13. SS oružana brdska divizija Handžar

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.2</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>13. SS oružana brdska divizija Handžar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2838</id>
    <revision>
      <id>42600381</id>
      <parentid>42554179</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T12:28:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-29889-72</username>
        <id>354311</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18644" sha1="pqgiggp5pxa2f71qsblkmbu2nkckhvf" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
|naziv_jedinice= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''13. SS oružana gorska divizija &quot;Handžar&quot;'''
|zemlja = {{flag|Njemačka|Nazi}}
|dio= '''[[Vafen-SS|SS trupa]]''' ({{jez-nem|Wafen SS}})
|slika= [[Datoteka:13rd SS Division Logo.svg|200px]]
|o slici=
|datumi= [[9. mart]] [[1943]]. - [[8. maj]] [[1945]].
|mesto= [[Francuska]]
|komandna_struktura={{komandna struktura|
ime=13. SS oružana brdska divizija Handžar
|datum=1943-45
|podređene=
*27. SS brdski lovački puk (3. hrvatski)
*28. SS brdski lovački puk (4. hrvatski)
*13. SS brdski lovački artiljerijski puk
*13. SS izviđački bataljon
*13. SS bataljon oklopnih lovaca
*13. SS divizion flakova
*13. SS inženjerijski bataljon
}}
|veličina= 21.000 vojnika i oficira
|znameniti_komandanti={{ubl|SS-štandartenfirer [[Herbert von Obwurzer]]; [[9. mart]] [[1943]] - [[9. avgust]] [[1943]].)|SS-oberfirer [[Karl-Gustav Sauberzweig]]; [[9. avgust]] [[1943]] - [[19. jun]] [[1944]])|SS-oberfirer [[Desiderius Hampel]]; [[19. jun]] [[1944]] - [[8. maj]] [[1945]])}}
|oficir2=
|oficir3=
|oficir4=
|bitke=[[Operacija Wegweiser]]&lt;br /&gt;[[Operacija Sava]] ([[pokolj u Rači]])&lt;br /&gt;[[Operacija severoistočna Bosna marta 1944.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Osterei]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maibaum]]&lt;br /&gt;[[Operacija Hakflajš]]&lt;br /&gt;[[Operacija Majbaum]]&lt;br /&gt;[[Operacija Kornblume]]&lt;br /&gt;[[Operacija Roze]]&lt;br /&gt;[[Operacija Fliegenfänger]]&lt;br /&gt;[[Operacija Rezlajn]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ribecal]]}}

'''13. oružana brdska divizija SS-a Handžar''' (njem. ''13. Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar''), skraćeno '''Handžar divizija''', bila je [[divizija]] [[Njemačka|njemačkog]] [[Wehrmacht]]a formirana uglavnom od [[muslimani (religija)|muslimana]] iz [[NDH]]. Nazvana je &quot;[[Handžar]]&quot; prema tradicionalnom oružju te regije.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Bila je poznata i kao '''1. hrvatska''' (''kroatische Nr. 1'') jer je prikupljena sa područja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Načelo stvaranja SS divizija od &quot;dobrovoljaca&quot; okupiranih zemalja bilo je provjerena njemačka praksa, odnosno takve divizije su postojale u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot; /&gt; Na području Jugoslavije su postojale i SS-jedinice sastavljene od kosovskih Albanaca ([[albanische Nr. 1]]) i [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] [[folksdojčeri|folksdojčera]] ([[Princ Eugen-divizija]]).

Handžar-divizija je nastala [[1943]]. godine nakon [[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče|pokolja u istočnoj Bosni]] počinjenih od strane [[četnici|četnika]], nakon čega su muslimani od njemačkih vlasti tražili oružje ili zaštitu. Osnovna namjena jedinice je prvobitno trebala biti zaštita domova i obitelji, ali taj dogovor nije ispoštovan, već su poslati van zemlje. ''Prva Hrvatska'' je poznata kao jedina jedinica SS-a koja je digla pobunu protiv Nijemaca i nacističkog režima nakon što je poslana u Francusku. Tom prilikom je ubijeno osam njemačkih [[časnik]]a. Oni koji su pobjegli pokušali su se pridružiti [[Francuski pokret otpora|francuskom pokretu otpora]], ali su ubrzo uhvaćeni i pogubljeni.&lt;ref name=&quot;Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.frontpagemag.com/Articles/ReadArticle.asp?ID=17416|title=Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth|3=}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Handžar divizija spada među najneobičnije, ali ujedno i najkontroveznije vojne formacije koje su djelovale na prostorima Bosne i Hercegovine tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U proteklih pola stoljeća uz ovu vojnu jedinicu vezao se pridjev &quot;zloglasna&quot;, najčešće u srpskoj literaturi, te su joj na teret stavljani [[ratni zločin]]i odnosno kršenja zakona i običaja rata.

== Regrutacija u Bosni ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1978-070-04A, Amin al Husseini bei bosnischen SS-Freiwilligen.jpg|mini|210p|Veliki muftija Jerusalimski [[Mohammed Amin al-Husseini]] obilazi jedinice 13. SS divizije sastavljene od bosanskih muslimana ]]

[[Novačenje]] je započelo u travnju [[1943]]., a Nijemci su iskoristili boravak u Sarajevu pronjemackog Velikog muftije iz Jeruzalema da pozove muslimansko svecenstvo na suradnju u tom poslu. Veliki muftija [[Mohammed Amin al-Husseini]] je bio poznat po svojoj silnoj mržnji na Britance. Nakon Balfourove deklaracije o Palestini 1917. godine pozvao je Arape da osnuju arapskomuslimansko-njemački savez protiv britanske politike.

Neki od bosanskih muftija i imama pomogli su novačenje, a svaka jedinica u diviziji dobila je mladog muftiju za duhovnoga savjetnika; časnici su gotovo svi bili Nijemci, a u čitavoj je divizi bilo osam muslimanskih časnika.&lt;ref&gt;Redžic, ''Muslimansko autonomaštvo'', str. 87, 119-120, 155, 189, u fusnoti.&lt;/ref&gt; Do kraja travnja unovačeno je 12 000 mladića, a divizija je na kraju imala 21 000 boraca. Novačenje je većinom bilo dobrovoljno, ali su mnogi regruti imali prilicno pogrešnu predodžbu o svrsi same divizije.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 89.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sundhaussen, &quot;Zur Geschichte der Waffen-SS in Kroatien&quot;, str. 193.&lt;/ref&gt; Bosanski muslimani su bili razočarani jer su povjerovali da će ta divizija braniti njihove gradove i sela, a umjesto toga su u ljeto 1943. upućeni na dugotrajnu izobrazbu u Njemačku i Francusku. Mnogi od njih su poslani da se pridruže hrvatskim inženjercima u centru za izobrazbu u [[Villefranche-de-Rouergue]], nedaleko od [[Toulouse]]a.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;/&gt;

== Pobuna u Francuskoj ==
{{main|Pobuna u Villefrancheu}}
U [[Villefranche-de-Rouergue]] su, u noći 17. rujna, pod vodstvom muslimana [[Ferid Džanić|Ferida Džanića]] i Hrvata [[Božo Jelenek|Bože Jeleneka]] regruti pohvatali svoje njemačke oficire, na brzinu ih osudili na [[smrt]] i strijeljali. Namjeravali su pobjeći i pridružiti se francuskom pokretu otpora, ali je jedan časnik digao uzbunu pa su ih napale njemacke postrojbe. Jelenek im je umaknuo, ali su petnaestorica pobunjenika poginula, a još je 141 ubijen u kasnijoj operaciji čišcenja terena. Obljetnica ove pobune slavi se i dan-danas u Villefranche-de-Rouergueu pod nazivom ''La révolte des Croates'' (&quot;Pobuna Hrvata&quot;).

== Povratak u Bosnu ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1973-116-11, Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. &quot;Handschar&quot;.jpg|mini|desno|Pripadnici 13. SS divizije Handžar]]

Pošto je &quot;Handžar divizija&quot; upućena na daljnju izobrazbu u još dalje mjesto u Šleskoj, u Bosni je nezadovoljstvo sve više raslo. Mnogi su muslimani počeli osnivati lokalne obrambene jedinice poznate pod nazivom &quot;[[Zeleni kadar]]&quot;. Ta je organizacija imala svoga političkog vodu, profesora Nešada Topčića, koji se zalagao za autonomiju Bosne i Hercegovine. Slicno je poduzeo i stariji clan Islamskog vijeca u Sarajevu Muhamed Pandža, koji je u studenom 1943. pozvao muslimane da zbace ustaški jaram i osnuju autonomnu bosansku državu s jednakim pravima za sve gradane, bez obzira na vjersku pripadnost. Vijest o njegovu apelu snažno je odjeknula u Handžar diviziji jer je on bio jedan od predvodnika kampanje za novacenje muslimana.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 140, 147, 177-178.&lt;/ref&gt; Istodobno su, međutim, muslimani sve više stupali u partizanske redove, privuceni stvaranjem &quot;[[Šesnaesta muslimanska brigada|Šesnaeste muslimanske brigade]]&quot;, u rujnu 1943.&lt;ref&gt;Purivatra, Nacionalni i politicki razvitak, str. 114.&lt;/ref&gt;

Nakon višekratnih zahtjeva za povratak Handžar divizije, [[Hitler]] ju je najposlije vratio u Bosnu u ožujku 1944. radi operacija za &quot;održavanje mira&quot;. Razmještena je po sjevernoj i istočnoj Bosni ([[Tuzla]], [[Gradačac]], [[Brčko]], [[Bijeljina]] i [[Zvornik]]), gdje je u proljeće i ljeto iste godine izvršila niz okrutnih odmazdi - ubojstava i drugih zločina - nad srpskim pučanstvom.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 166-167, 183.&lt;/ref&gt;

Iako je prema izvješćima njemačkih zapovjednika divizija zabilježila niz uspjeha u borbama s partizanima u istočnoj Bosni, pri čemu je zabilježena i dobra suradnja s [[JVUO|četničkim]] formacijama, od ljeta se bilježi stalno osipanje ljudstva i prelaženje u partizanske redove. Dijelom i zbog toga je divizija povučena iz Bosne u Hrvatsku. Tamo je u mjestu [[Cerna]] kraj Vinkovaca 21. listopada - dan nakon vijesti o [[Beogradska operacija|padu Beograda u partizanske ruke]] - divizijski imam [[Abdulah Muhasilović]] podigao pobunu i sa 100 sljedbenika samovoljno otišao u Bosnu, gdje se predao partizanima. Do studenog je divizija - u kojoj su na početku godine 95 % ljudstva činili ne-Nijemci bila sastavljena od 50 % Nijemaca. Povučena je u [[Mađarska|Mađarsku]] gdje se borila protiv [[Crvena armija|Crvene armije]]; kraj rata je dočekala u [[Austrija|Austriji]] gdje se 15. svibnja predala [[UK|Britancima]]. Ljudstvo joj je poslano u zarobljenički logor u [[Rimini]]ju; odatle se najveći dio vratio u domovinu, dok je dio, uglavnom časnika, izručen jugoslavenskim vlastima te osuđen na smrt ili dugogodišnje zatvorske kazne.

== Zločini ==
{{main|Pokolj u Rači}}
Prema raspoloživoj sačuvanoj dokumentaciji, 13. SS „Handžar“ divizija je za period od marta meseca do oktobra [[1944]]. godine izvršila velik broj posebno svirepih zločina u [[Srem]]u&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/3_3_1.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE, Bedford Books, London 1946 (THE ART OF INFILTRATION)]&lt;/ref&gt;, te u severoistočnom delu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. O tome pred narodnim sudom [[1945]]. godine svedoči [[Matias Franja]], komandant 28. puka te divizije, a kasnije član divizijskog štaba. U svom iskazu (govoreći o jednoj akciji) kaže: 
{{izdvojeni citat|„U ovom maršu ovi su ljudi klali sve na što su nailazili, a što nije nosilo [[fes]]. Bilo je slučajeva da je oficir koji je bio na čelu kolone video kako ljudi rade na njivi. Kad se docnije okrenuo, mogao je videti da ti ljudi koji su maločas radili na njivi više nisu bili živi. Albanci, čim bi primetili, jednostavno bi izlazili iz kolone i klali ih.“ &lt;ref&gt;Šire izvode o zločinima ove jedinice videti: [[Vladimir Dedijer]]: „Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita“ (str. 1219 – 1227).&lt;/ref&gt;}}

U periodu od šest meseci na području [[Brčko]]g, [[bijeljina|Bijeljine]], [[Zvornik]]a, [[Opština Ugljevik|Ugljevika]], [[šekovići|Šekovića]], [[vlasenica|Vlasenice]], [[gradačac|Gradačca]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]], [[Lopare|Lopara]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Lukavac|Lukavca]] i [[Opština Kladanj|Kladnja]] pobijeno je najmanje 1.803 lica, s tim da je na području [[Šid]]a, [[Sremska Rača|Sremske Rače]] i [[vinkovci|Vinkovaca]] stradalo preko 700 civila. U bestijalnosti, pripadnici ove jedinice posebno su se istakli u masakriranju ranjenih, zarobljenih partizana. Ubijali su starce, žene i decu, te odrasle muškarce. Naročito su svirepi bili prema mladim ženama, koje su silovali do nesvesti, zatim ih masakrirali rezanjem delova tijela (dojki i polnih organa) i na zverski način ubili. Svedočeći o zločinima pripadnika ove jedinice u Loparskom srezu, jedan zarobljenik daje iskaz: 
{{izdvojeni citat|„Nakon ubistva partizana iz baze trupe 13. SS divizije pohapsile su 218 lica, što ljudi, što žena i izvestan broj dece a svi stanovnici sela [[Jablanica (Čajetina)|Jablanice]] (oko 70), [[Mačkovci|Mačkovaca]] (33), [[Tobut]]a (4), sela [[Vukosavci (Lopare)|Vukosavci]] i [[lopare|Lopara]] (23). Ista lica su pohapšena kao Srbi a uz to i kao meštani partizanskih sela. Tako pohvatana grupa ljudi je dovedena u Lopare, jedan deo je zatvoren u prostorije kafane Milana Žarkića, a jedan deo je držan pred kafanom. Kad je pala noć, a to je bilo tačno na treći dan pravoslavnog [[Uskrs|Vaskrsa]] [[1944]]. godine, nekako oko 9 sati uveče, započela je krvava klanica nedužnih ljudi. Kako su svi pohapšeni bili vezani žicom na rukama iza leđa, to su [[SS]]-ovci uzimali jednog po jednog i stavljali mu omču oko vrata i podizali na jednu granu, na lipu. Pošto su žrtvu dvojica obesili, nekoliko njih su je mlatili po prsima gvozdenim šipkama i štanglama. Kada je izgledalo da žrtva pokazuje znake života, onda su je skidali, a zatim je neki pripadnik 13. SS divizije s nadimkom 'krvavi' iz Čelića uzimao nož i probadao žrtvi ispod grkljana. Posle toga ostali zločinci pripadnici 13. SS divizije stavljali bi žrtvi zapaljenu cigaretu u usta, a 'krvavi' ostavljao nož zaboden u vrat i pušio cigaretu. Popušivši cigaretu dopola ponovo se laćao posla, a kad se žrtva počela u samrtničkom ropcu koprcati, 'krvavi' ju je konačno priklao“.&lt;ref&gt;ibid., str. 1225.&lt;/ref&gt;}}

Komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, [[Stevan-Leko Damjanović]], i njegov pomoćnik, vojvoda majevičkih četnika [[Radivoje Kerović]] sastajali su se tokom marta i aprila sa članovima štaba „Handžar“ divizije&lt;ref&gt;Ljubo Kerović, Popis srpskih žrtava i bilješke za istoriju, 1995.&lt;/ref&gt;, sa kojima su se dogovorili o saradnji u otkrivanju i uništavanju partizanskih saradnika i partizanskih bolnica koje su ostale u severoistočnoj Bosni. Četnici i esesovci uspeli su da otkriju većino sakrivenih bolnica, masakrirajući pri tome bolničko osoblje, ranjenike, civile osumnjičene za vezu asa partizanima i članove njihovih porodica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/103.htm Radivoje Kovačević; Sjeveroistočna Bosna 1944-1945. Prilog istoriografiji, Brčko 2005]&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa četnicima ==
Tokom delovanja u istočnoj Bosni, divizija je uspostavila veze sa četnicima, i redovno ih uključivala u svoje akcije.
{{izdvojeni citat|Nakon potiskivanja od strane naših trupa, partizane u povlačenju su često napadale iz zasede četničke jedinice u potrazi za oružjem... Tokom poslednjih operacija, četničke snage su se borile dobro. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja.&lt;ref&gt;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. (Privatni dnevnik Jerga Dea, (Jörg Deh) 4. jun 1944, Lepre, HIMMLER'S BOSNIAN DIVISION, strana 199)&lt;/ref&gt;}}
Predstavnici 27. SS puka pozvani su da prisustvuju četničkoj svečanosti kod manastira Tavna 4. juna,{{sfn|Lepre|1997|pp=199}} a u julu se komandant divizije [[Deziderius Hampel]] sastao se sa četničkim vojvodom [[Radivoje Kerović|Radivojem Kerovićem]].{{sfn|Lepre|1997|pp=231}}

I u ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta pomenuta je naklonost komandanta divizije SS-oberführera [[Karla Gustava Sauberzweiga]] četnicima:
{{izdvojeni citat|Pored Vermahta i nemačke SS-vojne formacije nastojale su da stvore sopstvene jedinice u Hrvatskoj. 13. SS-brdska dobrovoljačka divizija bila je sastavljena od bosanskih muslimana i istakla se u borbama sa Titovim snagama. Ova divizija posedovala je posebnu kasarnu u Zagrebu i hrvatska vlast ju je posmatrala sa određenim nepoverenjem. Njen komandant je bio Zaubercvajg. 13. SS-diviziji i njenom komandantu Zaubercvajgu Hrvati su zamerili da favorizuju pravoslavni elemenat i četnike.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (SS-divizija &quot;Kama&quot;)}}

== U popularnoj kulturi ==
[[Datoteka:Spomenik u Villefranche de Rouergueu.jpg|mini|Grob &quot;hrvatskih boraca&quot; u [[Villefranche-de-Rouergue|Villefancheu]].]]

Handžar divizija se relativno slabo spominjala u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]], najvećim dijelom zbog toga što je djelovala u kasnoj fazi rata te nije mogla ostaviti dojam kao neke druge [[kvislinzi|kvislinške]] i kolaboracionističke formacije. To se odrazilo i na prikaze u popularnoj kulturi; jedan do rijetkih izuzetaka je igrani film ''[[Veliki transport]]'' iz 1983. godine.

S druge strane, u vrijeme neposredno pred i za vrijeme [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] se često koristila u propagandne svrhe. Srpski nacionalisti su postojanje divizije, pogotovo pred međunarodnom javnošću, koristili kao ključni argument za sklonost Bošnjaka fašizmu. Hrvatski nacionalisti su, pak, isticali Handžar diviziju kao &quot;svijetli primjer&quot; Hrvata islamske vjere, pa su se za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] mnoge hrvatske vojne i paravojne postrojbe sa velikim udjelom Bošnjaka kolokvijalno nazivale &quot;Handžar divizijom&quot;, uključujući i jednu neformalnu grupu kojoj se pripisuju [[ubojstva Srba u Sisku 1991 - 1992]].

== Literatura ==
* {{Cite book|last= Lepre|first=George |authorlink=|coauthors=|title=HIMMLER'S BOSNIAN DIVISION - The Waffen-SS Handschar Division 1943-1945|year=1997|url=https://www.znaci.org/00002/374.pdf|publisher=Schiffer Publishing|location=Atglen, PA, USA|id=|ref = harv}}
* ''&quot;Vremeplov&quot;'', ''&quot;Nedjeljni Glas Slavonije&quot;'', 85 (3!), 125, 33 - [[Osijek]], 11. IX. 2005.
* ''[[Izvori#HER|Hrvatski enciklopedijski rječnik]]''

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Huskina vojska]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|13th Waffen Mountain Division of the SS Handschar (1st Croatian)}}
* [http://emperors-clothes.com/bosnia/svijet.htm Stranica na engleskom o SS Handžar diviziji]
* [http://www.feldgrau.com/croatia.html Croatian Volunteers in the German Wehrmacht in WWII by Allen Milcic - feldgrau.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212005640/http://www.feldgrau.com/croatia.html |date=2017-02-12 }} {{en}}
* [http://www.kip.ba/2011/05/08/jedinu-pobunu-u-historiji-njemacke-vojske-izazvao-biscanin-a-istu-ugusio-krupljanin/ Jedinu pobunu u historiji njemačke vojske izazvao Bišćanin a istu ugušio Krupljanin]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{SS divizije}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Vojne formacije u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:SS divizije]]
[[Kategorija:Nemačke jedinice na jugoslovenskom ratištu u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Kvislinške formacije u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>pqgiggp5pxa2f71qsblkmbu2nkckhvf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600406</id>
      <parentid>42600381</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T17:01:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30140-69</username>
        <id>354474</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18655" sha1="drzj15jrlp86904cb54gyouz05y7tl1" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
|naziv_jedinice= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''13. SS oružana gorska divizija &quot;Handžar&quot;'''
|zemlja = {{flag|Njemačka|Nazi}}
|dio= '''[[Vafen-SS|SS trupa]]''' ({{jez-nem|Wafen SS}})
|slika= [[Datoteka:13rd SS Division Logo.svg|200px]]
|o slici=
|datumi= [[9. mart]] [[1943]]. - [[8. maj]] [[1945]].
|mesto= [[Francuska]]
|komandna_struktura={{komandna struktura|
ime=13. SS oružana brdska divizija Handžar
|datum=1943-45
|podređene=
*27. SS brdski lovački puk (3. hrvatski)
*28. SS brdski lovački puk (4. hrvatski)
*13. SS brdski lovački artiljerijski puk
*13. SS izviđački bataljon
*13. SS bataljon oklopnih lovaca
*13. SS divizion flakova
*13. SS inženjerijski bataljon
}}
|veličina= 21.000 vojnika i oficira
|znameniti_komandanti={{ubl|SS-štandartenfirer [[Herbert von Obwurzer]]; [[9. mart]] [[1943]] - [[9. avgust]] [[1943]].)|SS-oberfirer [[Karl-Gustav Sauberzweig]]; [[9. avgust]] [[1943]] - [[19. jun]] [[1944]])|SS-oberfirer [[Desiderius Hampel]]; [[19. jun]] [[1944]] - [[8. maj]] [[1945]])}}
|oficir2=
|oficir3=
|oficir4=
|bitke=[[Operacija Wegweiser]]&lt;br /&gt;[[Operacija Sava]] ([[pokolj u Rači]])&lt;br /&gt;[[Operacija severoistočna Bosna marta 1944.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Osterei]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maibaum]]&lt;br /&gt;[[Operacija Hakflajš]]&lt;br /&gt;[[Operacija Majbaum]]&lt;br /&gt;[[Operacija Kornblume]]&lt;br /&gt;[[Operacija Roze]]&lt;br /&gt;[[Operacija Fliegenfänger]]&lt;br /&gt;[[Operacija Rezlajn]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ribecal]]}}

'''13. oružana brdska divizija SS-a Handžar''' (njem. ''13. Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar''), skraćeno '''Handžar divizija''', bila je [[divizija]] [[Njemačka|njemačkog]] [[Waffen SS|Waffen SS]]-a formirana uglavnom od [[muslimani (religija)|muslimana]] iz [[NDH]]. Nazvana je &quot;[[Handžar]]&quot; prema tradicionalnom oružju te regije.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Bila je poznata i kao '''1. hrvatska''' (''kroatische Nr. 1'') jer je prikupljena sa područja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Načelo stvaranja SS divizija od &quot;dobrovoljaca&quot; okupiranih zemalja bilo je provjerena njemačka praksa, odnosno takve divizije su postojale u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot; /&gt; Na području Jugoslavije su postojale i SS-jedinice sastavljene od kosovskih Albanaca ([[albanische Nr. 1]]) i [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] [[folksdojčeri|folksdojčera]] ([[Princ Eugen-divizija]]).

Handžar-divizija je nastala [[1943]]. godine nakon [[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče|pokolja u istočnoj Bosni]] počinjenih od strane [[četnici|četnika]], nakon čega su muslimani od njemačkih vlasti tražili oružje ili zaštitu. Osnovna namjena jedinice je prvobitno trebala biti zaštita domova i obitelji, ali taj dogovor nije ispoštovan, već su poslati van zemlje. ''Prva Hrvatska'' je poznata kao jedina jedinica SS-a koja je digla pobunu protiv Nijemaca i nacističkog režima nakon što je poslana u Francusku. Tom prilikom je ubijeno osam njemačkih [[časnik]]a. Oni koji su pobjegli pokušali su se pridružiti [[Francuski pokret otpora|francuskom pokretu otpora]], ali su ubrzo uhvaćeni i pogubljeni.&lt;ref name=&quot;Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.frontpagemag.com/Articles/ReadArticle.asp?ID=17416|title=Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth|3=}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Handžar divizija spada među najneobičnije, ali ujedno i najkontroveznije vojne formacije koje su djelovale na prostorima Bosne i Hercegovine tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U proteklih pola stoljeća uz ovu vojnu jedinicu vezao se pridjev &quot;zloglasna&quot;, najčešće u srpskoj literaturi, te su joj na teret stavljani [[ratni zločin]]i odnosno kršenja zakona i običaja rata.

== Regrutacija u Bosni ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1978-070-04A, Amin al Husseini bei bosnischen SS-Freiwilligen.jpg|mini|210p|Veliki muftija Jerusalimski [[Mohammed Amin al-Husseini]] obilazi jedinice 13. SS divizije sastavljene od bosanskih muslimana ]]

[[Novačenje]] je započelo u travnju [[1943]]., a Nijemci su iskoristili boravak u Sarajevu pronjemackog Velikog muftije iz Jeruzalema da pozove muslimansko svecenstvo na suradnju u tom poslu. Veliki muftija [[Mohammed Amin al-Husseini]] je bio poznat po svojoj silnoj mržnji na Britance. Nakon Balfourove deklaracije o Palestini 1917. godine pozvao je Arape da osnuju arapskomuslimansko-njemački savez protiv britanske politike.

Neki od bosanskih muftija i imama pomogli su novačenje, a svaka jedinica u diviziji dobila je mladog muftiju za duhovnoga savjetnika; časnici su gotovo svi bili Nijemci, a u čitavoj je divizi bilo osam muslimanskih časnika.&lt;ref&gt;Redžic, ''Muslimansko autonomaštvo'', str. 87, 119-120, 155, 189, u fusnoti.&lt;/ref&gt; Do kraja travnja unovačeno je 12 000 mladića, a divizija je na kraju imala 21 000 boraca. Novačenje je većinom bilo dobrovoljno, ali su mnogi regruti imali prilicno pogrešnu predodžbu o svrsi same divizije.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 89.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sundhaussen, &quot;Zur Geschichte der Waffen-SS in Kroatien&quot;, str. 193.&lt;/ref&gt; Bosanski muslimani su bili razočarani jer su povjerovali da će ta divizija braniti njihove gradove i sela, a umjesto toga su u ljeto 1943. upućeni na dugotrajnu izobrazbu u Njemačku i Francusku. Mnogi od njih su poslani da se pridruže hrvatskim inženjercima u centru za izobrazbu u [[Villefranche-de-Rouergue]], nedaleko od [[Toulouse]]a.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;/&gt;

== Pobuna u Francuskoj ==
{{main|Pobuna u Villefrancheu}}
U [[Villefranche-de-Rouergue]] su, u noći 17. rujna, pod vodstvom muslimana [[Ferid Džanić|Ferida Džanića]] i Hrvata [[Božo Jelenek|Bože Jeleneka]] regruti pohvatali svoje njemačke oficire, na brzinu ih osudili na [[smrt]] i strijeljali. Namjeravali su pobjeći i pridružiti se francuskom pokretu otpora, ali je jedan časnik digao uzbunu pa su ih napale njemacke postrojbe. Jelenek im je umaknuo, ali su petnaestorica pobunjenika poginula, a još je 141 ubijen u kasnijoj operaciji čišcenja terena. Obljetnica ove pobune slavi se i dan-danas u Villefranche-de-Rouergueu pod nazivom ''La révolte des Croates'' (&quot;Pobuna Hrvata&quot;).

