131/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/bolwieser-tv/ |date=2019-02-24 }}, Film- und Hintergrundinformationen, Rainer Werner Fassbinder Foundation, Berlin * [http://www.fassbinderfoundation.de/movies/bolwieser-kino/ ''Bolwieser (Kinoversion)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190224114413/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/bolwieser-kino/ |date=2019-02-24 }}, Film- und Hintergrundinformationen, Rainer Werner Fassbinder Foundation, Berlin {{Rainer Werner Fassbinder}} [[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] agba1waahftqknj66ls3m9jm1a7hbl2 Batna (pokrajina) 0 4647986 42600276 42395872 2026-05-18T20:03:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600276 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Batna | ime_genitiv =Batne | izvorno_ime =<small> باتنة</small> | slika_panorama = DZ-05 (2019).svg | veličina_slike =280px | opis_slike =Pozicija Batne na [[karta|karti]] Alžira | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Alžir}} | površina_bilješke = | površina_ukupna =12.192 [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_godina =[[2008]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_šire =1,225.300<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća = 102 / stan / [[km²]]<ref name=city/> | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | bilješke = <big>[[glavni grad]] - '''[[Batna]]'''</big> }} '''Batna ''' ([[Arapski jezik|arapski]]: باتن) je jedna od 48 [[Alžirske pokrajine|Alžirskih pokrajina]] ([[vilajet]]a) na koji je [[Alžir]] od [[1984]]. podjeljen.<ref name=city/> == Geografija == Batna se prostire na [[sjeveroistok]]u [[Alžir|zemlje]] po [[planina|planinskoj]] unutrašnjosti [[Aures (planine)|Masiva Aures]] na površini od 12.192 [[km²]] u kojoj živi 1,225.300 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city/> Pokrajina Batna [[granica|graniči]] sa slijedećim [[Alžirske pokrajine|Alžirskim pokrajinama]],sa [[sjever]]a sa [[Mila (pokrajina)|Milom]], sa [[sjeveroistok]]a sa [[Um el Buagi (pokrajina)|Um el Buagijem]], sa [[istok]]a sa [[Henšela (pokrajina)|Henšelom]], sa [[jug]]a sa [[Biskra (pokrajina)|Biskrom]], sa [[zapad]]a sa [[Msila (pokrajina)|Msilom]] i sa [[jugozapad]]a sa [[Setif (pokrajina)|Setifom]].<ref name=city>{{cite web |url =http://www.monographies.caci.dz/index.php?id=1169 |title =''Présentation de la wilaya de Batna'' |publisher =Chambre Algérienne de Commerce et d'Industrie |language =francuski |accessdate =22.1. 2020. |archivedate =2020-02-22 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20200222025114/http://monographies.caci.dz/index.php?id=1169 |deadurl =yes }}</ref> Pokrajina je [[državna uprava|administrativno]] podjeljena na 21 [[kotar|distrikta]] (daïrasa) i 61 [[općina]] (baladija).<ref name=city/> [[glavni grad|Administrativni centar]] Pokrajine Batna je istoimeni [[grad]] [[Batna]].<ref name=city/> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.monographies.caci.dz/index.php?id=1169 ''Presentation de la Wilaya de Batna''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222025114/http://monographies.caci.dz/index.php?id=1169 |date=2020-02-22 }} {{fr icon}} * [http://wilaya-batna.gov.dz/ ''Službene stranice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201217085845/http://wilaya-batna.gov.dz/ |date=2020-12-17 }} {{ar icon}} {{Alžirske pokrajine}} [[Kategorija:Pokrajine Alžira]] 7uajvxjj79gzgxn2uuwkumb04f082ri Burulus 0 4658357 42600369 42406053 2026-05-19T10:51:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600369 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime=Burulus | slika= Rosette,_Lac_Burlos.jpg | slika_opis = [[Karta]] jezera iz [[19. vijek]]a | lokacija = [[Kafr eš Šejk (muhafaza)|Muhafaza Kafr eš Šejk]] |širina-stupnjevi = 31 |širina-minute = 29 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi =30 |dužina-minute =52 |dužina-oznaka =E | površina =200 <ref name=brit/> | zapremina = | dubina= | visina =0 | širina =6-21 | dužina=65<ref name=brit/> | vrsta= [[Bočata voda|Boćato jezero]] | pritok= [[Nil]] i njegovi [[kanal]]i | ulijeva = [[Sredozemno more]] | države = {{flag|Egipat}} }} '''Burulus''' (بحيرة البرلس/''Buḥayrat al-Burullus'') je [[Bočata voda|boćato jezero]] (ili [[laguna]]) na [[sjever]]u [[Delta Nila|Delte Nila]] u [[Donji Egipat|Donjem Egiptu]].<ref name=brit/> == Karakteristike == Burulus ima [[površina|površinu]] od 200 [[km²]] i [[dužina|dug]] je 65 [[km]] od [[zapad]]a prema [[istok]]u<ref name=brit/>, [[širina|širok]] je do 21 [[km]]. Poput ostalih [[laguna]] u [[Delta Nila|Delti Nila]] i Burulus je plitak - do 1 [[metar|m]]. [[datoteka:وحيد.jpg|left|thumb|260px|Povremeni [[otok|otočić]]]] ''Burulus'' od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] razdvaja uski [[pijesak|pješčani]] [[sprud]], po kojem danas ide [[obala|obalni]] [[autoput]]. Samo na jednom mjestu postoji uski [[kanal]] kojim dotiče [[morska voda]].<ref name=ram/> [[Slatka voda|Slatkom vodom]] ga pune [[kanal]]i i manji [[rukavac|rukavci]] [[Nil]]a. Laguna je okružena velikim [[sol|slanim]] [[močvara]]ma, koje se sve više [[melioracija|melioracijom]] pretvaraju u oranice za [[riža|rižu]].<ref name=kafr>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Kafr-al-Shaykh-governorate-Egypt |title = ''Kafr al-Shaykh governorate, Egypt'' |publisher=Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate =29.07.2020}}</ref> U području jezera živi oko milion ljudi, a nekih 185.000 doslovno živi od jezera - baveći se [[ribarstvo]]m.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.medwetculture.org/wetland_items/burullus/ |title=''Burullus Lake, Egypt'' |publisher=MedWet |language=engleski |accessdate=29.7. 2020 |archive-date=2020-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928090542/https://www.medwetculture.org/wetland_items/burullus/ |url-status=dead }}</ref> Laguna je zajedno sa okolnim terenom površine 462 [[km²]] - [[1988]]. uvrštena na listu lokaliteta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]], kao važno [[stanište]] [[ptice selice|ptica selica]].<ref name=ram>{{cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/408 |title = ''Lake Burullus'' |publisher=Ramsar Sites Information Service |language =engleski |accessdate =29.7. 2020}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Lake Burulus}} * [https://www.medwetculture.org/wetland_items/burullus/ ''Burullus Lake, Egypt''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928090542/https://www.medwetculture.org/wetland_items/burullus/ |date=2020-09-28 }} {{en icon}} [[Kategorija:Jezera u Egiptu]] 0ilfcrnrq5xhii10wp2dh9w7gpv8mlv CMOS 0 4659972 42600376 42536679 2026-05-19T11:47:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600376 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CMOS Inverter.svg|mini|right|CMOS invertor (NE logička kapija)]] '''Komplementarni metal-oksid-poluprovodnik''' ({{jez-en|Complementary metal–oxide–semiconductor, CMOS}}) se koristi za izradu [[Integralno kolo|integralnih kola]]. CMOS tehnologija se koristi kod [[mikroprocesor]]a, [[Mikrokontroler|mikrokonterolera]], [[Statički RAM|statične RAM memorije]] i drugih [[Digitalna elektronika|digitalnih logičkih]] kola. CMOS tehnologija se takođe koristi za nekoliko analognih kola kao što su |slike senzore (CMOS senzor), konnvertori podataka i visoko integrisani radio-primopredajnici za više vrsta komunikacija. Frank Vanlas patentirao je CMOS 1963. godine. CMOS se, takođe, ponekad odnosi i na „komplementarno-simetrični“ metal-oksid poluprovodnik (ili COS-MOS).<ref>''COS-MOS'' was an RCA trademark, which forced other manufacturers to find another name — CMOS</ref> Fraza „komplementarno-simetriični“ odnosi se na činjenicu da tipičan digitalni stil dizajniranja CMOS koristi komplementarne i simetrične parove p tipa i p tipa metal oksid poluprovodnika ([[MOSFET operacioni pojačavači|MOSFET]]) za logičke funkcije.<ref>{{cite web|title=What is CMOS Memory?|url=http://wickedsago.blogspot.com/2011/04/what-is-cmos-memory.html|work=Wicked Sago|accessdate = 3. 3. 2013.}}</ref> Dve važne karakteristike CMOS uređaja jesu visok imunitet buke i mala statička potrošnja energije. Budući da je jedan [[tranzistor]] u paru uvek isključen, serije kombinacija crpi značajnu energiju, ali samo momentalno tokom prebacivanja iz uključenog u isključeno stanje. Shodno tome, CMOS uređaji ne proizvode mnoge bespotrebne toplote kao neke druge logičke forme, na primer, [[tranzistor-tranzistor logika]] (TTL) ili [[NMOS]] (N-tip MOS) logika, koji obično imaju neke trajne struje, čak i kada se ne menja stanje. CMOS takođe omogućava visoku gustinu logičkih funkcija na čipu. To je bio glavni razlog da CMOS postane najčešće korišćena tehnologija za implementaciju u VLSI čipovima. Fraza "metal-oksid-poluprovodnik" odnosi se na fizičku strukturu određenih terensko-efektivnih tranzistora, koji imaju elektrodu sa matalnim vratim postavljenu na oksidni izolator, koji je na vrhu [[Poluprovodnik|poluprovodničkog]] materijala. Nekada se koristio [[aluminijum]], ali danas se koristi polisilikon. Druga metalna vrata su napravila preokret sa pojavom visokih-k dielektričnih materijala u CMOS procesu, a objavio su ih IBM i Intel za 45 nanometar čvor i šire. == Tehnički podaci == "CMOS" se odnosi i na poseban stil dizajna digitalnih kola i na familije procesa koje se koriste za implementaciju kola na integrisanim kolima (čipovima). CMOS kolo rasipa manje energije od logičkih familija otpornih na opterećenje. Od kada se ova prednost povećala i postala važnija, CMOS procesi i varijante su počele da dominiraju, tako da se velika većina savremenih integrisanih kola proizvodi na CMOS procesima.<ref>{{Cite book |title= CMOS: circuit design, layout, and simulation |url= https://archive.org/details/cmoscircuitdesig0000bake |last= Baker|first= R. Jacob |year=2008|publisher= Wiley-IEEE |edition= Second |isbn=978-0-470-22941-5 |pages=xxix}}</ref> Od 2010. godine, CPUs je sa najboljim performansama po vatu svake godine, imao CMOS statičku logiku od 1976. godine. CMOS kola koriste kombinaciju p kanala i n kanala matal-oksid poluprovodničkih terensko efektivnih tranzistora ([[MOSFET operacioni pojačavači|MOSFETs]]) za implementaciju [[Logička kapija|logičkih vrata]]. Iako CMOS ligika može da se implementira sa diskretnim uređajima za demonstracije, komercijalni CMOS proizvodi su integrisana kola sastavljena od, do milion tranzistora oba tipa na pravougaonoj ploči silicijuma, površine između 10 i 400 mm2. == Inverzija == [[Datoteka:CMOS Inverter.svg|mini|right|Statički CMOS invertor]] CMOS kola su konstruisana na takav način da svi PMOS (P-tip MOS) tranzistori moraju da imaju ili ulaz iz napajanja ili iz drugog PMOS tranzistora. Slično, svi NMOS tranzistori moraju imati ulaz ili iz zemlje ili od drugog NMOS tranzistora. Sastav PSMO tranzistora stvara mali [[Električni otpor|otpor]] između njegovog izvora i kontaktnih odvoda kada su primenjena nisko [[Električni napon|naponska]] [[Kapija|vrata]] i velika otpornost kada su primenjena visoko naponska vrata. Sa druge strane, sastav NMOS tranzistora stvara veliki otpor između izvora i odvoda kada su primenjena nisko naponska vrata i mali otpor kada su primenjena visoko naponska vrata. CMOS ostvaruje redukciju struje dopunjujući svaki nMOSFET sa pMOSFET i spajajući oba vrata i oba odvoda. Visoki napon na vratima uzrokuje da nMOSFET provodi a pMOSFET ne porvodi, dok niski napon na vratima radi suprotno. Ovo uređenje u velikoj meri smanjuje potrošnju energije i stvaranje toplote. Međutim, tokom prebacivanja oba MOSFET-a kratko provode kako napon na vratima ide sa jednog u drugo stanje. Ovo stavara kratak prekid u napajanju i postaje ozbiljan problem na visokim frekvencijama. Slika desno pokazuje šta se dešava kada je ulaz povezan sa PMOS tranzistorom (vrh dijagrama) i NMOS tranzistorom (donji deo dijagrama). Kada je napon na ulazu A nizak, NMOS tranzistorski kanal je u stanju velike otpornosti. Ovo ograničava struju koja može da teče od Q do zemlje. PMOS tranzistorski kanal je u stanju male otpornosti i mnogo više struje može da protekne od napajanja do izlaza. Pošto je otpornost između napona napajanja i Q niska, pad napona između izvora napajnja i Q , zbog stuje koja dolazi iz Q, je mali. Izlaz zbog toga registruje visok napon. S druge stane, kada je napon na ulazu u A visok, PMOS tranzistor je u OFF (visoka otpornost) stanju kako bi se ograničilo proticanje struje od pozitivnog izvora do izlaza, dok je NMOS tranzistor u ON (mala otpornost) stanju, što omogućava izlaz iz odvoda do zemlje. Pošto je otpornost između Q i zemlje mala, pad napona potiče zbog struje koja biva uvučena u Q, stavljanjem Q malo iznad zemlje. Mali pad je rezultat niskog napona na izlazu. Ukratko, izlazi PMOS i NMOS tranzistora su komplentarni na taj način da kad je nizak ulaz, izlaz je visok, i kada je ulaz visok izlaz je nizak. Zbog ovakvog ponašanja izlaza i ulaza, izlaz CMOS kola je inverzan od ulaza. Napajanja za CMOS se zovu V<sub>DD</sub> i V<sub>SS</sub>, ili V<sub>CC</sub> i zemlja (Ground-GND), u zavisnosti od proizvođača. V<sub>DD</sub> i V<sub>SS</sub> su prenosioci od konvencijalnog MOS kola i održavaju odvod i izvorno snabdevanje.<ref>{{Cite web |url=http://www.fairchildsemi.com/an/AN/AN-77.pdf |title=CMOS, the Ideal Logic Family |access-date=28. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111209004748/http://www.fairchildsemi.com/an/AN/AN-77.pdf |archive-date=09. 12. 2011 |url-status=dead }}</ref> Ono se ne odnosi direktno na CMOS jer su oba snabdevanja realni izvori snabdevanja. V<sub>CC</sub> i GND su preneseni od TTL logike i ta nomenklatura je bila zadržana uvođenjem 54C/74C linije CMOS. === Dualnost === Važna karakteristika CMOS kola je dualnost koja postoji između njegovih PMOS tranzistora i CMOS tranzistora. CMOS kolo je napravljeno tako da uvek omogući postojanje puta od izlaza do ili napajanja ili zemlje. Da bi se ovo postiglo, skup svih puteva na izvor napona mora da bude komplement skupa svkih puteva na zemlji. Ovo se lako postiže definisanjem izraza NE od strane drugog. Zbog [[De Morganovi zakoni|De Morganovih zakona]] bazne logike, PMOS paralelni tranzistori imaju odgovarajuće NMOS redne tranzistore, dok PMOS redni tranzostori imaju odgovarajuće NMOS paralelne tranzistore. === Logika === [[Datoteka:CMOS NAND.svg|right|mini|125px|NI logička kapija u CMOS]] Kompleksnije logičke funkcije, kao one koje uključuju vrata [[Logička konjunkcija|'''I''']] i [[Disjunkcija|'''ILI''']], zahtevaju manipulisanje putevima između vrata pri prezentaciji logike. Kada se put sastoji od dva redna tranzistora, oba tranzistora moraju imati mali otpor za odgovarajući mrežni napon, modelovanje '''I'''. Kada se put sastoji od dva paralelna tranzistora, ili jedan ili oba tranzistora moraju da imaju mali otpor da bi povezali izvor mrežnog napona sa izlazom, modelovanje '''ILI'''. Na desnoj starni je prikazan je dijagram kola sa vratima [[Logičko NI|NI]] u CMOS logici. Ako su oba, A i V ulaza, visoka, onda će oba NMOS tranzistora (donja polovina dijagrama) provoditi, nijedan od PMOS tranzistora (polovina gore) neće provoditi, i biće uspostavljen provodni put između izlaza i Vss (zemlje), stvarajući niski izlaz. Ako su ili A ili B niski ulazi, jedan od NMOS tranzistora neće provoditi, jedan od PMOS tranzistora hoće i biće uspostavljen provodni put između izlaza i Vdd (mrežnog napona), stvarajući visoki izlaz. Prednost CMOS nad NMOS je u tome što su oba izlazna tranzistora, nisko-ka-visokom i visoko-ka-niskom, brza, pošto pull-up tranzistori imaju malu otpornost kada se uključe, za razliku od opterećenih otpornika u NMOS logici. Dodatno, izlazni signal vrti pun napon između niskih i visokih šina. Ovaj snažan, više skoro simetričan odgovor, takođe pravi CMOS koji je otporniji na šum. Vidi Logical effort za motod izračunavanja kašnjenja u CMOS kolu. === Primer: Fizički izgled NI vrata === [[Datoteka:CMOS NAND Layout.svg|right|thumbnail|150px|Fizički sloj NI kola. The larger regions of N-type diffusion and P-type diffusion are part of the transistors. The two smaller regions on the left are taps to prevent [[latchup]].]] [[Datoteka:CMOS fabrication process.svg|mini|150px|Simplified process of fabrication of a CMOS inverter on p-type substrate in semiconductor microfabrication. Note: Gate, source and drain contacts are not normally in the same plane in real devices, and the diagram is not to scale.]] Primer pokazuje [[Logičko NI|'''NI''']] logički uređaj nacrtan kao fizička reprezentacija njegove proizvednje. Data je perspektiva fizičkog izgleda, „ptičija perspektiva“, naslaganih slojeva. Kolo je konstruisano od '''p''' tipa podloge. Polisilikon, difuzuja, i '''n–well''' (n-rupa) se odnose na "bazni sloj", i u stvari, oni su umetnuti u rovove '''p''' tipa podloge. Kontakti uspustavljaju vezu prodiranjem kroz izolacione slojeve između baznih slojeva i prvog metalnog sloja (metal 1). Ulazi u '''NI''' (predstavljeni zelenom bojom) su u polisilikonu. CMOS tranzistori (uređaji) se formiraju ukrštanjem polisilikona i difuzije; N difuzija za N uređaj i R difuzija za R uređaj (ilustrovano u boji lososa i u žutoj boji, respektivno). Izlaz ("out") je spojen sa metalom (ilustrovan cijan bojom). Spojevi između metala i polisilikona ili difuzije realizuju se pomoću kontakta (ilustrovani crnim kvadratima). Fizički izgled primera odgovara '''NI''' logičkom kolu datom u prethodnom primeru. N uređaj se proizvodi na podlozi R tipa, dok se R uređaj proizvodi na N tipu i n–well. „Dodirnuta“ podloga R tipa je je povezana sa V<sub>SS</sub> i dodirnuti N-type n-well je povezan sa V<sub>DD</sub>, da bi se sprečilo gornje zatvaranje. [[Datoteka:Cmos impurity profile-en.svg|center|thumbnail|500px|Cross section of two transistors in a CMOS gate, in an N-well CMOS process]]. == Energija: prebacivanje i curenje == CMOS logika rasipa manje energije nego NMOS logička kola zato što CMOS rasipa energiju samo kada se prebacuje ("dinamička energija"). Na tipičnom ASIC u modernom 90 nanometarskom procesu, prebacivanje izlaza može trajati 120 pikosekundi, a dešava se svakih 10 nanosekundi. NMOS logika rasipa energiju uvek kada je tranzistor uključen, zato što postoji strujni put od V<sub>dd</sub> to V<sub>ss</sub> kroz opterećeni otpornik i mrežu n-tipa. Statična CMOS vrata su veoma energetski efikasna zato što je rasipanje energije svedeno gotovo na nulu u stanju mirovanja. Ranije, na potrošnju energije CMOS uređaja nije se vodilo mnogo računa prilikom dizajna čipova. Faktori kao što su brzina i površina su važani faktori tokom dizajna. Dok se CMOS tehnologija kretala ispod sub-mikronskog nivoa, potrošnja energije po jedinici površine čipa se izuzetno povećala. Uopšteno klasifikovano, rasipanje energije u CMOS kolu se javlja usled postojanja dve komponente: * '''Statičko rasipanje''' ** '''Pod-prag provodljivosti kad je tranzistor isključen''' NMOS i PMOS tranzistori imaju vrata-izvor naponski prag, ipod kojeg struja (zove se pod-prag struja) kroz uređaj opada eksponencijalno. Istorijski, CMOS dizajn radi pri mrežnom naponu mnogo većem od njegovog naponskog praga (V<sub>dd</sub> može da bude 5 V, a V<sub>th</sub> za NMOS i PMOS može da bude 700 mV). Specijalni tip CMOS tranzistora sa skoro nula mrežnim naponskim pragom je prirodan tranzistor. ** '''Tunelovanje struje koz oksidna vrata''' SiO<sub>2</sub> je veoma dobar izolator, ali sa malom debljinom nivoa elektroni mogu da budu tunelovani kroz veoma tanak izolator; verovatnoća opada eksponencijalno sa debljinom oksida. Tunelovanje struje postaje veoma važno za tranzistore tehnologije ispod 130&nbsp;nm sa oksidnim vratima od 20 Å ili tanjim. ** '''Curenje struje kroz obrnute bias diode''' Javlja se malo suprotno curenje zbog formiranja obrnutog biasa između dufuzionih regiona i rupe (jame) (npr. p-tip difuzije i n-rupa), rupe i podloga (npr. n-rupa i p-podloga). U savremenom procesu curenje diode je veoma malo u odnosu na pod prag i tunelovanje struje, tako da to može da se zanemari tokom energetskih izračunavanja. (Napon na ulazu (ili baza) nekog tranzistora ili vakuum cevi, uslovljavaju rad uređaja u provodnim stanju. Kada se primenjuje kontrolni napon (ulazni napon) do vrata, dodaje se bias, koji omogućava da rezultantni napon bude veći ili manji, na osnovu zbira dva.) ** '''Struja kao posledica događaja (sontention) u srazmernim kolima''' * '''Dinamičko rasipanje''' ** '''Punjenje i pražnjenje kapacitivnog opterećenja''' CMOS kola rasipaju energiju punjenjem raznih kapacitativnih opterećenja (uglavnom kapacitativnost vrata i žice, ali takoće i kapacitativnost odvoda i nekih izvora) kad god se zamenjuju. U jednom kompletnom ciklusu CMOS logike, struja protiče od V<sub>DD</sub> do kapacitativnog opterećenja da bi ga napunila, a potom teče od napunjenog kapacitativnog opterećenja do zemlje tokom pražnjenja. Zato tokom jednog ciklusa punjenja/pražnjenja, ukupno Q=C<sub>L</sub>V<sub>DD</sub> je takvo da se prenosi od V<sub>DD</sub> do zemlje. Množi se sa promenom frekvencije na kapaciattivnom opterećenju da bi se dobila upotrebljena struja, i množi se opet sa naponom da bi se dobile karakteristike zamenjene rasute energije od strane CMOS uređaja: <math> P = C V^2 f </math> Pošto većina vrata ne rade/prebacuju u svakom vremenskom cilusu, one su često praćene <math>\alpha</math> faktorom, koji se zove aktivni faktor. Sada, dinamično rasipanje energije može biti ponovo napisano kao <math> P = \alpha C V^2 f </math>. Sat u sistemu ima aktivni faktor α=1, pošto on raste i pada u svakom ciklusu. Najviše podataka ima aktivni faktor od 0,1.<ref>K. Moiseev, A. Kolodny and S. Wimer, "Timing-aware power-optimal ordering of signals", ''ACM Transactions on Design Automation of Electronic Systems'', Volume 13 Issue 4, September 2008, Association for Computing Machinery (ACM)</ref> Ako se ispravno kapacitativno opterećenje proceni na čvoru zajedno sa njegovim aktivnim faktorom, dinamičko rasipanje energije na tom čvoru može efikasno da se izračuna. ** '''Rasipanje snage kratkih kola''' Pošto postoji konačan porast/pad vremena i za pMOS i cMOS, za vreme prenosa, na primer, iz isključenog u uključeno, oba tranzistora će biti uključena za kratak vremenski period u kome će struja pronaći put direktno od VDD do zemlje, stvarajući kratki spoj. Kratko rasipanje energije kola povećava se porastom i smanjenjem vremena tranzistora. Dodatni oblik potrošnje energije postaje značajan 1990. godine pošto žice na čipu postaju uže i duže žice praveći veći otpor. CMOS vrata na krajevima tih otpornih žica vide spore ulazne tranzicije. U sredini ovih promena, i NMOS i PMOS logičke mreže su delimično provodne, i struja teče direktno od V<sub>dd</sub> do V<sub>SS</sub>. Energija koja se tako koristi naziva se crowbar energija. Pažljivi dizain, koji izbegava slabe izbačene dugačke tanke žice, je poboljšao ovaj efekat, a ''crowbar'' energija je skoro uvek značajno manja nego energija zamene. Da bi ubrzali dizain, proizvođači su se okrenuli ka konstrukcijama koje imaju niže naponske pragove, ali i zato što moderni NMOS tranzistor, sa V<sub>th</sub> od 200 mV, ima značajan podprag curenja struje. Dizajni (npr. desktop procesora) koji uključuju ogroman broj kola koja se aktivno ne menjaju, još uvek troše energiju zbog curenja struje. Curenje energije je značajan deo ukupne potrošene energije sa takvim dizajnom. Viši prag CMOS (Multi-threshold CMOS - MTCMOS), sada dostupan livnicama, je jedan od pristupa upravljanja cerenjem energije. Sa MTCMOS, visoki V<sub>th</sub> tranzistori se koriste kada brzina zamene nije kritična, dok se niski V<sub>th</sub> tranzistori koriste za osetljive puteve brzine. Dalji tehnološki napretci, koji koriste čak i tanja dielektrična vrata, imaju dodatnu komponentu curenja zbog [[Tunel efekat|tunelovanja]] struje kroz izuzetno tanka dielektrična vrata. Korišćenjem visoke k-dielektrike, umesto [[Silicijum dioksid|slicijum dioksida]], dobijaju se konvencionalna dielektrična vrata, koja dozvoljavaju slične perfomanse uređaja ali sa debljim izolatorom vrata, čime se izbegava curenje. Smanjenje u curenju energije korišćenjem novog materijala i sistema dizajna je važan za održavanje kvaliteta CMOS.<ref>A good overview of leakage and reduction methods are explained in the book [http://www.springer.com/engineering/circuits+%26+systems/book/978-0-387-25737-2 Leakage in Nanometer CMOS Technologies]. {{ISBN|978-0-387-25737-2}}.</ref> == Analogni CMOS == Pored digitalnih aplikacija, CMOS tehnologija se takođe koristi u analognim aplikacijama. Na primer, postoji CMOS [[operacioni pojačavač]] integrisanih kola (ICs), koji je dostupan na tržištu. Transmisiona vrata mogu da se koriste umesto relejnih signala. CMOS tehnologija se takođe široko koristi za radio frekvetna (RF) kola sve do mikrotalasnih peći, u mešovitim signalnim (analogni + digitalni) aplikacijama. == Temperaturni opseg == Konvencionalni CMOS uređaji rade u rasponu od -55&nbsp;°C do +125&nbsp;°C. Bilo je teoretskih indikacija avgusta 2008. godine da će silikonski CMOS raditi na -233&nbsp;°C (40&nbsp;[[Kelvin|K]]). Funkcionisanje na temperaturama blizu 40K je do sada postignuto korišćenjem overklokovanim AMD Phenom II procesorom sa kombinacijom tečnog azota i tečnog helijuma za hlađenje.<ref>{{cite web |url=http://blogs.amd.com/home/2009/01/15/breaking-records-with-dragons-and-helium-in-the-las-vegas-desert/ |title=Breaking Records with Dragons and Helium in the Las Vegas Desert |last=Moorhead |first=Patrick |publisher=blogs.amd.com/patmoorhead |date=15. 1. 2009. |accessdate=18. 9. 2009. |archiveurl=https://archive.today/20120707030543/http://blogs.amd.com/home/2009/01/15/breaking-records-with-dragons-and-helium-in-the-las-vegas-desert/ |archivedate=07. 07. 2012 |url-status=live |df= }}</ref> == Jedno-elektronski CMOS tranzistor == Ultra mali (L=20&nbsp;nm, W=20&nbsp;nm) CMOS tranzistori postižu jednoelektronski limit kada rade na veoma niskim temperaturama, u rasponu od -269&nbsp;°C (4&nbsp;K) do -258&nbsp;°C (15&nbsp;K). Tranzistor pokazuje Coulomb blokadu zbog progresivnog punjenja jednim po jednim elektronom. Broj elektrona zatvoren u kanalu se prenosi usled napona na vratima, startujući punjenje od nula elektrona, a onda može da se javi skup od jednog ili više elektrona.<ref>{{Cite journal |last=Prati| first = E. | last2 = De Michielis | first2 = M. |last3=Belli| first3 = M. |last4=Cocco| first4 = S. |last5=Fanciulli| first5 = M. | last6 = Kotekar-Patil | first6 = D. |last7=Ruoff| first7 = M. |last8=Kern| first8 = D. P. |last9=Wharam| first9 = D. A. | last10 = Verduijn | doi = 10.1088/0957-4484/23/21/215204 | first10 = J. | last11 = Tettamanzi | first11 = G. C. | last12 = Rogge | first12 = S. | last13 = Roche | first13 = B. | last14 = Wacquez | first14 = R. | last15 = Jehl | first15 = X. | last16 = Vinet | first16 = M. | last17 = Sanquer | first17 = M. | title = Few electron limit of n-type metal oxide semiconductor single electron transistors | journal = Nanotechnology | volume = 23 | issue = 21 |pages=215204 |year=2012 | pmid = 22552118 | pmc = }}</ref> == Povezano == * [[Tranzistor-tranzistor logika]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book | ref= harv|title= CMOS: circuit design, layout, and simulation | url= https://archive.org/details/cmoscircuitdesig0000bake|last= Baker|first= R. Jacob |year=2008|publisher= Wiley-IEEE |edition= Second |isbn=978-0-470-22941-5 |pages=xxix }} * {{Cite book | ref= harv|author= Baker, R. Jacob |title=CMOS: Circuit Design, Layout, and Simulation, Third Edition | url= https://archive.org/details/cmoscircuitdesig0003bake|publisher=Wiley-IEEE |location= |year=2010|isbn=978-0-470-88132-3 |oclc= |doi= |accessdate=|pages=[https://archive.org/details/cmoscircuitdesig0003bake/page/1174 1174]}} http://CMOSedu.com * {{Cite book | ref= harv|last= Weste|first= Neil H. E.|last2= Harris|first2= David M. |title=CMOS VLSI Design: A Circuits and Systems Perspective, Fourth Edition |publisher=Pearson/Addison-Wesley |location=Boston |year=2010|isbn=978-0-321-54774-3 |oclc= |doi= |accessdate=|pages=840}} http://CMOSVLSI.com/ * {{Cite book | ref= harv|last= Veendrick|first= Harry J. M. |title= Nanometer CMOS ICs, from Basics to ASICs |publisher=Springer |location=New York |year=2008|isbn=978-1-4020-8332-7 |oclc= |doi= |accessdate=|pages=770}} * {{Cite book | ref= harv|author=Carver Mead and Lynn Conway |title=Introduction to VLSI systems | url= https://archive.org/details/introductiontovl00mead|publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1980|isbn=978-0-201-04358-7|oclc= |doi= |accessdate=}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|CMOS}} * [https://web.archive.org/web/20080703214923/http://www.kingswood-consulting.co.uk/giicm/ Raspored pinova za razne porodice integralnih kola] * [https://web.archive.org/web/20110719014039/http://tams-www.informatik.uni-hamburg.de/applets/cmos/ CMOS gate description and interactive illustrations] * [http://lasihomesite.com/ LASI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100513181332/http://lasihomesite.com/ |date=2010-05-13 }} is a "general purpose" IC layout CAD tool. It is a free download and can be used as a layout tool for CMOS circuits. [[Kategorija:Integrirani krugovi]] [[Kategorija:Mikrokontroleri]] [[Kategorija:Mikroprocesori]] [[Kategorija:Kratice]] [[Kategorija:Digitalna elektronika]] [[Kategorija:Elektronički dizajn]] 1bb271uj339ysworpnx6skvjp9ggvns Bara Trskovača 0 4670620 42600259 42560907 2026-05-18T18:31:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Bara Trskovača<ref name="wdpstaništa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena područja u Srbiji kategorije - IV |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.10. 2021}}</ref> | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = File:CarassiusCarassius8.JPG | širina_slike = | opis_slike = [[Karaš]] (''Carassius carassius''), jedan od najpoznatijih stanovnika Bare Trskovača | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Ruma]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 1.68 | oznaka = Režim zaštite II obuhvata 42 ha 81a 18 m2 ili 25.46%i. Režim zaštite III stepena obuhvata 125ha 34a 26 m2 ili 74.54%. <ref name="plan">{{Cite web |url= https://hugepdf.com/download/zatieno-stanite-bara-trskovaa-plan-upravljanja-2012_pdf |title= Bara Trskovača - Plan upravljanja 2012-2021. |work= Turistička organizacija opštine Ruma - hugepdf.com |accessdate= 9. 1. 2022 |archive-date= 2024-12-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241215141651/https://hugepdf.com/download/zatieno-stanite-bara-trskovaa-plan-upravljanja-2012_pdf |url-status= dead }}</ref> | ovlaštenje = | osnivanje = 2011.Službeni list opština Srema 26/2011<ref name="wdpas">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555552422 |title= Bara Trskovača (ID 555552422) |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 1. 2022}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Turistička organizacija opštine Ruma | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Bara Trskovača''' je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićeno područje]] u selu [[Platičevo|Platičevu]], opština [[Ruma]], [[Srbija]].<ref name="staništaaa">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/pdf/centralniregistar/2020%203%20Pregled%20zasticenih%20podrucja%20Srbije.pdf?script=lat |title= Zaštićena staništa, Rb.2 - Bara Trskovača |work= Zavod za zaštit prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 9. 12. 2021}}</ref> Bara Trskovača nalazi se u južnom delu [[Srem]]a (Podlužje) koji sa juga i zapada uokviruje dolina reke [[Sava|Save]]. Prema severu, teren se lagano penje ka obroncima [[Fruška Gora|Fruške gore]], dok se na istoku naslanja na dolinu [[Dunava]]. Bara Trskovača predstavlja prirodnu depresiju, dužine od oko 3 km. Blizina reke Save i područje [[Obedska bara|Obedske bare]] uslovili su da ova dva zaštićena staništa postanu prirodni, ekološki koridori za retke vrste [[Fauna|faune]]. Na samom lokalitetu prokopani su kanali koji zajedno sa već prirodno postojećim kanalom Vranj čine vodni režim povezan sa Obedskom barom. Ovim putevima [[riba]]ma i [[ptica]]ma omogućen je mrest i gnežđenje duž kanala.<ref name="zaštslatine">{{Cite web |url= https://www.topsrbija.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2732:bara-trskovaa-mesto-gde-priroda-krije-blago-&catid=294:to&Itemid=554 |title= Bara Trskovača, mesto gde priroda krije blago |work= Top Srbija - www.rts.rs |accessdate= 9. 12. 2021 |archive-date= 2022-01-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220114192747/https://www.topsrbija.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2732:bara-trskovaa-mesto-gde-priroda-krije-blago-&catid=294:to&Itemid=554 |url-status= dead }}</ref> I pored hidromeliorativnih radova iz 1989. godine, priroda je svojim snažnim delovanjem nastavila da vlaži stanište i sprečila ljude da se tu bave poljoprivredom, a bara je zadržala odlike [[Močvara|močvarnog]] ekosistema. Priroda je na ovaj način uspela da dokaže ljudima da ne mogu sve da potčine egocentrizmu i da Trskovaču treba čuvati i negovati kao najveće prirodno blago sa svim retkostima koje krije. == Flora i fauna == Prisutne su ribe zlatni [[karaš]] (''Carassius carassius'') i linjak (''Tinca tinca'') čije su populacije izuzetno stabilne i jake, dok su u vodama Srbije uveliko u stanju opadanja zbog najezde alohtonih i invazivnih vrsta. Izuzetno značajno je podići nivo vode kako bi ove vrste mogle nesmetano da se mreste bez ugrožavajućih uticaja po njihovu mlađ. Takođe, ovde su prisutne i dve vrste rečnih [[rak]]ova (''Astacus astacus'', ''Austropotamobius torrentium'') kao indikatori čistih voda, bogatih [[kiseonik]]om. Jedan od stanovnika Bare Trskovača, ugrožen i na međunarodnom nivou, je vrsta vilinog konjica (''Ophiogomphus cecilia''). Svih ostalih osam vrsta vilinih konjica su retke i ugrožene, jer većina njih reaguje na herbicide koji se slivaju sa okolnih njiva i ulivaju u baru, pri tom dugotrajno opterećujući zemljište teškim jedinjenjima. U prilog bogatstvu ovog staništa ide i 72 vrste ptica, kao i [[vodozemci]] i [[gmizavci]] koji su, takođe, značajni i zaštićeni. Od biljnih vrsta karakterističnih za močvarne ekosisteme utvrđeno je veće prisustvo trske (''Phragmites communis''), zuke (''Schoenoplectus lacuster''), nekoliko vrsta oštrica iz roda ''Carex'', vrbičica (''Lythrum salicaria''), vrste roda ''Juncus sp. (sita)'', prolevak (''Gratiola officinalis''), gorčik (''Sonchus sp.''), konopljuša (''Eupatorium canabinum''), rodinjak (''Inula britanica''), noćurak (''Epilobium palustre''), ladolež (''Calystegia sepium''), gavez (''Symphytum officinale''), kupina (''Rubus caesius''), preslica (''Equisetum arvense''), kozji rogovi (''Bidens tripatitus''), beli slez (''Malva silvestris'') i druge biljne vrste koje ukazuju na vlažno stanište. == Reference == {{reference}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:Trskovača, Bara}} [[Kategorija:Zaštićena staništa u Srbiji]] [[Kategorija:Ruma]] 8qral9gwzrrjs2uv5zn4rz60wq0jvo7 Baltička antanta 0 4671411 42600256 42376283 2026-05-18T17:57:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Baltička antanta | potpuni_naziv = Sporazum o antanti i suradnji | slika = | veličina = | opis = | tip = | depozitar = {{flag|Latvija}}<br>{{flag|Liga naroda}} | jezik = | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[12. rujna]] [[1934.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Ženeva]], [[Švicarska]] | datum_pečat = | datum_ratifikacije = [[3. studenog]] [[1934.]] | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = [[14. lipnja]] [[1940.]] | posrednici = | strana_1 = | strana_2 = | potpisnici_1 = | potpisnici_2 = | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = {{flag|Estonija}}<br>{{flag|Latvija}}<br>{{flag|Litva|1918}} | potpisnici = {{flagicon|EST}} [[Julijus Seljamaa]]<br>{{flagicon|LAT}} [[Vilhelms Munters]]<br>{{flagicon|LIT|1918}} [[Stasys Lozoraitis]] }} '''Baltička antanta''' ([[estonski]]: ''Balti liit'' ili ''Balti Antant''; [[latvijski]]: ''Baltijas savienība'' ili ''Baltijas Antante''; [[litvanski]]: ''Baltijos Antantė'') bio je naziv za vojno-politički savez triju [[Baltičke države|baltičkih država]] - [[Estonija|Estonije]], [[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]] - koji je nastao temeljem Sporazuma o antanti i suradnji potpisanog [[12. rujna]] [[1934.]] godine u [[Ženeva|Ženevi]],<ref>[http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1934/227.html Text of the treaty of Good Understanding and Co-operation. LNTSer 227] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305100659/http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1934/227.html |date=2021-03-05 }}; {{cite journal| title=Estonia-Latvia-Lithuania: Treaty of Understanding and Collaboration |journal=[[The American Journal of International Law]] |issue=30 |volume=4 supplement |year=1936 |pages=174–177}}</ref> a postojao je do [[1940.]] godine. Temeljna svrha sporazuma bilo je koordiniranje zajedničke vanjske politike triju država. Iako je savez trebao ojačati međunarodni položaj triju država te dodatno naglasiti njihovu [[Neutralna država|politiku neutralnosti]], za što je bila zadužena specijalizirana agencija,<ref name=Kaslas177>Kaslas, ''The Baltic Nations'', p. 177.</ref><ref>Kaslas, ''The Baltic Nations'', p. 178.</ref> ideja je u konačnici propala zbog slabosti triju zemalja da se politički i vojno odupru većim vojnim silama poput [[Poljska|Poljske]], [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Prvi znak nestabilnosti saveza uslijedio je tokom [[Poljski ultimatum Litvaniji 1938.|Poljsko-litvanske granične krize]] [[1938.]] godine, a nakon potpisivanja [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]], Baltik je potpao pod sovjetsku sferu utjecaja te su kasnije sve tri države [[Sovjetska aneksija baltičkih država|okupirane i anektirane]] od strane Sovjetskog Saveza. Tim je činom iz [[1940.]] godine savez formalno prestao postojati. [[Baltička skupština]] danas se smatra sljednikom ovog saveza u određenom kontekstu. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite journal |last=Purlys |first=Vidmantas |author2=Vilkelis, Gintautas |url=http://www.nato.int/docu/review/1995/9505-6.htm |title=Cooperation Between the Baltic States: A Lithuanian View |journal=NATO Review |issue=43 |volume=5 |pages=27–31 |date=September 1995 |access-date=2022-03-07 |archive-date=2021-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224205454/https://www.nato.int/docu/review/1995/9505-6.htm |dead-url=yes }} * {{cite book | last = Łossowski | first = Piotr | authorlink = Piotr Łossowski |author2=Bronius Makauskas | others = Scientific Editor Andrzej Koryna | title = Kraje bałtyckie w latach przełomu 1934-1944 | isbn = 83-88909-42-8 | publisher = Instytut Historii PAN; Fundacja Pogranicze | location = Warszawa | year = 2005 | language = Polish }} == Vanjske veze == * http://www.nato.int/docu/review/1995/9505-6.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224205454/https://www.nato.int/docu/review/1995/9505-6.htm |date=2021-02-24 }} * https://web.archive.org/web/20070609155134/http://victorian.fortunecity.com/wooton/34/halecki/22.htm {{Authority control}} [[Kategorija:1934.]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] [[Kategorija:Historija Estonije]] [[Kategorija:Historija Latvije]] [[Kategorija:Historija Litvanije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Estonije]] aymbw1dgumq0kndozscx91sqvq7w8pf Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42600263 42600183 2026-05-18T19:03:16Z Zavičajac 76707 42600263 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{Infokutija biografija | ime = Boško Kućanski | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 29. maj 1931. | mjesto_rođenja = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 20. novembar 2016. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972 | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = Kipar | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.<ref name="Boško">{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH - www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.<ref name="BoškoK">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka - www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.<ref name="BoškoKuć">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Stručni radovi == Napisao je stručne knjige: "Plastična anatomija" i "Oralna hirurgija" i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.<ref name="Zubar">{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] == Umjetnik == Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m. Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo, kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od do U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: * Ilinden (1974.), * Skadar na Bojani (1972.), * Mala zadužbina (1980.), * Bedemi (1982.). * [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].<ref name="database">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref name="KOmisija">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom. Objavio je zbirke pjesama: * Vječni visovi Ararata (1952), * Brestovi uspravno hode (1955) i * Brestova duga sen (1956) * Zelenzim (2002), * Uzdarja 14 autora (2004), * Mrven sna (2007), * Raskovnik (2010).<ref name="Pjesme">{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref>'' Svoju svestranost je objasnio: :''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.<ref name="Čudo">{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref>'' == Priznanja == * Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u * Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti. * Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978 * Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984 * Član Društva književnika Bosne i Hercegovine * Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine<ref name="nagrčlan">{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Vanjske veze == * Galerija slika Boška Kućanskog<ref name="galerija">{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Muzej Tera<ref name="muzeiT">{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Leksikon YU mitologije<ref name="leksiko">{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Literatura == * Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979. * Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987. * Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991. * Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}} [[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] n7nduihafs4et2f694lj14lddhunyv3 42600265 42600263 2026-05-18T19:14:15Z Zavičajac 76707 42600265 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{Infokutija biografija | ime = Boško Kućanski | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 29. maj 1931. | mjesto_rođenja = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 20. novembar 2016. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972 | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = Kipar | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.<ref name="Boško">{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH - www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.<ref name="BoškoK">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka - www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.<ref name="BoškoKuć">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Stručni radovi == Napisao je stručne knjige: * Plastična anatomija<ref name="plastičnma">{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&sca_esv=c238079dbba20b5b&ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&start=20&sa=N&sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&biw=1086&bih=474&dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Oralna hirurgija * i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.<ref name="Zubar">{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] == Umjetnik == Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m. Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo, kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od do U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: * Ilinden (1974.), * Skadar na Bojani (1972.), * Mala zadužbina (1980.), * Bedemi (1982.). * [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].<ref name="database">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref name="KOmisija">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom. Objavio je zbirke stihova i poetske proze: * Vječni visovi Ararata (1952), * Brestovi uspravno hode (1955) i * Brestova duga sen (1956) * Zelenzim (2002), * Uzdarja 14 autora (2004), * Mrven sna (2007), * Raskovnik (2010).<ref name="Pjesme">{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> * Cvijićeva 12 (2012)<ref name="Stihovi">{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Svoju svestranost je objasnio: :''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.<ref name="Čudo">{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref>'' == Priznanja == * Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u * Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti. * Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978 * Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984 * Član Društva književnika Bosne i Hercegovine * Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine<ref name="nagrčlan">{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Vanjske veze == * Galerija slika Boška Kućanskog<ref name="galerija">{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Muzej Tera<ref name="muzeiT">{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Leksikon YU mitologije<ref name="leksiko">{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Literatura == * Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979. * Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987. * Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991. * Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}} [[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] oj2phbivxyk39b1066ln7ft524ljibt 42600275 42600265 2026-05-18T19:52:41Z Zavičajac 76707 42600275 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{Infokutija biografija | ime = Boško Kućanski | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 29. maj 1931. | mjesto_rođenja = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 20. novembar 2016. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972 | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = Kipar | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.<ref name="Boško">{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH - www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.<ref name="BoškoK">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka - www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> https://www.slobodnaevropa.org/a/1181559.html U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.<ref name="BoškoKuć">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Stručni radovi == Napisao je stručne knjige: * Plastična anatomija<ref name="plastičnma">{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&sca_esv=c238079dbba20b5b&ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&start=20&sa=N&sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&biw=1086&bih=474&dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Oralna hirurgija * i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.<ref name="Zubar">{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] == Umjetnik == Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m. Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo, kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od do U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: * Ilinden (1974.), * Skadar na Bojani (1972.), * Mala zadužbina (1980.), * Bedemi (1982.). * [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].<ref name="database">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref name="KOmisija">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom. Objavio je zbirke stihova i poetske proze: * Vječni visovi Ararata (1952), * Brestovi uspravno hode (1955) i * Brestova duga sen (1956) * Zelenzim (2002), * Uzdarja 14 autora (2004), * Mrven sna (2007), * Raskovnik (2010).<ref name="Pjesme">{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> * Cvijićeva 12 (2012)<ref name="Stihovi">{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Svoju svestranost je objasnio: :''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.<ref name="Čudo">{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref>'' == Priznanja == * Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u * Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti. * Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978 * Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984 * Član Društva književnika Bosne i Hercegovine * Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine<ref name="nagrčlan">{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Vanjske veze == * Galerija slika Boška Kućanskog<ref name="galerija">{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Muzej Tera<ref name="muzeiT">{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Leksikon YU mitologije<ref name="leksiko">{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Literatura == * Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979. * Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987. * Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991. * Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}} [[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] 0te55rhljco9df22drzmu920wv826xf 42600289 42600275 2026-05-18T21:59:47Z Zavičajac 76707 42600289 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{Infokutija biografija | ime = Boško Kućanski | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 29. maj 1931. | mjesto_rođenja = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 20. novembar 2016. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972 | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = Kipar | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.<ref name="Boško">{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH - www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.<ref name="BoškoK">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka - www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> https://www.slobodnaevropa.org/a/1181559.html U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.<ref name="BoškoKuć">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Stručni radovi == Napisao je stručne knjige: * Plastična anatomija<ref name="plastičnma">{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&sca_esv=c238079dbba20b5b&ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&start=20&sa=N&sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&biw=1086&bih=474&dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Oralna hirurgija * i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.<ref name="Zubar">{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] == Umjetnik == Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m. Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo, kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od do U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: * Ilinden (1974.), * Skadar na Bojani (1972.), * Mala zadužbina (1980.), * Bedemi (1982.). * [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].<ref name="database">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref name="KOmisija">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom. Objavio je zbirke stihova i poetske proze: * Vječni visovi Ararata (1952), * Brestovi uspravno hode (1955) i * Brestova duga sen (1956) * Zelenzim (2002), * Uzdarja 14 autora (2004), * Mrven sna (2007), * Raskovnik (2010).<ref name="Pjesme">{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> * Cvijićeva 12 (2012)<ref name="Stihovi">{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Svoju svestranost je objasnio: :''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.<ref name="Čudo">{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref>'' == Priznanja == * Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u * Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti. * Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978 * Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984 * Član Društva književnika Bosne i Hercegovine * Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine<ref name="nagrčlan">{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Vanjske veze == * Galerija slika Boška Kućanskog<ref name="galerija">{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Muzej Tera<ref name="muzeiT">{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Leksikon YU mitologije<ref name="leksiko">{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Literatura == * Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979. * Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987. * Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991. * Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}} [[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari] [[Kategorija:Članovi ANUBiH] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo] 271h5f00jn353n4fahs4ketmajo3qfh Modul:Location map/data/Mali 828 4682087 42600261 42588767 2026-05-18T18:41:51Z Milenioscuro 43825 better map 42600261 Scribunto text/plain return { name = 'Malija', top = 25.5, bottom = 9.7, left = -12.6, right = 4.8, image = 'Mali adm location map.svg', image1 = 'Mali relief location map.jpg' } 7dba8n6h4e484c9nacszwznv5gjtkdj Barra dos Coqueiros 0 4686066 42600266 42346421 2026-05-18T19:18:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600266 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Barra dos Coqueiros | ime_genitiv =Barre dos Coqueiros | izvorno_ime = | slika_panorama =28_01_2021_Parada_não_planejada_no_Município_de_Barra_dos_Coqueiros_(50884995153).jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada | slika_lokacijska_karta_država =Brazil | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Barre u Brazilu | nadimak = | širina-stupnjevi =10 | širina-minute=54 | širina-oznaka=S | dužina-stupnjevi =37 | dužina-minute=02 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Brazil}} | lokacija1_ime =[[Države Brazila|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Sergipe]] | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum=[[1953]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | titula_vođe =[[Gradonačelnik|Prefeito]] | ime_vođe=Alberto Macedo | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=92.27 [[km²]]<ref name=cita/> | površina_uža= | površina_šira= | visina=8<ref name=city/> | visina_izvor= | visina_max= | visina_min= | stanovništvo_godina=[[2021]]./[[2022]]. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo= | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže=26,290<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire=41,511<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća =449,9 stan/[[km²]]<ref name=cita/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=VST | utc_pomak =-4:30 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj=79<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Barra dos Coqueiros''' je [[grad]] od 26,290<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/cities/sergipe/?cityid=30545 | title =Barra dos Coqueiros | accessdate =22.01.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> i [[općina]] od 41,511 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/regiaonordeste/admin/sergipe/2800605__barra_dos_coqueiros/ | title =Barra dos Coqueiros Municipality in Sergipe | accessdate =22.01.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[istok]]u [[Brazil]]a u [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[Sergipe]]. == Geografija == Barra dos Coqueiros se prostire se duž lijeve ([[istok|istočne]]) [[obala|obale]] [[estuarij]]a [[rijeka|rijeke]] [[Sergipe (rijeka)|Sergipe]], prekoputa svog [[administrativni centar|administrativnog centra]] grada [[Aracaju|Aracaja]] sa kojim je povezan [[most]]om, pa do centra nema više od 3 [[km]].<ref name=his/> Dio je [[Metropola|metropolitanskog]] [[Aracaju|Aracaja]] koji ima 1,019,011 [[Stanovništvo|st.]]<ref name=aglo>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/metro/CU2800308__Barra dos Coqueiros/ | title =Aracaju Urban Agglomeration in Brazil | accessdate =22.01.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> == Historija == To [[ribarstvo|ribarsko]] [[selo]] sa [[kapela|kapelom]] Nossa Senhora dos Mares, je [[1875]]. dobilo status [[parohija|parohije]].<ref name=his/> Do [[1953]]. je toliko naraslo da je [[zakon]]om br. 525 dobilo status općine.<ref name=his>{{cite web | url =https://www.barradoscoqueiros.se.gov.br/hist%C3%B3ria | title =História | accessdate =22.01.2024. | language =portugalski | publisher =Prefeitura Municipal de Barra dos Coqueiros }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Barra dos Coqueiros}} * [https://www.barradoscoqueiros.se.gov.br/ ''Prefeitura Municipal de Barra dos Coqueiros'' (službene stranice)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{pt icon}} [[Kategorija:Gradovi u Brazilu]] 69wmz8kffw4xq02l0fhwgc32w1l3q92 Kolaboracija četnika s Trećim Reichom 0 4690760 42600282 42600010 2026-05-18T21:20:04Z ~2026-13681-46 333099 42600282 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] u pokušaju zauzimanja Valjeva: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 0lktpn6m3ctr7iai6fdsp5at8s966yi 42600284 42600282 2026-05-18T21:23:44Z ~2026-13681-46 333099 42600284 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] sp1upgeafiner5a2otlior02etzlgwx 42600362 42600284 2026-05-19T10:36:18Z ~2026-29889-72 354311 /* Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) */ 42600362 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četničkim postrojbama: {{izdvojeni citat|SS-brdska divizija »Handžar« Za operaciju čišćenja »Fligenfenger« na prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi) krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 3]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar : Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] aluq17ir6rt5hxvb8nunbw6uxpyznnz 42600368 42600362 2026-05-19T10:49:48Z ~2026-29889-72 354311 42600368 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četničkim postrojbama: {{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju čišćenja »Fligenfenger« na prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi) krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar : Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] kczic6l66c1tymxj27tivlr1slul5ff 42600370 42600368 2026-05-19T10:52:03Z ~2026-29889-72 354311 42600370 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četničkim postrojbama: {{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju čišćenja »Fligenfenger« na prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi) krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar : </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 9ppsxu4v9q57wkfct3ma04z04dr5cpl 42600372 42600370 2026-05-19T11:07:50Z ~2026-29889-72 354311 42600372 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četničkim postrojbama: {{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenja prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar : </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] cukkrr0wf3yiyvt4jwgxfindw5ldcfd 42600373 42600372 2026-05-19T11:13:13Z ~2026-29889-72 354311 42600373 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četničkim postrojbama: {{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar : </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] iya0wqk0tbmn3cbj85cia4smjvbdkr5 42600374 42600373 2026-05-19T11:35:47Z ~2026-29889-72 354311 42600374 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četničkim postrojbama: {{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar : </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] sqq458r1h3e44y0uty43mipeatofoi5 Barnaul 0 4702451 42600264 42421972 2026-05-18T19:06:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje|ime=Barnaul|izvorno_ime=Барнаул|tip_naselja=Grad|podjela_vrsta=Država|podjela_ime={{flagcountry|Rusija}}|podjela_vrsta1=[[Federalni subjekti Rusije|Subjekt]]|podjela_ime1=[[Altajski kraj]]|stanovništvo=630877|stanovništvo_godina=2021.|slika_grb=File:Small Coat of Arms of Barnaul.svg|slika_zastava=File:Flag of Barnaul (2021).jpg|slika=File:Barnaul (2021)-1.jpeg|koordinate={{Coord|53|20|16|N|83|46|39|E}}|pushpin_mapa=Rusija|stanovništvo_metro=824600|utc_pomak=+7|veb-sajt=https://barnaul.org/|vođa_ime=Vjačeslav Genrihovič Frank|vođa_titula=Gradonačelnik}} '''Barnaul''' ({{Jez-rus|Барнаул}}) je industrijski grad u [[Sibir]]u u [[Rusija|Rusiji]]. Barnaul je najveći grad i sjedište [[Altajski kraj|Altajskog kraja]]. Kroz grad protiču rijeke [[Ob]] i [[Barnaulka]]. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine ima 630.877 stanovnika. == Geografija == Barnaul se nalazi u [[Altajski kraj|Altajskom kraju]]. Udaljenost od Moskvi iznosi 3419&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=https://barnaul.org/gorod/tourism/|title=Барнаул туристический|language=ruski|access-date=2024-11-06|archive-date=2024-11-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20241119160258/https://barnaul.org/gorod/tourism/|url-status=dead}}</ref> Nadmorska visina iznosi 130–250 m.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://altaypred.ru/barnaul-stolica-kraya/|title=Барнаул — столица края|language=ruski|accessdate=14.XI.2024.|website=altaypred.ru}}</ref> Kroz grad protiču rijeke [[Ob]] i [[Barnaulka]] === Klima === Klima Barnaula je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]].<ref name=":1" /> Prosječna temperatura iznosi +19,9&nbsp;°C u julu i −16,2&nbsp;°C u januaru.{{Infokutija vrijeme|Jan-Sij_sr_maks=-11.4|Feb-Velj_sr_maks=-7.8|Mar-Ožu_sr_maks=0.2|God_sr_maks=8.7|Apr-Tra_sr_maks=11.5|Maj-Svi_sr_maks=20.2|Jun-Lip_sr_maks=24.8|Jul-Srp_sr_maks=26.3|Aug-Kol_sr_maks=24.5|Sep-Ruj_sr_maks=17.6|Okt-Lis_sr_maks=9.6|Nov-Stu_sr_maks=-2.2|Dec-Pro_sr_maks=-8.8|Jan-Sij_sr=-16.2|Feb-Velj_sr=-13.6|Mar-Ožu_sr=-5.7|Apr-Tra_sr=5.0|Maj-Svi_sr=12.9|Jun-Lip_sr=18.2|Jul-Srp_sr=19.9|Aug-Kol_sr=17.6|Sep-Ruj_sr=11.0|Okt-Lis_sr=4.0|Nov-Stu_sr=-6.2|Dec-Pro_sr=-13.1|God_sr=2.8|Jan-Sij_sr_min=-20.7|Feb-Velj_sr_min=-18.7|Mar-Ožu_sr_min=-10.9|Apr-Tra_sr_min=-0.3|Maj-Svi_sr_min=6.4|Jun-Lip_sr_min=12.0|Jul-Srp_sr_min=14.2|Aug-Kol_sr_min=11.8|Sep-Ruj_sr_min=5.6|Okt-Lis_sr_min=-0.2|Nov-Stu_sr_min=-9.9|Dec-Pro_sr_min=-17.6|izvor=[http://www.pogodaiklimat.ru/climate.php?id=29838 Pogoda i klimat]}} == Historija == Osnovan je Barnaul 1730. godine oko topionice bakra i brane.<ref name=":1" /> 1753. godine Otvorena je rudarska škola, prva u Sibiru.<ref>{{Cite book|title=The History of SIberia|url=https://archive.org/details/historyofsiberia0000naum|language=Engleski|author=Igor V. Naumov|year=2006.|publisher=Routledge|page=[https://archive.org/details/historyofsiberia0000naum/page/n130 113]}}</ref> Barnaul je postao industrijski centar tokom [[19. vijek|devetnaestog vijeka]] ali veliki dio grada je porušen u velikom požaru 1917. godine. Obnovljen je centar grada tokom kasnih 30-ih i 40-ih. Barnaul je dobio poticaj industriji u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] kad su se neke industrije preselile iz Evropske Rusije u Barnaul.<ref>{{Cite book|author=A.J. Haywood|title=Siberia - A Cultural History|year=2010|pages=167-189|language=engleski}}</ref> == Demografija == {{Populacije kroz historiju|1840.|9.500|1897.|21.100|1923.|69.900|1931.|83.600|1939|148.200|1956.|255.000|1970.|439.100|1979.|533.300|footnote=izvor: mojgorod.ru.<ref>{{Cite web|title=Барнаул|publisher=mojgorod.ru|language=ruski|url=http://www.mojgorod.ru/altajsk_kraj/barnaul/index.html|access-date=13.XI.2024.}}</ref>|title=Populacija Barnaula 1840.-2021.|1989.|601.800|2000.|580.100|2020.|632.400}}Prema popisu stanovništva iz 2021. godine. Barnaul broji 630.877 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom1_tab-5_VPN-2020.xlsx|title=Таблица 5. Численность населения России, федеральных округов, субъектов Российской Федерации, городских округов, муниципальных районов, муниципальных округов, городских и сельских поселений, городских населенных пунктов, сельских населенных пунктов с населением 3000 человек и более|language=ruski}}</ref> To je 4,8% više nego u 1989, kad je Barnaul imao 601.800 stanovnika. U aglomeraciji Barnaul-[[Novoaltajsk]] živi 824.600 stanovnika.<ref>{{Cite journal|last=Vorobyev|first=N.V.|last2=Emelyanova|first2=N.V.|last3=Rykov|first3=P.V.|date=2019|title=The Urbanization and Development of Urban Agglomerations in Siberia and North China in the Context of the New Silk Road|journal=Problems of Economic Transition|language=engleski|volume=60|page=609}}</ref> {| class="wikitable" |+ !Etnička grupa !Populacija<ref>{{Cite web|url=https://22.rosstat.gov.ru/storage/mediabank/%D0%A2%D0%BE%D0%BC%205.%20%D0%A2%D0%B0%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B0%201.%20%D0%9D%D0%B0%D1%86%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D1%8C%D0%BD%D1%8B%D0%B9%20%D1%81%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%20%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%20%D0%9C%D0%9E%20%D0%90%D0%9A.xlsx|title=Национальный состав населения|publisher=Rosstat|accessdate=13. XI. 2024.}}</ref> !% |- |[[Rusi]] |532.029 |96% |- |[[Nijemci]] |2.896 |0,5% |- |[[Tadžici]] |2.763 |0,5% |- |[[Ukrajinci]] |1.899 |0,3% |- |[[Armenci]] |1.747 |0,3% |- |ostali |13.108 |2,4% |- |Izjasnili su se |554.442 |100% |- |ukupno | colspan="2" |698.603 |} == Privreda == Barnaul je industrijski centar Altajskog područja. U gradu se proizvodi bojlere, [[dizel-motor]]e, [[radio prijemnik]]e, [[Tekstil]], [[Vlakno#Umjetna vlakna|vlakno]], [[celofan]], gume i klade.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Barnaul|title=Barnaul|publisher=Encyclopedia Britannica|accessdate=06.11.2024}}</ref> === Saobraćaj === Barnaul je dobro povezan zbog rijeke [[Ob]]a i [[Južnosibirska željeznica|Južnosibirske]], [[Željeznica Turkestan-Sibir|Turkestan-Sibir]] te [[Željeznica Omsk-Barnaul|Omsk-Barnaul željeznice]].<ref name=":0" /> Zapadno od grada nalazi se [[Aerodrom Barnaul]]. == Politika == Gradonačelnik od 2020. godine je Vjačeslav Genrihovič Frank.<ref>{{Cite web|url=https://barnaul.org/vlast/glava-goroda-barnaula/|language=ruski|accessdate=14.XI.2024.|title=Глава города Барнаула|archive-date=2024-11-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20241107115817/https://barnaul.org/vlast/glava-goroda-barnaula/|url-status=dead}}</ref> == Obrazovanje == U Barnaulu se nalazi [[Altajski državni univerzitet]].<ref>{{Cite book|title=Columbia Electronic Encyclopedia|chapter=Barnaul|edition=6.|year=2021|language=engleski}}</ref> == Pobratimski gradovi == * {{Flagicon|SAD}}[[Flagstaff, Arizona|Flagstaff]], [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]<ref>{{Cite web|title=США, Испания и Китай: в каких еще странах у Барнаула есть города-побратимы?|website=tolknews.ru|language=ruski|accessdate=24.XI.2024.|url=https://tolknews.ru/news/1272-kakie-goroda-pobratimy-est-u-barnaula|date=31.X.2018}}</ref> * {{Flagicon|Španija}}[[Zaragoza]], [[Španija]] * {{Flagicon|Kina}}[[Bajčeng]], [[Kina]] * {{Flagicon|Kina}}[[Ürümqi]], [[Kina]] * {{Flagicon|Kazahstan}}[[Ust-Kamenogorsk]], [[Kazahstan]] == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Altajski kraj]] lepkyb2jr5d19gqwy6e8isy3ri69pns Arpad Lebl 0 4714930 42600207 42552294 2026-05-18T13:09:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600207 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Arpad Lebl | slika = Lebl_bitola.png | opis_slike= Arpad Lebl kao učitelj u [[Bitolj]]u tridesetih godina 20. veka | datum_rođenja =[[14. jula]] [[1898]]. | mesto_rođenja =[[Kovačica]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[13. februara]] [[1983]]. ('''84''' god.) | mesto_smrti =[[Novi Sad]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= |KPJ=[[1919]]. |odlikovanja= {{Orden zasluga za narod2}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} }} '''Arpad Lebl''' ([[ćirilica]]: Арпад Лебл; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Löbl Árpád; [[Kovačica]], [[14. jula]] [[1898]]. – [[Novi Sad]], [[13. februara]] [[1983]].) bio je istaknuti jugoslovenski [[Komunizam|komunistički]] [[revolucionar]] [[Mađari u Vojvodini|mađarskog porekla]], pesnik, pisac, sociolog i istoričar. Bio je učesnik [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Revolucije 1919. godine]], aktivni borac komunističkog pokreta u međuratnom periodu, i pripadnik književne [[Avangarda|avangarde]] u Jugoslaviji, inspirisan [[Ekspresionizam|ekspresionizmom]], [[Konstruktivizam|konstruktivizmom]] i [[Dadaizam|dadaizmom]]. Posle oslobođenja Jugoslavije i socijalističke revolucije, radio je u Prosvetnom odeljenju [[Vlada Vojvodine|Izvršnog veća AP Vojvodine]]. Bio je jedan od osnivača Društva istoričara u Vojvodini, profesor Više pedagoške škole u Novom Sadu, a od [[1959]]. godine redovni profesor na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]]. Predavao je istoriju, [[Marksizam]], političku ekonomiju i sociologiju, a paralelno se bavio književnim radom i objavljivao istorijske studije, od kojih su najznačajniji njegovi radovi o ekonomskoj istoriji [[Vojvodina|Vojvodine]], radničkom pokretu i građanskoj političkoj misli u [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Ugarskoj]], te dela o [[Revolucija 1848–1849.|Revolucijama 1848–49. godine]]. U književnom i političkom radu koristio se pseudonimima '''Péter Lőrinc''', '''Árpád Láng''', '''András Lányi''', '''István Lovass''', '''Péter Lovrics''', '''Péter Varga''', '''Žarko Plamenac''', '''Josipović''', '''Jevremović''' i '''Darlić'''. == Biografija == Arpad Lebl rođen je 14. jula 1898. godine u Kovačici (tada ''Antalfalva'') u [[Mađari|mađarskoj porodici]] [[Jevreji|jevrejskog]] porekla.{{sfn|Nagy|2012|p=30}} Pohađao je gimnaziju u [[Orșova, Orșova|Oršovi]] i [[Pančevo|Pančevu]], gde je maturirao.{{sfn|Pastyik|1983|p=314}} [[1916]]. godine je, tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], upisao studije na Filozofskom fakultetu [[Naučni univerzitet Eötvösa Loránda|Naučnog univerziteta Eötvösa Loránda]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tokom studija je mobilisan u [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarsku vojsku]] i naredne dve godine boriće se na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|Italijanskom]] i [[Istočni front (Prvi svjetski rat)|Istočnom frontu]]. Revoltiran ratom i stradanjima, postao je [[Pacifizam|pacifista]]. Međutim, kada je shvatio da se generali "plaše samo [[Klasna borba|klasne borbe]]", okrenuo se [[Marksizam|marksizmu]].{{sfn|Lebl|1975|p=9–10}} Početkom [[1918]]. godine, prisustvovao je antiratnom [[Štrajk|generalnom štrajku]] u Budimpešti, a potom je otpravljen na front u [[Ukrajina|Ukrajinu]], da učestvuje u gušenju [[Oktobarska revolucija|komunističke revolucije]]. Međutim, tamo sa svojim prijateljima i saborcima iz Banata dolazi u kontakt sa ukrajinskim [[boljševici]]ma i počinje da im pomaže sabotirajući akcije Austro-ugarske vojske.{{sfn|Lebl|1975|p=10–11}} U Pančevu je 1918. godine objavio knjigu anti-ratne poezije pod nazivom ''Lány és béke'' ("Devojka i mir") Pošto je knjiga objavljena bez dozvole vojne cenzure , poslat je pred [[vojni sud]], ali je oslobođen optužbi. Njegova rana poezija pisana je u stilu [[Simbolizam|simbolizma]], a glavni pesnički uzor mu je, kao i svim mladim Mađarima tog vremena, bio [[Endre Ady]]. Otprilike u vreme objavljivanja svoje prve knjige, Lebl se lično upoznaje sa vodećim mađarskim avangardistom [[Lajos Kassák|Lajosem Kassákom]], i na njega veliki uticaj ostavljaju Kassákovi avangardni časopisi ''MA'' i ''A Tett''.{{sfn|Lebl|1975|p=36–37}} === Komunistički organizator === U leto 1918. godine, Lebl se vraća u Budimpeštu i povezuje se sa "Grupom revolucionarnih socijalista" koju će voditi čuveni mađarski komunista [[Ottó Korvin]], kao i sa čuvenim [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskim]] organizatorom [[Dezső Bokányi]]jem, koji će uskoro isto postati komunista. Ubrzo je ponovo poslat na front, ovaj put u Italiju. U oktobru 1918. godine, kada je u Mađarskoj izbila građanska [[revolucija]] protiv [[Habzburzi|Habzburške]] monarhije, Lebl je vodio pobunu svog 33. aradskog puka, kao i 29. banatskog bečkerečkog puka. Posle uspešne pobune, vraća se u Pančevo, te tamo osniva socijalističku grupu sa svojim profesorom iz Budimpešte [[Ödön Galamb|Ödönom Galambom]], [[Vasa Bogdanov|Vasom Bogdanovim]] i Danilom Tominim, koji će kasnije postati prva žrtva [[Bijeli teror|Belog terora]] u Banatu.{{sfn|Lebl|1975|p=11–13}} [[Datoteka:Hungary on March 24, 1919 - from, Enemy Activities - Arrests of Alien Enemies - Bolsheviki in Neutral Countries - The proclamation of Hungarian Republic now turned over to Hungarian Bolsheviki - NARA - 31477910 (cropped).jpg|thumb|450px|Proglašenje Mađarske Sovjetske Republike [[24. marta]] 1919. godine.]] U februaru [[1919]]. godine, Lebl se vraća u Budimpeštu, gde će mesec dana kasnije izbiti komunistička revolucija. Tokom [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], Lebl je prihvatio ideju klasne borbe, i prvi put se upoznao sa idejama [[Lenjin]]a, pročitvaši ''Državu i revoluciju''. Međutim, neubeđen [[Karl Marx|Marksovim]] i Lenjinovim idejama o [[Odumiranje države|odumiranju države]], Lebl je tada bio bliži [[Anarhizam|anarhističkim]] krugovima u Budimpešti, sačinjenim od pristalica revolucije i sledbenika pokojnog [[Ervin Szabó|Ervina Szabóa]]. Čita [[Kropotkin]]a, [[Bakunjin]]a i [[Max Stirner|Maxa Stirnera]]. Anarhističke ideje ostaće mu bliske, po sopstvenom priznanju, sve do [[1922]]. godine.{{sfn|Lebl|1975|p=13–14}} Tokom Mađarske Sovjetske Republike je i diplomirao.{{sfn|Pastyik|1983|p=314}} Posle pada Mađarske Sovjetske Republike u leto 1919. godine, Lebl beži u Pančevo da izbegne progon od strane kontrarevolucionara. U Pančevu učestvuje u organizovanju lokalnog ogranka [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. U Pančevu prevodi dela Lenjina i [[Trocki|Trockog]] na [[srpski jezik|srpski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i piše za [[Novi Sad|novosadski]] ''Radnički list'' i [[Zrenjanin|bečkerečke]] novine ''Közkarat'' i ''Szabad Szó''. Učestvuje u organizovanju radnica u pančevačkoj svilari i njihovom privlačenju u redove KPJ. Organizuje partijsku školu i radi na teorijskom obrazovanju radnika. KPJ je tada u Pančevu imala oko 2,000 članica i članova, a Lebl najtešnje sarađuje sa [[Podunavske Švabe|nemačkim]] komunistom [[Andreas Hartman|Andreasom Hartmanom]] i mađarskim komunistom [[Ferenc Bonjhadi|Ferencom Bonjhadijem]].{{sfn|Lebl|1975|p=15–16}} U septembru [[1920]]. godine, Hartman je obavestio Lebla da mu je određeno da se po partijskom zadatku preseli u [[Pečuj]], koji je bio pod okupacijom srpske vojske i u kojem su mađarski komunisti mogli da žive i rade relativno neometano posle pada Mađarske Sovjetske Republike. Nakon [[Obznana|Obznane]], u Pečuju su mu se pridružili i Bonjhadi, peštanski komunista [[Lajoš Šikorski]], te [[Subotica|Subotičanin]] [[Janoš Udvardi]].{{sfn|Lebl|1975|p=17–19}} Pečuj je, pod gradonačelnikom [[Béla Linder|Bélom Linderom]], koji je bio napredni građanski političar i simpatizer socijaldemokratije, postao svojevrsna oaza za komuniste, kojima su se čak i dodvoravale jugoslovenske vlasti, uprkos svom antikomunizmu kod kuće, jer su se nadale da će uz podršku radništva [[Kraljevina SHS]] uspeti da anektira Pečuj. Lebl je tokom tih meseci radio kao Linderov asistent, kao novinar, književnik i nastavnik. U leto [[1921]]. godine, došlo je do zaoštravanja situacije u Pečuju kao posledica borbe za teritoriju: radnici su organizovali štrajkove, a Linder je otpustio komuniste iz službe. Val demonstracija i štrajkova kulminirao je uspostavom kratkotrajne [[Srpsko-Mađarska Republika Baranja-Baja|Baranjske Republike]] u avgustu.{{sfn|Lebl|1975|p=18–26}} === Avangardistički pesnik === Tokom boravka u Pečuju 1920-1921. godine, Lebl prvi put ozbiljnije počinje da se bavi književnim radom. U Pečuju stvara pod uticajem mađarske [[Avangarda|avangarde]] tog vremena, koju opisuje kao "revolucionarni [[ekspresionizam]]".