== Povratak u Bosnu ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1973-116-11, Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. &quot;Handschar&quot;.jpg|mini|desno|Pripadnici 13. SS divizije Handžar]]

Pošto je &quot;Handžar divizija&quot; upućena na daljnju izobrazbu u još dalje mjesto u Šleskoj, u Bosni je nezadovoljstvo sve više raslo. Mnogi su muslimani počeli osnivati lokalne obrambene jedinice poznate pod nazivom &quot;[[Zeleni kadar]]&quot;. Ta je organizacija imala svoga političkog vodu, profesora Nešada Topčića, koji se zalagao za autonomiju Bosne i Hercegovine. Slicno je poduzeo i stariji clan Islamskog vijeca u Sarajevu Muhamed Pandža, koji je u studenom 1943. pozvao muslimane da zbace ustaški jaram i osnuju autonomnu bosansku državu s jednakim pravima za sve gradane, bez obzira na vjersku pripadnost. Vijest o njegovu apelu snažno je odjeknula u Handžar diviziji jer je on bio jedan od predvodnika kampanje za novacenje muslimana.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 140, 147, 177-178.&lt;/ref&gt; Istodobno su, međutim, muslimani sve više stupali u partizanske redove, privuceni stvaranjem &quot;[[Šesnaesta muslimanska brigada|Šesnaeste muslimanske brigade]]&quot;, u rujnu 1943.&lt;ref&gt;Purivatra, Nacionalni i politicki razvitak, str. 114.&lt;/ref&gt;

Nakon višekratnih zahtjeva za povratak Handžar divizije, [[Hitler]] ju je najposlije vratio u Bosnu u ožujku 1944. radi operacija za &quot;održavanje mira&quot;. Razmještena je po sjevernoj i istočnoj Bosni ([[Tuzla]], [[Gradačac]], [[Brčko]], [[Bijeljina]] i [[Zvornik]]), gdje je u proljeće i ljeto iste godine izvršila niz okrutnih odmazdi - ubojstava i drugih zločina - nad srpskim pučanstvom.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 166-167, 183.&lt;/ref&gt;

Iako je prema izvješćima njemačkih zapovjednika divizija zabilježila niz uspjeha u borbama s partizanima u istočnoj Bosni, pri čemu je zabilježena i dobra suradnja s [[JVUO|četničkim]] formacijama, od ljeta se bilježi stalno osipanje ljudstva i prelaženje u partizanske redove. Dijelom i zbog toga je divizija povučena iz Bosne u Hrvatsku. Tamo je u mjestu [[Cerna]] kraj Vinkovaca 21. listopada - dan nakon vijesti o [[Beogradska operacija|padu Beograda u partizanske ruke]] - divizijski imam [[Abdulah Muhasilović]] podigao pobunu i sa 100 sljedbenika samovoljno otišao u Bosnu, gdje se predao partizanima. Do studenog je divizija - u kojoj su na početku godine 95 % ljudstva činili ne-Nijemci bila sastavljena od 50 % Nijemaca. Povučena je u [[Mađarska|Mađarsku]] gdje se borila protiv [[Crvena armija|Crvene armije]]; kraj rata je dočekala u [[Austrija|Austriji]] gdje se 15. svibnja predala [[UK|Britancima]]. Ljudstvo joj je poslano u zarobljenički logor u [[Rimini]]ju; odatle se najveći dio vratio u domovinu, dok je dio, uglavnom časnika, izručen jugoslavenskim vlastima te osuđen na smrt ili dugogodišnje zatvorske kazne.

== Zločini ==
{{main|Pokolj u Rači}}
Prema raspoloživoj sačuvanoj dokumentaciji, 13. SS „Handžar“ divizija je za period od marta meseca do oktobra [[1944]]. godine izvršila velik broj posebno svirepih zločina u [[Srem]]u&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/3_3_1.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE, Bedford Books, London 1946 (THE ART OF INFILTRATION)]&lt;/ref&gt;, te u severoistočnom delu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. O tome pred narodnim sudom [[1945]]. godine svedoči [[Matias Franja]], komandant 28. puka te divizije, a kasnije član divizijskog štaba. U svom iskazu (govoreći o jednoj akciji) kaže: 
{{izdvojeni citat|„U ovom maršu ovi su ljudi klali sve na što su nailazili, a što nije nosilo [[fes]]. Bilo je slučajeva da je oficir koji je bio na čelu kolone video kako ljudi rade na njivi. Kad se docnije okrenuo, mogao je videti da ti ljudi koji su maločas radili na njivi više nisu bili živi. Albanci, čim bi primetili, jednostavno bi izlazili iz kolone i klali ih.“ &lt;ref&gt;Šire izvode o zločinima ove jedinice videti: [[Vladimir Dedijer]]: „Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita“ (str. 1219 – 1227).&lt;/ref&gt;}}

U periodu od šest meseci na području [[Brčko]]g, [[bijeljina|Bijeljine]], [[Zvornik]]a, [[Opština Ugljevik|Ugljevika]], [[šekovići|Šekovića]], [[vlasenica|Vlasenice]], [[gradačac|Gradačca]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]], [[Lopare|Lopara]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Lukavac|Lukavca]] i [[Opština Kladanj|Kladnja]] pobijeno je najmanje 1.803 lica, s tim da je na području [[Šid]]a, [[Sremska Rača|Sremske Rače]] i [[vinkovci|Vinkovaca]] stradalo preko 700 civila. U bestijalnosti, pripadnici ove jedinice posebno su se istakli u masakriranju ranjenih, zarobljenih partizana. Ubijali su starce, žene i decu, te odrasle muškarce. Naročito su svirepi bili prema mladim ženama, koje su silovali do nesvesti, zatim ih masakrirali rezanjem delova tijela (dojki i polnih organa) i na zverski način ubili. Svedočeći o zločinima pripadnika ove jedinice u Loparskom srezu, jedan zarobljenik daje iskaz: 
{{izdvojeni citat|„Nakon ubistva partizana iz baze trupe 13. SS divizije pohapsile su 218 lica, što ljudi, što žena i izvestan broj dece a svi stanovnici sela [[Jablanica (Čajetina)|Jablanice]] (oko 70), [[Mačkovci|Mačkovaca]] (33), [[Tobut]]a (4), sela [[Vukosavci (Lopare)|Vukosavci]] i [[lopare|Lopara]] (23). Ista lica su pohapšena kao Srbi a uz to i kao meštani partizanskih sela. Tako pohvatana grupa ljudi je dovedena u Lopare, jedan deo je zatvoren u prostorije kafane Milana Žarkića, a jedan deo je držan pred kafanom. Kad je pala noć, a to je bilo tačno na treći dan pravoslavnog [[Uskrs|Vaskrsa]] [[1944]]. godine, nekako oko 9 sati uveče, započela je krvava klanica nedužnih ljudi. Kako su svi pohapšeni bili vezani žicom na rukama iza leđa, to su [[SS]]-ovci uzimali jednog po jednog i stavljali mu omču oko vrata i podizali na jednu granu, na lipu. Pošto su žrtvu dvojica obesili, nekoliko njih su je mlatili po prsima gvozdenim šipkama i štanglama. Kada je izgledalo da žrtva pokazuje znake života, onda su je skidali, a zatim je neki pripadnik 13. SS divizije s nadimkom 'krvavi' iz Čelića uzimao nož i probadao žrtvi ispod grkljana. Posle toga ostali zločinci pripadnici 13. SS divizije stavljali bi žrtvi zapaljenu cigaretu u usta, a 'krvavi' ostavljao nož zaboden u vrat i pušio cigaretu. Popušivši cigaretu dopola ponovo se laćao posla, a kad se žrtva počela u samrtničkom ropcu koprcati, 'krvavi' ju je konačno priklao“.&lt;ref&gt;ibid., str. 1225.&lt;/ref&gt;}}

Komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, [[Stevan-Leko Damjanović]], i njegov pomoćnik, vojvoda majevičkih četnika [[Radivoje Kerović]] sastajali su se tokom marta i aprila sa članovima štaba „Handžar“ divizije&lt;ref&gt;Ljubo Kerović, Popis srpskih žrtava i bilješke za istoriju, 1995.&lt;/ref&gt;, sa kojima su se dogovorili o saradnji u otkrivanju i uništavanju partizanskih saradnika i partizanskih bolnica koje su ostale u severoistočnoj Bosni. Četnici i esesovci uspeli su da otkriju većino sakrivenih bolnica, masakrirajući pri tome bolničko osoblje, ranjenike, civile osumnjičene za vezu asa partizanima i članove njihovih porodica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/103.htm Radivoje Kovačević; Sjeveroistočna Bosna 1944-1945. Prilog istoriografiji, Brčko 2005]&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa četnicima ==
Tokom delovanja u istočnoj Bosni, divizija je uspostavila veze sa četnicima, i redovno ih uključivala u svoje akcije.
{{izdvojeni citat|Nakon potiskivanja od strane naših trupa, partizane u povlačenju su često napadale iz zasede četničke jedinice u potrazi za oružjem... Tokom poslednjih operacija, četničke snage su se borile dobro. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja.&lt;ref&gt;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. (Privatni dnevnik Jerga Dea, (Jörg Deh) 4. jun 1944, Lepre, HIMMLER'S BOSNIAN DIVISION, strana 199)&lt;/ref&gt;}}
Predstavnici 27. SS puka pozvani su da prisustvuju četničkoj svečanosti kod manastira Tavna 4. juna,{{sfn|Lepre|1997|pp=199}} a u julu se komandant divizije [[Deziderius Hampel]] sastao se sa četničkim vojvodom [[Radivoje Kerović|Radivojem Kerovićem]].{{sfn|Lepre|1997|pp=231}}

I u ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta pomenuta je naklonost komandanta divizije SS-oberführera [[Karla Gustava Sauberzweiga]] četnicima:
{{izdvojeni citat|Pored Vermahta i nemačke SS-vojne formacije nastojale su da stvore sopstvene jedinice u Hrvatskoj. 13. SS-brdska dobrovoljačka divizija bila je sastavljena od bosanskih muslimana i istakla se u borbama sa Titovim snagama. Ova divizija posedovala je posebnu kasarnu u Zagrebu i hrvatska vlast ju je posmatrala sa određenim nepoverenjem. Njen komandant je bio Zaubercvajg. 13. SS-diviziji i njenom komandantu Zaubercvajgu Hrvati su zamerili da favorizuju pravoslavni elemenat i četnike.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (SS-divizija &quot;Kama&quot;)}}

== U popularnoj kulturi ==
[[Datoteka:Spomenik u Villefranche de Rouergueu.jpg|mini|Grob &quot;hrvatskih boraca&quot; u [[Villefranche-de-Rouergue|Villefancheu]].]]

Handžar divizija se relativno slabo spominjala u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]], najvećim dijelom zbog toga što je djelovala u kasnoj fazi rata te nije mogla ostaviti dojam kao neke druge [[kvislinzi|kvislinške]] i kolaboracionističke formacije. To se odrazilo i na prikaze u popularnoj kulturi; jedan do rijetkih izuzetaka je igrani film ''[[Veliki transport]]'' iz 1983. godine.

S druge strane, u vrijeme neposredno pred i za vrijeme [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] se često koristila u propagandne svrhe. Srpski nacionalisti su postojanje divizije, pogotovo pred međunarodnom javnošću, koristili kao ključni argument za sklonost Bošnjaka fašizmu. Hrvatski nacionalisti su, pak, isticali Handžar diviziju kao &quot;svijetli primjer&quot; Hrvata islamske vjere, pa su se za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] mnoge hrvatske vojne i paravojne postrojbe sa velikim udjelom Bošnjaka kolokvijalno nazivale &quot;Handžar divizijom&quot;, uključujući i jednu neformalnu grupu kojoj se pripisuju [[ubojstva Srba u Sisku 1991 - 1992]].

== Literatura ==
* {{Cite book|last= Lepre|first=George |authorlink=|coauthors=|title=HIMMLER'S BOSNIAN DIVISION - The Waffen-SS Handschar Division 1943-1945|year=1997|url=https://www.znaci.org/00002/374.pdf|publisher=Schiffer Publishing|location=Atglen, PA, USA|id=|ref = harv}}
* ''&quot;Vremeplov&quot;'', ''&quot;Nedjeljni Glas Slavonije&quot;'', 85 (3!), 125, 33 - [[Osijek]], 11. IX. 2005.
* ''[[Izvori#HER|Hrvatski enciklopedijski rječnik]]''

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Huskina vojska]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|13th Waffen Mountain Division of the SS Handschar (1st Croatian)}}
* [http://emperors-clothes.com/bosnia/svijet.htm Stranica na engleskom o SS Handžar diviziji]
* [http://www.feldgrau.com/croatia.html Croatian Volunteers in the German Wehrmacht in WWII by Allen Milcic - feldgrau.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212005640/http://www.feldgrau.com/croatia.html |date=2017-02-12 }} {{en}}
* [http://www.kip.ba/2011/05/08/jedinu-pobunu-u-historiji-njemacke-vojske-izazvao-biscanin-a-istu-ugusio-krupljanin/ Jedinu pobunu u historiji njemačke vojske izazvao Bišćanin a istu ugušio Krupljanin]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{SS divizije}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Vojne formacije u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:SS divizije]]
[[Kategorija:Nemačke jedinice na jugoslovenskom ratištu u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Kvislinške formacije u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>drzj15jrlp86904cb54gyouz05y7tl1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600407</id>
      <parentid>42600406</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T17:01:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30140-69</username>
        <id>354474</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18659" sha1="nqe009cmw6n4vnhxsnf411v4cypbquj" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
|naziv_jedinice= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''13. SS oružana gorska divizija &quot;Handžar&quot;'''
|zemlja = {{flag|Njemačka|Nazi}}
|dio= '''[[Vafen-SS|SS trupa]]''' ({{jez-nem|Wafen SS}})
|slika= [[Datoteka:13rd SS Division Logo.svg|200px]]
|o slici=
|datumi= [[9. mart]] [[1943]]. - [[8. maj]] [[1945]].
|mesto= [[Francuska]]
|komandna_struktura={{komandna struktura|
ime=13. SS oružana brdska divizija Handžar
|datum=1943-45
|podređene=
*27. SS brdski lovački puk (3. hrvatski)
*28. SS brdski lovački puk (4. hrvatski)
*13. SS brdski lovački artiljerijski puk
*13. SS izviđački bataljon
*13. SS bataljon oklopnih lovaca
*13. SS divizion flakova
*13. SS inženjerijski bataljon
}}
|veličina= 21.000 vojnika i oficira
|znameniti_komandanti={{ubl|SS-štandartenfirer [[Herbert von Obwurzer]]; [[9. mart]] [[1943]] - [[9. avgust]] [[1943]].)|SS-oberfirer [[Karl-Gustav Sauberzweig]]; [[9. avgust]] [[1943]] - [[19. jun]] [[1944]])|SS-oberfirer [[Desiderius Hampel]]; [[19. jun]] [[1944]] - [[8. maj]] [[1945]])}}
|oficir2=
|oficir3=
|oficir4=
|bitke=[[Operacija Wegweiser]]&lt;br /&gt;[[Operacija Sava]] ([[pokolj u Rači]])&lt;br /&gt;[[Operacija severoistočna Bosna marta 1944.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Osterei]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maibaum]]&lt;br /&gt;[[Operacija Hakflajš]]&lt;br /&gt;[[Operacija Majbaum]]&lt;br /&gt;[[Operacija Kornblume]]&lt;br /&gt;[[Operacija Roze]]&lt;br /&gt;[[Operacija Fliegenfänger]]&lt;br /&gt;[[Operacija Rezlajn]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ribecal]]}}

'''13. oružana brdska divizija SS-a Handžar''' (njem. ''13. Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar''), skraćeno '''Handžar divizija''', bila je [[divizija]] [[Njemačka|njemačkog]] [[Schutzstaffel|Waffen SS]]-a formirana uglavnom od [[muslimani (religija)|muslimana]] iz [[NDH]]. Nazvana je &quot;[[Handžar]]&quot; prema tradicionalnom oružju te regije.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Bila je poznata i kao '''1. hrvatska''' (''kroatische Nr. 1'') jer je prikupljena sa područja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Načelo stvaranja SS divizija od &quot;dobrovoljaca&quot; okupiranih zemalja bilo je provjerena njemačka praksa, odnosno takve divizije su postojale u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot; /&gt; Na području Jugoslavije su postojale i SS-jedinice sastavljene od kosovskih Albanaca ([[albanische Nr. 1]]) i [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] [[folksdojčeri|folksdojčera]] ([[Princ Eugen-divizija]]).

Handžar-divizija je nastala [[1943]]. godine nakon [[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče|pokolja u istočnoj Bosni]] počinjenih od strane [[četnici|četnika]], nakon čega su muslimani od njemačkih vlasti tražili oružje ili zaštitu. Osnovna namjena jedinice je prvobitno trebala biti zaštita domova i obitelji, ali taj dogovor nije ispoštovan, već su poslati van zemlje. ''Prva Hrvatska'' je poznata kao jedina jedinica SS-a koja je digla pobunu protiv Nijemaca i nacističkog režima nakon što je poslana u Francusku. Tom prilikom je ubijeno osam njemačkih [[časnik]]a. Oni koji su pobjegli pokušali su se pridružiti [[Francuski pokret otpora|francuskom pokretu otpora]], ali su ubrzo uhvaćeni i pogubljeni.&lt;ref name=&quot;Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.frontpagemag.com/Articles/ReadArticle.asp?ID=17416|title=Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth|3=}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Handžar divizija spada među najneobičnije, ali ujedno i najkontroveznije vojne formacije koje su djelovale na prostorima Bosne i Hercegovine tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U proteklih pola stoljeća uz ovu vojnu jedinicu vezao se pridjev &quot;zloglasna&quot;, najčešće u srpskoj literaturi, te su joj na teret stavljani [[ratni zločin]]i odnosno kršenja zakona i običaja rata.

== Regrutacija u Bosni ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1978-070-04A, Amin al Husseini bei bosnischen SS-Freiwilligen.jpg|mini|210p|Veliki muftija Jerusalimski [[Mohammed Amin al-Husseini]] obilazi jedinice 13. SS divizije sastavljene od bosanskih muslimana ]]

[[Novačenje]] je započelo u travnju [[1943]]., a Nijemci su iskoristili boravak u Sarajevu pronjemackog Velikog muftije iz Jeruzalema da pozove muslimansko svecenstvo na suradnju u tom poslu. Veliki muftija [[Mohammed Amin al-Husseini]] je bio poznat po svojoj silnoj mržnji na Britance. Nakon Balfourove deklaracije o Palestini 1917. godine pozvao je Arape da osnuju arapskomuslimansko-njemački savez protiv britanske politike.

Neki od bosanskih muftija i imama pomogli su novačenje, a svaka jedinica u diviziji dobila je mladog muftiju za duhovnoga savjetnika; časnici su gotovo svi bili Nijemci, a u čitavoj je divizi bilo osam muslimanskih časnika.&lt;ref&gt;Redžic, ''Muslimansko autonomaštvo'', str. 87, 119-120, 155, 189, u fusnoti.&lt;/ref&gt; Do kraja travnja unovačeno je 12 000 mladića, a divizija je na kraju imala 21 000 boraca. Novačenje je većinom bilo dobrovoljno, ali su mnogi regruti imali prilicno pogrešnu predodžbu o svrsi same divizije.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 89.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sundhaussen, &quot;Zur Geschichte der Waffen-SS in Kroatien&quot;, str. 193.&lt;/ref&gt; Bosanski muslimani su bili razočarani jer su povjerovali da će ta divizija braniti njihove gradove i sela, a umjesto toga su u ljeto 1943. upućeni na dugotrajnu izobrazbu u Njemačku i Francusku. Mnogi od njih su poslani da se pridruže hrvatskim inženjercima u centru za izobrazbu u [[Villefranche-de-Rouergue]], nedaleko od [[Toulouse]]a.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;/&gt;

== Pobuna u Francuskoj ==
{{main|Pobuna u Villefrancheu}}
U [[Villefranche-de-Rouergue]] su, u noći 17. rujna, pod vodstvom muslimana [[Ferid Džanić|Ferida Džanića]] i Hrvata [[Božo Jelenek|Bože Jeleneka]] regruti pohvatali svoje njemačke oficire, na brzinu ih osudili na [[smrt]] i strijeljali. Namjeravali su pobjeći i pridružiti se francuskom pokretu otpora, ali je jedan časnik digao uzbunu pa su ih napale njemacke postrojbe. Jelenek im je umaknuo, ali su petnaestorica pobunjenika poginula, a još je 141 ubijen u kasnijoj operaciji čišcenja terena. Obljetnica ove pobune slavi se i dan-danas u Villefranche-de-Rouergueu pod nazivom ''La révolte des Croates'' (&quot;Pobuna Hrvata&quot;).

== Povratak u Bosnu ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1973-116-11, Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. &quot;Handschar&quot;.jpg|mini|desno|Pripadnici 13. SS divizije Handžar]]

Pošto je &quot;Handžar divizija&quot; upućena na daljnju izobrazbu u još dalje mjesto u Šleskoj, u Bosni je nezadovoljstvo sve više raslo. Mnogi su muslimani počeli osnivati lokalne obrambene jedinice poznate pod nazivom &quot;[[Zeleni kadar]]&quot;. Ta je organizacija imala svoga političkog vodu, profesora Nešada Topčića, koji se zalagao za autonomiju Bosne i Hercegovine. Slicno je poduzeo i stariji clan Islamskog vijeca u Sarajevu Muhamed Pandža, koji je u studenom 1943. pozvao muslimane da zbace ustaški jaram i osnuju autonomnu bosansku državu s jednakim pravima za sve gradane, bez obzira na vjersku pripadnost. Vijest o njegovu apelu snažno je odjeknula u Handžar diviziji jer je on bio jedan od predvodnika kampanje za novacenje muslimana.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 140, 147, 177-178.&lt;/ref&gt; Istodobno su, međutim, muslimani sve više stupali u partizanske redove, privuceni stvaranjem &quot;[[Šesnaesta muslimanska brigada|Šesnaeste muslimanske brigade]]&quot;, u rujnu 1943.&lt;ref&gt;Purivatra, Nacionalni i politicki razvitak, str. 114.&lt;/ref&gt;

Nakon višekratnih zahtjeva za povratak Handžar divizije, [[Hitler]] ju je najposlije vratio u Bosnu u ožujku 1944. radi operacija za &quot;održavanje mira&quot;. Razmještena je po sjevernoj i istočnoj Bosni ([[Tuzla]], [[Gradačac]], [[Brčko]], [[Bijeljina]] i [[Zvornik]]), gdje je u proljeće i ljeto iste godine izvršila niz okrutnih odmazdi - ubojstava i drugih zločina - nad srpskim pučanstvom.&lt;ref&gt;Redžic, Muslimansko autonomaštvo, str. 166-167, 183.&lt;/ref&gt;

Iako je prema izvješćima njemačkih zapovjednika divizija zabilježila niz uspjeha u borbama s partizanima u istočnoj Bosni, pri čemu je zabilježena i dobra suradnja s [[JVUO|četničkim]] formacijama, od ljeta se bilježi stalno osipanje ljudstva i prelaženje u partizanske redove. Dijelom i zbog toga je divizija povučena iz Bosne u Hrvatsku. Tamo je u mjestu [[Cerna]] kraj Vinkovaca 21. listopada - dan nakon vijesti o [[Beogradska operacija|padu Beograda u partizanske ruke]] - divizijski imam [[Abdulah Muhasilović]] podigao pobunu i sa 100 sljedbenika samovoljno otišao u Bosnu, gdje se predao partizanima. Do studenog je divizija - u kojoj su na početku godine 95 % ljudstva činili ne-Nijemci bila sastavljena od 50 % Nijemaca. Povučena je u [[Mađarska|Mađarsku]] gdje se borila protiv [[Crvena armija|Crvene armije]]; kraj rata je dočekala u [[Austrija|Austriji]] gdje se 15. svibnja predala [[UK|Britancima]]. Ljudstvo joj je poslano u zarobljenički logor u [[Rimini]]ju; odatle se najveći dio vratio u domovinu, dok je dio, uglavnom časnika, izručen jugoslavenskim vlastima te osuđen na smrt ili dugogodišnje zatvorske kazne.

== Zločini ==
{{main|Pokolj u Rači}}
Prema raspoloživoj sačuvanoj dokumentaciji, 13. SS „Handžar“ divizija je za period od marta meseca do oktobra [[1944]]. godine izvršila velik broj posebno svirepih zločina u [[Srem]]u&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/3_3_1.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE, Bedford Books, London 1946 (THE ART OF INFILTRATION)]&lt;/ref&gt;, te u severoistočnom delu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. O tome pred narodnim sudom [[1945]]. godine svedoči [[Matias Franja]], komandant 28. puka te divizije, a kasnije član divizijskog štaba. U svom iskazu (govoreći o jednoj akciji) kaže: 
{{izdvojeni citat|„U ovom maršu ovi su ljudi klali sve na što su nailazili, a što nije nosilo [[fes]]. Bilo je slučajeva da je oficir koji je bio na čelu kolone video kako ljudi rade na njivi. Kad se docnije okrenuo, mogao je videti da ti ljudi koji su maločas radili na njivi više nisu bili živi. Albanci, čim bi primetili, jednostavno bi izlazili iz kolone i klali ih.“ &lt;ref&gt;Šire izvode o zločinima ove jedinice videti: [[Vladimir Dedijer]]: „Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita“ (str. 1219 – 1227).&lt;/ref&gt;}}

U periodu od šest meseci na području [[Brčko]]g, [[bijeljina|Bijeljine]], [[Zvornik]]a, [[Opština Ugljevik|Ugljevika]], [[šekovići|Šekovića]], [[vlasenica|Vlasenice]], [[gradačac|Gradačca]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]], [[Lopare|Lopara]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Lukavac|Lukavca]] i [[Opština Kladanj|Kladnja]] pobijeno je najmanje 1.803 lica, s tim da je na području [[Šid]]a, [[Sremska Rača|Sremske Rače]] i [[vinkovci|Vinkovaca]] stradalo preko 700 civila. U bestijalnosti, pripadnici ove jedinice posebno su se istakli u masakriranju ranjenih, zarobljenih partizana. Ubijali su starce, žene i decu, te odrasle muškarce. Naročito su svirepi bili prema mladim ženama, koje su silovali do nesvesti, zatim ih masakrirali rezanjem delova tijela (dojki i polnih organa) i na zverski način ubili. Svedočeći o zločinima pripadnika ove jedinice u Loparskom srezu, jedan zarobljenik daje iskaz: 
{{izdvojeni citat|„Nakon ubistva partizana iz baze trupe 13. SS divizije pohapsile su 218 lica, što ljudi, što žena i izvestan broj dece a svi stanovnici sela [[Jablanica (Čajetina)|Jablanice]] (oko 70), [[Mačkovci|Mačkovaca]] (33), [[Tobut]]a (4), sela [[Vukosavci (Lopare)|Vukosavci]] i [[lopare|Lopara]] (23). Ista lica su pohapšena kao Srbi a uz to i kao meštani partizanskih sela. Tako pohvatana grupa ljudi je dovedena u Lopare, jedan deo je zatvoren u prostorije kafane Milana Žarkića, a jedan deo je držan pred kafanom. Kad je pala noć, a to je bilo tačno na treći dan pravoslavnog [[Uskrs|Vaskrsa]] [[1944]]. godine, nekako oko 9 sati uveče, započela je krvava klanica nedužnih ljudi. Kako su svi pohapšeni bili vezani žicom na rukama iza leđa, to su [[SS]]-ovci uzimali jednog po jednog i stavljali mu omču oko vrata i podizali na jednu granu, na lipu. Pošto su žrtvu dvojica obesili, nekoliko njih su je mlatili po prsima gvozdenim šipkama i štanglama. Kada je izgledalo da žrtva pokazuje znake života, onda su je skidali, a zatim je neki pripadnik 13. SS divizije s nadimkom 'krvavi' iz Čelića uzimao nož i probadao žrtvi ispod grkljana. Posle toga ostali zločinci pripadnici 13. SS divizije stavljali bi žrtvi zapaljenu cigaretu u usta, a 'krvavi' ostavljao nož zaboden u vrat i pušio cigaretu. Popušivši cigaretu dopola ponovo se laćao posla, a kad se žrtva počela u samrtničkom ropcu koprcati, 'krvavi' ju je konačno priklao“.&lt;ref&gt;ibid., str. 1225.&lt;/ref&gt;}}

Komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, [[Stevan-Leko Damjanović]], i njegov pomoćnik, vojvoda majevičkih četnika [[Radivoje Kerović]] sastajali su se tokom marta i aprila sa članovima štaba „Handžar“ divizije&lt;ref&gt;Ljubo Kerović, Popis srpskih žrtava i bilješke za istoriju, 1995.&lt;/ref&gt;, sa kojima su se dogovorili o saradnji u otkrivanju i uništavanju partizanskih saradnika i partizanskih bolnica koje su ostale u severoistočnoj Bosni. Četnici i esesovci uspeli su da otkriju većino sakrivenih bolnica, masakrirajući pri tome bolničko osoblje, ranjenike, civile osumnjičene za vezu asa partizanima i članove njihovih porodica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/103.htm Radivoje Kovačević; Sjeveroistočna Bosna 1944-1945. Prilog istoriografiji, Brčko 2005]&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa četnicima ==
Tokom delovanja u istočnoj Bosni, divizija je uspostavila veze sa četnicima, i redovno ih uključivala u svoje akcije.
{{izdvojeni citat|Nakon potiskivanja od strane naših trupa, partizane u povlačenju su često napadale iz zasede četničke jedinice u potrazi za oružjem... Tokom poslednjih operacija, četničke snage su se borile dobro. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja.&lt;ref&gt;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. (Privatni dnevnik Jerga Dea, (Jörg Deh) 4. jun 1944, Lepre, HIMMLER'S BOSNIAN DIVISION, strana 199)&lt;/ref&gt;}}
Predstavnici 27. SS puka pozvani su da prisustvuju četničkoj svečanosti kod manastira Tavna 4. juna,{{sfn|Lepre|1997|pp=199}} a u julu se komandant divizije [[Deziderius Hampel]] sastao se sa četničkim vojvodom [[Radivoje Kerović|Radivojem Kerovićem]].{{sfn|Lepre|1997|pp=231}}

I u ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta pomenuta je naklonost komandanta divizije SS-oberführera [[Karla Gustava Sauberzweiga]] četnicima:
{{izdvojeni citat|Pored Vermahta i nemačke SS-vojne formacije nastojale su da stvore sopstvene jedinice u Hrvatskoj. 13. SS-brdska dobrovoljačka divizija bila je sastavljena od bosanskih muslimana i istakla se u borbama sa Titovim snagama. Ova divizija posedovala je posebnu kasarnu u Zagrebu i hrvatska vlast ju je posmatrala sa određenim nepoverenjem. Njen komandant je bio Zaubercvajg. 13. SS-diviziji i njenom komandantu Zaubercvajgu Hrvati su zamerili da favorizuju pravoslavni elemenat i četnike.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (SS-divizija &quot;Kama&quot;)}}

== U popularnoj kulturi ==
[[Datoteka:Spomenik u Villefranche de Rouergueu.jpg|mini|Grob &quot;hrvatskih boraca&quot; u [[Villefranche-de-Rouergue|Villefancheu]].]]