{{sfn|Lebl|1975|p=26}} Piše članke o teoriji književnosti i [[Estetika|estetici]], koji će sedamdesetih biti objavljeni u zbirci ''[https://www.vamadia.rs/pdf.js/33916 Idő és művészet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250818013855/https://www.vamadia.rs/pdf.js/33916 |date=2025-08-18 }}'' (''Vreme i umetnost'') Objavljuje pesme pod pseudonimom '''Árpád Láng''', a za svoje socijalno angažovane pripovetke ne uspeva da nađe izdavača iz političkih razloga.{{sfn|Lebl|1975|p=26–27}} Tada piše i [[Dadaizam|dadaističku]] (anti-)dramu iz jednog čina, ''Igen – Nem – Fehér – Fekete'' (''Da – ne – belo – crno''), koja nikad nije izvedena i koja će biti objavljena tek par godina kasnije. [[Datoteka:Út aktivista folyóirat.png|thumb|350px|Naslovnica novosadskog avangardnog časopisa ''Út'' (''Put'') [[1923]]. godine.]] Posle pada Baranjske Republike, Lebl se vraća u Pančevo. Osniva novosadski avangardni časopis ''Út'' (''Put'') koji će uređivati njegov saradnik iz Pečuja [[Zoltán Csuka]], a kom je sam Lebl dao ime.{{sfn|Lebl|1972|p=38}} Časopis je bio inspirisan delima Lajosa Kassáka, kao i sovjetskim [[Konstruktivizam|konstruktivizmom]]. ''Út'' će prvi objaviti tekst anti-drame ''Igen – Nem – Fehér – Fekete''.{{sfn|Nagy|2012|p=31–32}} O velikom uticaju ''Út''-a na kulturu i vojvođanskih Mađara i Jugoslavije uopšte, Lebl će kasnije napisati sledeće: {{citat|Naša jugoslovenska mađarska književnost bila je 1921. još dosta početnička, nerazvijena, zastarela i po formi i po sadržini, dok je politički život (1921, Zakon o zaštiti države!) bio takoreći mrtav (...) Baranjci su i u publicistiku i u literaturu uveli nov duh, novu (avangardističku) formu i novu (revolucionarnu) sadržinu, te su poveli sa sobom i ovdašnje novinare i književnike (...) Dok su [[beograd]]ski i [[zagreb]]ački moderni časopisi: [[Ljubomir Micić|Micić]]-''[[Zenit (časopis)|Zenit]]'' [[Dragan Aleksić (pesnik)|Aleksić]]-''Dada—Jok'' itd. bili građanski, i u Novom Sadu Jevđevićev ''Dan—Vidovdan'' čak i kontrarevolucionarno-[[Fašizam|fašistički]] nastrojen, naš UT je bio borbeni, revolucionarni, socijalistički, a [[Humanizam|humanistički]] časopis, čiji su saradnici bili – pored nekoliko građana – uglavnom komunisti.{{sfn|Lebl|1972|p=32–33}}}} Od oktobra 1921. do februara 1922. godine, Lebl boravi u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] i radi kao nastavnik u školi. Proganjan je po antikomunističkim zakonima, jer je primao komunističku literaturu iz inostranstva. Počinje saradnju sa [[Vasa Stajić|Vasom Stajićem]] i učestvuje u osnivačkoj konferenciji njegove ''Omladinske Matice'', koja se i održala u Bečkereku. Lebl piše za Stajićev časopis ''Nova Vojvodina'', te u njemu iznosi, za srpsku publiku i na srpskom jeziku, osnovne stavove grupe umetnika oko časopisa ''Út''. Njihov pravac, koji su, povedeni Kassákom, nazivali "aktivizam", Lebl opisuje kao "revolucionarni proleterski ekspresionizam".{{sfn|Lebl|1972|p=36}} === Raskid sa dadaizmom i "umetnost za narod" === U proleće 1922. godine, Lebl dobija premeštaj u [[Bela Crkva|Belu Crkvu]]. Tamo se povezuje sa lokalnom organizacijom [[SKOJ]]-a i postaje član [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]]. Kao državnom činovniku, zabranjeno mu je da se bavi politikom, te radi isključivo ilegalno. Organizuje partijske sastanke skojevaca i regrutuje mlade đake u SKOJ. Tokom rada u partiji u Beloj Crkvi, Lebl napušta ono što je kasnije nazivao svojim "privremenim anarhizmom" i počinje da se bavi proleterskom književnošću. Svoje moralne i estetske dileme opisao je u svojim memoarima: {{citat|Moja duševna kriza (o kojoj je već bilo reči) uticala je kasnije na to da je moj »aktivizam« kao književni odraz političke aktivnosti postepeno prelazio u »dadaizam« u lirski odraz krize i bolnog nemira: gubljenje vere i iluzija. Želeo sam da budem cinik, superioran ( bez obzira na to jesam li u tome i koliko i uspeo), iznad svega, no stvarno sam se borio za to da izgradim svoju novu veru, svoju harmoniju duše - i društva, jer kako da bude harmonična moja duša, a i ma čija duša, dok je društvo bez nje, disonantno? Pošto sam uvek bio čovek od sistema, reda, nauke i rasuđivanja, to sam se borio i putem teorije, estetike (a i putem društvenih nauka, razmišljanjem, analizom prvog građanskog društva, upoređujući ga i sa prvim socijalističkim društvom). Po Imreu Boriju, ja sam bio prvi i jedini koji je u to doba dao teoriju dadaizma na mađarskom jezičkom području. »Dada« je pre svega bila za mene raščlanjavanje društva i duše, a i rastavljanje, dekompozicija starih umetnosti. Kad sam stigao do ovog stepena, te dao »pesme slova«, jer sam i same reči rastavljao, dekomponovao na slova - ozdravio sam, stekao sam svoju novu, tvrdu, čvrstu veru u progres i revoluciju, odbacivši konačno i svoj privremeni anarhizam, te sam harmonično radio dalje i u pokretu i u književnosti, znajući, ipak, da se čovek ''za svoju harmoniju mora boriti uvek nanovo'', iz dana u dan! Tako sam ponovo sastavljao crte u slova, slova u reči i reči u rečenice. Do tada su me razumeli samo meni slični pesnici. Sada sam nastojao da me razume svaki radnik: moja rođena publika.{{sfn|Lebl|1972|p=37}}}} [[1924]]. godine Lebl napušta rad sa ''Út''-om i, na zahtev [[Simo Miljuš|Sime Miljuša]] pokreće partijski list na mađarskom jeziku, ''Szervezett Munkás'' (''[[Organizovani radnik]]''). Iste godine, Lebl polaže učiteljski ispit u Beogradu. Pokušava da dobije premeštaj u Suboticu, ali mu to ne polazi za rukom, najverovatnije iz političkih razloga. Umesto toga, država ga šalje u [[Gornji Milanovac]] decembru 1924, i predaje istoriju, filozofiju i nemački jezik u tamošnjoj gimnaziji. Tako, umesto urednika ''Szervezett Munkás''-a, postaje samo jedan od saradnika. U novinama Lebl razvija svoj novi stil, "koji je i kao ekspresionistički, avanagardistički bio ujedno i jasan za radnike" i koji naziva "umetnost za narod".{{sfn|Lebl|1972|p=38}} Piše ciklus pesama ''Canaille'', te pripovetke ''Szurokemberek'' (''Ljudi od katrana'') i ''Csillagok'' (''Zvezde''). Iz Milanovca ostaje u aktivnom kontaktu sa Pančevom, Bečkerekom i Suboticom, te i na daljinu radi kao jedna od najaktivnijih veza između mađarskih članova KPJ. [[1926]]. godine prevodi brošuru Vase Bogdanova ''Na grobu agrarne reforme'' na mađarski jezik. U Milanovcu Lebl radi sa [[Komunistička partija Bugarske|bugarskim komunističkim emigrantima]], koji su tu prebegli nakon neuspelog pokušaja ustanka u septembru 1923. godine. Obrazuje đake u materijalističkom duhu, i neki od njegovih učenika bili su kasnije poznati komunista [[Milija Radovanović]] i akademik [[SANU]] [[Živojin Tešić]]. Piše za ''Glasnik profesorskog društva'' i predlaže nove pedagoške mere, orijentisane kako na lične probleme pojedinca, tako i na njegovo šire društveno obrazovanje. Pokušava da sindikat prosvetnih radnika učlani u pro-komunističke Nezavisne sindikate, ali ga u toj nameri sprečava desni socijaldemokrata [[Nedeljko Divac]].{{sfn|Lebl|1972|p=48–50}} [[1927]]. godine, nakon zemljotresa u Gornjem Milanovcu, Lebl uspeva da dobije premeštaj i vrati se u svoj rodni kraj, u Pančevo. Tamo nastavlja saradnju sa Hartmanom, koji je i dalje bio na čelu partijske organizacije. Lebl zastupa antifrakcijsku liniju, te on i Hartman vode borbu protiv "desne frakcije" [[Sima Marković|Sime Markovića]], iako je sa Markovićem imao dobre lične odnose. Godine do uspostavljanja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] će Lebl smatrati najplodonosnijim u svom predratnom partijskom radu.{{sfn|Lebl|1972|p=50–51}} Sa [[Paja Marganović|Pajom Marganovićem]] radio je na sastavljanju partijskog udžbenika za opšte obrazovanje - od književnosti i organizovanja radničkih sportskih društava do teorije marksizma - na osnovu svojih članaka iz ''Organizovanog radnika'', ali udžbenik nikad nije ugledao svetlost dana zbog uvođenja diktature.{{sfn|Lebl|1972|p=59–60}} Sarađuje sa poznatim [[Cluj-Napoca|kluškim]] naučnim i kulturnim časopisom ''Korunk'' i objavljuje tekstove u kojima analizira početke napredne građanske misli, od [[Niccolò Machiavelli|Makijavelija]] do [[Francuska revolucija|Francuske Revolucije]].{{sfn|Lebl|1972|p=62–63}} === U Bečkereku pod diktaturom === [[Datoteka:Nagybecskereki zsinagóga.jpg|thumb|450px|Velikobečkerečka singagoga, mesto koje je Lebl u uslovima diktature koristio kao bazu za svoj ilegalni partijski rad.]] Nedugo nakon uspostavljanja Šestojanuarske diktature i provale partijske organizacije u Pančevu, Lebl se seli u Veliki Bečkerek i nastavlja da predaje istoriju i književnost u tamošnjoj Trgovačkoj akademiji i Gimnaziji. Prve godine su bile politički mrtve usled terora koji je nastupio sa diktaturom i masovnih hapšenja ili emigracije svih vodećih partijskih aktivista koje je poznavao.{{sfn|Lebl|1972|p=63}} Piše poeziju, ali u uslovima cenzure ne uspeva da je objavi, i sve novine sa kojima sarađuje bivaju ubrzo zabranjene. Najviše objavljuje u beogradskom ''Stožeru'', novinama partijskog druga, književnika [[Jovan Popović|Jovana Popovića]], kao i u transilvanijskim listovima, gde dalje piše sociološke i istorijske studije.{{sfn|Lebl|1972|p=66}} Vaso Bogdanov povezao ga je sa [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]] i trebao je da piše članke o Mađarskoj Sovjetskoj Republici za njegov časopis [[Danas (časopis)|Danas]], ali je časopis zabranjen dok je Lebl radio na tekstovima.{{sfn|Lebl|1972|p=67–68}} Iako je bio [[Ateizam|ateista]], Lebl za vreme diktature prvi put u svom odraslom životu počinje redovno da posećuje [[Sinagoga|sinagogu]]. Razlog za to je bio što je to bilo jedino mesto koje je mogao da koristi za tajni partijski rad. Povezuje se sa [[Cionizam|cionističkim]] socijalističkim omladinskim društvom Hashomer Hatzair, i regrutuje one mlade koji stoje na liniji [[Arapi|arapsko]]-[[Jevreji|jevrejske]] solidarnosti za komunistički pokret.{{sfn|Lebl|1972|p=67}} Postepeno počinje da organizuje i srednjoškolce kojima predaje, a loše poznavanje istorije njegovih kolega mu omogućava da neometano drži predavanja u duhu [[Dijalektički materijalizam|dijalektičkog materijalizma]]. Tako utiče na celu novu generaciju bečkerečkih komunista, te upoznaje buduće poznate aktiviste [[Ruža Šulman|Ružu Šulman]] i [[Vladimir Kolarov Koča|Koču Kolarova]]. Od [[1934]]. godine, diktatura polako popušta, te Lebl organizuje svoje sociološko istraživanje o lošem materijalnom statusu učenika Trgovačke akademije, koji namerno odugovlače školovanje zbog nemaštine i besposlice, ili moraju paralelno da rade da bi uopšte mogli sebi da priušte školovanje.{{sfn|Lebl|1972|p=69–72}} Tada počinje da ohrabruje svoje studente da pokreću prve otvorene akcije, poput pokretanja zidnih novina, a potom uspostavlja i veze sa građanskom opozicijom na liniji [[Narodni front|narodnog fronta]].{{sfn|Lebl|1972|p=77–80}} Bavi se održavanjem jugoslovensko-mađarskih književnih veza, prevodi poeziju sa srpskohrvatskog na mađarski i obrnuto, te objavljuje u časopisima kao što su beogradski ''Stožer'', zagrebački ''Književnik'' i [[Sarajevo|sarajevski]] ''Pregled''.{{sfn|Lebl|1972|p=80–81}} Lebl u ovom periodu zastupa pozicije socijalne književnosti, kritikujući estetske tendencije koje ne teže [[Realizam (umetnost)|realističkom]] prikazivanju stvarnosti radništva i seljaštva. Objavljuje kritike pod pseudonimom '''Žarko Plamenac'''.<ref>[https://kok.memoryoftheworld.org/Mladen%20Ivekovic/Hrvatska%20lijeva%20inteligencija%201918-1945,%20prva%20knjiga%201918-1941%20(1413)/Hrvatska%20lijeva%20inteligencija%201918-1945,%20p%20-%20Mladen%20Ivekovic.pdf Mladen Iveković, ''Hrvatska lijeva inteligencija 1918-1945, prva knjiga 1918-1941'' (Zagreb: Naprijed, 1970), 201.]</ref> Kao i mnogi marksistički autori tog doba, hvali [[Miroslav Krleža|Krležu]] i priznaje ga za formativni uticaj na sve poklonike socijalne književnosti, ali osuđuje njegovo kasnije "skretanje" u [[larpurlartizam]]. Vodi polemike sa [[Boris Ziherl|Borisom Ziherlom]] i [[Radovan Zogović|Radovanom Zogovićem]], koji njegovu književnu kritiku smatraju jednostranom, mada će se kasnije složiti s njegovim gledištem.<ref name="kalezić">Vasilije Kalezić, "Löbl Árpád és a jugoszláv irodalom", ''Magyar Szó'' br. 198 (21. jul 1973), 12.</ref>{{sfn|Lebl|1972|p=128–129}} Nakon provale skojevske organizacije u Zagrebu [[1936]]. godine, policija je ušla u trag grupi bečkerečkih (tada već petrovgradskih) omladinaca-komunista, sa kojima su Zagrepčani bili povezani. Grupa oko Ruže Šulman je uhapšena i izbačena iz gimnazije zbog političke aktivnosti. Lebl nije uhapšen zbog nedostatka dokaza, ali je njegova očigledna veza sa komunistima iskorištena kao izgovor za njegov premeštaj. Donešena je odluka da Lebl, po kazni, pređe u [[Makedonija|Makedoniju]], koja je tada bila, kako je on opisao, "naš [[Sibir]]".{{sfn|Lebl|1972|p=83–85}} Studenti su mu pripremili svečani ispraćaj sa železničke stanice u Bečkereku, što je odražavalo ne samo njegovu popularnost kao nastavnika, nego i popularnost nove antifašističke politike KPJ. === Progonstvo u Makedoniju === [[Datoteka:Plamenac.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica Leblove studije ''Psihoanaliza i nadrealizam'' objavljene pod pseudonimom Žarko Plamenac 1938. godine.]] U oktobru 1936. godine stigao je u [[Bitolj]], gde je predavao u šegrtskoj školi i školi trgovačke omladine. U Bitolju zatiče odnos prema lokalnom [[Makedonci|makedonskom]] stanovništvu koji će kasnije opisati kao "[[Kolonijalizam|kolonijalni]]": Makedonija služi ili kao nagrada za siledžije iz državne službe koji tamo dolaze da rade šta god žele, ili kao kazna za politički nepodobne poput njega. Makedonska prezimena se prisilno [[Srbizacija|posrbljuju]], upotreba lokalnog jezika se suzbija, a [[Fašizam|fašističke]] organizacije deluju pod pokroviteljstvom [[Ohrid|ohridskog]] vladike [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]]. Lebl piše seriju članaka o nacionalnom ugnjetavanju u Makedoniji, koji će biti objavljivani u časopisu Omladinskog pokreta u Novom Sadu, pod nazivom ''Naš život'', te u jednom glasilu mađarske emigracije u SAD. Te reportaže objaviće u celini u knjizi tek nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Bitolju se Lebl prvo povezuje sa SKOJ-em, zatim sa seljacima koji su bili veterani [[Komiti|gerilskog pokreta]] protiv [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]], a na kraju i sa anticionistički nastrojenim bitoljskim Jevrejima.{{sfn|Lebl|1972|p=89–97}} Makedoniju opisuje kao "jezički [[Vavilon]]", gde njegovi đaci, pored [[Makedonski|makedonskog]] i srpskog, govore još [[Ladino (jezik)|ladino]] (koji Lebl naziva "španskim"), grčki, vlaški, turski i albanski, dok obrazovani govore još i francuski i engleski.{{sfn|Lebl|1972|p=93}} O ovom periodu i svojim čestim premeštanjima kasnije je zapisao: {{citat|Prihvatio sam srpsku i jugoslovensku kulturu, i asimilovao sam se u srbijanski, vojvođanski i potom makedonski mentalitet, tako da, uz svoju mađarsko-jugoslovensku kulturu i dvojezičnost, više nisam znao šta sam: Mađar ili [[Jugoslaveni|Jugosloven]], [[Srbi]]n ili [[Makedonci|Makedonac]].{{sfn|Nagy|2012|p=30}}}} Tokom izgnanstva u Bitolju, Lebl počinje da sarađuje sa ''[[Híd|Hídom]]'', koji će postati centralni književni časopis vojvođanskih Mađara. Iako je osnovan još 1934. godine, Híd oko 1936. godine definitivno prelazi u ruke Komunističke partije Jugoslavije, a Lebl postaje njegov stalni saradnik.{{sfn|Gaál|1985|p=29}} Pišući za ''Híd'', Lebl pokušava da adresira "dvojnu opresiju" Mađara u Vojvodini: klasnu i nacionalnu, jer su Mađari bili natprosečno zastupljeni među seljacima-bezemljašima i urbanim proletarijatom. Pored toga, bilo mu je izrazito bitno da Mađare u ovakvim uslovima okrene ka [[Antifašizam|antifašizmu]] i tako se suprotstavi [[Iredentizam|iredentističkoj]] propagandi koja je dolazila iz [[Miklós Horthy|Hortijeve]] Mađarske.{{sfn|Gaál|1985|p=30}} Istovremeno piše i istoriografska dela iz marksističke perspektive, koja se suprotstavljaju tada dominantoj nacionalističkoj paradigmi u jugoslovenskoj istoriografiji. Na zahtev prijatelja i partijskog druga [[Ottmár Mayer|Otmara Majera]] iz Subotice, počinje da piše seriju tekstova o [[Kuruci|kurucima]], koje će posle rata pretvoriti u naučnu monografiju.{{sfn|Gaál|1985|pp=34–36}} Najvažnije delo nastalo tokom boravka u Makedoniji mu je brošura ''Psihoanaliza i nadrealizam'', objavljena na srpskohrvatskom pod pseudonimom Žarko Plamenac u Zagrebu [[1938]]. godine. Lebl oštro kritikuje [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao stranu marksizmu, jer obrće odnos [[Karl Marx#Marxovo poimanje historije i društva|baze i nadgradnje]]. Lebl pomno prati tadašnje polemike o psihoanalizi, kako one koje je u Mađarskoj vodio pesnik [[József Attila]], tako i one koje su vodili jugoslovenski komunisti. Smatra psihoanalizu [[Idealizam|idealističkom]] u filozofskom smislu, te kritikuje komuniste koji se prema njoj odnose pozitivno, kao što su [[August Cesarec]] i [[Sima Marković]]. Istovremeno, argumentaciju protiv psihoanalize koristi i kao argumentaciju protiv [[Nadrealizam|nadrealizma]], što je bilo u skladu sa njegovim ranijim argumentima o potrebi za književnošću koja je izričito socijalna.<ref name="kalezić"></ref>{{sfn|Lebl|1972|p=133–134}}{{sfn|Bori|1979|pp=365–368}} Tada počinje i njegova kritika Lajosa Kassáka po istoj liniji, pošto je i Kassák, po Leblu, napustio proletersku književnost zarad građanske. Po istoj liniji napada i građansku realističku književnost 19. i ranog 20. veka, što njegov biograf i istoričar književnosti Imre Bori smatra "rigidnim" periodom u Leblovom stvaralaštvu, obeleženim "dečijom bolešću levičarenja".{{sfn|Bori|1979|pp=368–371}} === Vojska i Drugi svetski rat === U septembru [[1939]]. godine, Lebl je mobilisan i proveo je oko mesec dana u [[Kičevo|Kičevu]]. Vodi agitaciju u korist [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], objašnjavajući vojnicima da je [[Pakt Ribbentrop–Molotov|pakt o nenapadanju]] sa nacističkom Nemačkom privremena mera, i insistirajući da je [[Drugi svjetski rat|rat]] imperijalistički, ali da će sa uključivanjem SSSR-a postati [[Antifašizam|antifašistički]]. Kada je grupa vojnika spontano počela da štrajkuje glađu, Lebl je to obeshrabrivao, jer je smatrao da moraju ostati zdravi i sposobni u osvit antifašističkog rata.{{sfn|Lebl|1972|pp=135–140}} Uskoro će biti pušten i vratiće se u Suboticu da predaje, ali će period od aprila do septembra [[1940]]. godine provesti opet u vojsci, ovaj put u [[Debar|Debru]].{{sfn|Lebl|1972|p=135}} U jesen je uvek puštan u Suboticu zbog organizovanja državne mature, a dok je tamo, piše studije za biblioteku ''Hída'': o [[Transilvanija|Transilvaniji]] koju tada okupira [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]], o seljačkom pitanju, i o [[Kineski građanski rat|Kineskoj revoluciji]], koja nije doživela štampu.{{sfn|Lebl|1972|pp=143–146}} Sa Otmarom Majerom vodi diskusije o nacionalnom pitanju i dolaze do zaključka da Vojvodina treba biti [[Autonomaški pokret Vojvodine|autonomna]] u federalnoj Jugoslaviji. Majer donosi u Suboticu materijale [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije]], a Lebl ih prevodi na mađarski. Učestvuju u organizovanju masovnih štrajkova koji rezultiraju zabranom [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije|URSSJ]] krajem 1940. godine.{{sfn|Lebl|1972|pp=148–151}} Po izbijanju [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], Lebl kao rezervista odlazi u Pančevu i pridružuje se jugoslovenskoj vojsci.{{sfn|Lebl|1972|p=151}} U ratu će pasti u zarobljeništvo i biće odveden u logor u [[Osnabrück|Osnabrücku]]. Po logorima će provesti ceo rat. U logoru organizuje partijsku organizaciju i kulturni život zajedno sa [[Oto Bihalji Merin|Otom Bihaljijem]], koji će mu postati blizak prijatelj i saradnik, kao i sa starim partijskim drugom iz dvadesetih Slavkom Srdanovićem. {{sfn|Lebl|1972|pp=162–170}} === Istoričar radničkog pokreta === U aprilu [[1945]]. godine, Lebl stiže u oslobođenu Suboticu. Potom se seli u Beograd i radi u Nastavnom savetu Ministarstva prosvete [[Socijalistička Republika Srbija|Narodne Republike Srbije]] za istoriju za manjinske i stručne škole. [[1946]]. godine se seli nazad u Novi Sad i radi u Prosvetnom odeljenju Izvršnog veća Vojvodine. Od [[1949]]. do [[1959]]. godine predaje istoriju i marksizam-lenjinizam na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu.{{sfn|Pastyik|1983|p=315}} Od 1959. godine do penzije biće redovan profesor istorije i sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. U mađarskoj zajednici u Vojvodini, Lebl je u posleratnom periodu poznat pre svega pod pseudonimom Lerinc Peter ('''Lőrinc Péter'''), pod kojim objavljuje većinu radova. Objavljuje radove iz istorije radničkog pokreta, kao i istorije progresivnih građanskih ideja do 1914. godine. Priprema izabrane spise Vase Stajića, i piše prve naučne radove o jednom od najznačajnijih srpskih anarhista u istoriji, [[Krsta Iskruljev|Krsti Iskruljevu]]. Piše za beogradski ''Istorijski glasnik'', kao i za obnovljeni ''Híd''. Jedno vreme bio je urednik ''Zbornika [[Matica srpska|Matice srpske]] za društvene nauke''. Bio je jedan od ko-autora knjige ''[[Istorija naroda Jugoslavije]]''. Objaviće oko 120 većih i preko 600 manjih studija u raznim novinama i časopisima.{{sfn|Pastyik|1983|p=315}} Istoričar László Kővágó opisao ga je kao "jednog od prvih istoričara multietničke Vojvodine", koji ne piše samo o [[Srpska Vojvodina|Srpskoj Vojvodini]] ili mađarskom ''Délvidéku'', nego o Vojvodini kao celini.<ref>László Kővágó, "Löbl Árpád három tanulmányáról", ''Századok'' 101/3–4 (1967), 718.</ref> === Lični život === [[Datoteka:Arpad i margit lebl 1972.png|thumb|350px|Margita i Arpad Lebl u Novom Sadu [[1972]]. godine.]] Leblova supruga Margita Bede, rodom iz Pečuja, bila je takođe aktivna učesnica komunističkog pokreta, te je najčešće obavljala kurirske i logističke dužnosti, i sarađivala u naučnom radu svog muža. Tokom Drugog svetskog rata, prebacivala je Jevreje iz [[Banat u Drugom svjetskom ratu|Banata]] u Suboticu, jer su tu bili bezbedniji, a njen stan bio je mesto okupljanja Mesnog komiteta KPJ za Suboticu.{{sfn|Lebl|1972|p=161–162, 209}} Leblova sestra Ela Lebl bila je zadužena za partijsku tehniku u Južnom Banatu - umnožavala je ilegalnu štampu i pomagala u pravljenju lažnih dokumenata. Bila je udata za Leblovog prijatelja Emila Rožarovskog, člana Okružnog komiteta KPJ za Južni Banat, koji je streljan u Bečkereku 1941. godine zajedno sa [[Sonja Marinković|Sonjom Marinković]]. Posle uvođenja Šestojanuarske diktature, upravo je porodica Lebl sa Emilom Rožarovskim na svojim plećima nosila glavninu partijskog rada u Pančevu, kada je većina mesnog komiteta pohapšena.{{sfn|Lebl|1972|p=43–56}} Bio je odlikovan [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] sa srebrnim zracima i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vencem. [[1962]]. godine dobio je [[Oktobarska nagrada|Oktobarsku nagradu]] grada Novog Sada, a [[1974]]. godine i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulsku nagradu]] SR Srbije.{{sfn|Lebl|1972|p=263}} Preminuo je u Novom Sadu 13. februara 1983. godine. Njegova ostavština, rukopisi i prepiske danas se čuvaju u Matici srpskoj u Novom Sadu.{{sfn|Pastyik|1983|p=315}} == Dela == === Knjige poezije i romani === * ''Lány és béke'' (''Devojka i mir'') (Pančevo, 1918) * ''Hétköznapok'' (''Svakodnevica'') (Novi Sad, 1950) * ''A nagy póri pör'' (''Veliki paorski proces'') (Novi Sad, 1950) * ''Görbe-utca 23'' (''Krivudava ulica 23'') (Novi Sad, 1952) * ''Alakok'' (''Likovi'') (Novi Sad, 1960) === Teorija književnosti i estetike === * ''Psihoanaliza i nadrealizam'' (kao Žarko Plamenac; Zagreb, 1938) * ''[https://www.vamadia.rs/pdf.js/33916 Idő és művészet (Aktivista írások)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250818013855/https://www.vamadia.rs/pdf.js/33916 |date=2025-08-18 }}'' (''Vreme i umetnost: Aktivistički spisi'') (Subotica, 1972) * ''Társadalom és művészet'' (''Društvo i umetnost'') (Novi Sad, 1981) === Naučne monografije === * ''A magyar jobbágyság kialakulása'' (''Nastanak ugarskog kmetstva'') (Subotica, 1939) * ''Erdély múltja és jelene'' (''[[Transilvanija]] nekad i sad'') (Subotica, 1940) * ''A kuruckor: Tanulmány'' (''[[Kuruci]]: Studija'') (Subotica, 1947) * ''Nemzet születik Makedónia katlanaiban: Riportkönyv'' (''Rađa se nacija u kotlinama Makedonije: reportaža'') (Novi Sad, 1949) * ''Socijalistički pokret u Vojvodini (1890-1919): dokumenti'' (Novi Sad, 1953) * ''Prilog istoriji agrarnog pitanja u Vojvodini: 1848–1849'' (Novi Sad, 1954) * ''Sindikalna borba agrarnog proletarijata'' (Beograd, 1954) * ''[[Elemir]] i [[Taraš]]: 1897'' (Zrenjanin, 1954) * ''[[Beočin]]ska kaja'' (Novi Sad, 1959) * ''Revolucionarni pokret u Vojvodini: 1848–1849: nacrt studije'' (Novi Sad, 1960) * ''Politički lik Vase Stajića: izabrani politički i ideološki spisi'' (Novi Sad, 1963) * ''Bánát magyar nyelvű polgári társadalomtudománya a századforduló idején: 1880–1918'' (''Građanske društvene nauke na mađarskom jeziku u Banatu na prelazu veka: 1880–1918'') (Novi Sad, 1973) * ''[https://www.vamadia.rs/pdf.js/38311 Bácskai polgári politikai elmélet: (1880–1920)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'' (''Građanska politička misao u Bačkoj: (1880–1920)'') (Subotica, 1976) * ''Harcban a földért: a magyar fasizmus jugoszláviai földbirtokpolitikája: (1941–1944)'' (''U borbi za zemlju: vlasnička politika mađarskog fašizma u Jugoslaviji: (1941–1944)'') (Budapest, 1977) * ''Građanske partije u Vojvodini 1887–1918'' (Novi Sad, 1979) === Naučni članci === * "Ograđivanje poseda u Vojvodini", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn1/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 1/1950], 48–71. * "Novi dokumenti za osvetljavanje pitanja "agrarnog socijalizma" u Vojvodini", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn2/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 2/1951], 128–135. * "Nekoliko dokumenata o borbi između komunista i policije 1921. i 1929.", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn3/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 3/1952], 132–135. * "Nekoliko dokumenata o borbi između komunista i policije u Vojvodini", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn6/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 6/1954], 128–132. * "D-r Кrsta Iskruljev o jugoslovenskim zemljama", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn8/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 8/1954], 132–140. * "Prve radničke organizacije u Novom Sadu 1873–1886", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn1314/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 13–14/1956], 171–179. * "Politički lik Vase Stajića", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn16/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 16/1957], 5–25. * "Pokret poljoprivrednih radnika u Sremu 1906–1907", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn17/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 17/1957], 5–28. * "Veze Milorada Popovića i Sabo Ervina", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn20/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 20/1958], 78–86. * "Кlasne borbe u Vojvodini i revolucionarne veze Vojvodine sa Mađarskom 1918–1919", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 22/1959], 25–70. * "Danilo Tomin (1896–1920)", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn23/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 23/1959], 118–125. * "Prilog pitanju veza Vojvodine i socijalističke partijske opozicije", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn30/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 30/1961], 92–120. * "Agrarna praksa sremskih narodnih odbora 1941–1944", [https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn34/ ''Zbornik Matice Srpske za društvene nauke'' 34/1963], 5–41. * [https://hrcak.srce.hr/325082 "Hrvatsko pitanje kroz prizmu ugarskog parlamenta 1892–1918"], ''Historijski zbornik'' 17/1–4 (1964), 259–301. * [https://www.pisi.co.rs/content/madjarska-gradjanska-levica-u-svetlosti-njene-stampe-u-eri-akutne-krize-dualizma/?script=lat "Banatska građanska levica u svetlosti njene štampe u eri akutne krize dualizma"], ''Istorija XX veka: Zbornik radova'' X (1969), 113–164. * "Mađari i nacionalno pitanje (1919–1940)", [https://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/1983/0350-2112 ''Istraživanja'' 10/1983], 111–124. === Memoari === * ''Válságok és erjedések (1918–1921)'' (''Krize i vrenja (1918–1921)'') (Novi Sad, 1962) * ''Vándorlások (1921–1930)'' (''Lutanja (1921–1930)'') (Novi Sad, 1965) * ''Lutanja i saznanja'' (Novi Sad, 1975) * ''Pirkadás (1930–1941)'' (''Praskozorje (1930–1941)'') (Novi Sad, 1978) == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Lutanja i saznanja|date=1975|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Bori|first1=Imre|title=Löbl Árpád – Láng Árpád – Žarko Plamenac – Lőrinc Péter. (Adalékok egy pályaszakasz történetéhez)|journal=Létünk|date=1979|volume=9|issue=2 |pages=362-376| url=http://adattar.vmmi.org/cikkek/2156/letunk_1979.2_10_boriimre.pdf |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Gaál|first1=György|title=Löbl Árpád a Híd történésze. A háború előtti Híd történelmi cikkeinek témaválasztása (1934–1936)|journal=Létünk|date=1985|volume=15|issue=1 |pages=28-37| url=http://adattar.vmmi.org/cikkek/3977/letunk_1985.01_05_gaal_gyorgy.pdf |ref=harv}} * "'''Lőrinc''' Péter, ''Lőrincz, Löbl'' Árpád", ''Magyar Életrajzi Lexikon 1978-1991'' (Budapest: Akadémiai Kiadó, 1994), 570. * {{cite journal |last1=Nagy|first1=Imre|title=Pécsi modernek: Útkeresés, aktivizmus, Bauhaus (Öttorony XXIV.)|journal=Pécsi szemle: várostörténeti folyóirat|date=2012|volume=15|issue=4 |pages=18-35| url=https://www.mediadigitar.hu/idoszaki/pecsi_szemle/PSz_2012-04_Int.pdf |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Pastyik|first1=László|title=Meghalt Lőrinc Péter. Löbl Árpád (1898–1983)|journal=Híd |date=1983|volume=47 |issue=3 |pages=314-316|ref=harv}} == Vanjske veze == * [https://www.vamadia.rs/profil/lorinc-peter Profil Arpada Lebla (Lőrinc Péter) na portalu Vamadia, digitalnom arhivu vojvođanskih Mađara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250817205311/https://www.vamadia.rs/profil/lorinc-peter |date=2025-08-17 }} {{lifetime|1898|1983|Lebl, Arpad}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]] [[Kategorija:Mađarski komunisti]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Mađarski pisci]] [[Kategorija:Mađarski pjesnici]] [[Kategorija:Vojvođanski Mađari]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Srpski istoričari]] 9cguc5qvbl23puvjs728nufv4igi9sg Booué 0 4716076 42600336 42469284 2026-05-19T04:37:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Booué | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1= | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =Boué_(Haut-Ogooué)-Visite_médicale_des_porteurs_Loango.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike=Boué za [[Francuski Kongo|kolonijalnih vremena]] | marker_mapa =Gabon | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis =Booué na karti Gabona | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|0|05|33|S|11|56|53|E|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Gabon}} | podjela_vrsta1=[[Provincije Gabona|Provincija]] | podjela_ime1= [[Ogooué-Ivindo]] | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula =[[gradonačelnik|Mairie]] | vođa_ime =️Yembit Yembit | nadmorska_visina= | površina_ukupno = | površina_napomen = | stanovništvo_datum = [[2013]]. | stanovništvo_ukupno =6040 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Booué''' (čita se ''Bove'') je [[grad]]ić od 6,040 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/gabon/cities/?cityid=33714 | title =''Booué in Ogooué-Ivindo'' | accessdate =29.05.2025. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u sredini [[Gabon]]a u [[Ogooué-Ivindo|Provinciji Ogooué-Ivindo]].<ref name=his/> == Geografske karakteristike == Booué se prostire duž sjeverne obale rijeke [[Ogooué]], udaljen 195 [[km]] [[jugozapad]]no od svog [[Upravni centar|administrativni centar]] [[Makokou]]a.<ref name=his/> == Historija == Booué je osnovao na svojoj [[ekspedicija|ekspedicijii]] duž [[Ogooué|Rijeke Ogooué]] [[Pierre Savorgnan de Brazza|Savorgnan de Brazza]] [[1883]]., kao [[kolonijalizam|kolonijalnu]] stanicu između nekoliko postojećih [[autohtoni narodi|domoradačkih]] [[selo|sela]]. Brazza se [[1887]]. u pratnji nekoliko [[oficir]]a, [[Ogooué|rijekom]] vratio u Booué i odlučio postaviti [[garnizon]]. Uz garnizon je grad toliko narastao da je sve do [[1958]]. bio administrativni centar regije i veći grad od [[Makokou]]a.<ref name=his/> Nakon tog je zapao u krizu, tako da je status [[općina|općine]] dobio tek [[1996]].<ref name=his>{{cite web | url =https://www.miboue.com/%F0%9D%90%81%F0%9D%90%8E%F0%9D%90%8E%F0%9D%90%94%F0%9D%90%84/ | title =''Booué'' | accessdate =27.05.2025.. | language =francuski | publisher =Miboue }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Booué}} * [https://mapcarta.com/17148668 ''Booué'' (na portalu Mapcarta) {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Gabonu]] j4g604l070kdnbk0s41xn23mb4u1s7m Wikipedija:Pijaca/Novosti 4 4719536 42600279 42591887 2026-05-18T20:21:33Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-21 */ novi odjeljak 42600279 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 4. maja 2026. u 22:43 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> == ''This Month in GLAM'': April 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IV, April 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/From the team|From the team]]: How the GLAM Community Can Shine in the 2026–27 Annual Plan * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: International Roma Day 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: WikiConf Argentina and GLAM projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Asia report|Asia report]]: Documenting and citing oral knowledge in audio and video * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: WikiCon Australia, ICIP, Orphan works and Trans-Tasman partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wikimedia Brasil publishes book on the power and challenges of free knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: We celebrate Public Domain Day with an expert panel / Celebramos el día del dominio público con un Panel de expertas * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Ongoing and New GLAM-Wiki Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Women in Wartime event at Auckland Museum & an update for WiR NZBSI * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Nigeria report|Nigeria report]]: Wikimedia Commons Upload Campaign * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD in Action: Digitization, Wikisource and Educational Workshops * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki Developments: Residencies, Partnerships and Audiovisual Heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: April in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Le Donne di Villa Massimo * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/UK report|UK report]]: A tenth-century Quran and Islamic Art in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/USA report|USA report]]: Wiki MIT launches and US meetups * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Update on the BHL Annual Meeting 27 April - 1 May & BHL Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Eight new articles on MoW inscriptions * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Events|Calendar]]: May's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. maja 2026. u 15:50 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30513880 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward. '''Updates for editors''' * The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks. * The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.ui.input</nowiki></code></bdi>, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 11. maja 2026. u 21:20 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30524429 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]]. '''Updates for editors''' * An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions. * To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the "Tools > Action" menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008] * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]] '''In depth''' * On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]]. * The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for "Who Wrote That" and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18. maja 2026. u 22:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30539262 --> 052y3mncf7w26zgsbfikk7p4z8ldp6n Wikipedija:CEE Proljeće 2026./Statistika 4 4720573 42600204 42597194 2026-05-18T12:14:01Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42600204 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-05-18 14:13 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija<br>žena | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 24. | [[Władysław Reymont]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 25. | [[Nekropola stećaka Međugorje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 26. | [[Agnieszka Holland]] | film<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 27. | [[Irma Čremošnik]] | kultura<br>historija<br>žena | {{Zastava|Slovenija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 28. | [[Ratno stanje u Poljskoj]] | historija<br>politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 29. | [[Otto von Steinbeis]] | historija<br>transport | {{Zastava|Austrija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 30. | [[Muzej Istočne Bosne Tuzla]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 31. | [[Alex Manninger]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Austrija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 32. | [[Kosivska keramika]] | kultura | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 33. | [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] | kultura | {{Zastava|Slovačka}}<br>{{Zastava|Češka}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 34. | [[Andrej Lavrov]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 35. | [[Arvydas Sabonis]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Litva}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 36. | [[Chidaoba]] | kultura | {{Zastava|Gruzija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 37. | [[Colindat]] | kultura | {{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 38. | [[Aleksandar Belov]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 39. | [[Gheorghe Hagi]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 40. | [[Rinat Dasajev]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}}<br>[[Tatari]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 41. | [[Oleg Blohin]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 42. | [[Straume]] | film | {{Zastava|Latvija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 43. | [[Gints Zilbalodis]] | film<br>biografija | {{Zastava|Latvija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 44. | [[Tandir]] | kultura | {{Zastava|Azerbejdžan}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 45. | [[Azerbejdžanski tepih]] | kultura | {{Zastava|Azerbejdžan}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 46. | [[Cicvara]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}<br>{{Zastava|Crna Gora}}<br>{{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 47. | [[Spomenik Aerodromu u Medenom Polju]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 48. | [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Hrvatska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 49. | [[Oleg Saljenko]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Ukrajina}}<br>{{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 50. | [[Sándor Kocsis]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 51. | [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 52. | [[Grzegorz Lato]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 53. | [[Laka konjica (Mađarska)]] | sport | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 54. | [[Spomenik Narodnooslobodilačkoj borbi u Vrtoču]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 55. | [[Odnosi Slovenije i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Slovenija}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 56. | [[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)]] | sport | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 57. | [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.]] | sport | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 58. | [[Moni Levi]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 59. | [[Jahiel Finci]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 60. | [[Drotarstvo]] | kultura | {{Zastava|Slovačka}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 61. | [[Kvevri]] | ekonomija | {{Zastava|Gruzija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 62. | [[Bangaranga]] | muzika | {{Zastava|Bugarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Spomenik na Makljenu]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 2. | [[Željeznička pruga Šamac–Sarajevo]] | historija<br>kultura<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 3. | [[Dara (bugarska pjevačica)]] | muzika<br>biografija | {{Zastava|Bugarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> q7dd56an6v71yfapz0iq08ift700jqb Memorijalna zona Korčanica 0 4720604 42600287 42590028 2026-05-18T21:58:45Z Zavičajac 76707 42600287 wikitext text/x-wiki '''Spomenik u Korčanici''' (Spomenik Revoluciji, Spomenik partizanskoj bolnici u Bosanskoj Krajini, Memorijalni kompleks Korčanica) je [[SFRJ|jugoslavenska]] [[Arhitektura|arhitektonska]] baština posvećena najvećoj [[Partizanske bolnice|partizanskoj bolnici]], koja je djelovala na oslobođenom području [[Grmeč]]a, između 1942. i 1943. godine. Administrativno pripada opštini [[Sanski Most]], od kojeg je udaljen 32 km, [[Federacija BiH]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="baština">{{Cite web |url= https://www.kathmanduandbeyond.com/photos-best-spomeniks-balkans/ |title= Na fotografijama: dvadeset i pet najupečatljivijih spomenika na Balkanu |work= www.kathmanduandbeyond.com - 21.decembar 2018. |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> Ova memorijalna građevina u kompleksu spomenika obilježava tajnu bolnicu koju je partizanski otpor podigao na padinama Grmeča, na nadmorskoj visini od 830 m, tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i sve medicinare koji su radili na liječenju ranjenih vojnika.