Handžar divizija se relativno slabo spominjala u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]], najvećim dijelom zbog toga što je djelovala u kasnoj fazi rata te nije mogla ostaviti dojam kao neke druge [[kvislinzi|kvislinške]] i kolaboracionističke formacije. To se odrazilo i na prikaze u popularnoj kulturi; jedan do rijetkih izuzetaka je igrani film ''[[Veliki transport]]'' iz 1983. godine.

S druge strane, u vrijeme neposredno pred i za vrijeme [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] se često koristila u propagandne svrhe. Srpski nacionalisti su postojanje divizije, pogotovo pred međunarodnom javnošću, koristili kao ključni argument za sklonost Bošnjaka fašizmu. Hrvatski nacionalisti su, pak, isticali Handžar diviziju kao &quot;svijetli primjer&quot; Hrvata islamske vjere, pa su se za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] mnoge hrvatske vojne i paravojne postrojbe sa velikim udjelom Bošnjaka kolokvijalno nazivale &quot;Handžar divizijom&quot;, uključujući i jednu neformalnu grupu kojoj se pripisuju [[ubojstva Srba u Sisku 1991 - 1992]].

== Literatura ==
* {{Cite book|last= Lepre|first=George |authorlink=|coauthors=|title=HIMMLER'S BOSNIAN DIVISION - The Waffen-SS Handschar Division 1943-1945|year=1997|url=https://www.znaci.org/00002/374.pdf|publisher=Schiffer Publishing|location=Atglen, PA, USA|id=|ref = harv}}
* ''&quot;Vremeplov&quot;'', ''&quot;Nedjeljni Glas Slavonije&quot;'', 85 (3!), 125, 33 - [[Osijek]], 11. IX. 2005.
* ''[[Izvori#HER|Hrvatski enciklopedijski rječnik]]''

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Huskina vojska]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|13th Waffen Mountain Division of the SS Handschar (1st Croatian)}}
* [http://emperors-clothes.com/bosnia/svijet.htm Stranica na engleskom o SS Handžar diviziji]
* [http://www.feldgrau.com/croatia.html Croatian Volunteers in the German Wehrmacht in WWII by Allen Milcic - feldgrau.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212005640/http://www.feldgrau.com/croatia.html |date=2017-02-12 }} {{en}}
* [http://www.kip.ba/2011/05/08/jedinu-pobunu-u-historiji-njemacke-vojske-izazvao-biscanin-a-istu-ugusio-krupljanin/ Jedinu pobunu u historiji njemačke vojske izazvao Bišćanin a istu ugušio Krupljanin]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{SS divizije}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Vojne formacije u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:SS divizije]]
[[Kategorija:Nemačke jedinice na jugoslovenskom ratištu u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Kvislinške formacije u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>nqe009cmw6n4vnhxsnf411v4cypbquj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektronika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3095</id>
    <revision>
      <id>42600384</id>
      <parentid>42468484</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T13:08:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30104-66</username>
        <id>354361</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>42600384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33573" sha1="fd4irxrrzx0mgj64241o94gzam2x7bs" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>42600389</id>
      <parentid>42600384</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T13:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-30104-66|~2026-30104-66]] ([[User talk:~2026-30104-66|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42468484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33487" sha1="1yil8zms69iqzwzqtatf1jh1lijweqv" xml:space="preserve">{{sređivanje|automatski prevod}}
[[Datoteka:Arduino ftdi chip-1.jpg|mini|desno|[[Surface-mount technology|Površinska montaža]] elektronskih komponenti]]
[[Datoteka:Componentes.JPG|mini|desno|Česte elektronske komponente]]
{{Elektrotehnika}}
'''Elektronika''' je [[nauka]] koja se sastoji od [[Fizika|fizike]], inženjerstva, tehnologije i primena koje se bave emisijom, protokom i kontrolom [[elektron]]a u vakuumu i [[materija|materiji]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/technology/electronics|title=electronics {{!}} Devices, Facts, &amp; History|work=Encyclopedia Britannica|accessdate=19. 09. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt; Identifikacija elektrona 1897. godine, zajedno sa izumom [[Elektronska cijev|vakuumske cevi]], koja može da [[Pojačavač snage|pojačava]] i [[Ispravljač|ispravlja]] slabe elektronske signale, inaugurisali su polje elektronike i elektronsko doba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aps.org/publications/apsnews/200010/history.cfm|title=October 1897: The Discovery of the Electron|language=en|accessdate=19. 09. 2018}}&lt;/ref&gt; Elektronika je svoje ime dobila tokom [[1920-e|dvadesetih]] godina [[20. vek]]a po istoimenom američkom časopisu (''Electronics'').

Pojmu elektronika je moguće dodeliti tri osnovna značenja:
# Elektronika kao nauka je deo fizike koja se bavi proučavanjem kontrole kretanja elektrona i drugih nosioca naelektrisanja kroz: slobodan prostor (elektronske [[elektronska cijev|vakuumske cevi]]), [[poluprovodnik|poluprovodne materijale]] (poluprovodničke komponete). Proučavanje procesa u poluprovodnicima često se naziva i [[fizika poluprovidnika]].
# Elektronika kao tehnička disciplina je deo [[elektrotehnika|elektrotehnike]] koja se bavi razvojem i proizvodnjom [[elektronske komponente|elektronskih komponenti]], uređaja i sistema.
# Elektronika kao pojam se često upotrebljava da označi deo uređaja proizvedenog od elektronskih komponenti (npr često kažemo elektronika automobila podrazumevajući pod tim sve delove automobila koji su načinjeni od elektronskih komponenti).

Elektronika se bavi [[Električna kola|električnim kolima]] čime su obuhvaćene [[Pasivne komponente|aktivne električne komponente]] kao što su vakuumske cevi, [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]], [[Integrisano kolo|integrisana kola]], [[optoelectronics|optoelektronika]], i [[senzor]]i, asocirane [[Pasivne komponente|pasivne električne komponente]], i tehnologije za međusobno povezivanje komponenti. Obično, elektronski uređaji sadrže opremu koja se prevashodno ili isključivo sastoji od primarnih aktivnih [[poluprovodnik]]a uz dopunu pasivnim elementima; takvo kolo se naziva [[električna kola|elektronskim kolom]].

[[Nonlinear system|Nelinearno]] ponašanje aktivnih komponenti i njihova sposobnost kontrole protoka elektrona omogućava pojačavanje slabih signala. Elektronika nalazi široku primenu u [[obrada podataka|obradi informacija]], [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], i [[Obrada signala|obradi signala]]. Sposobnost elektronskih uređaja da deluju kao [[prekidač]]i omogućava digitalnu obradu informacija. Interkonekcijske tehnologije kao što su [[Štampana ploča|štampane ploča]], tehnologija pakovanja elektronike, i drugi raznovrsni oblici komunikacione infrastrukture kompletiraju funkcionalnost kola i transformišu mešovite komponente u regularni radni [[sistem]].

[[Elektricitet|Električna]] i [[Electromechanics|elektromehanička]] nauka i tehnologija se bavi generacijom, distribucijom, prebacivanjem, skladištenjem i konverzijom električne energije u i iz drugih formi energije (koristeći [[doušnici (TV serija)|žice]], [[elektromotor|motore]], [[Električni generator|generatore]], [[Baterija|baterije]], [[prekidač]]e, [[relej]]e, [[transformator]]e, [[otpornik]]e, i druge [[pasivne komponente]]). Ovo razgraničavanje ze započilo oko 1906. godine sa [[Lee De Forest|Forestovim]] pronalaskom [[trioda|triode]], što je omogućilo električno [[Pojačavač snage|pojačavanje]] slabih radio i audio signala primenom nemehaničkih uređaja. Do 1950. godine ovo polje se zvalo „radio tehnologija”, jer je njegova primarna primena bila u dizajnu i teoriji radio [[Radio-predajnik|transmitera]], [[Radio-prijemnik|prijemnika]], i [[Elektronska cijev|vakuum cevima]].

Godine 2018. većina elektronskih uređaja je koristila [[Poluprovodnik|poluprovodničke]] komponente za obavljanje elektronske kontrole. Izučavanje poluprovodničkih uređaja i srodnih tehnologija smatra se granom [[fizika čvrstog stanja|fizike čvrstog stanja]], dok se dizajn i konstrukcija [[električna kola|elektronskih kola]] radi rešavanja praktičnih problema svrstava pod [[electronics engineering|elektronsko inženjerstvo]]. Ovaj članak ima fokus na [[inženjerstvo|inženjerskim]] aspektima elektronike.

== Istorijski razvoj ==
[[Datoteka:Early Layden jar.png|mini|desno|[[Kondenzator#Lajdenska boca|Lajdenska boca]]]]
{{main|Istorija elektronike}}

U oktobru 1745. u [[Njemačka|Nemačkoj]] [[Evald Georg fon Klajst]] je izumeo [[kondenzator]]. Sastojao se iz tegle koja je bila napunjena vodom, i žice koja je kroz čep bila povezana sa vodom. Tegla je bila napravljena tako, da se držeći u jednoj ruci spoljašnji deo žice dovede u kontakt sa električnim uređajem. Ako se dodirne drugom rukom nastaje pražnjenje, koje izaziva bolan šok. Današnja [[Lajdenska tegla]] je obložena [[aluminijum]]skom folijom, spolja i iznutra. Električni kontakt ostvaruje se sa štapom koji probije čep i spojen je lancem sa unutrašnjim slojem metala. Kompletno pražnjenje se događa kada su dve aluminijumske folije povezane međusobno provodnikom. Njom su se mogli postići naponi i do 25.000 V. Lajdenska tegla se često koristi u laboratorijama za demonstraciju i u eksperimentalne svrhe.

[[Bendžamin Frenklin]] je sistemom od dve Lajdenske tegle ubijao ćurane, a jednom je skoro ubio i sebe. Inače je Frenklin otkrio fudamentalnu činjenicu da se umesto tegle mogu koristiti metalne ploče razdvojene nekim izolatorom. Tako je Frenklin načinio prvi pločasti kondenzator.

Razvoj elektronike počinje tek krajem 19. i početkom 20. veka i vezan je za razvoj [[elektronska cijev|vakuumskih cevi]], koje su bile među najranijim elektronskim komponentama.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri|first=M.|year=2012|title=The age of vacuum tubes: Early devices and the rise of radio communications|journal=IEEE Ind. Electron. M.|volume=6|issue=1|doi=10.1109/MIE.2012.2182822|ref=harv|pages=41–43 |issn=1932-4529}}&lt;/ref&gt; One su skoro samostalno odgovorne za nastanak elektronske revolucije prve polovine dvadesetog veka.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri|first=M.|year=2012|title=The age of vacuum tubes: the conquest of analog communications|journal=IEEE Ind. Electron. M.|volume=6|issue=2|doi=10.1109/MIE.2012.2193274|pages=52–54}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri |first=M.|year=2012|title=The age of Vacuum Tubes: Merging with Digital Computing|journal=IEEE Ind. Electron. M. |volume=6|issue=3 |doi=10.1109/MIE.2012.2207830|pages=52–55}}&lt;/ref&gt; Elektronske cevi su izdigle elektroniku iz stanja zabavnih trikova i omogućile razvoj radija, televizije, [[gramofon]]a, radara, telefonije na duga rastojanja i mnogo čega drugog. One su odigrale vodeću ulogu u polju mikrotalasa i transmisije velike snage, kao i televizijskim prijemnicima do sredine 1980-ih.&lt;ref name=&quot;Okamura1994&quot;&gt;{{harvnb|Okamura|1994|pp=}}&lt;/ref&gt; Od tog vremena, uređaji [[Solid-state electronics|čvrstog stanja]] su skoro u potpunosti preuzeli ulogu elektronskih cevi. One se još uvek koriste za neke specijalizovane primene kao što su [[Valve RF amplifier|visokonaponski RF pojačivači]], [[cathode ray tube|katodne cevi]], specijalizovana audio oprema, [[guitar amplifiers|gitarska pojačala]] i neki [[Magnetron|mikrotalasni uređaji]].

Džon Ambrouz Fleming je 1904. razvio ''kenotron'', kasnije poznat kao [[dioda]] koja dozvoljava električnoj struji da teče samo u jednom pravcu. [[Li De Forest]] je 1906. postavio rešetku, treću elektrodu kojom je kontrolisao jačinu struju koja protiče između [[anoda|anode]] i [[katoda|katode]]. On je svoj uređaj nazvao ''audion'', a kasnije je postao poznat kao [[trioda]]. Ovu komponentu je upotrebio da bi napravio [[pojačavač]] signala kod [[radio]] prijemnika i predajnika, što se može smatrati za prvim elektronskim uređajem.

Iako su još početkom 20. veka poluprovodni materijali iskorišćeni za detektor signala u radio prenosu pošto je taj uređaj imao lošije karakteristike od vakuumskih cevi poluprovodnici su zaboravljeni sve do 1947. kada je u [[Belove laboratorije|Belovim laboratorijama]] napravljen prvi [[tranzistor]] načinjen od kristala [[germanijum]]a (Ge) i od tog trenutka poluprovodničke komponente postepeno preuzimaju primat od vakuumskih cevi zato što su poluprovodničke komponente mnogo pouzdanije, energetski efikasnije, brže i manjih dimenzija od elektrnskih cevi. U aprilu 1955, [[IBM 608]] je bio prvi [[IBM]]-ov proizvod koji je koristio [[tranzistor]]ska kola bez vakuumskih cevi i smatra se da je to bio privi u [[kalkulator]] u potpunosti napravljen od tranzistora i koji je prozvođen za komercijalno tržište.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bashe|1986|pp=386}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Pugh|Johnson|Palmer|1991|pp=34}}&lt;/ref&gt; Model 608 je sadržao više od 3.000 [[germanijum]]skih tranzistora. [[Thomas J. Watson Jr.|Tomas Dž. Votson]] je naložio da svi budući IBM proizvodi trebaju da koriste tranzistore u svom dizajnu. Od tog vremena tranzistori su skori ekskluzivno korišteni za izradu računarskih logičkih kola i perifernih uređaja.

Sledeći važan događaj u razvoju elektronike je razvoj [[integrisano kolo|integrisanih kola]]. Prvo integrisano kolo patentirao je Džek Kilbi 1959. godine. Ono se praktično sastojalo od dva tranzistora na jednom kristalu germanijuma. Složenost integrisanih kola je u narednim godinama munjevito rasla da bi od dva integrisna tranzistora 1959. godine danas 50 godina posle, dostigli integrisana kola sa više od milion tranzistora. Ovaj trend se i dalje nastavlja.
Elektronika u današnjem svetu je ušla u sva polja ljudske delatnosti od zabave, preko proizvodnje do medicine.

U najnovije vreme vrše se velika istraživanja u cilju upotrebe sintetičkih materijala sa specijalnim svojstvima za izradu elektronskih komponenti, kao što su neki polimeri (plastika) koji imaju poluprovodna svojstva, a takođe se vrše istraživanja u cilju povezivanja elektronike sa takozvanim biočipovima.