<ref name="Data base">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/grmec |title= GRMEČ |work=www.spomenikdatabase.org |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] oslobađala je u ljeto 1942. sve više teritorija pod kontrolom [[Sile Osovine|Osovine]]. Istovremeno su izgrađivani bolnički kompleksi skriveni u planinskim šumama planine Grmeč. Izgrađeno je pet bolnica, sa 54 objekta. Najznačajnija od svih tih lokacija bila je Korčanica, na sjevernim padinama planine. Smještena na ovim valovitim padinama Grmeča, Korčanica je bila kompleks od 19 zgrada, s bolnicom u središtu, koja je sama po sebi imala značajne dimenzije 36 m x 8 m. Unutar ovog prostranog objekta nalazile su se radionice, skladišta, pekara pa čak i elektrana. U početku je bolnica bila ustanova za liječenje boraca sa lokalnog područja. Dolaskom u ljeto 1942. god. glavnine NOVJ-e, i povećanjem potreba za liječenjem, procjenjuju da je to tada bila najveća bolnica u oslobođenim partizanskim teritorijima s 2.800 ranjenih i oboljelih od tifusa tokom svog djelovanja. Evakuiran je u januaru 1943., a Nijemci su ga sljedećeg mjeseca sravnili sa zemljom. == Arhitertura == Inicijativa za izgradnju Memorijalnog centra datira iz 1975. godine. Projektno rješenje je djelo srpskog kipara Ljubomira Denkovića u saradnji sa inžinjerima Milovanom Matovićem i Savom Subotinom. Njegovo rješenje odabrano je na natječaju od 13 prijava umjetnika i arhitekata iz cijelog jugoslavenskog područja. Svečano otvorenje Memorijalni komplek otvorio je poznati rukovofilac [[Đuro Pucar Stari]] 27. jula 1979, na godišnjicu [[Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka naroda Bosne i Hercegovine]]. Središnji segment sadrži dva velika polukružna [[mramor]]na bloka/membrane, visoke gotovo 15 metara, koji obavijaju dvospratni prostor unutarnjeg svetišta. Prema projektantu, dvije hemisfere predstavljaju pupoljak koji tek cvjeta. To je simbol života, ali i bolnice koja je stalno spremna primiti ranjene koji dolaze s bojišta. U donjem dijelu prostora je [[Bakar|bakreni]] model okolnog brdovitog terena s prikazom partizanskih bolnica izgrađenih tokom rata na tom području. Model je osvjetljavan prirodnom svjetlošču kroz krovni prozor postavljen iznad. Pokraj monumentalne građevine nalazi se velika kružna vodena površina (18 m) koja reflektira obližnju šumu i tako stvara vezu između prirodnog i izgrađenog okruženja. U početku staza vodi posjetioca uz šumski obronak, penje se do spomenika, a na kraju kruži preko okruglog stubišta između membrana kako bi došla do skrivene jezgre u njegovoj unutrašnjosti. Staza se nastavlja dalje u šumu, prema manjim spomen-elementima koji simbolizuju mjesta manjih bolničkih cjelina u cjelokupnom bolničkom kompleksu na Grmeču.<ref name="David">{{Cite web |url= https://www.centarzakrs.ba/bh/documents/nas_krs/NK_16-17_1984%20(19).pdf |title= Rade Davidović: Mogućnost turističke valorizacije speleoloških objekata u sklopu Memorijalnog kompleksa Korčanica kod Lušci Palanke |work=Novi Sad: Prirodnomatematički fakultet, Institut za geografiju, Novi Sad str. 159-163. - www.centarzakrs.ba |access-date= 9. mart 2026.}}</ref> == Danas == Nakon raspada Jugoslavije početkom 1990-ih, i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kompleks je počeo znatno propadati. Nije službeno zaštićen kao kulturna baština. Komemoracije u spomen na poginule više se ne održavaju na spomeniku. Podložan ruševinama, zapuštenosti i bijedi, jedan je od najugroženijih spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini, zajedno s [[Spomenik na Makljenu|spomenikom na Makljenu]]. Nema planova za njegovu obnovu i rehabilitaciju, a posjet nije ni privlačan ni preporučen zbog udaljenosti, napuštenosti i nedostatka prometnih veza.<ref name="KOARHITEKTURA">{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/monument-to-the-bosanska-krajina-partisan-hospital |title= Spomenik partizanskoj bolnici u Bosanskoj Krajini - Grmeč, Bosna i Hercegovina - autor: Ljubomir Denkovic |work= architectuul.com |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> Neposredno uz glavni ulazni put prema središnjem spomeniku izgrađen je veliki hotel, često nazivan "Hotel Grmeč" (ili ponekad "Hotel Korčanica"). Projektovan je u modernističkom alpskom planinskom stilu, i bio je odredište za hiljade ljudi u Jugoslaviji koji su dolazili ovamo kako bi se opuštali i rekreirali u ovom ogromnom šumskom parku. Danas je hotel zapušten i propada, nakon poćžara. Pola vijeka kasnije, iako izvan političkog i društveno-ideološkog konteksta i trenutno nezaštićen, ovo mjesto obilaze rijetki slučajni ili namjerni posjetioci. Njegova vitalnost leži u istorijskom značaju.<ref name="Kasnije">{{Cite web |url= https://aggplus.aggf.unibl.org/article/117 |title= Vitalnost Memorijalnog područja Korčanica |work= Mondo - aggplus.aggf.unibl.org |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> Američki redatelj Ridley Scott postao je svjestan umjetničkog djela i prikazao ga kao pozadinski element u svom filmu "Alien Covenant" iz 2017. godine. Spomenik je vjerno rekonstruiran i čini glavni ulaz u veliki, napušteni hram. On i danas odiše sličnom atmosferom, iako su sve ostale građevine kompleksa opljačkane i propadaju, poput susjedne školjke velikog hotela Korčanica, koja je služila za smještaj veterana tokkom ceremonija do 1991. godine. <gallery> File:Korčanica 1986.jpg|Korčanica 1986. File:Graffiti - Revolution Monument - Korčanica.jpg|Danas File:Korčanica - Monument to Revolution.jpg|Danas </Gallery> == Literatura == * {{Cite book|last= Nikoliš|first=Gojko |authorlink=|coauthors=|title=KORIJEN, STABLO, PAVETINA (memoari) - Godina 1942 |year=1981|url=https://www.znaci.org/00001/212.htm|publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb|id=|ref = harv}} * Gojko Nikoliš: Prvi kongres partizanskih lekara, Vojno-sanitetsiki pregled br. 9—10, 1948. * Đura Mešterović: Devetogođišnjiea Prvog kongresa partizanskih lekara, Voj. sanitet, pregled br. 9—10, 1951. * Vojnoizdavački i novinski centar: SANITETSKA SLUŽBA U NARODNOOSLOBODILAČKOM RATU, zbornik radova - knjiga II, 1988. == Vanjske veze == * EX UTOPIA: O posjeti napuštenom spomeniku na planini Grmeč.<ref name="EX UTOPIA">{{Cite web |url= https://www.exutopia.com/exclusion-zone/grmec-mountain/ |title= O posjeti napuštenom spomeniku na planini Grmeč, 2017. |work= EX UTOPIA - www.exutopia.com |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> * Una Okilj, Luka Skansi: Vitalnost Korčaničkog memorijalnog krajolika<ref name="Vitalnost">{{Cite web |url= https://www.exutopia.com/exclusion-zone/grmec-mountain/ |title= Una Okilj, Luka Skansi: Vitalnost Korčaničkog memorijalnog krajolika |work= EX UTOPIA - www.researchgate.net |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> * Spomenik na Korčanici<ref name="Discover">{{Cite web |url= https://lll.ba/monument-to-the-revolution-at-grmec/ |title= Spomenik Revolucije Korčanica |work= Discover Bosnia and Hercegovina - lll.ba |access-date= 19. mart 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Monument to the Bosanska Krajina Partisan Hospital}} [[Kategorija:Sanski Most]] [[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini|K ]] snkhzn3hq74c6w48tq5n7e43d7sl9si Ljubiša Ćurgus 0 4720623 42600268 42567038 2026-05-18T19:27:12Z Zavičajac 76707 42600268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Ljubiša Ćurgus | slika = Maison Blanche avgusta 1944 po slavnostni zaobljubi letalcev.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Avgusta 1944, na obuci za pilota, Ljubiša Ćurgus prvi s lijeva | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 24. avgust 1919. | mjesto_rođenja = Risovac, [[Bosanski Petrovac]], {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 19.juli 1988. | mjesto_smrti = [[Beograd]], {{zastava|SFRJ}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]] | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava| Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = [[JNA]] | zanimanje = Vojno lice, [[general-potpukovnik]] | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = [[Bosanski Petrovac]] | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = [[SKJ]] | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Gorica Ćurgus | partner = | djeca = Mira, Gordana, Vladimir | roditelji = Đuro i Anica Žurgus | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Orden ratne zastave]], [[Orden zasluga za narod]], [[Partizanska spomenica 1941.]] | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Ljubiša Ćurgus''' ([[Risovac]], 24. avgust 1919. — [[Beograd]], 20. jul 1988.) bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) i general-potpukovnik vazduhoplovstva [[JNA]]. == Biografija == Odrastao je u višečlanoj porodici, sa ocem Đurom koji je bio cestar u Risovcu, majkom Anicom, dva brata i pet sestara. Prije rata bio je podoficir u [[Jugoslavenska vojska|Jugoslovenskom kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu]] u činu vazduhoplovnog narednika – aviomehaničara. <ref name="ćurgus">{{Cite web |url= https://peoplepill.com/i/ljubisa-curgus |title= Ljubiša Ćurgus, biografija |work= peoplepill.com |accessdate= 22. mart. 2026}}</ref> === NOB === Po okončanju [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] povezao se sa organizatorima oružanog ustanka i aktivno učestvovao u priprema do 27. jula 1941. Od prvih dana učestvovao je u ustaničkim i gerilskim akcijama krnjeuške čete na petrovačkom i području Podgrmeča gdje je njegova jedinica bila u sastavu [[1. krajiški partizanski odred|Prvog krajićkog partizanskog odreda]].<ref name="Bokan">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/508.htm |title= Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Postao je član SKOJ-a 1941. i član KPJ 1942. Oslobođenjem Petrovca 25. maja 1942. preuzeo je dužnost prvog komandanta Komande mjesta.<ref name="Komanda">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Prvi koraci Komande mjesta Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> Najveći dio rata Ćurgus je proveo kao borac [[3. krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške brigade]], gdje ostao do kraja 1943. godine. U ratu je obavljao dužnost političkog komesara Četvrtog bataljona.<ref name="Treća krajiška brigada">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/129_17.pdf|title= Viktor Kučan - Borci Sutjeske: Treća krajiška brigada |work= |accessdate= 9. marta 2026. }}</ref><ref name="3.Krajiška">{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00001/31_4.htm |title= TRECA KRAJISKA BRIGADA - SJECANJA BORACA - Ljubiša Ćurguz: Treći bataljon |work= knjiga prva, knjiga druga, Beograd 1969. - www.znaci.org |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> Dana 31. decembra 1943, po naređenju [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJJ]] napustio je brigadu i upućen je u Prvu vazduhoplovnu bazu NOVJ u [[Livno|Livnu]], osnovanu 14. oktobra 1943. Početkom januara 1944, uz saglasnost savezničkih komandi u [[Italija|Italiji]], Baza veličine 250 boraca, je prebačena u Veletru kod [[Bari]]ja, gdje je počela vazduhoplovna obuka za pilote. Po završetku obuke Ćurgus je unaprijeđen u čin kapetana.<ref name="VAZD baza">{{Cite web |url= https://znaci.org/dokument.php?br=5682 |title= Naredba Josipa Broza o formiranju vazduhoplpvne baze |work= Biblioteka znaci - znaci.or |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Krajem rata bio je politički komesar 11. vazduhoplovne lovačke divizije. === JNA === Nakon rata služio je kao oficir u JNA. Završio je Višu vazduhoplovnu vojnu akademiju JNA. Bio je komandant 32. vazduhoplovne divizije, komandant 11. divizije PVO, načelnik štaba 1. vazduhoplovnog korpusa i komandant 3. korpusa vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane. Unapređen je u čin general-majora 1970, a u čin general-potpukovnika 1973. godine. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977. godine Umro je u Beogradu 19. jula 1988. godine. Sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]. == Odlikovanja == * [[Orden ratne zastave]], * [[Orden zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom, * [[Partizanska spomenica 1941.]] == Bibliografija == * Ljubiša Ćurgus: Avijacija za podršku i neka gledišta o njenoj upotrebi u ratu, Mala vazduhoplovna biblioteka, Zemun 1964. * Ljubiša Ćurgus: Nad svojom zemljom – Od partizanski aviona do vazduhoplovnih divizija, Narodna armija, Beograd, 1973. * Petrovac u NOB - zbornik sjećanja, autor brojnih članaka i jedan od urednika == Izvori == {{Reflista}} {{Lifetime|1928|2018|Ćurgus, Ljubiša}} [[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]] [[Kategorija:Oficiri NOVJ]] l8upzb88xeowb5sd8pw4rj4ntoeot85 Saša Božović 0 4720692 42600269 42568380 2026-05-18T19:32:19Z Zavičajac 76707 42600269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Saša Božović | slika = Partizani u Beranama juna 1944.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 4. avgust 1912. | mjesto_rođenja = [[Beograd]], {{zastava|Kraljevina Srbija}} | datum_smrti = 10. decembar 1995. | mjesto_smrti = [[Beograd]], {{zastava|SR Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = Barajevo kod Beograda | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = [[Srbi|Srpkinja]] | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = Ljekarka | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = [[SKJ]] | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Borislav Božović | partner = | djeca = Dolores, Ivan, Slavko, Iva | roditelji = Savo Magazinović | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Orden ratne zastave]], [[Orden zasluga za narod]], [[Partizanska spomenica 1941.]] | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Saša Božović''' ([[Beograd]], 24. avgust 1919. — [[Beograd]], 20. jul 1988.) bila je ljekarka, učesnica [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB), pukovnik [[JNA]] i književnica.<ref name="Dolores">{{Cite web |url= https://www.knjigoriaplanet.hr/tebi-moja-dolores-sasa-bozovic/26341/product/ |title= Saša Božović: Tebi moja Dolores |work= Četvrti jul, Beograd, 1981 - www.knjigoriaplanet.hr|accessdate= 26. mart 2026}}</ref> == Biografija == Potiče iz porodice Magazinović. Njen otac Savo je bio sveštenik porijeklom iz [[Trebinje|Trebinja]]. Rođena je 4. avgusta 1912. godine u Beogradu. Medicinski fakultet je završila 1937. godine, takođe u Beogradu. Bila je u braku sa liječnikom Borislavom Božovićem. Za svoje vjenčanje rekla je roditeljima tek poslije 6 mjeseci, jer je njen muž bio [[Komunizam|komunista]]. Po završetku studija otvorili su privatnu medicinsku praksu. Noć pred bombardovanje Beograda, [[Aprilski rat|6. aprila 1941. godine]], provela je sa suprugom u bolnici gdje je on bio dežurni liječnik. Ujutro, kad se vratila, kuća je bila srušena. Zajedno sa suprugom je otišla u [[Podgorica|Podgoricu]], rodno mjesto supruga. Muž je bio jedan od glavnih organizatora ustanka u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Jula 1941. godine, poslije njegovog odlaska u partizane, nju su Italijani uhapsili i odveli u zatvor, a potom je poslali u logor u gradu Kavaji u [[Albanija|Albaniji]]. Pred porođaj, početkom novembra je prebačena u bolnicu u [[Tirana|Tirani]], gdje se 9. novembra porodila i dobila ćerku. Nazvala ju je Dolores, po [[Španija|španskoj]] revolucionarki [[Dolores Ibárruri|Dolores Ibaruri]]. Beba je rođena zdrava, a Saša je krajem 1941. godine razmijenjena za italijanske oficire koje su zarobili partizani. Bila je to prva legalna razmjena zarobljenika u ratu, kojom je rukovodio [[Peko Dapčević]]. === U ratu === Potom je prešla na oslobođenu teritoriju Crne Gore, u Pipere, gde je kao ljekarka formirala prve seoske partizanske bolnice u Crnoj Gori. Danonoćno je brinula o povređenim i životno ugroženim ljudima bez adekvatnih sredstava. Bila je u [[Centralna bolnica NOVJ|Centralnoj bolnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslevije]] sa kojom je, noseći dijeti, stigla do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]].<ref name="Bolnice">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Gojko Latinović, Drago Stojanović: Smještaj bolnica od 1942. do 1945. godine na srezu Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Tu je nekoliko mjeseci bila načelnica [[Bolnica u Šobatovcu|bolnice Šobatovac]].<ref name="Nikoliš">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš:Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4. st.556 |accessdate= 27. mart 2026}}</ref> Uslijedila je [[Četvrta neprijateljska ofanziva]] i povlačenje prema rijeci [[Neretva|Neretvi]]. Brineći o ranjenicima, ostavila je dijete, koje je izašlo na mećavu i poslije nekoliko dana preminulo. Rat je nastavila u sanitetima [[Druga proleterska brigada|Druge proleterske brigade]] i Druge proleterske divizije. U toku rata, bila je ranjena u obe noge i zarobljena od strane [[Četnici|četnika]], koji je ostavljaju u životu jer je prisutni lokalni sveštenik prepoznao da je Saša iz svešteničke porodice Magazinović, čije je članove lično poznavao. Partizani su je ubrzo oslobodili, a ona je i ranjena nastavila da rukovodi bolnicom. Čak je i asistirala prilikom jedne teške operacije, iako je i sama bila u lošem stanju. Godine 1944. postala je članica [[SKJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Dodijeljena joj je [[Partizanska spomenica 1941.]] === Poslije rata === Poslije rata, dolaskom u oslobođeni Beograd postavljena je za vojnog delegata [[Crveni krst|Crvenog krsta Jugoslavije]], sa zadatkom na zbrinjavanju ratne siročadi, djece bez roditelja i izbjeglica, organizovanju narodnih kuhinja i drugih vidova pomoći. Zatim je radila na VMA kao načelnik plućnog odjeljenja i zamjenica načelnika [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinske akademije]] (VMA) u Beogradu. Napisala je knjigu „Tebi, moja Dolores” kada je imala 66. godina. Bila je to najprodavanija knjiga u [[SFRJ]] 1980. godine. Kad je završila knjigu, Saša Božović napisala je pismo La Passionariji, koja je tada imala 82 godine. Ubrzo je stigao odgovor, s fotografijom: :''Draga Saša, teško je zadržati suze, posvećujući ovu sliku majci u žalosti. Tvoj život me podsjeća na moj. Nisam poznavao koncentracione logore, ali sam poznavala zatvore kao komunist i postupak žandarmerije kao kriminalac. Od ženskog zatvora u [[Madrid]]u do [[Bilbao]]a, živila sam težak život i herojsku borbu rudara iz rodne Vizcape, imala sam šestero djece, ostalo mi je jedno, moja Amanga, koja mi je dala troje unučadi, među njima i jednu DOLORES. Naši su životi bili različiti, ali paralelni u borbi i patnji. Grli te s ljubavlju sestara u životu i borbi. Dolores.'' Umrla je 10. decembra 1995. godine. Sahranjena je u selu Lisović, kod Barajeva, gdje je živjela posljednje godine života. == Porodica == Njen suprug akademik prof. dr Borislav Božović (1913—1987) iz rata je izašao sa činom general-majora, demobilisao se 1948. god. i profesionalnu karijeru nastavio je u Internoj B klinici kao internista-endokrinolog i direktor. Bio je i predsednik medicinskog odeljenja [[SANU]] i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu čiji je dekan bio u više mandata i lični ljekar predsjednika SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita.]] Sin Ivan, istaknuti naučnik (fizičar), diplomirao, magistriro i doktorirao na beogradskom PMF-u. Poznat je i kao član prve postave rok grupe [[Crni Biseri]] ([[saksofon]]). Preselio se u [[SAD]], na Stenford univerzitet pa u kompaniju Varijan u Gradu Paulo Alto. Drugi sin Slavko je ljekar, a kćerka Iva ginekolog. == Bibliografija == * Tebi moja Dolores, Beograd (1978) * Sve naše Dolores, Beograd (1983) * Ratne ljubavi, Beograd (1985) * Kosovka devojka, Beograd (1989) == Vanjske veze == * Saša Božović: Tebi, moja Dolorers<ref name="DoloSaša">{{Cite web |url= https://www.goodreads.com/book/show/17881738-tebi-moja-dolores |title= Saša Božović: Tebi, moja Dolores |work= goodreads - www.goodreads.com |accessdate= 26. mart 2026}}</ref> * Saša Božović, Kosovka djevojka Drugog svjetskog rata<ref name="DoloSašabo">{{Cite web |url= https://www.politika.rs/scc/clanak/477589/Dr-Sasa-Bozovic-Kosovka-devojka-Drugog-svetskog-rata |title= Др Саша Божовић, Косовка девојка Другог светског рата |work= Politika - www.politika.rs |accessdate= 26. mart 2026}}</ref> * Saša Božović: Tebi, moja Dolorers<ref name="Dolorress">{{Cite web |url= https://oko.rts.rs/kultura/5087187/secanje-na-doktorku-sasu-bozovic-i-njenu-knjigu-tebi-moja-dolores.html |title= Sećanje na Sašu doktorku Božović i njenu knjigu: Tebi moja Dolorers |work= RTS - oko.rts.rs |accessdate= 26. mart 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Saša Božović}} {{Lifetime|1928|2018|Božović, Saša}} [[Kategorija:Partizanski ljekari]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] 4qwef2ma3dynbu44lu6qn9019va1p82 Irma Čremošnik 0 4721354 42600271 42582467 2026-05-18T19:41:02Z Zavičajac 76707 42600271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Irma Čremošnik''' ([[Arad]], [[Rumunija]], 12. januar 1916. – [[Slano]] kraj [[Dubrovnik]]a, [[Hrvatska]], 29. juni 1990), bila je [[SFRJ|jugoslavenska]], [[Slovenija|slovenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Filologija|filologinja]] i [[Arheologija|arheologinja]]. Iako nije rođena u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], njena karijera istraživača i svi rezultati arheoloških iskopavanja, počeli su i završeni u Bosni i Hercegovini.<ref name="Irma">{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/cremosnik-irma |title= Čremošnik, Irma |work= Hrvatska enciklopedija -www.enciklopedija.hr |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> Djetinjstvo je provela u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je njezin otac, [[Gregor Čremošnik]], kao vrstan poznavalac srednjovjekovne istorije radio u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]]. U Sarajevu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je studij klasičnih jezika na Filozofskom fakultetu u [[Skoplje|Skoplju]]. Jedno vrijeme je radila kao srednjoškolski profesor u [[Tetovo|Tetovu]] (1940-1941), Skoplju (1941) i [[Niš]]u (1941-1942), zatim u Ministarstvu prosvjete u [[Beograd]]u (1942-1944) te u Umjetničkom muzeju u Beogradu (1945. do 1947). Godine 1947. sa ocem se vratila u Sarajevu i zaposlila u Zemaljekom muzeju gdje je radila do penzionisanja 1976. Doktorirala je u [[Ljubljana|Ljubljani]] na Filozofskom fakultetu 1952. god s tezom - "Tragovi [[Kelti|Kelta]] na nadgrobnim spomenicima iz rimskog perioda južno od rijeke Save). Nakon očeve smrti 1958. god. veliki dio njegove zaostavštine prepustila je Društvu istoričara u Ljubljani.<ref name="IrmaČ">{{Cite web |url= https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-T39GDUML/4b63fb08-1c43-4537-98a6-4021eb040e13/PDF |title= Ignacij Voje: Irma Čremošnik - In memoriam |work= ZGODOVINSKI ČASOPIS 44 . 1990 . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref><ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Arheološka istraživanja == Irma Čremošnik je obavila brojna istraživanja na arheološkim lokalitetima Bosne i Hercegovine. === Kod Bihaća === U okolini [[Bihać]]a ([[Arheološka nalazišta u Golubiću|Golubić]], Izačić, Privilica, Gata, Založje, Izačići) pronašla je brojne nalaze iz [[Antika|antičkog perioda]]. Iskopavanja su vršena 1954. godine, a sva relevantna građa je objavljena. Materijal se nalazi u [[Muzej Unsko-sanskog kantona|Regionalnom muzeju Unsko-sanskog kantona]] u Bihaću. Nalazi su: * ostaci jedne rimske stambene građevine većih dimenzija,<ref name="Leksikon">{{Cite web |url= https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-2 |title= Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine - Tom 2 - Strana 15 - CRKVINA, Golubić, Bihać |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> * dobro očuvani ostaci trobrodne [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|kasnoantičke crkve]] dimenzija 21×11 metara, * nekoliko grobnica, sa 24 epigrafska spomenika iz Golubića i Založja koje je sama pročitala * [[Kamena ploča sa japodskim konjanicima iz Založja|kamena ploča sa predstavom japodskih konjanika]], [[Japodi|japodski]] spomenik iz [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog doba]]. Datirana je u period I-II stoljeća naše ere. Proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenik]] === Višići === Prvi značajniji lokalitet na kojem je Čremošnikova vršila iskopavanja, su Kućišta, u selu [[Višići]] kod [[Čapljina|Čapljine]]. Otkrivena je [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|rimska vila]] (''Villa Rusticae'') u okviru koje je ustanovljeno postojanje [[mozaik]]a i zidnog [[Slikarstvo|slikarstva]]. Rezultat tog istraživanja, koji je trajao godinama, ogleda se u studiji Irme Čremošnik koju je ona objavila u Glasniku Zemaljskog muzeja 1965. godine pod nazivom [[Rimska vila u Višićima]]. Vila je porušena koncem IV. stoljeća, a na istom mjestu [[Slaveni]] su razvili svoje naselje sa grobljem. Arheološko područje – Rimska vila (Villa Rusticae) u Višićima, (lokalitet „Kućišta“) sa ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka (slavensko naselje i groblje), općina Čapljina, proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1330 |title= Rimska vila u Višićima |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. mart 2026. |archive-date= 2021-02-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210222012253/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1330 |url-status= dead }}</ref> === Panik === U [[Rimsko naselje na Paniku kod Bileće|Paniku]], uz rijeku [[Trebišnjica|Trebišnjicu]], 1967. i 1968. godine, Čremošnik je istraživala bogato naselje nastalo u rimsko doba na epihorskoj osnovi. Način građenja zidova ovog naselja, ukrašavanje njegovih prostorija mozaicima i [[freska]]ma, zagrijavanje prostorija [[hipokaust]]om pokazali su uticaj rimskog građevinarstva i na ove krajeve. Na mjestu lukusazne stambena građevina tipa rimske urbane vile pronašla je brojne fragmente geometrijskih i jednog figuralnog mozaika. Na osnovu analize, Čremošnik je dokazala da je [[hrišćanstvo]] bilo prisutno na ovim prostorima mnogo prije nego je ova religija [[Milanski edikt|Milanskim ediktom 313]]. godine zvanično proglašena legalnom. Na osnovama rezultata ispitivanja Irme Čremošnik u Paniku, [[Ivo Bojanovski]] je zaključio da je naselje u Paniku rimsko naselje [[Leusinium]]. <ref>{{Cite web |title=Ivo Bojanovski: Rimska cesta Narona Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuitete |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2010.pdf |access-date=2022-10-25 |archive-date=2022-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220620121303/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2010.pdf }}</ref> === Kod Doboja === Arheološka istraživanja na lokalitetu [[Rimski vojni logor Makljenovac|Gradina kod Doboja]] vršena su u više navrata i to u periodu 1961. - 1967. godine, prilikom kojkih su iskopani ostaci istočnog, centralnog i zapadnog dijela rimskog vojnog logora i glavni ulaz.<ref name="DobCastrum">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |title= Arheološki lokalitet – Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu, opština Doboj, |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. mart 2026 |archive-date= 2022-08-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220804073511/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |url-status= dead }}</ref> Potom je vođeno i jedno manje zaštitno iskopavanje naselja-kanaba koje se prostiralo duž logora. Izvještaj je predstavila 1984. god<ref name="Doboj">{{Cite web |url= https://zemaljskimuzej.ba/app/uploads/glasnik/gzm-ns-a-39-1984.pdf |title= Irma Čremošnik: Rimski castrum kod Doboja |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1984. - zemaljskimuzej.ba |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Irma Čremošnik je rukovodila istraživanjima i na lokalitetu [[Kastel]] kod Banje Luke, 1972. i 1973 godine === Slavenska naselja === Dok je istraživala rimska nalazišta Irma Čremošnik je otkrila ostatke [[Slaveni|slavenskih]] naselja. To su nalazišta u Mušićama kod [[Višegrad]]a (VI. do VII. stoljeće), Jazbine kod [[Bijeljina|Bijeljine]] (VII do IX. stoljeće) i [[Rimska vila u Tutnjevcu|Tutnjevcu]]. Nalazi su po prvi put dali jasnu sliku najranije slavenske kulture u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Dokazala je da se datiranje ovih najstarijih naselja kao i ostali tragovi podudaraju sa podacima iz izvora i mišljenjima stručnjaka u nalazima okolnih slavenskih plemena u: [[Češka|Českoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. <ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Radovi == * Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica<ref name="Konjic">{{Cite web |url= https://books.google.de/books/about/Ne%C5%A1to_o_anti%C4%8Dkim_naseljima_u_okolici_K.html?id=iKPTOQAACAAJ&redir_esc=y |title= Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1954. - books.google.de |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Problematika rimske i postrimske keramike u Bosni i Hercegovini<ref name="Keramika">{{Cite web |url= https://ojs.zrc-sazu.si/av/article/view/9671 |title= Problematika rimske i postrimske keramike u Bosni i Hercegovini |work= Arheološki Vestnik, 26 - av.zrc-sazu.si |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. * Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136. * Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111. * Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. * Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. * Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984. * Rimski castrum kod Doboja<ref name="Doboj"/> * Rimska vila sa slavenskim naseljem u Tutnjevcu<ref name="Prvi">{{Cite web |url= https://tutnjevac.info/wp-content/uploads/2017/11/Dr-Irma-%C4%8Cremo%C5%A1nik.pdf-Rimska-vila-u-Tutnjevcu.pdf |title= Rimska vila sa slavenskim naseljem u Tutnjevcu |work= - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Prvi nalazi najstarijih slavenskih nastambi u Bosni i Hercegovini<ref name="Tutnjevac">{{Cite web |url= http://av.zrc-sazu.si/pdf/21_22/Cremosnik_AV_21_22_1970_1971.pdf |title= Prvi nalazi najstarijih slavenskih nastambi u Bosni i Hercegovini |work= Zemaljski muzej Sarajevo - av.zrc-sazu.si |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Lifetime|1928|2018|Čremošnik, Itma}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Slovenija]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] s2ou1qkgnckmrvr0jq9e5z4xch589s5 Arvydas Sabonis 0 4721433 42600210 42586641 2026-05-18T13:34:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Arvydas Sabonis | slika = Arvydas Sabonis.jpg | veličina = 240px | opis = | broj = | pozicija = [[centar (košarka)|centar]] | visina_ft = 7 | visina_in = 4 | visina_napomena = | težina_lb = | težina_footnote = | liga = | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1964|12|19|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|LIT}} [[Kaunas]], [[Litva]]<br>{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Litvanci|Litvanac]] | srednja_škola = | sveučilište = | draft_godina = 1986. | draft_krug = 1. | draft_pick = 24 | draft_momčad = [[Portland Trail Blazers]] | karijera_start = [[1981.]] | karijera_kraj = [[2004.]] | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 1981 – 1989 | momčad1 = {{flagicon|SSSR}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine2 = 1989 – 1992 | momčad2 = {{flagicon|ŠPA}} [[CB Valladolid|Fórum Valladolid]] | godine3 = 1992 – 1995 | momčad3 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | godine4 = 1995 – 2001 | momčad4 = {{flagicon|SAD}} [[Portland Trail Blazers]] | godine5 = 2001 – 2002 | momčad5 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine6 = 2002 – 2003 | momčad6 = {{flagicon|SAD}} [[Portland Trail Blazers]] | godine7 = 2003 – 2004 | momčad7 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine8 = | momčad8 = | godine9 = | momčad9 = | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 1982 – 1991 | rep1 = {{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] | rgodine2 = 1991 – 1999 | rep2 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litva]] | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = * Osvajač [[FIBA Interkontinentalni kup|FIBA Klupskog svjetskog prvenstva]] ([[1986.]]) * Osvajač [[Euroliga|FIBA Europske lige]] ([[1995.]]) * 3× [[Prvenstvo Sovjetskog Saveza u košarci|prvak Sovjetskog Saveza]] ([[1985.]] – [[1987.]]) * 2× [[ACB liga|prvak ACB lige]] ([[1993.]], [[1994.]]) * [[Lietuvos krepšinio lyga|prvak Litve]] ([[2004.]]) * osvajač [[Copa del Rey de Baloncesto|Kupa kralja]] ([[1993.]]) * [[FIBA-inih 50 najvećih igrača (1991.)]] * [[50 najvećih doprinositelja EuroLige]] ([[2008.]]) * 6× [[Euroscar]] ([[1984.]], [[1985.]], [[1988.]], [[1995.]], [[1997.]], [[1999.]]) * 2× [[Mr. Europa]] ([[1985.]], [[1997.]]) * 4× [[Litvanski sportaš godine]] ([[1984.]] – [[1986.]], [[1996.]]) * [[EuroBasket]] MVP ([[EuroBasket 1985.|1985.]]) * 2× [[Euroliga|Igrač godine Eurolige]] ([[1993.]], [[1995.]]) * [[Najbolja momčad novaka NBA lige]] ([[1995.]]) * Umirovljen dres s brojem 11 ([[Kauno Žalgiris|Žalgiris]]) | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = arvydas-sabonis | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = Arvydas-Sabonis | CBBASKHOF_godina = | medalje = {{MedalCount |[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]|1|1|0 |[[FIBA EuroBasket|EuroBasket]]|1|1|2 |[[Olimpijske igre]]|1|0|2 }} {{MedalCompetition|[[Košarka na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Seoul 1988.]]| [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCountry|{{flag|Litva|1988}}}} {{MedalBronze|{{flagicon|ŠPA}} [[Ljetne olimpijske igre 1992.