== Grane elektronike ==
Grane elektronike su:
* [[računarstvo]] - razvoj hardvera računara
* [[automatika]] - elektronski uređaji za kontrolu procesa, robotika itd
* [[telekomunikacije]] - Telekomunikacioni uređaji
* [[mikroelektronika]] - razvoj integrisanih kola i drugih poluprovodničkih komponenti.
* [[energetska elektronika]] - razvoj elektronskih komponenti za velike snage.

Postoje još neke podvrste kao što su [[optička elektronika]] ili [[optoelektronika]], [[mikrotalasna elektronika]] itd.

== Elektronske komponente ==
[[Datoteka:US Navy 080820-N-9079D-007 Electronics Technician 3rd Class Michael J. Isenmann, from St. Louis, Mo., performs a voltage check on a power circuit card in Air Navigation Equipment room aboard the aircraft carrier USS Abraham Lin.jpg|mini|[[Electronics Technician|Elektronski tehničar]] vrši proveru napona na kartici energetskog kola u prostoriji vazdušno navigacione opreme na nosaču aviona [[Nosač aviona Abraham Linkoln (CVN-72)|Abraham Linkoln (CVN-72)]].]]
{{main|Elektronske komponente}}

[[Elektronske komponente|Elektronska komponenta]] je nedeljivi gradivni blok elektronskog kola koji se nalazi u svom kućištu iz koga izlaze najmanje dva pristupna kraja za povezivanje sa ostalim elektronskim komponentama. Elektronska komponenta je svaki fizički entitet unutar elektronskog sistema koja se koristi za vršenje uticaja na [[elektron]]e ili njihova asocirana polja u maniru koji je konzistentan sa unutrašnjom funkcijom elektronskog sistema. Povezivanjem najmanje dve elektronske komponente nastaje elektronsko kolo. Komponenete su generalno namenjene međusobnom povezivanju, obično putem lemljenja za [[Štampana ploča|štampanu ploču]], da bi se kreiralo elektronsko kolo sa datom funkcijom (na primer [[pojačavač snage]], [[radio-prijemnik]], ili [[Elektronski oscilator|oscilator]]). Komponente mogu da budu pojedinačno smeštene, ili korištene u vidu kompleksnih grupa kao što je obično slučaj u [[Integrisano kolo|integrisanim kolima]]. Primeri elektronskih komponenti su [[kondenzator]]i, [[Zavojnica|induktori]], [[Otpornik|otpornici]], [[dioda|diode]], [[tranzistor]]i, itd.

Komponente se često grupišu kao aktivne (e.g. tranzistori i [[tiristor]]i) ili [[Pasivne komponente|pasivne]] (e.g. otpornici, diode, induktori i kondenzatori).&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://doi.wiley.com/10.1002/9780470547113|title=Power Electronics and Variable Frequency Drives: Technology and Applications - Wiley Online Library|language=en|doi=10.1002/9780470547113}}&lt;/ref&gt; Danas su skoro sve aktivne komponente poluprovodničke, tako da kad se danas govori o elektronici, često se misli samo na poluprovodničku elektroniku.

{{colbegin|4}}
Dvoprilazne poluprovodničke komponente:
* Diode
** [[eioda]] (ispravljačka dioda, impulsna dioda)
** [[Šotkijeva Dioda]],
** [[Svetleća dioda|LED]] – svetleća dioda,
** [[PIN Dioda]],
** [[tunel dioda]],
** [[Zener dioda]],
** [[kapacitivna dioda]]
* [[dijak]],

Troprilazne poluprovodničke komponente:
* [[tranzistor]]
** [[bipolarni tranzistor]],
** [[JFET]] - Tranzistor sa efektom polja sa površinskim spojem,
** [[MOSFET operacioni pojačavači|MOSFET]] - Metal oksid poluprovodnik tranzistor sa efektom polja,
** [[IGBT]] - Bipolarni tranzistor sa izolovanim „gejtom“.
* [[trijak]]
* [[tiristor]]

Višeprilazne komponente
* [[operacioni pojačavač]]

Digitalna integrisana kola gde postoje, standardni gejtovi (kapije), koderi, multipleksori, brojači itd.
* [[mikroprocesor]]i
* [[pamćenje|memorije]]

[[Pasivne komponente]] su:
* [[električni osigurač|osigurači]]
* [[otpornik|otpornici]],
* [[varistor]]i,
* [[termistor]]i: [[NTC otpornik]], [[PTC otpornik]]
* [[prigušnica|kalemovi]],
* [[kondenzator]]i itd.
{{colend}}

== Elektronska kola ==
{{main|Elektronsko kolo}}
Elektronsko kolo čine međusobno povezane elektronske komonente. Najčešće su elektronske komponente zalemljene na štampanu ploču.

=== Podela ===
Prema signalima sa kojima operiše elektronika i elektronska kola mogu da se podele na:
* [[Analogna elektronika]] operiše sa kontinulanim signalima po vremenu i amplitudi. Kontinualni signali su definisani u svakom vremenskom trenutku i mogu imati bilo koju vrednost amplitude.
* [[Digitalna elektronika]] operiše sa diskretnim signalima. Diskretni signali mogu imati vrednost amplitude iz tačno određenog skupa što je diskretizacija po amplitudi i biti definisani samo u određenim vremenskim trenucima (diskretizacija po vremenu).

Na osnovu ove podele postoje i analogna elektronska kola, digitalna elektronska kola i hibridna kola koja rade i sa analognim i sa digitalnim signalima ili pak prevode signal iz jednog oblika u drugi.

=== Analogna elektronska kola ===
{{Main|Analogna elektronska kola}}
[[Datoteka:HitachiJ100A.jpg|desno|mini|Šasija diska Hitači J100 podesive frekvencije]]

Većina [[analogni signal|analognih]] elektronskih uređaja, kao što su [[radio]] prijemnici, su konstruisani u vidu kombinacije dva tipa osnovnih kola. [[Analogna elektronika|Analogna kola]] koriste neprekidan opseg napona ili struje, za razliku od diskretnih nivoa prisutnih u digitalnim kolima.

Broj različitih analognih kola koja su do sada razvijena je ogroman, naročito zato što se kao 'kolo' može definisati sve od jedne komponente, do sistema koji sadrže hiljade komponenti. Analogni kola se ponekad nazivaju [[linear circuit|linearnim kolima]] mada se mnoštvo nelinearnih efekata koristi u njima, kao što su mikseri, modulatori, itd. Dobri primeri analognih kola su vakuumske cevi i tranzistorski pojačivači, operacioni pojačivači i oscilatori. Retko se mogu naći moderna kola koja su u potpunosti analogna. U današnje vreme analogna kola mogu da koriste digitalne ili čak miroprocesorske tehnike za poboljšanje performance. Ovaj tip kola se obično naziva „mešovitim signalom” pre nego analognim ili digitalnim.

Ponekad je teško razlikovati analogno i digitalno kolo, jer imaju elemente kako linearnog, tako i nelinearnog načina rada. Primer je komparator koji uzima neprekidni opseg napona, ali samo propušta na jedan od dva nivoa kao u digitalnom kolu. Slično tome, prekoračivo tranzistorsko pojačalo može da poprimi karakteristike kontrolisanog [[prekidač]]a koji esencijalno ima dva nivoa izlaza. Zapravo, mnoga [[Digitalna elektronika|digitalna kola]] su jednostavno implementirana kao varijacije analognih kola poput ovog primera. Na kraju krajeva, većina aspekta stvarnog fizičkog sveta je esencijalno analogna, tako da se digitalni efekti ostvaruju samo ograničavanjem analognog ponašanja.

U osnovna analogna elektronska kola spadaju:
{{colbegin|2}}
* [[pojačavač]]i – kolo koje pojačava ulazni signal na račun energije jednosmernog izvora
* [[oscilator]]i – kolo koje generiše signal određenih učestanosti takođe na račun jednosmernog izvora energije
* [[modulator]]i – kolo koje pomera frekvencijski spektar ulaznog signala u drugi deo spektra
* [[detektori]] – Detektor ili [[demodulator]] iz modulisanog signala izdvaja osnovni signal (suprotno od modulatora)
* [[mešači]] – kombinuju frekvencijske spektre dva signala
* [[elektronski filtar|filtri]] – propuštaju samo signale određenih frekvencija.
{{colend}}

=== Digitalna elektronska kola ===
{{Main|Digitalna elektronska kola}}

Digitalna kola su električna kola koja su bazirana na ograničenom broju disktretnih naponskih nivoa. Digitalna kola su najčešća reprezentacija [[Bulova algebra|Bulove algebre]], i ona su u osnovi svih digitalnih računara. Za većinu inženjera, termin „digitalno kolo”, „digitalni sistem” i „logika” su međusobno zamenljivi u kontekstu digitalnih kola.

Većina digitalnih kola koristi [[binarni sistem]] sa dva naponska nivoa označena sa „0” i „1”. Obično je logičko „0” niži napon i naziva se „nisko”, a logičko „1” se naziva „visoko”. Međutim, neki sistemi koriste reverznu definiciju („0” je „visoko”), ili su bazirani na jačini struje. Često dizajner logike može da preokrene ove definicije od jednog kola do drugog, kako god nađe za shodno, i u skladu sa potrebama datog dizajna. Definicija nivoa kao „0” ili „1” je proizvoljna.

[[Ternary computer|Ternarna]] (sa tri stanja) logika je bila izučavana, i neki prototipni računari su napravljeni.

[[Računar]]i, elektronski [[Kvarcni časovnik|časovnici]], i [[programabilni logički kontroler]]i (koji se koriste za kontrolu industrijskih procesa) se konstruišu od [[Digital data|digitalnih]] kola. [[Digital signal processor|Digitalni procesori signala]] su još jedan primer.

U digitalna elektronska kola spadaju
* Osnovna logička kola „gejtovi“ (kapije): [[Logička konjunkcija|logičko „I“]] kolo, [[Disjunkcija|logičko „ILI“]] kolo, [[logičko „NILI“]], [[logičko „NI“]], [[ekskuzivno „ILI“]],
* Kola kombinacionih mreža
** [[koder]]i, [[dekoder]]i, [[multiplekser]]i, [[multiplekser|demultiplekseri]]
** [[Leč kolo|lečevi]], [[bistabilno kolo|flip-flopovi]], [[brojač]]i, [[registar (računarstvo)|registri]], [[pamćenje|memorije]]
** [[mikrokontroler]]i, [[mikroprocesor]]i

Digitalna elektronska kola mogu biti realizovana u različitim tehnologijama tako da postoje: [[Tranzistor-tranzistor logika|TTL]] kola, [[ECL (elektronika)|ECL]] kola, [[NMOS]] kola, [[PMOS]] kola, [[CMOS]] kola itd.

=== Hibridna elektronska kola ===
{{Main|Hibridna elektronska kola}}

Kako bi bilo moguće povezivanje analognih i digitalih elektronskih postoje A/D konvertori i D/A konvertori. Praktičnno svako hibridno kolo mora da sadrži barem jedno od ova dva kola.

== Disipacija toplote i upravljanje toplotom ==
{{Main|Termičko upravljanje elektronskim uređajima i sistemima}}

[[Toplota]] koju oslobađaju elektronska kola se mora rasipati kako bi se sprečili trenutni kvarevi i poboljšala dugoročna pouzdanost. Disipacija toplote se uglavnom postiže pasivnom kondukcijom/konvekcijom. Sredstva za postizanje veće disipacije obuhvataju [[heat sink|toplotne izduve]] i [[ventilator]]e za hlađenje vazduha, i druge forme [[computer cooling|računarskog hlađenja]], kao što je [[water cooling|vodeno hlađenje]]. Ove tehnike koriste [[konvekcija|konvekciju]], [[Heat conduction|kondukciju]], i [[Zračenje|radijaciju]] topolotne energije.

== Šum ==
{{Main|Šum u elektronici}}

Elektronski šum je definisan&lt;ref&gt;IEEE Dictionary of Electrical and Electronics Terms. {{page|year=|isbn=978-0-471-42806-0|pages=}}&lt;/ref&gt; kao neželjene smetnje koje se nadovezuju na korisni signal i koje imaju tendenciju prikrivanja njegovog informativnog sadržaja. Šum nije isto što i distorzija signala uzrokovana kolom. Šum je prisutan u svim elektronskim kolima. Šum može biti elektromagnetno ili toplotno generisan, te se može smanjiti snižavanjem [[Operating temperature|radne temperature]] kola. Druge vrste šuma, kao što je [[shot noise|statički šum]] ne mogu se ukloniti, jer su uzrokovane ograničenjima fizičkih svojstava.

== Teorija elektronike ==
{{Main|Matematičke metode u elektronici}}

Matematičke metode su integralna komponenta studija elektronike. Sticanje stručnosti u oblasti elektronike podrazumveva visok stepen poznavanja matematičkih osnova analize elektronskih kola. Analiza kola je studija metoda za rešavanje generalno linearnih sistema sa nepoznatim promeljivim vrednostima kao što su naponi u datim [[Node (circuits)|čvorovima]]&lt;ref&gt;Smith, Ralph J. (1966), ''Circuits, Devices and Systems'', Chapter 2, John Wiley &amp; Sons, Library of Congress Catalog Card No.: 66-17612&lt;/ref&gt; ili jačine struje kroz datu [[Path (graph theory)|granu]] [[Graf|mreže]].{{sfn|Bondy|Murty|1976|pp=12–21}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Diestel|first=Reinhard| title = Graph Theory | edition = 3rd | url = http://www.math.uni-hamburg.de/home/diestel/books/graph.theory/ | publisher = [[Graduate Texts in Mathematics]], vol. 173, Springer-Verlag |year=2005 |isbn=978-3-540-26182-7 |pages=6–9}}&lt;/ref&gt; Jedan od alata u širokoj upotrebi pri ovakvim analizma je [[SPICE]] ({{jez-eng|Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis|pages=}}) simulator kola.&lt;ref name=spice1&gt;Nagel, L. W, and Pederson, D. O., ''SPICE (Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis)'', Memorandum No. ERL-M382, University of California, Berkeley, Apr. 1973&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spice2&gt;Nagel, Laurence W., ''SPICE2: A Computer Program to Simulate Semiconductor Circuits'', Memorandum No. ERL-M520, University of California, Berkeley, May 1975&lt;/ref&gt;

Za elektroniku je isto tako važno studiranje i razumevanje teorije [[Elektromagnetno polje|elektromagnetskog polja]].{{sfn|Feynman|1970|pp=}}&lt;ref&gt;Electromagnetic Fields (2nd Edition), Roald K. Wangsness, Wiley. {{page|year=1986|isbn=978-0-471-81186-2|pages=}} (intermediate level textbook)&lt;/ref&gt;

== Elektronska laboratorija ==
{{Main|Simulacija eletronskih kola}}
[[File:Electronics tools and material.jpg|thumb|Elektroničarski alat]]
Zbog kompleksne prirode teorije elektronike, laboratorijsko eksperimentisanje je važan deo razvoja elektronskih uređaja. Ovi eksperimenti se koriste za testiranje ili verifikaciju dizajna inženjera i otkrivanje grešaka. Istorijski gledano, laboratorije za elektroniku su se sastojale od elektroničkih uređaja i opreme smeštenih u fizičkom prostoru, dok poslednjih godina postaje sve izraženiji trend korištenja softvera za simulaciju elektronske laboratorije, kao što su ''[[CircuitLogix]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |title=CircuitLogix Pro article |access-date=12. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117025148/http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |archive-date=17. 11. 2015 |url-status=dead |df= |archivedate=2015-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151117025148/http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |title=3DLab reference |access-date=12. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112101358/http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |archive-date=12. 11. 2018 |url-status=dead |archivedate=2018-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181112101358/http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[NI Multisim|Multisim]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Getting Started with NI Ultiboard |url=http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/12242 |access-date=2020-08-15 |archive-date=2012-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210161822/http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/12242 }}&lt;/ref&gt; i ''[[OrCAD]]''.&lt;ref&gt;Oregon Business, 1 May 1989, Paul Gerhards, [http://business.highbeam.com/412061/article-1G1-7355670/designing-software-real-engineers &quot;Designing software for &quot;real&quot; engineers: OrCAD Systems Corp.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222031854/http://business.highbeam.com/412061/article-1G1-7355670/designing-software-real-engineers |date=2014-02-22 }}, accessed 2012-04-01&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;EDN, [http://www.highbeam.com/doc/1G1-10565704.html &quot;Putting a new spin on an old approach: Software design project management at OrCAD Systems&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924045419/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10565704.html |date=2015-09-24 }}, accessed 2012-04-01&lt;/ref&gt;

== Dizajn pomoću računara ==
{{Main|Automatizacija elektronskog dizajna}}

Današnji elektronski inženjeri imaju mogućnost da [[Circuit design|dizajniraju]] [[električna kola|kola]] koristeći prefabrikovane sastavne blokove kao što su [[Jedinica napajanja|jedinice napajanja]], [[poluprovodnik|poluprovodnici]] (tj. poluprovodnički uređaji, kao što su [[tranzistor]]i), i [[Integrisano kolo|integrisana kola]]. Softverski programi za [[Electronic design automation|automatizaciju elektronskog dizajna]] obuhvataju programe za [[schematic capture|šematski prikaz]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |author-first=Gary |author-last=Pratt |author-first2=Jay |author-last2=Jarrett|title=Top-Down Design Methods Bring Back The Useful Schematic Diagram |date=06. 08. 2001 |journal=[[Electronic Design (magazine)|Electronic Design]] |volume=49 |issue=16 |id=ED Online ID #3784 |url=http://electronicdesign.com/boards/top-down-design-methods-bring-back-useful-schematic-diagram |issn=0013-4872|pages=69}}&lt;/ref&gt; i programe za dizajn [[Štampana ploča|štampanih ploča elektronskih kola]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=mFjuCAAAQBAJ|title=The Electronics Assembly Handbook|last=Riley|first=Frank|last2=Production|first2=Electronic Packaging and|date=29. 06. 2013|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=|isbn=9783662131619|location=|language=en|pages=285}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunetti| first = Cledo |authorlink= | title = New Advances in Printed Circuits | publisher = National Bureau of Standards |date=22. 11. 1948 | location = Washington DC | url =https://archive.org/details/newadvancesinpri192brun| doi = |id=}}&lt;/ref&gt; Popularna imena u svetu EDA softvera su NI Multisim, Cadence, [[EAGLE (program)|EAGLE]],&lt;ref name=&quot;EAGLE_version&quot;&gt;{{cite web|title=RELEASE NOTES - Autodesk EAGLE version 9.2.1 |publisher=[[Autodesk]] | author = admin |date=11. 10. 2018 |url=http://eagle.autodesk.com/eagle/release-notes |accessdate=18. 10. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018220110/http://eagle.autodesk.com/eagle/release-notes |archive-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Mentor, Altium (Protel), LabCentre Electronics (Proteus), gEDA, KiCad i mnogi drugi.

== Metode pakovanja ==
{{Main|Pakovanje elektronike}}

Mnoštvo različitih metoda povezivanja komponenti je korišteno tokom godina. Na primer, rana elektronika je često koristila [[Point-to-point construction|konstrukciju od tačke do tačke]] sa komponentama pričvršćenim za drvene ploče pri izradi ploča. [[Štampana ploča|''Cordwood'' konstrukcija]] i [[wire wrap|omotana žica]] su bili drugi metodi u upotrebi. Većina moderne elektronike koristi štampane ploče napravljene od materijala kao što je [[FR-4|FR4]], ili jeftinijeg (i manje otpornog na habanje) papira prekrivenog sintetičkim rezinom ([[FR-2|SRBP]], takođe poznatog kao paksolin (brend: Paxoline/Paxolin) i FR2) - karakterisanog svojom smeđom bojom.

Zdravstveni i ekološki aspekti montaže elektronike su poslednjih godina poprimili povećanu pažnju, naročito kod proizvoda namenjenih Evropskoj uniji, zbog njenih regulacija definisanih [[Restriction of Hazardous Substances Directive|Direktivom ograničenja hazadrdnih supstanci]] (RoHS)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2003:037:0019:0023:EN:PDF |format=PDF |title=Directive 2002/95/ec of the european parliament and of the council |publisher=Eur-lex.europa.eu |accessdate=03. 07. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1399998664957&amp;uri=CELEX:02011L0065-20140129 |title=EURLex – 02011L0065-20140129 – EN – EUR-Lex |publisher=Eur-lex.europa.eu |accessdate=03. 07. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160107005501/http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1399998664957&amp;uri=CELEX:02011L0065-20140129 |archive-date=07. 01. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Waste Electrical and Electronic Equipment Directive|Direktivom o otpadu električne i elektroničke opreme]] (WEEE),&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Standard EN 50419 |url=http://www.freeweeerecycling.co.uk/legislation/Wheelie_Bin_Marking.pdf |publisher=European Committee for Electrotechnical Standardization |accessdate=09. 04. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140502002423/http://www.freeweeerecycling.co.uk/legislation/Wheelie_Bin_Marking.pdf |archivedate=02. 05. 2014. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Standard EN 50419|url=http://www.pvcycle.org/wp-content/uploads/CEN-Norm-50419-Wheelie_Bin_Marking.pdf|publisher=European Committee for Electrotechnical Standardization|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151123041415/http://www.pvcycle.org/wp-content/uploads/CEN-Norm-50419-Wheelie_Bin_Marking.pdf#|archivedate=23. 11. 2015|accessdate=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; koje su stupile na snagu u julu 2006.

== Dizajn elektronskih sistema ==
{{Main|Sistemski inženjering}}

Dizajn elektronskih sistema se bavi multidisciplinarnom dizajnerskom problematikom složenih elektronskih uređaja, kao što su [[mobilni telefon]]i i [[računar]]i. Ovaj predmet pokriva širok spektar, od dizajna i razvoja elektronskog sistema ([[Razvoj proizvoda|razvoja novog proizvoda]]) do osiguravanje njegovog korektnog funkcionisanja, veka trajanja i [[Recikliranje|odlaganja]].&lt;ref name=&quot;lienig&quot;&gt;{{harvnb|Lienig|Bruemmer|2017|pp=}}&lt;/ref&gt; Dizajn elektronskih sistema je stoga proces definisanja i razvoja kompleksnih elektronskih uređaja s ciljem zadovoljavanja specifičnih [[Analiza zahteva|zahteva]] krajnjeg korisnika.

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Povezano ==
{{colbegin|4}}
* [[Analogna elektronika]]
* [[Amplitudska modulacija]]
* [[Analogni računar]]
* [[Antena]]
* [[Antenska teorija]]
* [[Alarmni senzor]]
* [[Digitalna elektronika]]
* [[Elektrotehnika]]
* [[Elektronske komponente]]
* [[Elektronski sklopovi]]
* [[Logička kapija]]
* [[Radar]]
* [[Radio-amaterizam]]
* [[Termalni šum]]
* [[VHDL]]
* [[Jagi antena]]
{{colend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electronics}}
* {{dmoz|Science/Technology/Electronics/|Electronics}}
* http://www.dictionary.com/browse/electronics
* [http://www.phy.davidson.edu/instrumentation/NEETS.htm Navy 1998 Navy Electricity and Electronics Training Series (NEETS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041102181627/http://www.phy.davidson.edu/instrumentation/NEETS.htm |date=2004-11-02 }}
* DOE 1998 Electrical Science, Fundamentals Handbook, 4 vols.
** [https://web.archive.org/web/20170622015020/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_1.pdf Vol. 1, Basic Electrical Theory, Basic DC Theory]
** [https://web.archive.org/web/20170622005905/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_2.pdf Vol. 2, DC Circuits, Batteries, Generators, Motors]
** [https://web.archive.org/web/20170621235527/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_3.pdf Vol. 3, Basic AC Theory, Basic AC Reactive Components, Basic AC Power, Basic AC Generators]
** [https://web.archive.org/web/20170621234816/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_4.pdf Vol. 4, AC Motors, Transformers, Test Instruments &amp; Measuring Devices, Electrical Distribution Systems]

{{Elektronika}}
{{tehnologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Elektronika| ]]</text>
      <sha1>1yil8zms69iqzwzqtatf1jh1lijweqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3361</id>
    <revision>
      <id>42600432</id>
      <parentid>42600017</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:46:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar/Siječanj */</comment>
      <origin>42600432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87155" sha1="ndb8uh3co2e9sb4ofpp4vtjllyp5h3y" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1989}}
__NOTOC__
Godina '''1989''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar).