|Barcelona 1992.]]| [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} {{MedalBronze|{{flagicon|SAD}} [[Ljetne olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]| [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} {{MedalCompetition|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalGold| {{flagicon|KOL}} [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Kolumbija 1982.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalSilver|{{flagicon|ŠPA}} [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|Španjolska 1986.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCompetition|[[EuroBasket]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalBronze| {{flagicon|FRA|1976}} [[EuroBasket 1983.|Francuska 1983.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalGold| {{flagicon|ZNJE}} [[EuroBasket 1985.|Zapadna Njemačka 1985.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalBronze| {{flagicon|SFRJ}} [[EuroBasket 1989.|SFR Jugoslavija 1989.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCountry|{{flag|Litva|1988}}}} {{MedalSilver| {{flagicon|GRČ}} [[EuroBasket 1995.|Grčka 1995.]] | [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} }} '''Arvydas Romas Sabonis''' ({{small|[[litvanski]]:}} [{{IPA|ˈaːrviːdaːs ˈsaːboːnʲɪs}}]; [[Kaunas]], [[19. prosinca]] [[1964.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[litva]]nski košarkaš, sportski djelatnik i poslovni čovjek.<ref>{{Cite web |title=The Old College Try: The complicated recruiting sagas of Arvydas Sabonis and his son Domantas |url=http://www.si.com/longform/sabonis/index.html |access-date=3 November 2023 |website=Sports Illustrated Longform |language=en |archive-date=2023-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231103141822/http://www.si.com/longform/sabonis/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |first=The Ringer |date=11 October 2017 |title=Our Favorite Passers in NBA History |url=https://www.theringer.com/nba/2017/10/11/16456620/favorite-passers-nba-history |access-date=3 November 2023 |website=The Ringer |language=en}}</ref> Sabonis se smatra jednim od najboljih litvanskih i svjetskih košarkaša svih vremena, a imao je uspješnu karijeru i u Europi i u [[NBA]] ligi, gdje je proveo sedam sezona. Šesterostruki je dobitnik nagrade [[Euroscar]] i dvostruki dobitnik nagrade [[Mr. Europa]]. Dominantan [[centar (košarka)|centar]], Sabonis je imao uspjeha i na reprezentativnom nivou, osvojivši olimpijsko zlato s [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacijom Sovjetskog Saveza]] na [[Olimpijada 1988|Olimpijskim igrama 1988.]] godine u [[Seoul]]u te, kasnije, dvije bronce s [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|reprezentacijom Litve]] ([[1992.]] i [[1996.]]). Iako je na [[NBA draft|draftu]] izabran još [[1986.]] godine, svoju prvu [[NBA]] utakmicu odigrao je tek [[1995.]] godine, kada je imao 30 godina. Dana [[20. kolovoza]] [[2010.]] godine primljen je u [[FIBA Kuća slavnih|FIBA-inu Kuću slavnih]] zbog svojih sjajnih nastupa na međunarodnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/news/p/newsid/42798/arti.html |title=FIBA announces 2010 Hall of Fame Class |publisher=[[FIBA]] |date=20 August 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101019073536/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/news/p/newsid/42798/arti.html |archive-date=19 October 2010 }}</ref> Sljedeće godine, točnije [[12. kolovoza]] [[2011.]] godine, primljen je i u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih Naismith Memorial]].<ref name=hall>{{cite web |url=http://www.nba.com/2011/news/04/04/naismith-hall-of-fame/index.html?ls=iref:nbahpt2 |title=Rodman, Mullin, Winter named to Naismith Hall of Fame |publisher=[[National Basketball Association|NBA]] |date=4 April 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407105209/http://www.nba.com/2011/news/04/04/naismith-hall-of-fame/index.html?ls=iref%3Anbahpt2 |archive-date=7 April 2011 }}</ref> Iste godine izglasan je za nasljednika [[Vladas Garastas|Vladasa Garastasa]] na mjestu predsjednika [[Litvanski košarkaški savez|Litvanskog košarkaškog saveza]], gdje je bio do [[2021.]] godine, uz kratki prekid u listopadu [[2013.]] godine kada je podnio ostavku, ali se vratio nakon osam dana. Njegov sin, [[Domantas Sabonis]], također je košarkaš i od [[2026.]] godine igra za [[Sacramento Kings]]e.<ref>{{Cite web |title=Pacers trade Domantas Sabonis to Kings in 6-player deal |url=https://www.nba.com/news/pacers-agree-to-trade-domantas-sabonis-to-kings |access-date=28 December 2022 |website=NBA.com |language=en}}</ref> == Biografija == Arvydas Sabonis rođen je [[19. prosinca]] [[1964.]] godine u [[Kaunas]]u, tada dijelu [[Litvanska SSR|Litvanske SSR]] u sklopu [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Košarku je počeo trenirati s 13 godina, a već je kao petnaestogodišnjak bio član juniorske reprezentacije Sovjetskog Saveza.<ref name="NBAbio">{{cite web|url=http://www.nba.com/playerfile/arvydas_sabonis/bio.html|title=Arvydas Sabonis Bio|work=NBA.com|access-date=27 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090617063005/http://www.nba.com/playerfile/arvydas_sabonis/bio.html|archive-date=17 June 2009|url-status=dead}}</ref> Kasnije se upisao na [[Poljoprivredna akademija Univerziteta Vytautas Magnus|Poljoprivredni fakultet]], što mu je omogućilo izuzeće od obveznog služenja vojnog roka.<ref>{{cite web|url=http://library.la84.org/SportsLibrary/JSH/JSH1990/JSH1701/jsh1701e.pdf|title=Perestroika and Lithuanian Basketball|website=la84.org}}</ref> === Karijera === ==== Klupska karijera ==== Sabonis je svoj profesionalni debi imao [[1981.]] godine u [[Kauno Žalgiris|Žalgirisu]], jednom od najstarijih klubova u [[Litva|Litvi]], u svom rodnom [[Kaunas]]u.<ref name="Vle">{{cite web |title=Arvydas Sabonis |url=https://www.vle.lt/straipsnis/arvydas-sabonis/ |website=[[Visuotinė lietuvių enciklopedija]] |access-date=23 January 2026 |language=lt}}</ref> S klubom je osvojio tri uzastopna sovjetska prvenstva te [[FIBA Svjetsko klupsko prvenstvo]] [[1986.]] godine, gdje je bio najbolji strijelac (26 poena) u finalnoj pobjedi protiv [[Argentina|argentinskog]] [[Ferro Carril Oeste|Ferra Carrila Oestea]].<ref name="Vle"/> Godine [[1989.]] potpisuje za španjolski [[Fórum Valladolid]], s kojim je igrao polufinale [[FIBA Kup Radivoja Koraća|Koraćevog kupa]].<ref>{{cite web |title=Blazers Lose Sabonis to Spain Again |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1990-06-05-sp-835-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=4 May 2021 |date=4 June 1990}}</ref> Nakon tri sezone prelazi u [[Real Madrid Baloncesto]], s kojim će osvojiti dva naslova prvaka te naslov prvaka [[Euroliga|Europske lige]] [[1995.]] godine.<ref>{{cite web|title=Prisiminimai apie A. Sabonio fenomeną ispaną privertė atsiprašyti P. Gasolio|url=http://www.delfi.lt/krepsinis/herojai/prisiminimai-apie-a-sabonio-fenomena-ispana-priverte-atsiprasyti-p-gasolio.d?id=74504396|website=Krepsinis.lt|access-date=28 April 2017}}</ref> To mu je bila posljednja sezona u Realu jer je iste godine prešao u [[NBA liga|NBA ligu]]. Sabonisova NBA priča započela je još [[1985.]] godine, kada su ga [[Atlanta Hawks]]i izabrali kao 77. izbor na [[NBA draft]]u te godine. Međutim, taj je izbor poništen jer je Sabonis u to vrijeme imao manje od 21 godine. Iako je narednog proljeća imao tešku ozljedu [[Ahilova tetiva|Ahilove tetive]], svejedno je bio na draftu te su ga, kao 24. izbor u prvom krugu, izabrali [[Portland Trail Blazers]]i;<ref name="NBAbio"/> Sabonis je ostao zabilježen u historiji kao posljednji igrač koji se pojavio na draftu više od jednog puta s obzirom na to da je NBA ukinula tu mogućnost tijekom [[1980-e|1980-ih]].<ref>{{cite book|last=Bradley|first=Robert D.|title=The Basketball Draft Fact Book: A History of Professional Basketball's College Drafts|year=2013|publisher=Scarecrow Press|isbn=9780810890695}}, pg. 454</ref> No, iako je Sabonis trebao ići u NBA ligu, sovjetske vlasti nisu mu dozvolile preseljene u [[Sjedinjene Države]], iako je tadašnji trener [[LSU Tigers]]a, [[Dale Brown (košarkaški trener)|Dale Brown]], imao plan da upiše Sabonisa na [[Državni univerzitet Louisiane]] kako bi zadržao amaterski status. Ipak, otputovao je u [[Portland, Oregon|Portland]] na rehabilitaciju te je [[1988.]] godine čak i trenirao s ekipom.<ref name=si>{{cite web|url=https://www.si.com/longform/sabonis/|title=The Old College Try: The complicated recruiting sagas of Arvydas Sabonis and his son Domantas|website=Sports Illustrated Longform|access-date=2026-04-20|archive-date=2023-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711183248/https://www.si.com/longform/sabonis/|url-status=dead}}</ref> Po završetku sezone [[1994.]]/[[1995.]], Sabonis i Portland kontaktirali su se oko njegovog dolaska u NBA; Sabonis je tada imao 30 godina. Prije potpisa ugovora, tadašnji trener Portlanda, [[Bob Whitsitt]], zamolio je klupskog liječnika da pregleda snimke Sabonisovih ozljeda te se kasnije prisjetio što je ovaj rekao: "''Rekao je da bi Arvydas mogao dobiti parkirno mjesto za invalide samo na temelju ovih rentgenskih snimki"''.<ref>{{cite web|url=http://www.grantland.com/story/_/id/6867508/arvydas-sabonis-long-strange-trip |title=Arvydas Sabonis' Long, Strange Trip |first=Jonathan |last=Abrams |work=[[Grantland|Grantland.com]] |date=16 August 2011 |access-date=28 November 2011}}</ref> Unatoč tome, Trail Blazerski su potpisali Sabonisa, koji je imao vrlo uspješnu debitantsku sezonu s dobrim brojkama; uz to je izabran u [[Najbolja momčad novaka NBA lige|najbolja momčad novaka]] te godine te je bio drugi u izboru za Novaka godine i Šestog igrača godine.<ref name="NBAbio"/> Brojke u doigravanju bile su mu još bolje nego u regularnoj sezoni. Tijekom Sabonisovog prvog boravka u Portlandu, ekipa je svake godine igrala doigravanja, ali u početku bez velikih uspjeha. Tijekom [[1998.]] i [[1999.]] godine, Portland je izmijenio velik dio momčadi kako bi bio kompetitivniji u doigravanjima, međutim Sabonis je bio jedini nedodirljivi prvotimac. Nakon tih izmjena, Trail Blazersi su igrali dva uzastupna finala Zapada, ali su izgubili od kasnijih prvaka [[San Antonio Spurs]]a, odnosno [[Los Angeles Lakers]]a. Mnogi komentatori smatrali su i tada, a smatraju i danas, kako je Sabonisova NBA karijera mogla biti još bolja da je ranije došao u ligu<ref>{{cite web|url=https://www.espn.com/nba/news/story?page=Euro-Sabonis|first=Ian|last=Whittell|date=2 May 2008|access-date=27 February 2010|title=Best of the Euroleague and NBA: Arvydas Sabonis|work=ESPN.com}}</ref><ref>{{cite web|title=Blazers Top 40: No. 20 Arvydas Sabonis|first=Jason|last=Quick|publisher=OregonLive.com|date=27 February 2010|access-date=27 February 2010|url=http://blog.oregonlive.com/behindblazersbeat/2010/02/blazers_top_40_no_20_arvydas_s.html}}</ref> te kako bi Trail Blazersi gotovo sigurno bili prvaci da su imali Sabonisa prije [[1995.]] godine.<ref>{{cite web|url=http://espn.go.com/sportsnation/chat/_/id/24592|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412052815/http://espn.go.com/sportsnation/chat/_/id/24592|url-status=dead|archive-date=12 April 2010|title=Chat with Clyde Drexler|website=go.com}}</ref><ref name="Lyslo">{{cite web|url=http://www.nba.com/blazers/special_features/Portland_will_miss_Arvydas_Sab-84264-41.html|title=Portland Will Miss Arvydas Sabonis|first=Erik|last=Lyslo|website=[[NBA.com]]|access-date=27 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100629104800/http://www.nba.com/blazers/special_features/Portland_will_miss_Arvydas_Sab-84264-41.html|archive-date=29 June 2010|url-status=dead}}</ref> Po završetku sezone [[2000.]]/[[2001.]] odbio je potpisati produljenje ugovora s Portlandom, navodeći fizički i mentalni zamor kao razloge. Potpisao je jednogodišnji ugovor sa Žalgirisom za minimalnu plaću, uz dogovor da će pomoći momčadi u najvažnijim utakmicama tijekom sezone. Ipak, te sezone nije odigrao nijednu utakmicu te se vratio u Portland [[2002.]] godine, gdje je odigrao još jednu sezonu.<ref>{{cite journal|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-23218439.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121105194559/http://www.highbeam.com/doc/1P2-23218439.html|url-status=dead|archive-date=5 November 2012|title=BOREDOM BRINGS SABONIS BACK TO BLAZERS|date=1 October 2002|website=highbeam.com}}</ref> Sabonis je bio omiljen među navijačima Portlanda. Sljedeće godine vratio se u Žalgiris, gdje je odigrao još jednu sezonu prije službenog i konačnog umirovljenja [[2005.]] godine. ==== Reprezentativna karijera ==== [[Image:Basketball at the 1988 Summer Olympics - URS vs. USA.JPEG|thumb|left|200px|Sabons u dresu sovjetske reprezentacije protiv [[David Robinson (košarkaš)|Davida Robinsona]] i [[Danny Manning|Dannyja Manninga]] tijekom polufinalne utakmice protiv [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Amerikanaca]] na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama 1988.]] u [[Seoul]]u. Sovjeti su pobijedili 82:76, a Sabonis je ubacio 13 poena i skupio 13 skokova.]] Sabonis je [[1982.]] godine bio dio [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|sovjetske reprezentacije]] koja je išla na turneju po [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i igrala protiv niza sveučilišnih momčadi.<ref name=si/> Iako mu je preporučen odmor, Sovjeti su Sabonisu dopustili da bude dio reprezentacije za [[Olimpijske igre 1988.]] u [[Seoul]]u.<ref name=si/> Sabonis je na kraju predvodio Sovjete do zlatne medalje na Igrama na kojima su u polufinalu pobijedili [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Amerikance]] (iako je to bila posljednja američka vrsta u kojoj nisu igrali profesionalni NBA igrači, u njoj su bili budući All-Star igrači [[David Robinson (košarkaš)|David Robinson]], [[Mitch Richmond]] i [[Danny Manning]]), a u finalu [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslaviju]].<ref name="NBAbio"/> Za sovjetsku će reprezentaciju igrati i na [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Svjestkom prvenstvu 1982.]] (zlatna medalja), [[EuroBasket 1983.|EuroBasketu 1983.]] (brončana medalja), [[EuroBasket 1985.|EuroBasketu 1985.]] (zlatna medalja), [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjestkom prvenstvu 1986.]] (srebrna medalja) i [[EuroBasket 1989.|EuroBasketu 1989.]] (brončana medalja).<ref>{{cite web|url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//q/arvydas%20sabonis/pid//_//players.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710051320/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp/q/Arvydas%20Sabonis/pid/_/players.html|url-status=dead|archive-date=10 July 2012|title=Arvydas-Romas SABONIS.|website=fiba.com}}</ref> Bio je dio idealne momčadi EuroBasketa [[1983.]] i [[1985.]], a na potonjem je turniru bio i MVP. Period od [[1985.]] do [[1988.]] godine bio je izrazito naporan za Sabonisa zbog velikog broja utakmica te je imao značajan utjecaj na njegovo zdravlje u narednim godinama. Imao je nekoliko ozljeda nogu koje nisu uspjele potpuno zacijeliti zbog velikog broja intenzivnih međunarodnih utakmica usred [[Hladni rat|hladnoratovskih]] rivalstava te velikog rivalstva između njegovog Žalgirisa i [[PBK CSKA Moskva|CSKA Moskve]] u sovjetskom prvenstvu. Sam Sabonis je [[2011.]] u intervjuu rekao da vjeruje kako je činjenica da su ga sovjetski treneri previše koristili uvelike doprinijela pogoršanju njegove ozljede [[Ahilova tetiva|Ahilove tetive]] iz [[1986.]] godine.<ref name=Winn>[https://web.archive.org/web/20121104182811/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1189174/1/index.htm Lithuania Calling] Also {{cite magazine |last=Winn |first=Luke |date=15 August 2011 |title=Lithuania Calling |magazine=[[Sports Illustrated]] |volume=115 |issue=6 |pages=52–56}}</ref> Drugi značajan trenutak u njegovoj karijeri, po pitanju ozljeda, dogodio se [[1988.]] godine kada su ga Sovjeti uvrstili u reprezentaciju nakon operacije Ahilove tetive koju je imao u [[Portland, Oregon|Portlandu]]; odluka Sovjeta da šepajućeg Sabonisa uvrste u momčad naišla je na kritike američkih liječnika.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/08/30/sports/sabonis-is-named-to-soviet-team.html?pagewanted=2|title=Sabonis Is Named To Soviet Team|first=Esther B. Fein and Special To the New York|last=Times|newspaper=The New York Times|date=30 August 1988}}</ref> Sljedeće je godine Sabonis dobio dozvolu države da ide u [[Sjedinjene Države]], kamo je otišao i njegov reprezentativni kolega [[Šarūnas Marčiulionis]], ali je odbio, vjerujući da zbog ozljeda neće biti u mogućnosti igrati na visokom nivou.<ref name=si/> Zbog ovih će problema razviti kronične probleme s koljenima, zglobovima i preponama koje će uvelike ograničiti njegovu pokretljivost tijekom [[1990-e|90-ih]] godina. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada]] [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], Sabonis je postao [[Košarkaška reprezentacija Litve|litvanski]] reprezentativac. S Litvom je nastupio na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] (brončana medalja), [[EuroBasket 1995.|EuroBasketu 1995.]] (srebrna medalja), [[Olimpijske igre 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] (brončana medalja) i [[EuroBasket 1999.|EuroBasketu 1999.]] Bio je dio idealne momčadi EuroBasketa [[1995.]] godine. == Privatni život == Sabonis je u braku s Ingridom Mikelionytė, manekenkom i glumicom koja je bila prva [[Miss Litve]].<ref name="NBAbio"/> Zajedno imaju četvoro djece – kći Aušrinė te sinove Žygimantasa, Tautvydasa i [[Domantas Sabonis|Domantasa]]. Potonja dva rođena su u gradovima u kojima je Sabonis tada igrao košarku, odnosno [[Valladolid]]u i [[Portland, Oregon|Portlandu]]. Nakon što je Sabonis napustio [[NBA liga|NBA ligu]], obitelj se preselila u [[Málaga|Málagu]].<ref name=si/> Sva tri sina igraju košarku.<ref>{{Cite web |url=http://kiaenzona.com/mas-basket/el-otro-sabonis-mira-donde-juega-el-mayor-de-los-hijos-del-mitico-zar-18381/ |title=Archived copy |access-date=30 August 2016 |archive-date=11 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230711183157/http://kiaenzona.com/mas-basket/el-otro-sabonis-mira-donde-juega-el-mayor-de-los-hijos-del-mitico-zar-18381/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cbssports.com/collegebasketball/eye-on-college-basketball/25545148/gonzagas-domantas-sabonis-son-of-hall-of-famer-is-ready-for-nba-draft |title=Gonzaga's Domantas Sabonis, son of Hall of Famer, is ready for NBA Draft |first=Sam |last=Vecenie |work=[[CBSSports.com]] |date=8 April 2016 |access-date=14 April 2016}}</ref> Prema rječima njegova sina Domantasa, Sabonis je veliki fan [[Boston Celtics]]a i zelene boje općenito, a najdraži mu je igrač [[Larry Bird]].<ref>{{cite web|title="Celtics" peržiūroje dalyvavęs D.Sabonis atskleidė įdomų faktą apie savo tėvą ir žaidimo elementą, kurį nori patobulinti labiausiai|url=http://www.krepsinis.net/naujiena/celtics-perziuroje-dalyvaves-d-sabonis-atskleide-idomu-fakta-apie-savo-teva-ir-zaidimo-elementa-kuri-nori-patobulinti-labiausiai/263145|website=Krepsinis.net|access-date=9 June 2016}}</ref> U rujnu [[2011.]] godine, Sabonis je pretrpio blaži [[srčani udar]] dok je igrao košarku u [[Litva|Litvi]], ali nije bio u životnoj opasnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.newsday.com/sports/former-nba-star-sabonis-stable-after-heart-attack-1.3207143|title=Former NBA star Sabonis stable after heart attack|website=newsday.com}}</ref> Sljedeće godine sudjelovao je u litvanskom dokumentarcu ''[[Kita svajonių komanda]]'', koji je opisao put [[Košarkaška reprezentacija Litve|litvanske reprezentacije]] do bronce na [[Olimpijada 1992|Olimpijskim igrama 1992.]] godine.<ref>{{cite web |title=The Other Dream Team |url=https://www.netflix.com/title/70229271 |website=[[Netflix]] |access-date=19 September 2025}}</ref> Dvije godine kasnije bio je fokus dokumentarca ''Arvydas Sabonis. 11'', koji je pratio njegovu karijeru od [[1981.]] godine do umirovljenja.<ref>{{cite web |title=Arvydas Sabonis. 11 |url=https://epika.lrt.lt/dokumentiniai-filmai,266/arvydas-sabonis-11,771092 |website=LRT Epika |access-date=19 September 2025 |language=lt}}</ref> Kasnije se pojavio i u filmu ''Bilietas'' iz [[2023.]] godine, koji se bavio historijom Žalgirisa od [[1979.]] do [[1989.]] godine.<ref>{{cite web |title=Bilietas |url=https://go3.lt/movies/bilietas,vod-6134499 |website=Go3 |access-date=19 September 2025 |language=lt}}</ref> == Statistike == {| class="toccolours" style="white-space: nowrap;" |- ! colspan="6" style="background:#f2f2f2; border:1px solid #aaa;"| Legenda |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;&nbsp;U | Odigranih utakmica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;&nbsp;S&nbsp; | Startanih utakmica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;MPU&nbsp; | Minuta po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak koševa | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;3P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak trica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;SB%&nbsp; | Postotak slobodnih bacanja |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;SPU&nbsp; | Skokova po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;APU&nbsp; | Asistencija po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;UPU&nbsp; | Ukradenih lopti po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;BPU&nbsp; | Blokada po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;PPU&nbsp; | Poena po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;'''Bold'''&nbsp; | Rekord karijere |- | style="background-color: #afe6ba; border: 1px solid black;" | &nbsp;†&nbsp; | Osvojio naslov prvaka | style="background-color: #CFECEC; border: 1px solid black;" | &nbsp;*&nbsp; | Rekorder lige te sezone | style="background-color: #E0CEF2; border: 1px solid black;" | &nbsp;{{double-dagger}}&nbsp; | Rekorder lige |- |} === Regularna sezona (EuroLiga i NBA) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! Godina ! Momčad ! {{abbr|U|Odigranih utakmica}} ! {{abbr|S|Startanih utakmica}} ! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}} ! {{abbr|P%|Postotak koševa}} ! {{abbr|3P%|Postotak trica}} ! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}} |- | style="text-align:left;"|[[1986.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 13 || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || '''24.5''' |- | style="text-align:left;"|[[1987.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 6 || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || 21.3 |- | style="text-align:left;"|[[1993.]] | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.roundID_2564.season_1993.teamID_1020.playerID_7324.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 16.5 RPG 12.0 APG 1.9]</ref> | 20 || {{sort|-|—}} || 30.9 || .543 || .500 || .663 || style="background:#cfecec;"|'''12.0'''* || 1.9 || 1.2 || {{sort|-|—}} || 16.5 |- | style="text-align:left;"|[[1994.]] | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.season_1994.roundID_2565.playerID_7324.teamID_1020.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 17.4 RPG 11.9 APG 2.9]</ref> | 15 || {{sort|-|—}} || '''34.3''' || '''.577''' || .350 || .723 || 11.9 || 2.9 || 1.0 || {{sort|-|—}} || 17.4 |- | style="text-align:left; background:#afe6ba;"|[[1995.]]† | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.season_1995.roundID_2566.playerID_7324.teamID_1020.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 21.8 RPG 11.2 APG 2.6]</ref> | 17 || {{sort|-|—}} || 33.8 || .572 || '''.545''' || .783 || 11.2 || 2.6 || '''1.8''' || {{sort|-|—}} || 21.8 |- | style="text-align:left;"|[[1996.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 73 || 21 || 23.8 || .545 || .375 || .757 || 8.1 || 1.8 || .9 || 1.1 || 14.5 |- | style="text-align:left;"|[[1997.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 69 || 68 || 25.5 || .498 || .371 || .777 || 7.9 || 2.1 || .9 || 1.2 || 13.4 |- | style="text-align:left;"|[[1998.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 73 || '''73''' || 32.0 || .493 || .261 || .798 || 10.0 || '''3.0''' || .9 || 1.1 || 16.0 |- | style="text-align:left;"|[[1999.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | style="background:#cfecec;"| 50* || 48 || 27.0 || .485 || .292 || .771 || 7.9 || 2.4 || .7 || 1.3 || 12.1 |- | style="text-align:left;"|[[2000.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 66 || 61 || 25.6 || .505 || .368 || '''.843''' || 7.8 || 1.8 || .7 || 1.2 || 11.8 |- | style="text-align:left;"|[[2001.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 61 || 42 || 21.3 || .479 || .067 || .776 || 5.4 || 1.5 || .7 || 1.0 || 10.1 |- | style="text-align:left;"|[[2003.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | '''78''' || 1 || 15.5 || .476 || .500 || .787 || 4.3 || 1.8 || .8 || .6 || 6.1 |- | style="text-align:left;"|[[2004.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 18 || 14 || 28.3 || .560 || .366 || .696 || style="background:#cfecec;"|10.7* || 2.4 || 1.0 || style="background:#cfecec;"|'''1.6'''* || 16.7 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|EuroLiga (ukupno) | 89 || {{sort|-|—}} || 31.6 || .562 || .439 || .716 || 11.4 || 2.4 || 1.3 || 1.6 || 19.2 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|NBA (ukupno)<ref>{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/s/sabonar01.html|title=Arvydas Sabonis Stats - Basketball-Reference.com|website=Basketball-Reference.com}}</ref> | 470 || 314 || 24.2 || .500 || .328 || .786 || 7.3 || 2.1 || .8 || 1.1 || 12.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|'''Karijera''' | 559 || — || 27.9 || .531 || .384 || .751 || 9.4 || 2.3 || 1.1 || 1.4 || 15.6 {{s-end}} ===Playoff=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! Godina ! Momčad ! {{abbr|U|Odigranih utakmica}} ! {{abbr|S|Startanih utakmica}} ! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}} ! {{abbr|P%|Postotak koševa}} ! {{abbr|3P%|Postotak trica}} ! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}} |- |- | style="text-align:left;"|[[1996.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 5 || 5 || '''35.4''' || .432 || '''.556''' || .717 || '''10.2''' || 1.8 || .8 || .6 || '''23.6''' |- | style="text-align:left;"|[[1997.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 4 || 4 || 27.0 || .429 || .250 || .875 || 6.5 || 2.3 || .8 || .8 || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[1998.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 4 || 4 || 26.8 || .450 || .500 || .857 || 7.8 || 1.5 || '''1.8''' || .8 || 12.3 |- | style="text-align:left;"|[[1999.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 13 || 13 || 30.2 || .398 || .200 || '''.907''' || 8.8 || 2.2 || 1.2 || 1.2 || 10.0 |- | style="text-align:left;"|[[2000.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | '''16''' || '''16''' || 30.8 || .453 || .286 || .796 || 6.7 || 1.9 || .9 || .8 || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[2001.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 3 || 3 || 34.7 || .483 || .000 || .750 || 8.3 || '''2.7''' || .3 || '''2.3''' || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[2003.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 6 || 1 || 14.3 || '''.667''' || {{sort|-|—}} || .800 || 4.0 || .8 || .7 || .7 || 10.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|'''Karijera''' | 51 || 46 || 28.8 || .452 || .319 || .802 || 7.4 || 1.9 || .9 || .9 || 12.1 |- {{S-end}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commons category|Arvydas Sabonis}} *[https://web.archive.org/web/20150329075639/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/q/arvydas%20sabonis/pid/_/players.html FIBA Archive Profile] *[http://www.interbasket.net/players/sabonis.htm InterBasket Profile] *[https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/arvydas-sabonis/ayo/ Euroleague.net Profile] *[http://www.fibaeurope.com/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_1999.roundID_2267.playerID_7324.teamID_2135.html FIBAEurope.com Profile] *[http://www.acb.com/jugador/temporada-a-temporada/id/20200678/fase_id/0/competicion_id/1/tipo_id/1#cuerpo Spanish ACB Profile] {{es}} {{NBA draft 1986.}} {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}} {{FIBA50}} {{EuroLiga50}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1964||Sabonis, Arvydas}} [[Kategorija:Litvanski košarkaši]] [[Kategorija:Sovjetski košarkaši]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]] [[Kategorija:Košarkaši Portland Trail Blazersa]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Evropski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]] [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih]] [[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]] rarn9rj2g6jmnc0bo8fmrt5o8c9ksj1 Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.) 0 4722101 42600313 42591959 2026-05-19T01:50:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42600313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna utakmica | slika = [[File:Hungría v Brasil, Estadio, 1954-07-10 (582) 02.jpg|300px]] | naslov = "Bitka za Bern" | ekipa1 = [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | ekipa1asocijacija = {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}} | ekipa1rezultat = 4 | ekipa2 = [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | ekipa2asocijacija = {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}} | ekipa2rezultat = 2 | detalji = | datum = [[27. lipnja]] [[1954.]] | stadion = [[Wankdorf Stadium]]<br>{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Bern]], [[Švicarska]] | grad = | igrač_utakmice1a = | igrač_utakmice1anaslov = | igrač_utakmice1b = | igrač_utakmice1bnaslov = | sudija = {{flagicon|ENG}} [[Arthur Edward Ellis]] | gledalaca = 40,000 | vrijeme = kiša | prethodna = | sljedeća = }} "'''Bitka za Bern'''" ({{lang-hu|Berni csata}}, {{lang-pt|Batalha de Berna}}, {{Lang-de|Schlacht bei Bern}}, {{lang-fr|Bataille de Berne}}, {{lang-it|Battaglia di Berna}}, {{lang-rm|Battaglia da Berna}}) naziv je za četvrtfinalnu utakmicu [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|FIFA Svjetskog prvenstva 1954.]] godine između [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], koja se [[27. lipnja]] [[1954.]] odigrala na [[Wankdorf Stadium]]u u [[Bern]]u. Direktni okršaj između mađarske "[[Laka konjica (Mađarska)|Lake konjice]]", tada najbolje svjetske reprezentacije, i Brazila trebao je biti najljepša utakmica cijelog turnira, ali se pretvorila u opću tučnjavu među igračima, a zbog koje je sudac [[Arthur Edward Ellis]] isključio čak trojicu igrača. Fizički okršaji među igračima nastavili su se i nakon utakmice, u tunelu i svlačionicama. "Laka konjica" pobijedila je i osigurala si prolazak u polufinale protiv [[Fudbalska reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]], dok je Brazil ispao s turnira. == Pozadina == [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]] godine koristilo je specifičan format. Šesnaest reprezentacija raspodijeljeno je u četiri grupe po četiri reprezentacije, s tim da je svaka grupa imala po dvije nositeljice i dvije nenositeljice. I [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazil]] bili su nositelji u svojim grupama. Brazil je bio ždrijeban u Grupu 1, a Mađarska u Grupu 2. Brazilci su imali reputaciju atraktivne momčadi, a grupu su završili kao prvoplasirani, zahvaljujući visokoj 5:0 pobjedi nad [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] i remijem s [[Fudbalska reprezentacija FNR Jugoslavije|FNR Jugoslavijom]] (1:1) nakon produžetaka. S druge strane, mađarska "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" smatrana je najboljom reprezentacijom svijeta, a igrači [[Gusztáv Sebes|Gusztáva Sebesa]] uveli su revoluciju u tadašnju nogometnu igru. Mađari su također završili kao prvoplasirani u grupi, ali s još uvjerljivijim pobjedama nad [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]] (9:0) i [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadnom Njemačkom]] (8:3). Kako nisu postojala fiksna pravila o križanju reprezentacija u fazi na izbacivanje, održan je ždrijeb za četvrtfinalne parove (Grupa 1 križala se s Grupom 2) koji je spojio "Laku konjicu" i Brazil, odnosno Zapadnu Njemačku i FNR Jugoslaviju. == Pregled utakmice == [[File:Hungría v Brasil, Estadio, 1954-07-10 (582) 03.jpg|thumb|left|Mađarska je imala napadačku inicijativu tijekom većeg dijela utakmice.]] Jaka kiša padala je kada je utakmica započela, tako da je teren na [[Wankdorf Stadium|Wankdorfu]] bio natopljen vodom i sklizak, a loptu je bilo jako teško kontrolirati.<ref name="p4">{{harvsp|von der Lippe|MacLean|2008|p=4}}.</ref> Ipak, početak utakmice bio je jako dinamičan, a "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" dominirala je na terenu svojom lijepom igrom, zahvaljujući kojoj su u prvih deset minuta imali 2:0.<ref name="mg" /> Prvo je [[Nándor Hidegkuti]] u četvrtoj minuti postigao gol za 1:0, da bi tri minute kasnije [[Sándor Kocsis]] glavom zakucao Hidegkutijev udarac za 2:0.<ref name=hindu /><ref name="fiche">{{cite web| url = http://www.footballdatabase.eu/football.coupe.hongrie.bresil.23924.fr.html | title = Hongrie 4 - 2 Brésil | site = footballdatabase.eu | acces-date = 16 avril 2015}}</ref> Međutim, istovremeno dok su Mađari dominirali terenom, napetosti su rasle. Nedugo nakon prvog gola, [[Gyula Lóránt]] smijao se u lice sucu [[Arthur Edward Ellis|Ellisu]] jer mu je dao žuti karton zbog faula,<ref name="hindu">{{cite web| language = en |url = http://www.thehindu.com/2002/04/19/stories/2002041903012100.htm | title =Controversies: Battle of Berne Hungary v Brazil, 1954 | date = 19 avril 2002 | acces-date = 18 avril 2015 | auteur = A. Vinod}}</ref> a nakon drugog mađarskog gola, Brazilci, koji su bili u podređenom položaju, postajali su sve ljući.<ref name=hindu /> Mađari su između 17.<ref name="fiche" /> i 18.<ref name=fifa /> minute napravili faul u svom kaznenom prostoru pa je Ellis dodijelio penal Brazilcima; kako nitko nije želio pucati, odgovornost je preuzeo desni bek [[Djalma Santos]], koji je smanji na 2:1 u 18. minuti utakmice.<ref name=mg /> [[File:Hungría v Brasil, Estadio, 1954-07-10 (582) 04.jpg|thumb|Penal Djalme Santosa iz 18. minute vratio je Brazilce u igru.]] Do kraja poluvremena, utakmica je postajala sve grublja. Mađari su koristili svoje timske kvalitete, dok su Brazilci gradili igru na individualnim kvalitetama svojih zvijezda, međutim nijedna momčad nije uspjela ostvariti nikakvu prednost pa se na poluvrijeme išlo s rezultatom 2:1 za Mađarsku, što je iz brazilske perspektive bio aktivan rezultat.<ref name="express2806-1"/><ref name="best" /> Po povratku iz svlačionica, mađarski duo na krilima, [[Zoltán Czibor]] i [[Mihály Tóth]], nastavili su pritiskati brazilsku obranu, koja je imala velikih problema, iako su bekovi predvođeni Djalmom Santosom uspijevali odoljeti mađarskim naletima.<ref name=hindu /><ref name="express2806-1">{{cite article |title=Le Brésil battu par la Hongrie 4 à 2|work=[[L'Express (Neuchâtel)|Feuille d’avis de Neuchâtel]] |day=28 |month=juin |year=1954 |pages=4 |url=http://www.lexpressarchives.ch/Repository/getFiles.asp?Style=OliveXLib:LowLevelEntityToSaveGifMSIE_SWISSFR&Type=text/html&Locale=french-skin-custom&Path=EXP/1954/06/28&ChunkNum=-1&ID=Ar00402&PageLabel=4 |access-date=22 avril 2015}}</ref> Ellis je u 60. minuti dosudio novi penal, ovoga puta za Mađare, ali ta je odluka izazvala opću konfuziju. Prije sučevog zvižduka, u kaznenom je prostoru vladao potpuni kaos;<ref name=hindu /> Mađari su mislili da je netko od njih napravio prekršaj,<ref name="express2806-1"/> međutim Ellis je svirao igranje rukom [[Pinheiro (brazilski fudbaler)|Pinheiru]].<ref name=fifa /> [[Mihály Lantos]] realizirao je penal i odveo Mađarsku na 3:1, što je trenutak koji se danas smatra prekretnicom nakon koje je kvaliteta igre obiju reprezentacija drastično pala,<ref name=hindu /><ref name="express2806-1"/><ref name="mg" /> a utakmica se počela pretvarati u tučnjavu.<ref>{{Cite web|title = 1954 : Brésil-Hongrie, la bataille de Berne|url = http://www.franceinfo.fr/emission/la-minute-bresilienne/2014/1954-bresil-hongrie-la-bataille-de-berne-05-19-2014-08-00|date = 23 mai 2014|acces-date = 14 avril 2015|auteur1 = Céline Illa|éditeur = [[France Info]]}}</ref><ref name=fifa>{{cite web|title = Coupe du monde de la FIFA, Suisse 1954 - Quarts de finale - Hongrie-Brésil|url = http://fr.fifa.com/classicfootball/matches/world-cup/match=1248/|site = FIFA.com|date = |acces-date = 14 avril 2015|access-date = 2026-05-12|archive-date = 2014-02-01|archive-url = https://web.archive.org/web/20140201221017/http://fr.fifa.com/classicfootball/matches/world-cup/match=1248/|url-status = dead}}</ref> [[File:Hungría v Brasil, Estadio, 1954-07-24 (584).jpg|thumb|left|"Laka konjica" postigla je ukupno četiri gola u utakmici.]] Nekoliko minuta kasnije, Hidegkuti se nakon sudara s [[Nílton Santos|Níltonom Santosom]] srušio na tlo bez svijesti, dok je Santos pao i glumio ozljedu. U 65. minuti, [[Julinho (fudbaler, rođen 1929.)|Julinho]] je uspio probiti mađarsku obranu trkom po strani te je pucao i zabio za 3:2, davši Brazilcima novu nadu u povratak.<ref name=fifa /> Nekoliko minuta nakon drugog brazilskog gola, eskalirao je između mađarskog kapetana [[József Bozsik|Józsefa Bozsika]] i Níltona Santosa,<ref name=hindu /> a sve je rezultiralo tučnjavom među njima zbog koje ih je Ellis obojicu isključio<ref name="p4" /> u 71.<ref name="fiche" /> (ili 73.)<ref name="p4" /> minuti utakmice. Brazilci su pojačali intenzitet i pokušavali su sve kako bi izjednačiti,<ref name=best /> međutim doživjeli su novi udarac u 79. minuti, kada je [[Humberto Tozzi|Humberto]] dobio crveni karton nakon vrlo grubog starta na [[Gyula Lóránt|Gyuli Lórántu]];<ref name=best /> brazilska je reprezentacija tako ostala s devet igrača u terenu. Lóránt se normalno ustao nekoliko trenutaka nakon Humbertova isključenja, što su neki komentatori uzeli kao dokaz da je mađarski igrač simulirao.<ref name="express2806-2">{{cite article |title=Le Brésil battu par la Hongrie 4 à 2|work=[[L'Express (Neuchâtel)|Feuille d’avis de Neuchâtel]] |day=28 |month=juin |year=1954 |pages=7 |url=http://www.lexpressarchives.ch/Repository/getFiles.asp?Style=OliveXLib:LowLevelEntityToSaveGifMSIE_SWISSFR&Type=text/html&Locale=french-skin-custom&Path=EXP/1954/06/28&ChunkNum=-1&ID=Ar00700&PageLabel=7 |access-date=22 avril 2015}}</ref> Posljednjih 10-ak minuta utakmice bilo je obilježeno sjajnom brazilskom igrom u napadu, dok su istovremeno igrali vrlo lošu i pretjerano grubu obranu.<ref name=fifa /> [[File:Hungría v Brasil, Estadio, 1954-08-14 (587).jpg|thumb|Trenutak u kojem je Mađarska povela 3:1 označen je ključnim, jer se danas smatra kako je kvaliteta igre počela opadati od tog trenutka.]] Ipak, brazilske su lađe potonule u 88. minuti utakmice, kada je Kocsis postigao svoj drugi gol,<ref name=hindu /> opet glavom (na centaršut [[Zoltán Czibor|Zoltána Czibora]]),<ref name="express2806-1"/> i tako povećao prednost na 4:2; u tom su trenutku Brazilci shvatili da je povratak u utakmicu nemoguća misija.<ref name="fifa" /> Međutim, kraj utakmice – ukupno su na utakmici dosuđena 42 slobodna udarca, uz tri crvena kartona i četiri kartonirana igrača ukupno<ref>{{cite web |url=http://www.scoreshelf.com/dqcc/en/World_Cup/1954/HUN_v_BRA |title=Hungary vs Brazil: World CUP 1954 Quarter Final |publisher=ScoreShelf.com |acces-date=11 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100709114635/http://scoreshelf.com/dqcc/en/World_Cup/1954/HUN_v_BRA |archive-date=9 July 2010 |url-status=dead |df=dmy-all }}</ref> – donio je još veći kaos. Po konačnom sučevom zvižduku, brazilski navijači i fotografi upali su u teren,<ref name=mg /> a u kaosu koji je nastao došlo je do masovne tučnjave u kojoj su sudjelovali igrači obiju reprezentacija, njihovi stručni stožeri, navijači, novinari i fotografi.<ref name=best /><ref name="stolegame">{{cite book|language=en|author1=David Yallop|title=How They Stole the Game|publisher=Hachette|year=2011|month=septembre|day=15|total pages=160|isbn=978-1-78033-402-8|url=https://books.google.fr/books?id=JVCeBAAAQBAJ&printsec=frontcover}}</ref> Neki su brazilski igrači bili toliko bijesni da su se probijali do mađarskih igrača, što je rezultiralo općom tučnjavom u tunelu.<ref name="worldsoccer"/><ref name="uefa">{{cite web | url = http://fr.uefa.com/worldcup/news/newsid=174547.html | title = 1954 : la Hongrie au sommet | date = 30 avril 2004 | work = fr.uefa.com | access-date = 16 avril 2015}}</ref> U tučnjavi je ozlijeđeno nekoliko igrača iz obiju reprezentacija, a među ozlijeđenima su bili i mađarski izbornik [[Gusztáv Sebes]], koji je dobio udarac u lice,<ref name="worldsoccer">{{cite web|langue=en|title=World Cup memorable matches: Uruguay v Hungary 1954|url=http://www.worldsoccer.com/blogs/uruguay-v-hungary-1954-352539|date=7 juin 2014|site=worldsoccer.com|acces-date=24 mars 2015|auteur=Rob Fielder}}</ref> te jedan navijač, koji je stradao kao kolateralna žrtva.<ref name="impartial2906">{{cite article |title=Après les quarts de finale de la Coupe du monde |work=[[L'Impartial (Švicarska)|L'Impartial]] |day=29 |month=juin |year=1954 |pages=8 |url=http://www.lexpressarchives.ch/Repository/getFiles.asp?Style=OliveXLib:LowLevelEntityToSaveGifMSIE_SWISSFR&Type=text/html&Locale=french-skin-custom&Path=IMP/1954/06/29&ChunkNum=-1&ID=Ar00800&PageLabel=8 |access-date=22 avril 2015}}</ref> [[Ferenc Puskás]], koji nije ni igrao u toj utakmici zbog ozljede, sudjelovao je u tučnjavi tako što je bacao prazne boce,<ref name=p14 >{{harvsp|von der Lippe|MacLean|2008|p=14}}.</ref> dok je prema drugoj verziji priče upravo on udario navijača<ref>{{cite web| language = en|url = http://zeenews.india.com/home/world-cup-1954-battle-of-berne_302835.html | title= World Cup 1954: Battle of Berne | date = 16 juin 2006 | site = zeenews.india.com | acces-date = 19 avril 2015}}</ref> i Brazilca Pinheira;<ref name="stolegame"/> Puskás je u svojoj autobiografiji rekao da je u naletu bijesa zgrabio nekog brazilskog igrača sa željom da mu se osveti za Sebesa, koji je dobio udarac bocom u glavu, ali ga je pustio kada je vidio njegov prestravljeni izraz lica.<ref name="mg">{{cite web|language=en|url=http://mg.co.za/article/2006-05-03-brazil-swap-beauty-for-brutality-in-battle-of-berne|title=Brazil swap beauty for brutality in 'Battle of Berne'|date=3 mai 2006|author=Sapa-AFP|access-date=16 avril 2015|work=mg.co.za}}</ref> Brazilci su naknadno porazbijali sve žarulje u svlačionicama, što znači da se tučnjava u svlačionicama odvijala gotovo u potpunom mraku.<ref name=best /><ref name=hindu /> U jednom je trenutku morala intervenirati i zloglasna mađarska [[Služba za zaštitu države|ÁVH]], koja je rastjerala brazilce pendrecima i izvađenim pištoljima.<ref name="p14" /><ref name="express2806-2" /> Najmanje dvojica policajaca ozlijeđena su,<ref name="glasgow">{{cite article |language=en |title=Football travesty in World Cup |work=[[The Herald (Glasgow)|Glasgow Herald]] |day=28 |month=juin |year=1954 |pages=7 |url=https://news.google.com/newspapers?nid=2507&dat=19540628&id=PjxAAAAAIBAJ&sjid=UVkMAAAAIBAJ&pg=3887,6559364&hl=fr |access-date=23 avril 2015}}</ref> a ukupno je u hodnicima ispred svlačionica ozlijeđeno najmanje pet osoba.<ref name="best">{{cite web | language = en |url = http://www.betshoot.com/blog/football-history-the-battle-of-berne/ | title = Football history: The battle of Berne | author = Neuro | work = bestshoot.com | date = 10 juillet 2013 | access-date = 19 avril 2015}}</ref> [[Bern]]ske novine ''Der Bund'' napisale su u članku od [[29. lipnja]] [[1954.]] godine kako je nemoguće utvrditi koja je strana započela ovaj sukob, s obzirom na to da su obje strane aktivno sudjelovale u svim segmentima istog.<ref name="p14" /> === Detalji === {{Football box |date=[[27. lipnja]] [[1954.]] |time=17:00 [[Central European Time|CET]] |team1=[[Mađarska]] {{flagicon|MAĐ|1949}} |score=4:2 |team2={{flagcountry|BRA|1889a}} |goals1= *[[Nándor Hidegkuti|Hidegkuti]] {{gol|4}} *[[Sándor Kocsis|Kocsis]] {{gol|7}}, {{gol|88}} *[[Mihály Lantos|Lantos]] {{gol|60|pen.}} |goals2= *[[Djalma Santos]] {{gol|18|pen.}} *[[Júlio Botelho|Julinho]] {{gol|65}} |stadium=[[Wankdorf Stadium]], [[Bern]] |attendance=40,000 |referee={{flagicon|ENG}} [[Arthur Edward Ellis|Arthur Ellis]] |report=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/9/212/1248 Izvještaj 1]<br>[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=212/match=1248/index.html Izvještaj 2] }} {{col-begin}} {{col-2}} {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _hun_1949_1956_home | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = _whitestripe | leftarm = cc0000 | body = cc0000 | rightarm =cc0000 | shorts =ffffff | socks = 339900 | title = Hungary }} {{col-2}} {{Football kit | pattern_la = _greenborder | pattern_b =_collargreen | pattern_ra = _greenborder | pattern_sh = _whitesides | pattern_so = _greentop | leftarm = ffdd00 | body = ffdd00 | rightarm =ffdd00 | shorts = 0000cc | socks = ffffff | title = Brazil }} {{col-end}} <!-- (text) --> {{col-begin}} {{col-2}} {| style="font-size:90%; margin:0.2em auto;" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width="25"| !!width="25"| |- |G||'''1'''||[[Gyula Grosics]] |- |DB||'''2'''||[[Jenő Buzánszky]] |- |CH||'''3'''||[[Gyula Lóránt]] || {{yel|5}} |- |LB||'''4'''||[[Mihály Lantos]] |- |DH||'''5'''||[[József Bozsik]] (c) || {{crveni|0|71}} |- |LH||'''6'''||[[József Zakariás]] |- |DV||'''7'''||[[József Tóth]] |- |DU||'''8'''||[[Sándor Kocsis]] |- |PN||'''9'''||[[Nándor Hidegkuti]] |- |LU||'''11'''||[[Zoltán Czibor]] |- |N||'''20'''||[[Mihály Tóth]] |- |colspan=3|'''Izbornik:''' |- |colspan=4|{{flagicon|HUN|1949}} [[Gusztáv Sebes]] |} {{col-2}} {| cellspacing="0" cellpadding="0" style="font-size:90%; margin:auto;" |- !width=25| !!width=25| |- |G||'''1'''|| [[Carlos José Castilho|Castilho]] |- |DB||'''2'''|| [[Djalma Santos]] |- |CH||'''5'''||[[João Carlos Batista Pinheiro|Pinheiro]] |- |LB||'''3'''|| [[Nílton Santos]] || {{crveni|0|71}} |- |DH||'''4'''||[[Brandãozinho (fudbaler, rođen 1925.)|Brandãozinho]] |- |LH||'''6'''||[[Bauer (fudbaler)|Bauer]] (c) |- |DV||'''7'''||[[Júlio Botelho|Julinho]] |- |DU||'''8'''||[[Didi (fudbaler, rođen 1928.)|Didi]] |- |CF||'''19'''||[[Aloísio Francisco da Luz|Índio]] |- |LU||'''18'''||[[Humberto Tozzi|Humberto]] || {{crveni|0|79}} |- |N||'''17'''||[[Maurinho (fudbaler, rođen 1933.)|Maurinho]] |- |colspan=3|'''Izbornik:''' |- |colspan=4|{{flagicon|BRA|1889a}} [[Zezé Moreira]] |} {{col-end}} {| style="width:50%; font-size:90%;" | '''Pomoćni suci:''' <br />{{flagicon|ENG}} [[William Ling (fudbalski sudac)|William Ling]] <br />{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Raymon Wyssling]] |} == Posljedice == Utakmica je zbog nasilja na i izvan terena prozvana "Bitkom za Bern" te je danas jedna od najpoznatijih utakmica u cjelokupnoj historiji [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskih prvenstava]]. Sudac [[Arthur Edward Ellis|Arthur Ellis]] nakon utakmice je izjavio: "Mislio sam da će to biti najveća utakmica koju ću ikada vidjeti. Bio sam na svjetskom vrhu. Ne znam jesu li politika i vjera imali ikakve veze s tim, ali ponašali su se kao životinje. Čista sramota. Bila je to grozna utakmica. U današnjim okolnostima, toliko bi igrača bilo isključeno da bi morali prekinuti utakmicu. Ja sam jedino želio dovesti utakmicu do kraja".<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football-ellis-a-knockout-during-the-battle-of-berne-1163887.html |title=Football: Ellis a knockout during the Battle of Berne – Sport |work=The Independent |date=9 June 1998 |accessdate=12 February 2011}}</ref> U drugoj prilici, nešto kasnije, napisao je: "Ti ljudi moraju se naučiti sportskom duhu, a mi smo ti koji ih moraju naučiti. Južnoamerikanci se lakše uzbude i strastveniji su od nas. Čak i više nego Talijani. Za razliku od Britanaca, oni čune ludosti, impulzivno, a par minuta kasnije im je istinski i doista žao".<ref>{{cite book |last=Downing |first=David |date=23 October 2003 |title=England v Argentina: World Cups and Other Small Wars |publisher=Piatkus |location= |isbn= 0749950021}}</ref> Dopisnik za ''[[The Times]]'' u tekstu od [[28. lipnja]] [[1954.]] godine, dan nakon utakmice, došao je do sličnog zaključka: "Nikada u svom životu nisam vidio tako okrutne startove, košenje protivnika kao da imate kosu, nakon čega su slijedile prijetnje i podbadanja dok su suci nisu gledali". ''[[Daily Mail]]'' je javno pohvalio suđenje i ponašanje suca Ellisa.<ref>{{cite web |url=http://teora.hit.no/dspace/bitstream/2282/954/1/Brawling_in_Berne.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718171937/http://teora.hit.no/dspace/bitstream/2282/954/1/Brawling_in_Berne.pdf |url-status=dead |archive-date=18 July 2011 |title=Gerd von der Lippe |accessdate=12 February 2011 }}</ref> Mađari su nakon utakmice uputili službeni protest [[FIFA]]-i zbog načina kako je utakmica odigrana, što je dovelo do odgode ždrijeba za polufinale, koji je bio zakazan za [[27. lipnja]].<ref>{{cite journal |journal=La Liberté |date=1954-06-28 |page=7 |title=Tirage au sort des demi-finales |url=https://www.e-newspaperarchives.ch/?a=d&d=LLE19540628-01.2.30 |location=Fribourg, Switzerland |language=French}}</ref> Mađarski izbornik [[Gusztáv Sebes]], koji je zbog ozljede lica morao na šivanje, prokomentirao je utakmicu na sljedeći način: "Bila je ovo bitka; brutalna, divlja utakmica. Iako smo na kraju pobijedili 4:2, tada još nije bilo gotovo. Brazilski fotografi i navijači nagrnuli su na teren pa su pozvali policiju da ih raščisti. Igrači su se sukobili u tunelu, a u hodniku koji je vodio do svlačionica izbio je mali rat – svi su se mlatili, i navijači, i igrači, i suci".<ref>{{cite web|url=http://www.mg.co.za/article/2006-05-03-brazil-swap-beauty-for-brutality-in-battle-of-berne |title=Brazil swap beauty for brutality in 'Battle of Berne' – Sport – Mail & Guardian Online |publisher=Mg.co.za |date=3 May 2006 |accessdate=12 February 2011}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite web | url = http://www.franceinfo.fr/emission/la-minute-bresilienne/2014/1954-bresil-hongrie-la-bataille-de-berne-05-19-2014-08-00 | title = 1954 : Brésil-Hongrie, la bataille de Berne | author = Céline Illa | work = franceinfo.fr | date = 23 mai 2014}} * {{cite article|language=en|url=http://teora.hit.no/dspace/bitstream/2282/954/1/Brawling_in_Berne.pdf|author1=Gerd von der Lippe|author2=Malcolm MacLean|title=Brawling in Berne|subtitle=Mediated Transnational Moral Panics in the Football World Cup 1954|format=PDF|month=mars|year=2008|access-date=22 avril 2015|work=International Review for the Sociology of Sport|vol=43|number=1|passage=71-90|doi=10.1177/1012690208093472|archive-date=2011-07-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718171937/http://teora.hit.no/dspace/bitstream/2282/954/1/Brawling_in_Berne.pdf|url-status=dead}} == Vanjske veze == {{commonscat-inline|Hungary v Brazil, 27 June 1954}} * [https://web.archive.org/web/20070204234833/http://www.sportmuzeum.hu/aranycsapat/merkozes.php?id=41 Momčadi i strijelci] {{Authority control}} [[Kategorija:1954.]] [[Kategorija:Utakmice FIFA Svjetskih prvenstava]] [[Kategorija:Fudbal u Mađarskoj]] [[Kategorija:Utakmice fudbalske reprezentacije Brazila]] [[Kategorija:Fudbal u Švicarskoj]] [[Kategorija:Bern]] 692y785cl08uk916d8zrnqfjhuo9j22 Fudbalska reprezentacija Paname 0 4722216 42600233 42598742 2026-05-18T16:28:06Z Edgar Allan Poe 29250 /* Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) */ 42600233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] s ove utakmice postao je prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === == Aktualni kadar == == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] 80nsj5ne6p18g1aksrkbmhn80zjmddm 42600235 42600233 2026-05-18T16:37:55Z Edgar Allan Poe 29250 /* Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) */ 42600235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === == Aktualni kadar == == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] fh0in8m61wrkugen6322i5nbb40y99v 42600236 42600235 2026-05-18T16:51:00Z Edgar Allan Poe 29250 /* Kontinentalni ugled (2019. – danas) */ 42600236 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]]. == Aktualni kadar == == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] h85zh42hxehzryzn8m96ez7rusgg6iu 42600239 42600236 2026-05-18T16:56:21Z Edgar Allan Poe 29250 /* Aktualni kadar */ 42600239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]]. == Aktualni kadar == Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.<ref>{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}</ref> {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}} {{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}} {{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}} {{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}} {{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}} {{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}} {{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}} {{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}} {{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}} {{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}} {{nat fs end}} == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] gurmhhwk0d9ydkbfke04wksa5se21q4 42600240 42600239 2026-05-18T16:57:42Z Edgar Allan Poe 29250 /* Aktualni kadar */ 42600240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]]. == Aktualni kadar == === Trenerski kadar === {| class="wikitable" ! Pozicija ! Ime |- |Izbornik |{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]] |- |Pomoćnik izbornika |{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]] |- |Pomoćnik izbornika |{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]] |- |Trener golmana |{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]] |} === Igrači === Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.<ref>{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}</ref> {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}} {{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}} {{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}} {{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}} {{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}} {{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}} {{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}} {{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}} {{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}} {{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}} {{nat fs end}} == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] tdh2dxipxazbs9bui2n9wrwk2ngby6p 42600378 42600240 2026-05-19T11:50:32Z Edgar Allan Poe 29250 /* Uspjeh na međunarodnim natjecanjima */ 42600378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]]. == Aktualni kadar == === Trenerski kadar === {| class="wikitable" ! Pozicija ! Ime |- |Izbornik |{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]] |- |Pomoćnik izbornika |{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]] |- |Pomoćnik izbornika |{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]] |- |Trener golmana |{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]] |} === Igrači === Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.<ref>{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}</ref> {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}} {{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}} {{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}} {{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}} {{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}} {{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}} {{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}} {{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}} {{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}} {{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}} {{nat fs end}} == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == === [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] === === [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] === === [[CONCACAF Liga nacija]] === === [[Copa América]] === === [[Copa Centroamericana]] === === [[CCCF Prvenstvo]] === == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] 2wo7bj07ho5mrys7bto86pjlx84g407 42600379 42600378 2026-05-19T11:51:03Z Edgar Allan Poe 29250 /* CCCF Prvenstvo */ 42600379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalska reprezentacija | bg = FF0000 | border = | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|PAN}} Panama | logo = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg | logo_veličina = 220px | savez = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]] | konfederacija = [[CONCACAF]] | subkonfederacija = [[UNCAF]] | druga_pripadnost = | nadimci = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}} | stadion = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}} | FIFA_kod = PAN | FIFA = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]]) | FIFA_max = 29. mjesto | FIFA_max_datum = [[2014.]], [[2025.]] | FIFA_max_godina = | FIFA_min = 150. mjesto | FIFA_min_datum = kolovoz [[1995.]] | FIFA_min_godina = | BSWW_ljestvica = | izbornik = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]] | kapetan = [[Aníbal Godoy]] | nastupi = [[Aníbal Godoy]] (159) | golovi = [[Luis Tejada]] (43) | pattern_la1 = _pan26h | pattern_b1 = _pan26h | pattern_ra1 = _pan26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ff0000 | body1 = ff0000 | rightarm1 = ff0000 | shorts1 = ff0000 | socks1 = ff0000 | pattern_la2 = _pan26a | pattern_b2 = _pan26a | pattern_ra2 = _pan26a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _pan26t | pattern_b3 = _pan26t | pattern_ra3 = _pan26t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000080 | body3 = 000080 | rightarm3 = 000080 | shorts3 = 000080 | socks3 = 000080 | utakmica = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])<ref name="panama rsssf">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}</ref>}} | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}} | poraz = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}<br>{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}} | SP_nastupi = 2 | SP_prvi = 2018. | SP = Grupna faza ([[2018.]]) | kontinent = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] | KP_nastupi = 13 | KP_prvi = [[1963.]] | KP = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]]) | kontinent2 = [[CONCACAF Liga nacija]] | KP2_nastupi = 4 | KP2_prvi = [[2019.]]/[[2020.]] | KP2 = Drugo mjesto ([[2025.]]) | kontinent3 = [[Copa América]] | KP3_nastupi = 2 | KP3_prvi = [[2016.]] | KP3 = Četvrtfinale ([[2024.]]) | kontinent4 = [[CCCF Prvenstvo]] | KP4_nastupi = 7 | KP4_prvi = [[1941.]] | KP4 = '''Prvaci''' ([[1951.]]) | KK_nastupi = | KK_prvi = | KK = | OI_nastupi = | OI_prvi = | OI = | medalje = {{MedalCount |[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1 |[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0 |[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1 |[[Copa Centroamericana]]|1|2|3 |[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3 |'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8''' }} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}} {{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}} {{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}} {{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}} {{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}} {{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}} {{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}} {{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}} {{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}} }} '''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}</ref> Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}</ref> Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. == Historija == === Rana historija (1920. – 1969.) === Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).<ref>{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}</ref> Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];<ref>{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}</ref> do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2). Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos "Negro" Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago "Piepá" Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje. [[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]] Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,<ref>RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]</ref> čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju. === Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) === Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.<ref>Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]</ref> Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu. Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima. Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1). [[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha. === Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) === [[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref> Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}</ref> a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}</ref> Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}</ref> Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}</ref> od Engleske 6:1<ref>{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}</ref> te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima. === Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') === Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]]. == Aktualni kadar == === Trenerski kadar === {| class="wikitable" ! Pozicija ! Ime |- |Izbornik |{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]] |- |Pomoćnik izbornika |{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]] |- |Pomoćnik izbornika |{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]] |- |Trener golmana |{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]] |} === Igrači === Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.<ref>{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}</ref> {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}} {{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}} {{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}} {{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}} {{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}} {{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}} {{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}} {{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}} {{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}} {{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}} {{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}} {{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}} {{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}} {{nat fs end}} == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == === [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] === === [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] === === [[CONCACAF Liga nacija]] === === [[Copa América]] === === [[Copa Centroamericana]] === === [[CCCF Prvenstvo]] === === [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] === === [[Olimpijske igre]] === == Statistike == === Igrači s najviše nastupa === === Najbolji strijelci === == Izbornici == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Panama national association football team}} * {{Official website}} {{es}} * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile] {{Reprezentacije CONCACAF-a}} {{Navboxes | title = Sastavi Paname | titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white | list1 = {{Sastav Panama 2018 SP}} }} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]] [[Kategorija:Fudbal u Panami| ]] 91uqifznm204fdjv5htdhnju0ncmmd1 Bangaranga 0 4722293 42600223 42600134 2026-05-18T15:46:47Z ~2026-29891-53 354033 Poništena izmjena [[Special:Diff/42600134|42600134]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42600223 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = Bangaranga | Omot = Dara - Bangaranga.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[28. veljače]] [[2026.]] | Format = | Snimanje = | Žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]<ref name="telegraph" />|[[dance-pop]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/world/europe/eurovision-song-contest-winner-bulgaria-2026-rcna345433|title=Bulgaria’s bombastic ‘Bangaranga’ pulls off shock Eurovision win amid camp and controversy|date=17 May 2026|first=Andrew|last=Jones|publisher=[[NBC News]]|access-date=17 May 2026}}</ref>|[[tropical pop]]<ref name="violins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1d2qe73ly7o|title=Eurovision final: Sex, violins and seven other things to look out for|date=15 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref>}} | Trajanje = 2:58 | Label = | Tekst = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Kompozitor = | Produkcija = {{hlist|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Curse"<br>([[2026.]]) | Ovaj singl = "'''Bangaranga'''"<br>([[2026.]]) | Naredni singl = "—"<br>(—) | Misc = {{External music video|{{YouTube|J3oGYo_mekw|"Bangaranga"}}|type=single|header=Spot}} }} "'''Bangaranga'''" je pjesma [[Bugarska|bugarske]] pjevačice [[Dara (bugarska pjevačica)|Dare]] premijerno objavljena [[28. veljače]] [[2026.]] godine. Pjesma je izabrana kao predstavnica [[Bugarska na Eurosongu|Bugarske]] na [[Eurosong 2026.|Eurosongu 2026.]] godine u [[Beč]]u. Nakon prolaska u drugoj polufinalnoj večeri, pjesma je u finalu dobila 516 bodova i osvojila prvo mjesto, donijevši tako Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u. == Nastanak == Pjesmu "Bangaranga" zajednički su napisale [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] (potpisana kao Darina Jotova) i [[Anne Judith Wik]], u suradnji s producentskim dvojcem [[Cristian Tarcea|Cristianom "Monoirom" Tarceom]]<ref>{{cite web |date=17 May 2026 |title=Cine e românul care se află în spatele succesului Bulgariei de la Eurovision 2026. El a produs melodia „Bangaranga" |url=https://www.libertatea.ro/entertainment/bulgaria-a-castigat-eurovision-2026-romanul-cristian-tarcea-monoir-a-produs-melodia-bangaranga-5742440 |publisher=[[Libertatea]] |language=ro}}</ref> i [[Dimitris Kontopulos|Dimitrsom "Starchyld X-om" Kontopulosom]].<ref>{{cite web |author=Anna Dallarī |date=3 March 2026 |title=Ποια είναι η εντυπωσιακή Ντάρα που θα εκπροσωπήσει τη Βουλγαρία στη Eurovision με τη συμμετοχή Έλληνα συνθέτη |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1782718/poia-einai-i-eduposiaki-dara-pou-tha-ekprosopisei-ti-voulgaria-sti-eurovision-me-ti-summetohi-ellina-suntheti/ |access-date=14 March 2026 |website=[[Proto Thema]] |language=el}}</ref> Pjesma je djelomično inspirirana bugarskim [[kukeri]]ma i njihovim folklornim običajima.<ref>{{Cite news |last=Oltermann |first=Philip |last2=Belam |first2=Martin |date=2026-05-16 |title=Bulgaria wins 70th Eurovision contest with Dara and Bangaranga |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/bulgaria-wins-70th-eurovision-contest-dara-bangaranga |access-date=2026-05-16 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Sam naslov je riječ iz [[Jamajčanski kreolski jezik|jamajčanskog kreolskog jezika]], a može se prevesti kao "veseli nered",<ref name="violins" /> "galama",<ref name="wins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c8d87v9v660o|title=Bangaranga! Bulgaria wins Eurovision - but UK comes last|date=17 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> or "nestašluk".<ref name="telegraph" /> Dara je rekla da je tekst inspiriran njezinom vlastitom borbom s [[anksioznost|anksioznošću]] i [[ADHD]]-om, koji joj je dijagnosticiran [[2025.]] godine.<ref name="wins" /> == Promocija == U sklopu promocije pjesme, dana [[18. ožujka]] [[2026.]] godine objavljen je službeni spot za pjesmu. [[Eurosong]] je objavio spot preko svog službenog [[YouTube]] kanala, a režirala ga je diskografska kuća K2ID Productions.<ref>{{cite web |author=Neil Farren |date=17 March 2026 |title=Bulgaria: DARA Releases "Bangaranga" Music Video |url=https://eurovoix.com/2026/03/17/bulgaria-dara-releases-bangaranga-music-video/ |access-date=18 March 2026 |website=Eurovoix}}</ref> U svrhu daljnje promocije, Dara je izvodila pjesmu na eurovizijskim zabavama diljem Europe, poput ''Nordic Eurovision Partyja 2026'' u [[Rockefeller Oslo|Rockefelleru]] u [[Oslo|Oslu]]<ref>{{cite news |last=Granger |first=Anthony |date=15 March 2026 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform in Oslo Ahead of Eurovision |url=https://eurovoix.com/2026/03/15/dara-to-perform-in-oslo-ahead-of-eurovision/ |access-date=17 May 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> ili ''Eurovision Pre-Partyja Bucharest 2026'' u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite news |last=Farren |first=Neil |date=12 March 2026 |title=🇧🇬 DARA Announced for Eurovision Pre-Party Bucharest 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/04/first-artists-announced-for-london-eurovision-party-2026/ |access-date=8 February 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> == Recepcija == Kritičari su se pozitivno osvrnuli na pjesmu. Pišući za ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'', [[Neil McCormick]] pohvalio je kako pjesma lako ulazi u uho.<ref name="telegraph">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/news/eurovision-final-2026-review-dara-bangaranga-bulgaria/|title=Dara’s mad banger gave Eurovision its bounce back|date=17 May 2026|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|work=[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Jon O'Brien s ''[[Vulture]]a'' stavio je "Bangarangu" na sedmo mjesto među svim pjesmama, navodeći da se radi o "solidnom povratku" za Bugarsku,<ref name="vulture" /> dok ju je NPR-ov Glen Weldon stavio na peto mjesto svoje top 10 liste.<ref name="NPR">{{Cite web|url=https://www.npr.org/2026/05/14/nx-s1-5813511/eurovision-2026-predictions-top-songs|title=The 10 best songs competing at (a very contentious) Eurovision|date=14 May 2026|first=Glen|last=Weldon|publisher=[[NPR]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Refren je uspoređivan s pjesmom "[[A Little Bit Alexis]]" iz serije ''[[Schitt's Creek]]'',<ref name="vulture" /><ref name="NPR" /> dok su stihovi uspoređeni s onima pjesme "[[Uninvited (pjesma)|Uninvited]]" [[Alanis Morissette]].<ref name="vulture">{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/eurovision-song-contest-2026-entries-ranked.html|title=Every 2026 Eurovision Entry, Ranked|first=Jon|last=O'Brien|date=11 May 2026|work=[[Vulture (website)|Vulture]]|access-date=17 May 2026}}</ref> [[BBC]]-jev Mark Savage opisao ju je kao "briljantno bezumnu i prepunu drskosti", istovremeno kazavši kako "nema nikakve suštine".<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/ce8pmrv2p1mo|title=Anti-work anthems, Boy George and controversial lyrics: A guide to all 35 Eurovision songs|date=9 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> == Eurosong 2026. == {{Infokutija Eurovizijska pjesma | ekavica = <!-- uneti parametar „da” (bez navodnika) ako „Pjesma Eurovizije” treba da se prikazuje kao „Pesma Evrovizije” --> | pesma = {{flagicon|BUG}} "Bangaranga" | slika = DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg | naslov = <!-- opis slike --> | žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]|[[dance-pop]]|[[tropical pop]]}} | godina = 2026. | država = Bugarska | izvođač = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | poznatiji_kao = | jezik = | jezici = | kompozitor = | tekstopisac = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | dirigent = | plasman = 1. mjesto | poeni = 516 | polufinale = 1. mjesto | polufinalni_poeni = 278 | prev = Intention | prev_year = 2022 | prev_link = Intention (pjesma, Intelligent Music Project) | next = | next_year = | next_link = <!-- Ime članka sledeće pesme --> }} Bugarski izbor za Eurosong, ''Nacionalnata selekcija'', proveden je kroz tri večeri. Dara se uspjela kvalificirati za drugu večer,<ref>{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2026-01-24 |title=🇧🇬 Bulgaria: Natsionalnata Selektsiya 2026 Show One Results |url=https://eurovoix.com/2026/01/24/bulgaria-natsionalnata-selektsiya-2026-show-one-results/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> gdje je pobijedila i tako je izabrana kao bugarska predstavnica na Eurosongu u [[Beč]]u.<ref>{{Cite web |date=2026-01-31 |title=Dara will represent Bulgaria at Eurovision 2026 |url=https://eurovisionworld.com/esc/dara-will-represent-bulgaria-at-eurovision-2026 |access-date=2026-04-17 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> Izbor pjesme zakazan je za [[28. veljače]] [[2026.]] godine, kada je Dara u posebnom programu izvela tri pjesme, među kojima je bila i "Bangaranga". Nakon toga su gledatelji i žiri birali pjesmu, a "Bangaranga" je odnijela uvjerljivu pobjedu i kod žirija i kod publike.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2026-02-28 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform "Bangaranga" at Eurovision 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/28/bulgaria-dara-to-perform-bangaranga-at-eurovision-2026/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Na Eurosongu, Dara je [[12. siječnja]] [[2026.]] godine ždrijebana u prvu polovicu drugog polufinala,<ref>{{Cite web |date=2026-01-12 |title=Vienna 2026: Semi-Final Draw results |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> da bi kasnije bilo određeno da će otvoriti drugu polufinalnu večer.<ref>{{Cite web |date=2026-04-02 |title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> Za koreografiju su bili zaduženi Fredrik "Benke" Rydman i Keisha von Arnold, a plesači na pozornici s Darom bili su Iker Cederblom Herrera, Ellinea Siambalis, Lisa Högström i Mateo Cordova Pomo.<ref>{{Cite web |date=2026-05-17 |title=Svenska koreografernas ord efter Bulgariens vinst i Eurovision |url=https://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/svenska-koreografernas-ord-efter-bulgariens-vinst-i-eurovision-/ |access-date=2026-05-17 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> Dara se kvalificirala za veliko finale, a kasnije je otkriveno da je bila prva u svom polufinalu s 278 bodova.<ref>{{Cite web |date=17 May 2026 |title=Semi-final 2 of Vienna 2026 – Results |url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-second-semi-final/ |access-date=17 May 2026 |website=[[Eurovision.tv]] |language=en}}</ref> U finalu je nastupila 12. te je pobijedila s 516 bodova, dobivši najviše bodova i od žirija i od publike. Dara je tako donijela Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u.<ref>{{Cite web |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Burgess |first2=Jack |last3=Bushby |first3=with Helen |last4=London |first4=Emma Saunders in |last5=Contest |first5=Mark Savage at the Eurovision Song |date=16 May 2026 |title=Bulgaria wins Eurovision 2026 as UK comes last |url=https://www.bbc.com/news/live/cm2p9xmmpylt |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=Bulgarije wint songfestival • Israël tweede |url=https://nos.nl/liveblog/2614585-bulgarije-wint-songfestival-israel-tweede |access-date=2026-05-16 |website=[[Nos.nl]] |language=nl}}</ref> == Top liste == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Uspjeh pjesme na tjednim top listama slušanosti ! Lista (2026) ! Najbolja<br>pozicija |- ! scope="row"| Bulgaria Airplay ([[PROPHON]])<ref name="BG">{{cite web |date=17 April 2026 |title=Класации – Световният Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |trans-title=Rankings – World Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |url=https://www.prophon.org/charts/09-apr-2026 |access-date=23 April 2026 |publisher=[[PROPHON]] |lang=bg}}</ref> | 3 |- ! scope="row"| Bulgaria Domestic Airplay (PROPHON)<ref name="BG"/> | 1 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Primatelj(i) ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! [[2026.]] | [[Nagrade Marcel Bezençon]] | Umjetnička nagrada | "Bangaranga" | {{won}} | style="text-align:center;"| <ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/ |access-date=2026-05-16 |website=[[Eurovision.com]] |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |} == Reference == {{reflist}} {{Pobjedničke pjesme Eurosonga}} {{Authority control}} [[Kategorija:Singlice 2026.]] [[Kategorija:Pjesme Bugarske na Eurosongu]] [[Kategorija:Pobjedničke pjesme Eurosonga]] qnydx7we11l677afbfp1xgkkjwib017 42600224 42600223 2026-05-18T15:46:59Z ~2026-29891-53 354033 Poništena izmjena [[Special:Diff/42599950|42599950]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42600224 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = Bangaranga | Omot = Dara - Bangaranga.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[28. veljače]] [[2026.]] | Format = | Snimanje = | Žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]<ref name="telegraph" />|[[dance-pop]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/world/europe/eurovision-song-contest-winner-bulgaria-2026-rcna345433|title=Bulgaria’s bombastic ‘Bangaranga’ pulls off shock Eurovision win amid camp and controversy|date=17 May 2026|first=Andrew|last=Jones|publisher=[[NBC News]]|access-date=17 May 2026}}</ref>|[[tropical pop]]<ref name="violins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1d2qe73ly7o|title=Eurovision final: Sex, violins and seven other things to look out for|date=15 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref>}} | Trajanje = 2:58 | Label = | Tekst = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Kompozitor = | Produkcija = {{hlist|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Curse"<br>([[2026.]]) | Ovaj singl = "'''Bangaranga'''"<br>([[2026.]]) | Naredni singl = "—"<br>(—) | Misc = {{External music video|{{YouTube|J3oGYo_mekw|"Bangaranga"}}|type=single|header=Spot}} }} "'''Bangaranga'''" je pjesma [[Bugarska|bugarske]] pjevačice [[Dara (bugarska pjevačica)|Dare]] premijerno objavljena [[28. veljače]] [[2026.]] godine. Pjesma je izabrana kao predstavnica [[Bugarska na Eurosongu|Bugarske]] na [[Eurosong 2026.|Eurosongu 2026.]] godine u [[Beč]]u. Nakon prolaska u drugoj polufinalnoj večeri, pjesma je u finalu dobila 516 bodova i osvojila prvo mjesto, donijevši tako Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u. == Nastanak == Pjesmu "Bangaranga" zajednički su napisale [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] (potpisana kao Darina Jotova) i [[Anne Judith Wik]], u suradnji s producentskim dvojcem [[Cristian Tarcea|Cristianom "Monoirom" Tarceom]]<ref>{{cite web |date=17 May 2026 |title=Cine e românul care se află în spatele succesului Bulgariei de la Eurovision 2026. El a produs melodia „Bangaranga" |url=https://www.libertatea.ro/entertainment/bulgaria-a-castigat-eurovision-2026-romanul-cristian-tarcea-monoir-a-produs-melodia-bangaranga-5742440 |publisher=[[Libertatea]] |language=ro}}</ref> i [[Dimitris Kontopulos|Dimitrsom "Starchyld X-om" Kontopulosom]].<ref>{{cite web |author=Anna Dallarī |date=3 March 2026 |title=Ποια είναι η εντυπωσιακή Ντάρα που θα εκπροσωπήσει τη Βουλγαρία στη Eurovision με τη συμμετοχή Έλληνα συνθέτη |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1782718/poia-einai-i-eduposiaki-dara-pou-tha-ekprosopisei-ti-voulgaria-sti-eurovision-me-ti-summetohi-ellina-suntheti/ |access-date=14 March 2026 |website=[[Proto Thema]] |language=el}}</ref> Pjesma je djelomično inspirirana bugarskim [[kukeri]]ma i njihovim folklornim običajima.<ref>{{Cite news |last=Oltermann |first=Philip |last2=Belam |first2=Martin |date=2026-05-16 |title=Bulgaria wins 70th Eurovision contest with Dara and Bangaranga |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/bulgaria-wins-70th-eurovision-contest-dara-bangaranga |access-date=2026-05-16 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Sam naslov je riječ iz [[Jamajčanski kreolski jezik|jamajčanskog kreolskog jezika]], a može se prevesti kao "veseli nered",<ref name="violins" /> "galama",<ref name="wins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c8d87v9v660o|title=Bangaranga! Bulgaria wins Eurovision - but UK comes last|date=17 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> or "nestašluk".<ref name="telegraph" /> Dara je rekla da je tekst inspiriran njezinom vlastitom borbom s [[anksioznost|anksioznošću]] i [[ADHD]]-om, koji joj je dijagnosticiran [[2025.]] godine.<ref name="wins" /> == Promocija == U sklopu promocije pjesme, dana [[18. ožujka]] [[2026.]] godine objavljen je službeni spot za pjesmu. [[Eurosong]] je objavio spot preko svog službenog [[YouTube]] kanala, a režirala ga je diskografska kuća K2ID Productions.<ref>{{cite web |author=Neil Farren |date=17 March 2026 |title=Bulgaria: DARA Releases "Bangaranga" Music Video |url=https://eurovoix.com/2026/03/17/bulgaria-dara-releases-bangaranga-music-video/ |access-date=18 March 2026 |website=Eurovoix}}</ref> U svrhu daljnje promocije, Dara je izvodila pjesmu na eurovizijskim zabavama diljem Europe, poput ''Nordic Eurovision Partyja 2026'' u [[Rockefeller Oslo|Rockefelleru]] u [[Oslo|Oslu]]<ref>{{cite news |last=Granger |first=Anthony |date=15 March 2026 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform in Oslo Ahead of Eurovision |url=https://eurovoix.com/2026/03/15/dara-to-perform-in-oslo-ahead-of-eurovision/ |access-date=17 May 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> ili ''Eurovision Pre-Partyja Bucharest 2026'' u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite news |last=Farren |first=Neil |date=12 March 2026 |title=🇧🇬 DARA Announced for Eurovision Pre-Party Bucharest 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/04/first-artists-announced-for-london-eurovision-party-2026/ |access-date=8 February 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> == Recepcija == Kritičari su se pozitivno osvrnuli na pjesmu. Pišući za ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'', [[Neil McCormick]] pohvalio je kako pjesma lako ulazi u uho.<ref name="telegraph">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/news/eurovision-final-2026-review-dara-bangaranga-bulgaria/|title=Dara’s mad banger gave Eurovision its bounce back|date=17 May 2026|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|work=[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Jon O'Brien s ''[[Vulture]]a'' stavio je "Bangarangu" na sedmo mjesto među svim pjesmama, navodeći da se radi o "solidnom povratku" za Bugarsku,<ref name="vulture" /> dok ju je NPR-ov Glen Weldon stavio na peto mjesto svoje top 10 liste.<ref name="NPR">{{Cite web|url=https://www.npr.org/2026/05/14/nx-s1-5813511/eurovision-2026-predictions-top-songs|title=The 10 best songs competing at (a very contentious) Eurovision|date=14 May 2026|first=Glen|last=Weldon|publisher=[[NPR]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Refren je uspoređivan s pjesmom "[[A Little Bit Alexis]]" iz serije ''[[Schitt's Creek]]'',<ref name="vulture" /><ref name="NPR" /> dok su stihovi uspoređeni s onima pjesme "[[Uninvited (pjesma)|Uninvited]]" [[Alanis Morissette]].<ref name="vulture">{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/eurovision-song-contest-2026-entries-ranked.html|title=Every 2026 Eurovision Entry, Ranked|first=Jon|last=O'Brien|date=11 May 2026|work=[[Vulture (website)|Vulture]]|access-date=17 May 2026}}</ref> [[BBC]]-jev Mark Savage opisao ju je kao "briljantno bezumnu i prepunu drskosti", istovremeno kazavši kako "nema nikakve suštine".<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/ce8pmrv2p1mo|title=Anti-work anthems, Boy George and controversial lyrics: A guide to all 35 Eurovision songs|date=9 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> == Eurosong 2026. == {{Infokutija Eurovizijska pjesma | ekavica = <!-- uneti parametar „da” (bez navodnika) ako „Pjesma Eurovizije” treba da se prikazuje kao „Pesma Evrovizije” --> | pesma = {{flagicon|BUG}} "Bangaranga" | slika = DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg | naslov = <!-- opis slike --> | žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]|[[dance-pop]]|[[tropical pop]]}} | godina = 2026. | država = Bugarska | izvođač = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | poznatiji_kao = | jezik = | jezici = | kompozitor = | tekstopisac = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | dirigent = | plasman = 1. mjesto | poeni = 516 | polufinale = 1. mjesto | polufinalni_poeni = 278 | prev = Intention | prev_year = 2022 | prev_link = Intention (pjesma, Intelligent Music Project) | next = | next_year = | next_link = <!-- Ime članka sledeće pesme --> }} Bugarski izbor za Eurosong, ''Nacionalnata selekcija'', proveden je kroz tri večeri. Dara se uspjela kvalificirati za drugu večer,<ref>{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2026-01-24 |title=🇧🇬 Bulgaria: Natsionalnata Selektsiya 2026 Show One Results |url=https://eurovoix.com/2026/01/24/bulgaria-natsionalnata-selektsiya-2026-show-one-results/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> gdje je pobijedila i tako je izabrana kao bugarska predstavnica na Eurosongu u [[Beč]]u.<ref>{{Cite web |date=2026-01-31 |title=Dara will represent Bulgaria at Eurovision 2026 |url=https://eurovisionworld.com/esc/dara-will-represent-bulgaria-at-eurovision-2026 |access-date=2026-04-17 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> Izbor pjesme zakazan je za [[28. veljače]] [[2026.]] godine, kada je Dara u posebnom programu izvela tri pjesme, među kojima je bila i "Bangaranga". Nakon toga su gledatelji i žiri birali pjesmu, a "Bangaranga" je odnijela uvjerljivu pobjedu i kod žirija i kod publike.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2026-02-28 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform "Bangaranga" at Eurovision 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/28/bulgaria-dara-to-perform-bangaranga-at-eurovision-2026/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Na Eurosongu, Dara je [[12. siječnja]] [[2026.]] godine ždrijebana u prvu polovicu drugog polufinala,<ref>{{Cite web |date=2026-01-12 |title=Vienna 2026: Semi-Final Draw results |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> da bi kasnije bilo određeno da će otvoriti drugu polufinalnu večer.<ref>{{Cite web |date=2026-04-02 |title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> Za koreografiju su bili zaduženi Fredrik "Benke" Rydman i Keisha von Arnold, a plesači na pozornici s Darom bili su Iker Cederblom Herrera, Ellinea Siambalis, Lisa Högström i Mateo Cordova Pomo.<ref>{{Cite web |date=2026-05-17 |title=Svenska koreografernas ord efter Bulgariens vinst i Eurovision |url=https://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/svenska-koreografernas-ord-efter-bulgariens-vinst-i-eurovision-/ |access-date=2026-05-17 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> Dara se kvalificirala za veliko finale, a kasnije je otkriveno da je bila prva u svom polufinalu s 278 bodova.<ref>{{Cite web |date=17 May 2026 |title=Semi-final 2 of Vienna 2026 – Results |url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-second-semi-final/ |access-date=17 May 2026 |website=[[Eurovision.tv]] |language=en}}</ref> U finalu je nastupila 12. te je pobijedila s 516 bodova, dobivši najviše bodova i od žirija i od publike. Dara je tako donijela Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u.<ref>{{Cite web |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Burgess |first2=Jack |last3=Bushby |first3=with Helen |last4=London |first4=Emma Saunders in |last5=Contest |first5=Mark Savage at the Eurovision Song |date=16 May 2026 |title=Bulgaria wins Eurovision 2026 as UK comes last |url=https://www.bbc.com/news/live/cm2p9xmmpylt |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=Bulgarije wint songfestival • Israël tweede |url=https://nos.nl/liveblog/2614585-bulgarije-wint-songfestival-israel-tweede |access-date=2026-05-16 |website=[[Nos.nl]] |language=nl}}</ref> == Top liste == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Uspjeh pjesme na tjednim top listama slušanosti ! Lista (2026) ! Najbolja<br>pozicija |- ! scope="row"| Bulgaria Airplay ([[PROPHON]])<ref name="BG">{{cite web |date=17 April 2026 |title=Класации – Световният Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |trans-title=Rankings – World Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |url=https://www.prophon.org/charts/09-apr-2026 |access-date=23 April 2026 |publisher=[[PROPHON]] |lang=bg}}</ref> | 3 |- ! scope="row"| Bulgaria Domestic Airplay (PROPHON)<ref name="BG"/> | 1 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Primatelj(i) ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! [[2026.]] | [[Nagrade Marcel Bezençon]] | Umjetnička nagrada | "Bangaranga" | {{won}} | style="text-align:center;"| <ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/ |access-date=2026-05-16 |website=[[Eurovision.com]] |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |} == Reference == {{reflist}} {{Pobjedničke pjesme Eurosonga}} {{Authority control}} [[Kategorija:Pjesme 2026.]] [[Kategorija:Pjesme Bugarske na Eurosongu]] [[Kategorija:Pobjedničke pjesme Eurosonga]] lp6oe9tvy39v5pml3c737hs5i0gqv4k 42600225 42600224 2026-05-18T15:47:10Z ~2026-29891-53 354033 Poništena izmjena [[Special:Diff/42599949|42599949]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42600225 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = Bangaranga | Omot = Dara - Bangaranga.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[28. veljače]] [[2026.]] | Format = | Snimanje = | Žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]<ref name="telegraph" />|[[dance-pop]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/world/europe/eurovision-song-contest-winner-bulgaria-2026-rcna345433|title=Bulgaria’s bombastic ‘Bangaranga’ pulls off shock Eurovision win amid camp and controversy|date=17 May 2026|first=Andrew|last=Jones|publisher=[[NBC News]]|access-date=17 May 2026}}</ref>|[[tropical pop]]<ref name="violins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1d2qe73ly7o|title=Eurovision final: Sex, violins and seven other things to look out for|date=15 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref>}} | Trajanje = 2:58 | Label = | Tekst = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Kompozitor = | Produkcija = {{hlist|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Curse"<br>([[2026.]]) | Ovaj singl = "'''Bangaranga'''"<br>([[2026.]]) | Naredni singl = "—"<br>(—) | Misc = {{External music video|{{YouTube|J3oGYo_mekw|"Bangaranga"}}|type=single|header=Spot}} }} "'''Bangaranga'''" je pjesma [[Bugarska|bugarske]] pjevačice [[Dara (bugarska pjevačica)|Dare]] premijerno objavljena [[28. veljače]] [[2026.]] godine. Pjesma je izabrana kao predstavnica [[Bugarska na Eurosongu|Bugarske]] na [[Eurosong 2026.|Eurosongu 2026.]] godine u [[Beč]]u. Nakon prolaska u drugoj polufinalnoj večeri, pjesma je u finalu dobila 516 bodova i osvojila prvo mjesto, donijevši tako Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u. == Nastanak == Pjesmu "Bangaranga" zajednički su napisale [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] (potpisana kao Darina Jotova) i [[Anne Judith Wik]], u suradnji s producentskim dvojcem [[Cristian Tarcea|Cristianom "Monoirom" Tarceom]]<ref>{{cite web |date=17 May 2026 |title=Cine e românul care se află în spatele succesului Bulgariei de la Eurovision 2026. El a produs melodia „Bangaranga" |url=https://www.libertatea.ro/entertainment/bulgaria-a-castigat-eurovision-2026-romanul-cristian-tarcea-monoir-a-produs-melodia-bangaranga-5742440 |publisher=[[Libertatea]] |language=ro}}</ref> i [[Dimitris Kontopulos|Dimitrsom "Starchyld X-om" Kontopulosom]].<ref>{{cite web |author=Anna Dallarī |date=3 March 2026 |title=Ποια είναι η εντυπωσιακή Ντάρα που θα εκπροσωπήσει τη Βουλγαρία στη Eurovision με τη συμμετοχή Έλληνα συνθέτη |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1782718/poia-einai-i-eduposiaki-dara-pou-tha-ekprosopisei-ti-voulgaria-sti-eurovision-me-ti-summetohi-ellina-suntheti/ |access-date=14 March 2026 |website=[[Proto Thema]] |language=el}}</ref> Pjesma je djelomično inspirirana bugarskim [[kukeri]]ma i njihovim folklornim običajima.<ref>{{Cite news |last=Oltermann |first=Philip |last2=Belam |first2=Martin |date=2026-05-16 |title=Bulgaria wins 70th Eurovision contest with Dara and Bangaranga |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/bulgaria-wins-70th-eurovision-contest-dara-bangaranga |access-date=2026-05-16 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Sam naslov je riječ iz [[Jamajčanski kreolski jezik|jamajčanskog kreolskog jezika]], a može se prevesti kao "veseli nered",<ref name="violins" /> "galama",<ref name="wins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c8d87v9v660o|title=Bangaranga! Bulgaria wins Eurovision - but UK comes last|date=17 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> or "nestašluk".<ref name="telegraph" /> Dara je rekla da je tekst inspiriran njezinom vlastitom borbom s [[anksioznost|anksioznošću]] i [[ADHD]]-om, koji joj je dijagnosticiran [[2025.]] godine.<ref name="wins" /> == Promocija == U sklopu promocije pjesme, dana [[18. ožujka]] [[2026.]] godine objavljen je službeni spot za pjesmu. [[Eurosong]] je objavio spot preko svog službenog [[YouTube]] kanala, a režirala ga je diskografska kuća K2ID Productions.<ref>{{cite web |author=Neil Farren |date=17 March 2026 |title=Bulgaria: DARA Releases "Bangaranga" Music Video |url=https://eurovoix.com/2026/03/17/bulgaria-dara-releases-bangaranga-music-video/ |access-date=18 March 2026 |website=Eurovoix}}</ref> U svrhu daljnje promocije, Dara je izvodila pjesmu na eurovizijskim zabavama diljem Europe, poput ''Nordic Eurovision Partyja 2026'' u [[Rockefeller Oslo|Rockefelleru]] u [[Oslo|Oslu]]<ref>{{cite news |last=Granger |first=Anthony |date=15 March 2026 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform in Oslo Ahead of Eurovision |url=https://eurovoix.com/2026/03/15/dara-to-perform-in-oslo-ahead-of-eurovision/ |access-date=17 May 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> ili ''Eurovision Pre-Partyja Bucharest 2026'' u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite news |last=Farren |first=Neil |date=12 March 2026 |title=🇧🇬 DARA Announced for Eurovision Pre-Party Bucharest 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/04/first-artists-announced-for-london-eurovision-party-2026/ |access-date=8 February 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> == Recepcija == Kritičari su se pozitivno osvrnuli na pjesmu. Pišući za ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'', [[Neil McCormick]] pohvalio je kako pjesma lako ulazi u uho.<ref name="telegraph">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/news/eurovision-final-2026-review-dara-bangaranga-bulgaria/|title=Dara’s mad banger gave Eurovision its bounce back|date=17 May 2026|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|work=[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Jon O'Brien s ''[[Vulture]]a'' stavio je "Bangarangu" na sedmo mjesto među svim pjesmama, navodeći da se radi o "solidnom povratku" za Bugarsku,<ref name="vulture" /> dok ju je NPR-ov Glen Weldon stavio na peto mjesto svoje top 10 liste.<ref name="NPR">{{Cite web|url=https://www.npr.org/2026/05/14/nx-s1-5813511/eurovision-2026-predictions-top-songs|title=The 10 best songs competing at (a very contentious) Eurovision|date=14 May 2026|first=Glen|last=Weldon|publisher=[[NPR]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Refren je uspoređivan s pjesmom "[[A Little Bit Alexis]]" iz serije ''[[Schitt's Creek]]'',<ref name="vulture" /><ref name="NPR" /> dok su stihovi uspoređeni s onima pjesme "[[Uninvited (pjesma)|Uninvited]]" [[Alanis Morissette]].<ref name="vulture">{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/eurovision-song-contest-2026-entries-ranked.html|title=Every 2026 Eurovision Entry, Ranked|first=Jon|last=O'Brien|date=11 May 2026|work=[[Vulture (website)|Vulture]]|access-date=17 May 2026}}</ref> [[BBC]]-jev Mark Savage opisao ju je kao "briljantno bezumnu i prepunu drskosti", istovremeno kazavši kako "nema nikakve suštine".<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/ce8pmrv2p1mo|title=Anti-work anthems, Boy George and controversial lyrics: A guide to all 35 Eurovision songs|date=9 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> == Eurosong 2026. == {{Infokutija Eurovizijska pjesma | ekavica = <!-- uneti parametar „da” (bez navodnika) ako „Pjesma Eurovizije” treba da se prikazuje kao „Pesma Evrovizije” --> | pesma = {{flagicon|BUG}} "Bangaranga" | slika = DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg | naslov = <!-- opis slike --> | žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]|[[dance-pop]]|[[tropical pop]]}} | godina = 2026. | država = Bugarska | izvođač = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | poznatiji_kao = | jezik = | jezici = | kompozitor = | tekstopisac = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | dirigent = | plasman = 1. mjesto | poeni = 516 | polufinale = 1. mjesto | polufinalni_poeni = 278 | prev = Intention | prev_year = 2022 | prev_link = Intention (pjesma, Intelligent Music Project) | next = | next_year = | next_link = <!-- Ime članka sledeće pesme --> }} Bugarski izbor za Eurosong, ''Nacionalnata selekcija'', proveden je kroz tri večeri. Dara se uspjela kvalificirati za drugu večer,<ref>{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2026-01-24 |title=🇧🇬 Bulgaria: Natsionalnata Selektsiya 2026 Show One Results |url=https://eurovoix.com/2026/01/24/bulgaria-natsionalnata-selektsiya-2026-show-one-results/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> gdje je pobijedila i tako je izabrana kao bugarska predstavnica na Eurosongu u [[Beč]]u.<ref>{{Cite web |date=2026-01-31 |title=Dara will represent Bulgaria at Eurovision 2026 |url=https://eurovisionworld.com/esc/dara-will-represent-bulgaria-at-eurovision-2026 |access-date=2026-04-17 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> Izbor pjesme zakazan je za [[28. veljače]] [[2026.]] godine, kada je Dara u posebnom programu izvela tri pjesme, među kojima je bila i "Bangaranga". Nakon toga su gledatelji i žiri birali pjesmu, a "Bangaranga" je odnijela uvjerljivu pobjedu i kod žirija i kod publike.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2026-02-28 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform "Bangaranga" at Eurovision 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/28/bulgaria-dara-to-perform-bangaranga-at-eurovision-2026/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Na Eurosongu, Dara je [[12. siječnja]] [[2026.]] godine ždrijebana u prvu polovicu drugog polufinala,<ref>{{Cite web |date=2026-01-12 |title=Vienna 2026: Semi-Final Draw results |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> da bi kasnije bilo određeno da će otvoriti drugu polufinalnu večer.<ref>{{Cite web |date=2026-04-02 |title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> Za koreografiju su bili zaduženi Fredrik "Benke" Rydman i Keisha von Arnold, a plesači na pozornici s Darom bili su Iker Cederblom Herrera, Ellinea Siambalis, Lisa Högström i Mateo Cordova Pomo.<ref>{{Cite web |date=2026-05-17 |title=Svenska koreografernas ord efter Bulgariens vinst i Eurovision |url=https://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/svenska-koreografernas-ord-efter-bulgariens-vinst-i-eurovision-/ |access-date=2026-05-17 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> Dara se kvalificirala za veliko finale, a kasnije je otkriveno da je bila prva u svom polufinalu s 278 bodova.<ref>{{Cite web |date=17 May 2026 |title=Semi-final 2 of Vienna 2026 – Results |url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-second-semi-final/ |access-date=17 May 2026 |website=[[Eurovision.tv]] |language=en}}</ref> U finalu je nastupila 12. te je pobijedila s 516 bodova, dobivši najviše bodova i od žirija i od publike. Dara je tako donijela Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u.<ref>{{Cite web |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Burgess |first2=Jack |last3=Bushby |first3=with Helen |last4=London |first4=Emma Saunders in |last5=Contest |first5=Mark Savage at the Eurovision Song |date=16 May 2026 |title=Bulgaria wins Eurovision 2026 as UK comes last |url=https://www.bbc.com/news/live/cm2p9xmmpylt |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=Bulgarije wint songfestival • Israël tweede |url=https://nos.nl/liveblog/2614585-bulgarije-wint-songfestival-israel-tweede |access-date=2026-05-16 |website=[[Nos.nl]] |language=nl}}</ref> == Top liste == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Uspjeh pjesme na tjednim top listama slušanosti ! Lista (2026) ! Najbolja<br>pozicija |- ! scope="row"| Bulgaria Airplay ([[PROPHON]])<ref name="BG">{{cite web |date=17 April 2026 |title=Класации – Световният Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |trans-title=Rankings – World Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |url=https://www.prophon.org/charts/09-apr-2026 |access-date=23 April 2026 |publisher=[[PROPHON]] |lang=bg}}</ref> | 3 |- ! scope="row"| Bulgaria Domestic Airplay (PROPHON)<ref name="BG"/> | 1 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Primatelj(i) ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! [[2026.]] | [[Nagrade Marcel Bezençon]] | Umjetnička nagrada | "Bangaranga" | {{won}} | style="text-align:center;"| <ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/ |access-date=2026-05-16 |website=[[Eurovision.com]] |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |} == Reference == {{reflist}} {{Pobjedničke pjesme Eurosonga}} {{Authority control}} 99k2f3eln3e3i66jpdnq6ooh4aithm0 42600226 42600225 2026-05-18T15:47:18Z ~2026-29891-53 354033 Poništena izmjena [[Special:Diff/42599948|42599948]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42600226 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = Bangaranga | Omot = Dara - Bangaranga.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[28. veljače]] [[2026.]] | Format = | Snimanje = | Žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]<ref name="telegraph" />|[[dance-pop]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/world/europe/eurovision-song-contest-winner-bulgaria-2026-rcna345433|title=Bulgaria’s bombastic ‘Bangaranga’ pulls off shock Eurovision win amid camp and controversy|date=17 May 2026|first=Andrew|last=Jones|publisher=[[NBC News]]|access-date=17 May 2026}}</ref>|[[tropical pop]]<ref name="violins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1d2qe73ly7o|title=Eurovision final: Sex, violins and seven other things to look out for|date=15 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref>}} | Trajanje = 2:58 | Label = | Tekst = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Kompozitor = | Produkcija = {{hlist|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Curse"<br>([[2026.]]) | Ovaj singl = "'''Bangaranga'''"<br>([[2026.]]) | Naredni singl = "—"<br>(—) | Misc = {{External music video|{{YouTube|J3oGYo_mekw|"Bangaranga"}}|type=single|header=Spot}} }} "'''Bangaranga'''" je pjesma [[Bugarska|bugarske]] pjevačice [[Dara (bugarska pjevačica)|Dare]] premijerno objavljena [[28. veljače]] [[2026.]] godine. Pjesma je izabrana kao predstavnica [[Bugarska na Eurosongu|Bugarske]] na [[Eurosong 2026.|Eurosongu 2026.]] godine u [[Beč]]u. Nakon prolaska u drugoj polufinalnoj večeri, pjesma je u finalu dobila 516 bodova i osvojila prvo mjesto, donijevši tako Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u. == Nastanak == Pjesmu "Bangaranga" zajednički su napisale [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] (potpisana kao Darina Jotova) i [[Anne Judith Wik]], u suradnji s producentskim dvojcem [[Cristian Tarcea|Cristianom "Monoirom" Tarceom]]<ref>{{cite web |date=17 May 2026 |title=Cine e românul care se află în spatele succesului Bulgariei de la Eurovision 2026. El a produs melodia „Bangaranga" |url=https://www.libertatea.ro/entertainment/bulgaria-a-castigat-eurovision-2026-romanul-cristian-tarcea-monoir-a-produs-melodia-bangaranga-5742440 |publisher=[[Libertatea]] |language=ro}}</ref> i [[Dimitris Kontopulos|Dimitrsom "Starchyld X-om" Kontopulosom]].<ref>{{cite web |author=Anna Dallarī |date=3 March 2026 |title=Ποια είναι η εντυπωσιακή Ντάρα που θα εκπροσωπήσει τη Βουλγαρία στη Eurovision με τη συμμετοχή Έλληνα συνθέτη |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1782718/poia-einai-i-eduposiaki-dara-pou-tha-ekprosopisei-ti-voulgaria-sti-eurovision-me-ti-summetohi-ellina-suntheti/ |access-date=14 March 2026 |website=[[Proto Thema]] |language=el}}</ref> Pjesma je djelomično inspirirana bugarskim [[kukeri]]ma i njihovim folklornim običajima.<ref>{{Cite news |last=Oltermann |first=Philip |last2=Belam |first2=Martin |date=2026-05-16 |title=Bulgaria wins 70th Eurovision contest with Dara and Bangaranga |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/bulgaria-wins-70th-eurovision-contest-dara-bangaranga |access-date=2026-05-16 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Sam naslov je riječ iz [[Jamajčanski kreolski jezik|jamajčanskog kreolskog jezika]], a može se prevesti kao "veseli nered",<ref name="violins" /> "galama",<ref name="wins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c8d87v9v660o|title=Bangaranga! Bulgaria wins Eurovision - but UK comes last|date=17 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> or "nestašluk".<ref name="telegraph" /> Dara je rekla da je tekst inspiriran njezinom vlastitom borbom s [[anksioznost|anksioznošću]] i [[ADHD]]-om, koji joj je dijagnosticiran [[2025.]] godine.<ref name="wins" /> == Promocija == U sklopu promocije pjesme, dana [[18. ožujka]] [[2026.]] godine objavljen je službeni spot za pjesmu. [[Eurosong]] je objavio spot preko svog službenog [[YouTube]] kanala, a režirala ga je diskografska kuća K2ID Productions.<ref>{{cite web |author=Neil Farren |date=17 March 2026 |title=Bulgaria: DARA Releases "Bangaranga" Music Video |url=https://eurovoix.com/2026/03/17/bulgaria-dara-releases-bangaranga-music-video/ |access-date=18 March 2026 |website=Eurovoix}}</ref> U svrhu daljnje promocije, Dara je izvodila pjesmu na eurovizijskim zabavama diljem Europe, poput ''Nordic Eurovision Partyja 2026'' u [[Rockefeller Oslo|Rockefelleru]] u [[Oslo|Oslu]]<ref>{{cite news |last=Granger |first=Anthony |date=15 March 2026 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform in Oslo Ahead of Eurovision |url=https://eurovoix.com/2026/03/15/dara-to-perform-in-oslo-ahead-of-eurovision/ |access-date=17 May 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> ili ''Eurovision Pre-Partyja Bucharest 2026'' u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite news |last=Farren |first=Neil |date=12 March 2026 |title=🇧🇬 DARA Announced for Eurovision Pre-Party Bucharest 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/04/first-artists-announced-for-london-eurovision-party-2026/ |access-date=8 February 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> == Recepcija == {{Music ratings | rev1 = ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'' | rev1score = {{Rating|3|5}}<ref name="telegraph" /> | rev2 = ''[[The Times]]'' | rev2score = {{Rating|4|5}}<ref name="times">{{Cite web|url=https://www.thetimes.com/culture/music/article/who-win-eurovision-2026-finalists-best-worst-txsrdg63k|title=Who should win Eurovision 2026? The finalists ranked|date=15 May 2026|first=Ed|last=Potton|work=[[The Times]]|access-date=17 May 2026|url-access=subscription}}</ref> }} Kritičari su se pozitivno osvrnuli na pjesmu. Pišući za ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'', [[Neil McCormick]] pohvalio je kako pjesma lako ulazi u uho.<ref name="telegraph">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/news/eurovision-final-2026-review-dara-bangaranga-bulgaria/|title=Dara’s mad banger gave Eurovision its bounce back|date=17 May 2026|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|work=[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Jon O'Brien s ''[[Vulture]]a'' stavio je "Bangarangu" na sedmo mjesto među svim pjesmama, navodeći da se radi o "solidnom povratku" za Bugarsku,<ref name="vulture" /> dok ju je NPR-ov Glen Weldon stavio na peto mjesto svoje top 10 liste.<ref name="NPR">{{Cite web|url=https://www.npr.org/2026/05/14/nx-s1-5813511/eurovision-2026-predictions-top-songs|title=The 10 best songs competing at (a very contentious) Eurovision|date=14 May 2026|first=Glen|last=Weldon|publisher=[[NPR]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Refren je uspoređivan s pjesmom "[[A Little Bit Alexis]]" iz serije ''[[Schitt's Creek]]'',<ref name="vulture" /><ref name="NPR" /> dok su stihovi uspoređeni s onima pjesme "[[Uninvited (pjesma)|Uninvited]]" [[Alanis Morissette]].<ref name="vulture">{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/eurovision-song-contest-2026-entries-ranked.html|title=Every 2026 Eurovision Entry, Ranked|first=Jon|last=O'Brien|date=11 May 2026|work=[[Vulture (website)|Vulture]]|access-date=17 May 2026}}</ref> [[BBC]]-jev Mark Savage opisao ju je kao "briljantno bezumnu i prepunu drskosti", istovremeno kazavši kako "nema nikakve suštine".<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/ce8pmrv2p1mo|title=Anti-work anthems, Boy George and controversial lyrics: A guide to all 35 Eurovision songs|date=9 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> == Eurosong 2026. == {{Infokutija Eurovizijska pjesma | ekavica = <!-- uneti parametar „da” (bez navodnika) ako „Pjesma Eurovizije” treba da se prikazuje kao „Pesma Evrovizije” --> | pesma = {{flagicon|BUG}} "Bangaranga" | slika = DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg | naslov = <!-- opis slike --> | žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]|[[dance-pop]]|[[tropical pop]]}} | godina = 2026. | država = Bugarska | izvođač = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | poznatiji_kao = | jezik = | jezici = | kompozitor = | tekstopisac = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | dirigent = | plasman = 1. mjesto | poeni = 516 | polufinale = 1. mjesto | polufinalni_poeni = 278 | prev = Intention | prev_year = 2022 | prev_link = Intention (pjesma, Intelligent Music Project) | next = | next_year = | next_link = <!-- Ime članka sledeće pesme --> }} Bugarski izbor za Eurosong, ''Nacionalnata selekcija'', proveden je kroz tri večeri. Dara se uspjela kvalificirati za drugu večer,<ref>{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2026-01-24 |title=🇧🇬 Bulgaria: Natsionalnata Selektsiya 2026 Show One Results |url=https://eurovoix.com/2026/01/24/bulgaria-natsionalnata-selektsiya-2026-show-one-results/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> gdje je pobijedila i tako je izabrana kao bugarska predstavnica na Eurosongu u [[Beč]]u.<ref>{{Cite web |date=2026-01-31 |title=Dara will represent Bulgaria at Eurovision 2026 |url=https://eurovisionworld.com/esc/dara-will-represent-bulgaria-at-eurovision-2026 |access-date=2026-04-17 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> Izbor pjesme zakazan je za [[28. veljače]] [[2026.]] godine, kada je Dara u posebnom programu izvela tri pjesme, među kojima je bila i "Bangaranga". Nakon toga su gledatelji i žiri birali pjesmu, a "Bangaranga" je odnijela uvjerljivu pobjedu i kod žirija i kod publike.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2026-02-28 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform "Bangaranga" at Eurovision 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/28/bulgaria-dara-to-perform-bangaranga-at-eurovision-2026/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Na Eurosongu, Dara je [[12. siječnja]] [[2026.]] godine ždrijebana u prvu polovicu drugog polufinala,<ref>{{Cite web |date=2026-01-12 |title=Vienna 2026: Semi-Final Draw results |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> da bi kasnije bilo određeno da će otvoriti drugu polufinalnu večer.<ref>{{Cite web |date=2026-04-02 |title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> Za koreografiju su bili zaduženi Fredrik "Benke" Rydman i Keisha von Arnold, a plesači na pozornici s Darom bili su Iker Cederblom Herrera, Ellinea Siambalis, Lisa Högström i Mateo Cordova Pomo.<ref>{{Cite web |date=2026-05-17 |title=Svenska koreografernas ord efter Bulgariens vinst i Eurovision |url=https://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/svenska-koreografernas-ord-efter-bulgariens-vinst-i-eurovision-/ |access-date=2026-05-17 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> Dara se kvalificirala za veliko finale, a kasnije je otkriveno da je bila prva u svom polufinalu s 278 bodova.<ref>{{Cite web |date=17 May 2026 |title=Semi-final 2 of Vienna 2026 – Results |url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-second-semi-final/ |access-date=17 May 2026 |website=[[Eurovision.tv]] |language=en}}</ref> U finalu je nastupila 12. te je pobijedila s 516 bodova, dobivši najviše bodova i od žirija i od publike. Dara je tako donijela Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u.<ref>{{Cite web |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Burgess |first2=Jack |last3=Bushby |first3=with Helen |last4=London |first4=Emma Saunders in |last5=Contest |first5=Mark Savage at the Eurovision Song |date=16 May 2026 |title=Bulgaria wins Eurovision 2026 as UK comes last |url=https://www.bbc.com/news/live/cm2p9xmmpylt |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=Bulgarije wint songfestival • Israël tweede |url=https://nos.nl/liveblog/2614585-bulgarije-wint-songfestival-israel-tweede |access-date=2026-05-16 |website=[[Nos.nl]] |language=nl}}</ref> == Top liste == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Uspjeh pjesme na tjednim top listama slušanosti ! Lista (2026) ! Najbolja<br>pozicija |- ! scope="row"| Bulgaria Airplay ([[PROPHON]])<ref name="BG">{{cite web |date=17 April 2026 |title=Класации – Световният Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |trans-title=Rankings – World Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |url=https://www.prophon.org/charts/09-apr-2026 |access-date=23 April 2026 |publisher=[[PROPHON]] |lang=bg}}</ref> | 3 |- ! scope="row"| Bulgaria Domestic Airplay (PROPHON)<ref name="BG"/> | 1 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Primatelj(i) ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! [[2026.]] | [[Nagrade Marcel Bezençon]] | Umjetnička nagrada | "Bangaranga" | {{won}} | style="text-align:center;"| <ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/ |access-date=2026-05-16 |website=[[Eurovision.com]] |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |} == Reference == {{reflist}} {{Pobjedničke pjesme Eurosonga}} {{Authority control}} kdxlmyq79sy8jky75gteg0o1z2iusy5 42600227 42600226 2026-05-18T15:50:23Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-29891-53|~2026-29891-53]] ([[User talk:~2026-29891-53|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42600134 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = Bangaranga | Omot = Dara - Bangaranga.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[28. veljače]] [[2026.]] | Format = | Snimanje = | Žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]<ref name="telegraph" />|[[dance-pop]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/world/europe/eurovision-song-contest-winner-bulgaria-2026-rcna345433|title=Bulgaria’s bombastic ‘Bangaranga’ pulls off shock Eurovision win amid camp and controversy|date=17 May 2026|first=Andrew|last=Jones|publisher=[[NBC News]]|access-date=17 May 2026}}</ref>|[[tropical pop]]<ref name="violins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1d2qe73ly7o|title=Eurovision final: Sex, violins and seven other things to look out for|date=15 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref>}} | Trajanje = 2:58 | Label = | Tekst = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Kompozitor = | Produkcija = {{hlist|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Curse"<br>([[2026.]]) | Ovaj singl = "'''Bangaranga'''"<br>([[2026.]]) | Naredni singl = "—"<br>(—) | Misc = {{External music video|{{YouTube|J3oGYo_mekw|"Bangaranga"}}|type=single|header=Spot}} }} "'''Bangaranga'''" je pjesma [[Bugarska|bugarske]] pjevačice [[Dara (bugarska pjevačica)|Dare]] premijerno objavljena [[28. veljače]] [[2026.]] godine. Pjesma je izabrana kao predstavnica [[Bugarska na Eurosongu|Bugarske]] na [[Eurosong 2026.|Eurosongu 2026.]] godine u [[Beč]]u. Nakon prolaska u drugoj polufinalnoj večeri, pjesma je u finalu dobila 516 bodova i osvojila prvo mjesto, donijevši tako Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u. == Nastanak == Pjesmu "Bangaranga" zajednički su napisale [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] (potpisana kao Darina Jotova) i [[Anne Judith Wik]], u suradnji s producentskim dvojcem [[Cristian Tarcea|Cristianom "Monoirom" Tarceom]]<ref>{{cite web |date=17 May 2026 |title=Cine e românul care se află în spatele succesului Bulgariei de la Eurovision 2026. El a produs melodia „Bangaranga" |url=https://www.libertatea.ro/entertainment/bulgaria-a-castigat-eurovision-2026-romanul-cristian-tarcea-monoir-a-produs-melodia-bangaranga-5742440 |publisher=[[Libertatea]] |language=ro}}</ref> i [[Dimitris Kontopulos|Dimitrsom "Starchyld X-om" Kontopulosom]].<ref>{{cite web |author=Anna Dallarī |date=3 March 2026 |title=Ποια είναι η εντυπωσιακή Ντάρα που θα εκπροσωπήσει τη Βουλγαρία στη Eurovision με τη συμμετοχή Έλληνα συνθέτη |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1782718/poia-einai-i-eduposiaki-dara-pou-tha-ekprosopisei-ti-voulgaria-sti-eurovision-me-ti-summetohi-ellina-suntheti/ |access-date=14 March 2026 |website=[[Proto Thema]] |language=el}}</ref> Pjesma je djelomično inspirirana bugarskim [[kukeri]]ma i njihovim folklornim običajima.<ref>{{Cite news |last=Oltermann |first=Philip |last2=Belam |first2=Martin |date=2026-05-16 |title=Bulgaria wins 70th Eurovision contest with Dara and Bangaranga |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/bulgaria-wins-70th-eurovision-contest-dara-bangaranga |access-date=2026-05-16 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Sam naslov je riječ iz [[Jamajčanski kreolski jezik|jamajčanskog kreolskog jezika]], a može se prevesti kao "veseli nered",<ref name="violins" /> "galama",<ref name="wins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c8d87v9v660o|title=Bangaranga! Bulgaria wins Eurovision - but UK comes last|date=17 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> ili "nestašluk".<ref name="telegraph" /> Dara je rekla da je tekst inspiriran njezinom vlastitom borbom s [[anksioznost|anksioznošću]] i [[ADHD]]-om, koji joj je dijagnosticiran [[2025.]] godine.<ref name="wins" /> == Promocija == U sklopu promocije pjesme, dana [[18. ožujka]] [[2026.]] godine objavljen je službeni spot za pjesmu. [[Eurosong]] je objavio spot preko svog službenog [[YouTube]] kanala, a režirala ga je diskografska kuća K2ID Productions.<ref>{{cite web |author=Neil Farren |date=17 March 2026 |title=Bulgaria: DARA Releases "Bangaranga" Music Video |url=https://eurovoix.com/2026/03/17/bulgaria-dara-releases-bangaranga-music-video/ |access-date=18 March 2026 |website=Eurovoix}}</ref> U svrhu daljnje promocije, Dara je izvodila pjesmu na eurovizijskim zabavama diljem Europe, poput ''Nordic Eurovision Partyja 2026'' u [[Rockefeller Oslo|Rockefelleru]] u [[Oslo|Oslu]]<ref>{{cite news |last=Granger |first=Anthony |date=15 March 2026 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform in Oslo Ahead of Eurovision |url=https://eurovoix.com/2026/03/15/dara-to-perform-in-oslo-ahead-of-eurovision/ |access-date=17 May 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> ili ''Eurovision Pre-Partyja Bucharest 2026'' u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite news |last=Farren |first=Neil |date=12 March 2026 |title=🇧🇬 DARA Announced for Eurovision Pre-Party Bucharest 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/04/first-artists-announced-for-london-eurovision-party-2026/ |access-date=8 February 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> == Recepcija == Kritičari su se pozitivno osvrnuli na pjesmu. Pišući za ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'', [[Neil McCormick]] pohvalio je kako pjesma lako ulazi u uho.<ref name="telegraph">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/news/eurovision-final-2026-review-dara-bangaranga-bulgaria/|title=Dara’s mad banger gave Eurovision its bounce back|date=17 May 2026|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|work=[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Jon O'Brien s ''[[Vulture]]a'' stavio je "Bangarangu" na sedmo mjesto među svim pjesmama, navodeći da se radi o "solidnom povratku" za Bugarsku,<ref name="vulture" /> dok ju je NPR-ov Glen Weldon stavio na peto mjesto svoje top 10 liste.<ref name="NPR">{{Cite web|url=https://www.npr.org/2026/05/14/nx-s1-5813511/eurovision-2026-predictions-top-songs|title=The 10 best songs competing at (a very contentious) Eurovision|date=14 May 2026|first=Glen|last=Weldon|publisher=[[NPR]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Refren je uspoređivan s pjesmom "[[A Little Bit Alexis]]" iz serije ''[[Schitt's Creek]]'',<ref name="vulture" /><ref name="NPR" /> dok su stihovi uspoređeni s onima pjesme "[[Uninvited (pjesma)|Uninvited]]" [[Alanis Morissette]].<ref name="vulture">{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/eurovision-song-contest-2026-entries-ranked.html|title=Every 2026 Eurovision Entry, Ranked|first=Jon|last=O'Brien|date=11 May 2026|work=[[Vulture (website)|Vulture]]|access-date=17 May 2026}}</ref> [[BBC]]-jev Mark Savage opisao ju je kao "briljantno bezumnu i prepunu drskosti", istovremeno kazavši kako "nema nikakve suštine".<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/ce8pmrv2p1mo|title=Anti-work anthems, Boy George and controversial lyrics: A guide to all 35 Eurovision songs|date=9 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> == Eurosong 2026. == {{Infokutija Eurovizijska pjesma | ekavica = <!-- uneti parametar „da” (bez navodnika) ako „Pjesma Eurovizije” treba da se prikazuje kao „Pesma Evrovizije” --> | pesma = {{flagicon|BUG}} "Bangaranga" | slika = DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg | naslov = <!-- opis slike --> | žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]|[[dance-pop]]|[[tropical pop]]}} | godina = 2026. | država = Bugarska | izvođač = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | poznatiji_kao = | jezik = | jezici = | kompozitor = | tekstopisac = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | dirigent = | plasman = 1. mjesto | poeni = 516 | polufinale = 1. mjesto | polufinalni_poeni = 278 | prev = Intention | prev_year = 2022 | prev_link = Intention (pjesma, Intelligent Music Project) | next = | next_year = | next_link = <!-- Ime članka sledeće pesme --> }} Bugarski izbor za Eurosong, ''Nacionalnata selekcija'', proveden je kroz tri večeri. Dara se uspjela kvalificirati za drugu večer,<ref>{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2026-01-24 |title=🇧🇬 Bulgaria: Natsionalnata Selektsiya 2026 Show One Results |url=https://eurovoix.com/2026/01/24/bulgaria-natsionalnata-selektsiya-2026-show-one-results/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> gdje je pobijedila i tako je izabrana kao bugarska predstavnica na Eurosongu u [[Beč]]u.<ref>{{Cite web |date=2026-01-31 |title=Dara will represent Bulgaria at Eurovision 2026 |url=https://eurovisionworld.com/esc/dara-will-represent-bulgaria-at-eurovision-2026 |access-date=2026-04-17 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> Izbor pjesme zakazan je za [[28. veljače]] [[2026.]] godine, kada je Dara u posebnom programu izvela tri pjesme, među kojima je bila i "Bangaranga". Nakon toga su gledatelji i žiri birali pjesmu, a "Bangaranga" je odnijela uvjerljivu pobjedu i kod žirija i kod publike.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2026-02-28 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform "Bangaranga" at Eurovision 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/28/bulgaria-dara-to-perform-bangaranga-at-eurovision-2026/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Na Eurosongu, Dara je [[12. siječnja]] [[2026.]] godine ždrijebana u prvu polovicu drugog polufinala,<ref>{{Cite web |date=2026-01-12 |title=Vienna 2026: Semi-Final Draw results |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> da bi kasnije bilo određeno da će otvoriti drugu polufinalnu večer.<ref>{{Cite web |date=2026-04-02 |title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> Za koreografiju su bili zaduženi Fredrik "Benke" Rydman i Keisha von Arnold, a plesači na pozornici s Darom bili su Iker Cederblom Herrera, Ellinea Siambalis, Lisa Högström i Mateo Cordova Pomo.<ref>{{Cite web |date=2026-05-17 |title=Svenska koreografernas ord efter Bulgariens vinst i Eurovision |url=https://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/svenska-koreografernas-ord-efter-bulgariens-vinst-i-eurovision-/ |access-date=2026-05-17 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> Dara se kvalificirala za veliko finale, a kasnije je otkriveno da je bila prva u svom polufinalu s 278 bodova.<ref>{{Cite web |date=17 May 2026 |title=Semi-final 2 of Vienna 2026 – Results |url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-second-semi-final/ |access-date=17 May 2026 |website=[[Eurovision.tv]] |language=en}}</ref> U finalu je nastupila 12. te je pobijedila s 516 bodova, dobivši najviše bodova i od žirija i od publike. Dara je tako donijela Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u.<ref>{{Cite web |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Burgess |first2=Jack |last3=Bushby |first3=with Helen |last4=London |first4=Emma Saunders in |last5=Contest |first5=Mark Savage at the Eurovision Song |date=16 May 2026 |title=Bulgaria wins Eurovision 2026 as UK comes last |url=https://www.bbc.com/news/live/cm2p9xmmpylt |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=Bulgarije wint songfestival • Israël tweede |url=https://nos.nl/liveblog/2614585-bulgarije-wint-songfestival-israel-tweede |access-date=2026-05-16 |website=[[Nos.nl]] |language=nl}}</ref> == Top liste == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Uspjeh pjesme na tjednim top listama slušanosti ! Lista (2026) ! Najbolja<br>pozicija |- ! scope="row"| Bulgaria Airplay ([[PROPHON]])<ref name="BG">{{cite web |date=17 April 2026 |title=Класации – Световният Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |trans-title=Rankings – World Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |url=https://www.prophon.org/charts/09-apr-2026 |access-date=23 April 2026 |publisher=[[PROPHON]] |lang=bg}}</ref> | 3 |- ! scope="row"| Bulgaria Domestic Airplay (PROPHON)<ref name="BG"/> | 1 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Primatelj(i) ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! [[2026.]] | [[Nagrade Marcel Bezençon]] | Umjetnička nagrada | "Bangaranga" | {{won}} | style="text-align:center;"| <ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/ |access-date=2026-05-16 |website=[[Eurovision.com]] |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |} == Reference == {{reflist}} {{Pobjedničke pjesme Eurosonga}} {{Authority control}} [[Kategorija:Singlice 2026.]] [[Kategorija:Pjesme Bugarske na Eurosongu]] [[Kategorija:Pobjedničke pjesme Eurosonga]] gtye0pj8uxpjtl9b85lprroytiin0hu 42600228 42600227 2026-05-18T15:50:43Z Edgar Allan Poe 29250 Zaštićena stranica [[Bangaranga]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 18. novembra 2026. u 16:50 (UTC)) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 18. novembra 2026. u 16:50 (UTC))) 42600134 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = Bangaranga | Omot = Dara - Bangaranga.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[28. veljače]] [[2026.]] | Format = | Snimanje = | Žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]<ref name="telegraph" />|[[dance-pop]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/world/europe/eurovision-song-contest-winner-bulgaria-2026-rcna345433|title=Bulgaria’s bombastic ‘Bangaranga’ pulls off shock Eurovision win amid camp and controversy|date=17 May 2026|first=Andrew|last=Jones|publisher=[[NBC News]]|access-date=17 May 2026}}</ref>|[[tropical pop]]<ref name="violins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1d2qe73ly7o|title=Eurovision final: Sex, violins and seven other things to look out for|date=15 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref>}} | Trajanje = 2:58 | Label = | Tekst = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Kompozitor = | Produkcija = {{hlist|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Curse"<br>([[2026.]]) | Ovaj singl = "'''Bangaranga'''"<br>([[2026.]]) | Naredni singl = "—"<br>(—) | Misc = {{External music video|{{YouTube|J3oGYo_mekw|"Bangaranga"}}|type=single|header=Spot}} }} "'''Bangaranga'''" je pjesma [[Bugarska|bugarske]] pjevačice [[Dara (bugarska pjevačica)|Dare]] premijerno objavljena [[28. veljače]] [[2026.]] godine. Pjesma je izabrana kao predstavnica [[Bugarska na Eurosongu|Bugarske]] na [[Eurosong 2026.|Eurosongu 2026.]] godine u [[Beč]]u. Nakon prolaska u drugoj polufinalnoj večeri, pjesma je u finalu dobila 516 bodova i osvojila prvo mjesto, donijevši tako Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u. == Nastanak == Pjesmu "Bangaranga" zajednički su napisale [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] (potpisana kao Darina Jotova) i [[Anne Judith Wik]], u suradnji s producentskim dvojcem [[Cristian Tarcea|Cristianom "Monoirom" Tarceom]]<ref>{{cite web |date=17 May 2026 |title=Cine e românul care se află în spatele succesului Bulgariei de la Eurovision 2026. El a produs melodia „Bangaranga" |url=https://www.libertatea.ro/entertainment/bulgaria-a-castigat-eurovision-2026-romanul-cristian-tarcea-monoir-a-produs-melodia-bangaranga-5742440 |publisher=[[Libertatea]] |language=ro}}</ref> i [[Dimitris Kontopulos|Dimitrsom "Starchyld X-om" Kontopulosom]].<ref>{{cite web |author=Anna Dallarī |date=3 March 2026 |title=Ποια είναι η εντυπωσιακή Ντάρα που θα εκπροσωπήσει τη Βουλγαρία στη Eurovision με τη συμμετοχή Έλληνα συνθέτη |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1782718/poia-einai-i-eduposiaki-dara-pou-tha-ekprosopisei-ti-voulgaria-sti-eurovision-me-ti-summetohi-ellina-suntheti/ |access-date=14 March 2026 |website=[[Proto Thema]] |language=el}}</ref> Pjesma je djelomično inspirirana bugarskim [[kukeri]]ma i njihovim folklornim običajima.<ref>{{Cite news |last=Oltermann |first=Philip |last2=Belam |first2=Martin |date=2026-05-16 |title=Bulgaria wins 70th Eurovision contest with Dara and Bangaranga |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/bulgaria-wins-70th-eurovision-contest-dara-bangaranga |access-date=2026-05-16 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Sam naslov je riječ iz [[Jamajčanski kreolski jezik|jamajčanskog kreolskog jezika]], a može se prevesti kao "veseli nered",<ref name="violins" /> "galama",<ref name="wins">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c8d87v9v660o|title=Bangaranga! Bulgaria wins Eurovision - but UK comes last|date=17 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> ili "nestašluk".<ref name="telegraph" /> Dara je rekla da je tekst inspiriran njezinom vlastitom borbom s [[anksioznost|anksioznošću]] i [[ADHD]]-om, koji joj je dijagnosticiran [[2025.]] godine.<ref name="wins" /> == Promocija == U sklopu promocije pjesme, dana [[18. ožujka]] [[2026.]] godine objavljen je službeni spot za pjesmu. [[Eurosong]] je objavio spot preko svog službenog [[YouTube]] kanala, a režirala ga je diskografska kuća K2ID Productions.<ref>{{cite web |author=Neil Farren |date=17 March 2026 |title=Bulgaria: DARA Releases "Bangaranga" Music Video |url=https://eurovoix.com/2026/03/17/bulgaria-dara-releases-bangaranga-music-video/ |access-date=18 March 2026 |website=Eurovoix}}</ref> U svrhu daljnje promocije, Dara je izvodila pjesmu na eurovizijskim zabavama diljem Europe, poput ''Nordic Eurovision Partyja 2026'' u [[Rockefeller Oslo|Rockefelleru]] u [[Oslo|Oslu]]<ref>{{cite news |last=Granger |first=Anthony |date=15 March 2026 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform in Oslo Ahead of Eurovision |url=https://eurovoix.com/2026/03/15/dara-to-perform-in-oslo-ahead-of-eurovision/ |access-date=17 May 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> ili ''Eurovision Pre-Partyja Bucharest 2026'' u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite news |last=Farren |first=Neil |date=12 March 2026 |title=🇧🇬 DARA Announced for Eurovision Pre-Party Bucharest 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/04/first-artists-announced-for-london-eurovision-party-2026/ |access-date=8 February 2026 |work=Eurovoix News}}</ref> == Recepcija == Kritičari su se pozitivno osvrnuli na pjesmu. Pišući za ''[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]'', [[Neil McCormick]] pohvalio je kako pjesma lako ulazi u uho.<ref name="telegraph">{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/news/eurovision-final-2026-review-dara-bangaranga-bulgaria/|title=Dara’s mad banger gave Eurovision its bounce back|date=17 May 2026|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|work=[[The Telegraph (UK)|The Telegraph]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Jon O'Brien s ''[[Vulture]]a'' stavio je "Bangarangu" na sedmo mjesto među svim pjesmama, navodeći da se radi o "solidnom povratku" za Bugarsku,<ref name="vulture" /> dok ju je NPR-ov Glen Weldon stavio na peto mjesto svoje top 10 liste.<ref name="NPR">{{Cite web|url=https://www.npr.org/2026/05/14/nx-s1-5813511/eurovision-2026-predictions-top-songs|title=The 10 best songs competing at (a very contentious) Eurovision|date=14 May 2026|first=Glen|last=Weldon|publisher=[[NPR]]|access-date=17 May 2026}}</ref> Refren je uspoređivan s pjesmom "[[A Little Bit Alexis]]" iz serije ''[[Schitt's Creek]]'',<ref name="vulture" /><ref name="NPR" /> dok su stihovi uspoređeni s onima pjesme "[[Uninvited (pjesma)|Uninvited]]" [[Alanis Morissette]].<ref name="vulture">{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/eurovision-song-contest-2026-entries-ranked.html|title=Every 2026 Eurovision Entry, Ranked|first=Jon|last=O'Brien|date=11 May 2026|work=[[Vulture (website)|Vulture]]|access-date=17 May 2026}}</ref> [[BBC]]-jev Mark Savage opisao ju je kao "briljantno bezumnu i prepunu drskosti", istovremeno kazavši kako "nema nikakve suštine".<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/ce8pmrv2p1mo|title=Anti-work anthems, Boy George and controversial lyrics: A guide to all 35 Eurovision songs|date=9 May 2026|first=Mark|last=Savage|publisher=[[BBC]]|access-date=17 May 2026}}</ref> == Eurosong 2026. == {{Infokutija Eurovizijska pjesma | ekavica = <!-- uneti parametar „da” (bez navodnika) ako „Pjesma Eurovizije” treba da se prikazuje kao „Pesma Evrovizije” --> | pesma = {{flagicon|BUG}} "Bangaranga" | slika = DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg | naslov = <!-- opis slike --> | žanr = {{hlist|[[Electro (muzika)|Electro dance]]|[[dance-pop]]|[[tropical pop]]}} | godina = 2026. | država = Bugarska | izvođač = [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | poznatiji_kao = | jezik = | jezici = | kompozitor = | tekstopisac = {{hlist|[[Dara (bugarska pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|{{ill|Monoir|ro|lt=Cristian Tarcea}}|[[Dimitris Kontopulos]]}} | dirigent = | plasman = 1. mjesto | poeni = 516 | polufinale = 1. mjesto | polufinalni_poeni = 278 | prev = Intention | prev_year = 2022 | prev_link = Intention (pjesma, Intelligent Music Project) | next = | next_year = | next_link = <!-- Ime članka sledeće pesme --> }} Bugarski izbor za Eurosong, ''Nacionalnata selekcija'', proveden je kroz tri večeri. Dara se uspjela kvalificirati za drugu večer,<ref>{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2026-01-24 |title=🇧🇬 Bulgaria: Natsionalnata Selektsiya 2026 Show One Results |url=https://eurovoix.com/2026/01/24/bulgaria-natsionalnata-selektsiya-2026-show-one-results/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> gdje je pobijedila i tako je izabrana kao bugarska predstavnica na Eurosongu u [[Beč]]u.<ref>{{Cite web |date=2026-01-31 |title=Dara will represent Bulgaria at Eurovision 2026 |url=https://eurovisionworld.com/esc/dara-will-represent-bulgaria-at-eurovision-2026 |access-date=2026-04-17 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> Izbor pjesme zakazan je za [[28. veljače]] [[2026.]] godine, kada je Dara u posebnom programu izvela tri pjesme, među kojima je bila i "Bangaranga". Nakon toga su gledatelji i žiri birali pjesmu, a "Bangaranga" je odnijela uvjerljivu pobjedu i kod žirija i kod publike.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2026-02-28 |title=🇧🇬 Bulgaria: DARA to Perform "Bangaranga" at Eurovision 2026 |url=https://eurovoix.com/2026/02/28/bulgaria-dara-to-perform-bangaranga-at-eurovision-2026/ |access-date=2026-04-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Na Eurosongu, Dara je [[12. siječnja]] [[2026.]] godine ždrijebana u prvu polovicu drugog polufinala,<ref>{{Cite web |date=2026-01-12 |title=Vienna 2026: Semi-Final Draw results |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> da bi kasnije bilo određeno da će otvoriti drugu polufinalnu večer.<ref>{{Cite web |date=2026-04-02 |title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed |url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/ |access-date=2026-04-17 |website=[[Eurovision Song Contest]] |language=en}}</ref> Za koreografiju su bili zaduženi Fredrik "Benke" Rydman i Keisha von Arnold, a plesači na pozornici s Darom bili su Iker Cederblom Herrera, Ellinea Siambalis, Lisa Högström i Mateo Cordova Pomo.<ref>{{Cite web |date=2026-05-17 |title=Svenska koreografernas ord efter Bulgariens vinst i Eurovision |url=https://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/svenska-koreografernas-ord-efter-bulgariens-vinst-i-eurovision-/ |access-date=2026-05-17 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> Dara se kvalificirala za veliko finale, a kasnije je otkriveno da je bila prva u svom polufinalu s 278 bodova.<ref>{{Cite web |date=17 May 2026 |title=Semi-final 2 of Vienna 2026 – Results |url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-second-semi-final/ |access-date=17 May 2026 |website=[[Eurovision.tv]] |language=en}}</ref> U finalu je nastupila 12. te je pobijedila s 516 bodova, dobivši najviše bodova i od žirija i od publike. Dara je tako donijela Bugarskoj historijsku prvu pobjedu na [[Eurosong]]u.<ref>{{Cite web |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Burgess |first2=Jack |last3=Bushby |first3=with Helen |last4=London |first4=Emma Saunders in |last5=Contest |first5=Mark Savage at the Eurovision Song |date=16 May 2026 |title=Bulgaria wins Eurovision 2026 as UK comes last |url=https://www.bbc.com/news/live/cm2p9xmmpylt |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=Bulgarije wint songfestival • Israël tweede |url=https://nos.nl/liveblog/2614585-bulgarije-wint-songfestival-israel-tweede |access-date=2026-05-16 |website=[[Nos.nl]] |language=nl}}</ref> == Top liste == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Uspjeh pjesme na tjednim top listama slušanosti ! Lista (2026) ! Najbolja<br>pozicija |- ! scope="row"| Bulgaria Airplay ([[PROPHON]])<ref name="BG">{{cite web |date=17 April 2026 |title=Класации – Световният Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |trans-title=Rankings – World Top 10 – 09.04.2026 – 16.04.2026 |url=https://www.prophon.org/charts/09-apr-2026 |access-date=23 April 2026 |publisher=[[PROPHON]] |lang=bg}}</ref> | 3 |- ! scope="row"| Bulgaria Domestic Airplay (PROPHON)<ref name="BG"/> | 1 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Primatelj(i) ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! [[2026.]] | [[Nagrade Marcel Bezençon]] | Umjetnička nagrada | "Bangaranga" | {{won}} | style="text-align:center;"| <ref>{{Cite web |date=2026-05-16 |title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/ |access-date=2026-05-16 |website=[[Eurovision.com]] |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |} == Reference == {{reflist}} {{Pobjedničke pjesme Eurosonga}} {{Authority control}} [[Kategorija:Singlice 2026.]] [[Kategorija:Pjesme Bugarske na Eurosongu]] [[Kategorija:Pobjedničke pjesme Eurosonga]] gtye0pj8uxpjtl9b85lprroytiin0hu Korisnik:E3.akpinar 2 4722308 42600215 2026-05-18T14:31:20Z J ansari 117073 J ansari premješta stranicu [[Korisnik:E3.akpinar]] na [[Korisnik:Aurelmark]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/E3.akpinar|E3.akpinar]]" u "[[Special:CentralAuth/Aurelmark|Aurelmark]]" 42600215 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Aurelmark]] f3sh2mulzgs8v97o2kqjho9xty3x5gw Razgovor s korisnikom:E3.akpinar 3 4722309 42600217 2026-05-18T14:31:20Z J ansari 117073 J ansari premješta stranicu [[Razgovor s korisnikom:E3.akpinar]] na [[Razgovor s korisnikom:Aurelmark]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/E3.akpinar|E3.akpinar]]" u "[[Special:CentralAuth/Aurelmark|Aurelmark]]" 42600217 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Aurelmark]] 9fc6b8ofaldbwv7jmmq8qzjwa8b8t7b Nogometna reprezentacija Paname 0 4722310 42600245 2026-05-18T17:16:46Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Paname]] 42600245 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Paname]] q8x7o1bwpoft6b4ltsxndd4fu5ri6qu Panamska nogometna reprezentacija 0 4722311 42600246 2026-05-18T17:17:00Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Paname]] 42600246 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Paname]] q8x7o1bwpoft6b4ltsxndd4fu5ri6qu Panamska fudbalska reprezentacija 0 4722312 42600247 2026-05-18T17:17:13Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Paname]] 42600247 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Paname]] q8x7o1bwpoft6b4ltsxndd4fu5ri6qu Aerobna digestija 0 4722313 42600254 2026-05-18T17:46:15Z Duma 16555 Nova stranica: '''Aerobna digestija''' je proces u [[Sistemi za obradu otpadnih voda|tretmanu otpadnih voda]] osmišljen da smanji volumen mulja iz kanalizacije i učini ga pogodnim<ref name="WEF">{{cite web|url=http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|title=Aerobic Diestion|publisher=Water Environment Federation|access-date=19 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160327011438/http://w... 42600254 wikitext text/x-wiki '''Aerobna digestija''' je proces u [[Sistemi za obradu otpadnih voda|tretmanu otpadnih voda]] osmišljen da smanji volumen mulja iz kanalizacije i učini ga pogodnim<ref name="WEF">{{cite web|url=http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|title=Aerobic Diestion|publisher=Water Environment Federation|access-date=19 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160327011438/http://www.wefnet.org/mopnew/Operation_of_Municipal_Wastewater_Treatment_Plants/Chapter%2020.173-20.188%20Revised_6th%20Edition.pdf|archive-date=27 March 2016|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> za kasniju upotrebu.<ref name="Handbook">{{cite web|url=http://www.wastewaterhandbook.com/webpg/th_sludge_82aerobic_digestion.htm|title=Handbook Biological Wastewater Treatment - Design of Activated Sludge Systems|access-date=19 March 2016}}</ref> U novije vrijeme razvijena je tehnologija koja omogućava tretman i smanjenje drugog<ref name="Organic Waste Digesters">{{cite web|url=http://www.garbageguzzler.com|title=Aerobic Waste Digesters|access-date=17 March 2017}}</ref> organskog otpada, kao što su hrana, karton i hortikulturni otpad. To je bakterijski proces koji se odvija u prisustvu kisika. Bakterije brzo konzumiraju organsku materiju i pretvaraju ju u [[ugljikov dioksid]], vodu i niz organskih spojeva niže molekularne težine. Kako nema novog dotoka organske materije iz kanalizacije, biota [[Aktivni mulj|aktivnog mulja]] počinje umirati i [[saprotrofne bakterije]] ju koriste kao hranu. Ta faza procesa poznata je kao ''endogena respiracija'' i to je proces koji smanjuje koncentraciju čvrstih materija u mulju. == Proces == Aerobna digestija se obično koristi u postrojenju za tretman aktivnog mulja. Otpadni aktivni mulj i primarni mulj se, gdje je to prikladno, kombiniraju i propuštaju u zgušnjivač gdje se povećava sadržaj čvrstih tvari. To značajno smanjuje volumen koji se mora tretirati u digestoru. Proces se obično izvodi kao šaržni proces s više od jednog istovremeno aktivnog rezervoara digestora.<ref name="creek">{{cite web|url=http://www.fultoncountyga.gov/solids-treatment/aerobic-digestion-of-sludge|title=Aerobic digestion of sludge|publisher=Johns Creek Environmental Campus|access-date=19 March 2016}}</ref> Zrak se pumpa kroz rezervoar, a sadržaj se miješa kako bi se sadržaj potpuno izmiješao. Ispuštaju se ugljikov dioksid, otpadni zrak i male količine drugih plinova, uključujući [[sumporovodik]]. Ti otpadni plinovi zahtijevaju tretman kako bi se smanjili mirisi u građevinama blizu stambenih objekata ili koji mogu izazvati javne smetnje.<ref name="creek"/> Digestija se nastavlja sve dok se postotak razgradivih čvrstih tvari ne smanji na između 20% i 10%, ovisno o lokalnim uvjetima.<ref name="Handbook"/> Tamo gdje se prerađuje otpad koji nije otpadni, organski otpad poput hrane, kartona i hortikulturnog otpada može se značajno smanjiti u volumenu, ostavljajući proizvod koji se može koristiti kao gnojivo za tlo ili gorivo stvoreno iz biomase. == Prednosti == Aerobna digestija se odvija mnogo brže od [[anaerobna digestija|anaerobne digestije]]. Proces se obično izvodi na sobnoj temperaturi i mnogo je manje složen, te lakši za upravljanje u odnosu na anaerobnu digestiju. == Nedostaci == Operativni troškovi su obično mnogo veći za aerobnu digestiju nego za anaerobnu digestiju zbog energije koju koriste ventilatori, pumpe i motori potrebni za dodavanje kisika u proces. Međutim, nedavni tehnološki napredak uključuje neelektrično aerirane sisteme filtera koji koriste prirodne zračne struje za aeraciju umjesto električno pokretanih mašina. Digestirani mulj ima relativno malo preostale energije i iako se može sušiti i spaljivati ​​u svrhu proizvodnje toplote, prinos energije je mnogo niži od onog koji se proizvodi anaerobnom digestijom. == Autotermalna termofilna aerobna digestija == Autotermalna termofilna aerobna digestija je koncept dizajna [[obrada kanalizacijskog mulja|tretmana fekalnog mulja]] koji koristi hranjive tvari u mulju i metaboličku toplinu bakterija za stvaranje visokih temperatura u aerobnom digestoru. To postepeno mijenja mikrobnu zajednicu u [[termofil]]nu na temperaturama koje su obično na 55 stepeni Celzijusa ili više.<ref>{{Cite journal|last1=Pembroke|first1=J. Tony|last2=Ryan|first2=Michael P.|date=2019-07-25|title=Autothermal Thermophilic Aerobic Digestion (ATAD) for Heat, Gas, and Production of a Class A Biosolids with Fertilizer Potential|journal=Microorganisms|language=en|volume=7|issue=8|pages=215|doi=10.3390/microorganisms7080215|issn=2076-2607|pmc=6722850|pmid=31349557|doi-access=free}}</ref> Dok viši zahtjevi za aeracijom autotermalne termofilne aerobne digestije dodatno povećavaju potrošnju energije i potencijalni neugodni miris, povećana temperatura čini rezultirajući [[stabilizirani mulj]] mnogo sigurnijim za ponovnu upotrebu.<ref>{{cite journal|last1=Layden|first1=Noreen M.|title=Autothermal thermophilic aerobic digestion (ATAD) – Part I: Review of origins, design, and process operation|journal=Journal of Environmental Engineering and Science|date=November 2007|volume= 6|issue= 6|pages=665–678|doi=10.1139/S07-015|bibcode=2007JEES....6..665L }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://blue-castle.co.uk/why-aerobic-digestion-is-set-to-modernise-food-waste-management/ ZAŠTO ĆE AEROBNA DIGESTIJA MODERNIZIRATI UPRAVLJANJE OTPADNOM OD HRANE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918193956/https://blue-castle.co.uk/why-aerobic-digestion-is-set-to-modernise-food-waste-management/ |date=18 September 2018 }} ''blue-castle.co.uk'' [[Kategorija:Kanalizacija]] [[Kategorija:Upravljanje biorazgradivim otpadom]] o3jpvni3h8irpbegot3131opowyeshu Boško Kućanski 0 4722314 42600290 2026-05-18T22:01:24Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{Infokutija biografija | ime = Boško Kućanski | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 29. maj 1931. | mjesto_rođenja = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 20. novembar 2016. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivališ... 42600290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Boško Kućanski | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 29. maj 1931. | mjesto_rođenja = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | datum_smrti = 20. novembar 2016. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Jugoslavija}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972 | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = Kipar | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.<ref name="Boško">{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH - www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.<ref name="BoškoK">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka - www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.<ref name="BoškoKuć">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Stručni radovi == Napisao je stručne knjige: * Plastična anatomija<ref name="plastičnma">{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&sca_esv=c238079dbba20b5b&ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&start=20&sa=N&sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&biw=1086&bih=474&dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Oralna hirurgija * i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.<ref name="Zubar">{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH - nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] == Umjetnik == Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m. Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo, kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od do U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: * Ilinden (1974.), * Skadar na Bojani (1972.), * Mala zadužbina (1980.), * Bedemi (1982.). * [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].<ref name="database">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref name="KOmisija">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom. Objavio je zbirke stihova i poetske proze: * Vječni visovi Ararata (1952), * Brestovi uspravno hode (1955) i * Brestova duga sen (1956) * Zelenzim (2002), * Uzdarja 14 autora (2004), * Mrven sna (2007), * Raskovnik (2010).<ref name="Pjesme">{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> * Cvijićeva 12 (2012)<ref name="Stihovi">{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> Svoju svestranost je objasnio: :''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.<ref name="Čudo">{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref>'' == Priznanja == * Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u * Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti. * Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978 * Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984 * Član Društva književnika Bosne i Hercegovine * Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine<ref name="nagrčlan">{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Vanjske veze == * Galerija slika Boška Kućanskog<ref name="galerija">{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Muzej Tera<ref name="muzeiT">{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Leksikon YU mitologije<ref name="leksiko">{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> == Literatura == * Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979. * Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987. * Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991. * Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}} [[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] a94m04is7lpy7xz26opzf0r0qbhwbyf Singapurska nogometna reprezentacija 0 4722315 42600377 2026-05-19T11:48:15Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Singapura]] 42600377 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Singapura]] q1h6qyqouvo3hmsqcjpunxwl5wtltz4