Dovršetak &quot;[[Antibirokratska revolucija|Antibirokratske revolucije]]&quot;. U istočnoj Evropi [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]] nagoveštavaju kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1989''': &lt;br /&gt; [[1989#Januar/Siječanj|&lt;1&gt;]] • [[1989#Februar/Veljača|&lt;2&gt;]] • [[1989#Mart/Ožujak|&lt;3&gt;]] • [[1989#April/Travanj|&lt;4&gt;]] • [[1989#Maj/Svibanj|&lt;5&gt;]] • [[1989#Jun/Juni/Lipanj|&lt;6&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Jul/Juli/Srpanj|&lt;7&gt;]] • [[1989#Avgust/August/Kolovoz|&lt;8&gt;]] • [[1989#Septembar/Rujan|&lt;9&gt;]] • [[1989#Oktobar/Listopad|&lt;10&gt;]] • [[1989#Novembar/Studeni|&lt;11&gt;]] • [[1989#Decembar/Prosinac|&lt;12&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Rođenja|Rođenja]] • [[1989#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima&lt;ref&gt;[http://bpp.uzzpro.gov.rs/Register.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Baza pravnih propisa] bpp.uzzpro.gov.rs&lt;/ref&gt; - osnova buduće [[Markovićeva privatizacija|Markovićeve privatizacije]]. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
* 1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno ([[Zagreb]], Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko ([[Split]], Vojnopomorska oblast), Centralno ([[Beograd]], Prva vojna oblast) i Jugoistočno ([[Skoplje]], Treća vojna oblast).
* 1. 1. - [[Montrealski protokol]] o zaštiti [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]] stupio ove godine na snagu.
* [[2. 1.]] - Premijer [[Ranasinghe Premadasa]] postaje predsednik [[Šri Lanka|Šri Lanke]] (do atentata 1993).
* [[4. 1.]] - [[Incident u Zalivu Sidra (1989)|Incident u Zalivu Sidra]] - dva američka F-14 oborila dva libijska MiG-23.
* [[7. 1.]] - [[Akihito, car Heisei|Akihito]] postao [[car]] [[Japan]]a, nakon smrti oca [[Hirohito, car Shōwa|Hirohita]] (velika sahrana [[24. 2.]]); sutra počinje [[Japanska era|period]] Heisei (&quot;mir svuda&quot;), nakon perioda Shōwa.
* 7. 1. - Zvanično osnivanje navijačke grupe [[Delije sever]].
* [[10. 1.]] - [[Angolski građanski rat]]: počinje povlačenje [[kuba]]nskih vojnika iz [[Angola|Angole]].
* [[10. 1.|10]] - [[11. 1.]] - Veliko okupljanje radnika, studenata i učenika ispred skupštine u [[Podgorica|Titogradu]], zahtevaju &quot;hleba i rada&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/10/Yugoslavians-protest-economic-conditions/3601600411600/ Yugoslavians protest economic conditions]. upi.com Archives Jan. 10, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[11. 1.]] - '''[[Antibirokratska revolucija]] uspela i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]''': prihvaćeni zahtevi demonstranata - ostavke podnose partijsko i republičko rukovodstvo [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]], predsednik skupštine, kao i predstavnici u saveznim rukovodstvima&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/11/The-leadership-of-the-Communist-Party-and-the-state/5278600498000/ The leadership of the Communist Party and the state...]. upi.com Archives Jan. 11, 1989&lt;/ref&gt;. Dolaze pristaše [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na čelu s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]] i [[Momir Bulatović|Momirom Bulatovićem]]; tokom meseca mitinzi i u drugim mestima Crne Gore.
* 11. 1. - Prvi kongres [[Slovenački demokratski savez|Slovenačkog demokratskog saveza]], lider [[Dimitrij Rupel]], stranka će se boriti za demokratiju i nezavisnost.
* [[15. 1.]] - U [[Brazil]]u uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
* januar - Fudbaler [[Miodrag Belodedić]], koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora&lt;ref&gt;[http://jurnalul.ro/scinteia/special/viata-de-fotbalist-belodedici-a-ramas-in-iugoslavia-318175.html Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!]. jurnalul.ro&lt;/ref&gt;.
* [[15. 1.|15]] - [[21. 1.]] - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrti [[Jan Palach|Jana Palacha]], policija ih tuče i koristi vodene topove.
* [[17. 1.]] - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi u [[Stockton, California|Stocktonu, Kalifornija]] - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
* [[18. 1.]] - [[Poljska ujedinjena radnička partija]] odlučuje legalizirati sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]].
* [[19. 1.]] - [[Ante Marković]], član predsedništva [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od [[17. 3.]]); protivkandidat bio [[Borisav Jović]], potpredsednik srpske skupštine.
* 19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
[[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|mini|150px|[[George H. W. Bush]]]]
* [[20. 1.]] - [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Bush]] naslijedio [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] (do 1993). Državni sekretar će biti [[James Baker]] (do 1992).
* [[22. 1.]] - Jak zemljotres na zapadu [[Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžičke SSR]], 274 mrtvih.
* 23 - [[24. 1.]] - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
* [[24. 1.]] - Serijski ubica [[Ted Bundy]] [[smrtna kazna|pogubljen]] na [[električna stolica|električnoj stolici]].
* 24. 1. - Sjednica CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: podrška predsjedniku Predsjeedništva CK SKJ [[Stipe Šuvar|Stipi Šuvaru]], koji je izložen &quot;brutalnim&quot; napadima; protive se &quot;tutnjavi nacionalnih simbola&quot; i centralističkom modelu koji koristi &quot;upotrebu naroda&quot; (prvi put se kritikuje politika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]).
* [[25. 1.]] - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom [[Plav]]u, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
* [[28. 1.]] - Umro Choekyi Gyaltsen, 10. [[Pančen Lama]]; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
* [[29. 1.]] - ''Global Motors Inc.'', američki uvoznik [[Jugo|Juga]], zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
* 29. 1. - Sovjetska sonda [[Fobos 2]] ušla u orbitu oko [[Mars]]a, radi do kvara kompjutera u martu.
* [[30. 1.]] - [[1. 2.]] - XX Sednica CK SKJ: priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; 
** Milošević: &quot;Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...&quot;.
** Admiral [[Petar Šimić]], šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
** Vanredna konferencija SK Vojvodine je zahtevala smenu [[Stipe Šuvar]]a (u sporu je sa Miloševićem, optužen je da je lider &quot;[[Neprincipijelna koalicija|neprincipijelne koalicije]]&quot; protiv Srbije).
* januar - Godišnja inflacija u SFRJ 290%.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Satelit [[Astra 1A]] počinje s prenosom [[Satelitska televizija|TV signala]], potrebni su manji tanjiri nego ranije. Narednih dana počinje emitovanje [[Sky Television plc|Sky]], [[MTV Europe]], [[Eurosport]] itd.
* 2. 2. - Sovjetska vojska napušta [[Kabul]].
* [[3. 2.]] - U [[Zagreb]]u osnovano [[Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), kao prva autonomna politička organizacija.
* 3. 2. - Vojnim udarom zbačen [[Alfredo Stroessner]], vojni diktator [[Paragvaj]]a od [[1954]] - vlast preuzima [[Andrés Rodríguez]] (do 1993).
* 4. 2.? - Koncert [[Bijelo dugme|&quot;Bijelog dugmeta&quot;]] na beogradskom sajmu, deo poslednje turneje ove grupe.
* [[5. 2.]] - Pokrenut sportski kanal [[Eurosport]].
* [[6. 2.]] - [[Okrugli sto (Poljska)|Okrugli sto]]: u [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] počeli pregovori između komunističke vlasti i [[Solidarnost (Poljska)|Solidarnosti]].
* [[7. 2.]] - [[Mateja Svet]] osvojila zlato u [[slalom]]u na Svetskom šampionatu u [[Vail, Colorado|Vailu]]. Zatim [[11. 2.]] dobija i bronzu u [[veleslalom]]u, nakon diskvalifikacije jedne učesnice.
* [[11. 2.]] - [[Mađarska socijalistička radnička partija]] donosi odluku o obnovi višepartijskog sistema.
* [[14. 2.]] - [[Iran]]ski vjerski vođa [[Ruholah Homeini]] poziva muslimane da ubiju [[Salman Rushdie|Salmana Rushdijea]], autora ''[[The Satanic Verses|Satanskih stihova]]'', kasnije tokom meseca raspisana nagrada od 3 miliona dolara.
* 14. 2. - Lansiran prvi Block-II [[GPS]] satelit (sateliti Block-I iz 1978-85 su bili eksperimentalni).
* [[15. 2.]] - [[Afgansko-sovjetski rat|Sovjetsko-afganistanski rat]] službeno završava povlačenjem posljednjih [[sovjetski Savez|sovjetskih]] trupa iz [[Afganistan]]a.
* [[16. 2.]] - Osnovan [[Slovenska demokratska stranka|Socijaldemokratski savez Slovenije]] (''Socialdemokratska zveza Slovenije''), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
* 16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva. 
* [[17. 2.]] - U Centralni komitet [[SKJ]] izabrano 35 novih članova, od 165; predsednik državnog predsedništva [[Raif Dizdarević]] dao ostavku u tom telu, kao i članovi [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Sinan Hasani|Hasani]] i [[Radovan Vlajković|Vlajković]].
* [[18. 2.]] - U [[Alžir]]u osnovan [[Front islamskog spasa]] - registrovan u septembru, iako ustav ne dozvoljava verske partije.
* [[20. 2.]] - Počeo štrajk [[Kosovski Albanci|albanskih]] rudara u [[Trepča|Trepči]] u znak potpore rukovodstvu [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] (smenjenim [[Azem Vlasi|Vlasiju]] i [[Kaćuša Jašari|Jašari]]) i očuvanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], oko 200 rudara ostalo u jami Stari Trg. Traže i smenu [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], tek izabranog predsednika pokrajinskog komiteta, kao i [[Ali Šukrija|Ali Šukrije]]. Sutradan generalni štrajk u pokrajini.
* [[22. 2.]] - [[Iran]]ski predsednik [[Ali Hamenei]] izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je &quot;strela odapeta prema meti&quot;.
* [[23. 2.]] - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/02/23/Government-threatens-strikers-with-crackdown/6746604213200/ Government threatens strikers with crackdown]. upi.com Archives Feb. 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[24. 2.]] - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
* 24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
* [[25. 2.]] - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
* [[26. 2.|26]]-[[27. 2.]] - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje (&quot;posebne mere&quot;) na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
* 27. 2. - Rudari izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku. 
* 27. 2. - U Cankarjevom domu u [[Ljubljana|Ljubljani]] održan skup &quot;Protiv vanrednog stanja, za mir i zajedništvo na Kosovu&quot;: solidarnost sa rudarima, u Starom trgu se brani avnojevska Jugoslavija i ravnopravnost svih republika. TV Beograd uveče emituje snimak; studenti se okupljaju u Studentskom gradu i tokom noći dolaze pred Skupštinu.
* 27. 2. - ''[[Caracazo]]'': veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života u [[Caracas|Karakasu]], Venecuela.
* [[28. 2.]] - Masovni skup pred Saveznom skupštinom u Beogradu, najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: &quot;Uhapsite [[Azem Vlasi|Vlasija]]!&quot;, [[Slobodan Milošević|Milošević]]: &quot;Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!&quot;. Okupljanja i drugde u Srbiji. Velika okupljanja u još nekoliko mesta Srbije i Crne Gore, kao i u Kninu. Udruženje knjiševnika Srbije prekinulo odnose sa slovenačkim društvom.
* 28. 2. - Na tribini Društva književnika Hrvatske okupio se inicijativni odbor Hrvatske demokratske zajednice.
* februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:BITEF teatar.jpg|mini|200px|[[Bitef teatar]]]]
* [[1. 3.]] - Završena prohibicija piva na [[Island]]u (Dan piva u toj zemlji).
* [[2. 3.]] - Uhapšen [[Azem Vlasi]], kao i Azis Abraši i Burhan Kavaja, direktori u &quot;Trepči&quot;.
* 2. 3. - Dvanaest zemalja [[Evropska unija|Evropske zajednice]] se dogovorilo o zabrani proizvodnje svih vrsta [[fluorohlorougljik]]a do kraja stoleća.
* [[3. 3.]] - Otvoren [[Bitef teatar]] u Beogradu.
* 3. 3. - Mađarski premijer [[Miklós Németh]] u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
* [[4. 3.]] - Vanredna skupština UKS: antisrpstvo se zastrašujućom brzinom širi među Albancima, zatim u Sloveniji i Hrvatskoj (Vuk Drašković: u slučaju deobe i razlaza, zapadne srpske granice su jame i grobovi a ne avnojevske&lt;ref&gt;Književne novine 1989-03-15, str. 7&lt;/ref&gt;).
* [[5. 3.]] - Afganski građanski rat: [[Pešavarska sedmorka|mudžahedini]] počinju dvomesečni napad na [[Džalalabad]], postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
* 5. 3. - Velike demonstracije u [[Lhasa|Lhasi]] u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicu [[Tibetanski ustanak (1959)|ustanka]] - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
* [[9. 3.]] - U Beču počeli pregovori o [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|ograničenju konvencionalnog naoružanja u Evropi]].
* [[11. 3.]] - BBC i Slobodna Evropa objavljuju [[Pismo šestorice]], obraćanje rumunskih komunističkih funkcionera Čaušeskuu.
* [[13. 3.]] - Jaka [[geomagnetska oluja]] izaziva često pominjani pad elektro-sistema u [[Quebec|Kvebeku]].
* [[14. 3.]] - [[Libanski građanski rat]]: [[maronitska crkva|maronitski]] general [[Michel Aoun]] objavljuje &quot;oslobodilački rat&quot; protiv [[sirija|sirijske]] okupacije - primirje u septembru.
* [[15. 3.]] - [[Izrael]] vratio [[Taba|Tabu]] [[Egipat|Egiptu]], sedam godina nakon ostatka [[Sinaj]]a.
* mart - [[Tim Berners-Lee]] predstavio u [[CERN]]-u predlog za sistem upravljanja informacijama putem [[hipertekst]]a na internetu, → ''[[World Wide Web]]''. 
* [[16. 3.]] - CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] dozvolio seljacima da unajmljuju državne farme.
[[Datoteka:Ante Marković.jpg|thumb|200px|[[Ante Marković]] (na čelu SIV-a 1989-91)]]
* [[17. 3.]] - Novo [[Savezno izvršno vijeće|Savezno izvršno veće]], na čelu sa '''[[Ante Marković|Antom Markovićem]]''' - za &quot;radikalnu, tržišnu reformu&quot;.
* [[18. 3.]] - Deklaracija iz Lihnija: [[Abhazija|Abhaska]] ASSR traži od sovjetske vlade otcepljenje od [[Gruzijska SSR|Gruzijske SSR]] - dolazi do napetosti sa Gruzinima.
* [[20. 3.]] - Jedan američki dolar vredi 7.985 dinara.
* [[22. 3.]] - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
* [[23. 3.]] - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom u [[Uroševac|Uroševcu]].
* 23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postigli [[hladna fuzija|hladnu fuziju]], što se pokazalo pogrešnim.
* [[24. 3.]] - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
* 24. 3. - Tanker ''[[Exxon Valdez]]'' se nasukao u Zaljevu Prince William na [[Aljaska|Aljasci]], proljeva se 240.000 barela nafte.
* [[26. 3.]] i [[9. 4.]] - Prvi delimično slobodni izbori za [[sovjetski Savez|sovjetski]] parlament, [[Kongres narodnih deputata SSSR|Kongres narodnih deputata]], 13% izabranih je nezavisno, među njima su i zagovornici samostalnosti republika.
* [[27. 3.]] - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/27/Thousands-of-ethnic-Albanians-angered-by-the-loss-of/1814606978000/ Thousands of ethnic Albanians angered by the loss of...]. upi.com Archives March 27, 1989&lt;/ref&gt;. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/31/Heavily-equipped-army-troops-and-riot-police-enforced-strict/3333607323600/ Heavily equipped army troops and riot police enforced strict...]. upi.com Archives March 31, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[28. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Montenegro (1946–1993), Flag of Serbia (1947–1992).svg|border|30px|Zastava SR Srbije]] Zajednička sednica sva tri veća Skupštine [[SR Srbija|SR Srbije]] donosi '''[[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|amandmane 9 do 49 na republički ustav]]''', kojima je nakon 15 godina smanjena autonomija [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]]. Uspostavljena je jedinstvena SRS sa dve pokrajine i državnom nadležnošću na celoj teritoriji, republici je vraćen &quot;ustavni i državni suverenitet&quot;.&lt;ref&gt;Borba, 29. mart 1989, str. 1-2&lt;/ref&gt;
** Na Kosovu su neredi sa mrtvim i ranjenim na obe strane: u [[Žur]]u je napadnuta stanica milicije, okršaj i u Dušanovu kod Prizrena i Orahovcu... 
[[Datoteka:OilCleanupAfterValdezSpill.jpg|mini|180px|Čišćenje ''Exxon Valdez''-ove naftne mrlje]]
* 28. 3. - [[Husein-Ali Montazeri]] gubi položaj [[Ruholah Homeini|Homeinijevog]] naslednika zbog liberalnih stavova.
* [[29. 3.]] - Prvi broj lista &quot;Novosti oglasi&quot; - prve oglasne novine u SFRJ.
* 29. 3. - Potpredsednik [[Savezno izvršno vijeće|SIV]]-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
* 29. 3. - [[61. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Rain Man]]'', ukupno četiri nagrade od osam nominacija; ''[[Who Framed Roger Rabbit]]'' i ''[[Dangerous Liaisons]]'' četiri odn. tri nagrade od po sedam nominacija.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Louvre Museum - entrance.jpg|mini|300px|[[Piramida Louvra]]]]
* [[1. 4.]] - [[Piramida Louvra]] otvorena za javnost. 
*   1. 4. - U [[Škotska|Škotskoj]] uveden nepopularni Komunalni porez, prozvan ''Poll tax'' - &quot;glavarina&quot;.
* 1. 4. - [[Južnoafrički granični rat]]: Stupa na snagu Rezolucija 435 po kojoj se Južnoafrikanci povlače iz [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadne Afrike]] (Namibije), ali [[SWAPO]] započinje borbe koje odnose blizu 300 žrtava.
* [[2. 4.]] - [[Janez Drnovšek]] neposredno izabran za člana Predsedništva SFRJ iz Slovenije, a [[Nenad Bućin]] iz Crne Gore 9 - 10. 4.
* [[3. 4.]] - Najavljena &quot;čistka&quot; na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog &quot;ohrabrivanja nacionalizma&quot;. Predsednik predsedništva Kosova [[Remzi Kolgeci]] dao ostavku 5. aprila.
* [[5. 4.]] - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana &quot;Solidarnost&quot;, promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
* [[6. 4.]] - Finale ''Final Four'' u Minhenu: [[KK Split|KK Jugoplastika]] Split - [[Maccabi Tel Aviv B.C.]] 75:69.
* 6. 4. - Slučaj Kecmanović: dr [[Nenad Kecmanović]] odustaje od kandidature za člana Predsedništva SFRJ iz [[SR BiH]] nakon insinuacija da sarađuje sa stranim tajnim službama.&lt;ref&gt;Borba, 19. apr. 1989.&lt;/ref&gt;
* [[7. 4.]] - Potonula sovjetska nuklearna podmornica &quot;Komsomolec&quot;, 42 poginulih.
* [[9. 4.]] - Tragedija 9. aprila: armija rasturila antisovjetske demonstracije u [[Tbilisi]]ju, poginulo 20 demonstranata.
* 9. 4. - [[Senegalsko-mauritanski sukob]]: iz graničnih sporova oko prava ispaše proističe dvogodišnji sukob koji odnosi stotine žrtava.
[[Datoteka:Momir Bulatović (cropped).jpg|mini|120px|[[Momir Bulatović]]]]
[[Datoteka:Milo Đukanović, Pentagon 1999 (cropped).jpg|mini|120px|[[Milo Đukanović]]]]
* [[10. 4.]] - Dva turska teretna broda, &quot;Deval&quot; i &quot;Selin&quot;, sudarila se kod [[Palagruža|Palagruže]], 14 nestalih.
* 10. 4. - Predstavljen procesor [[Intel 80486]].
* [[12. 4.]] - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenje [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|evropske monetarne unije]] u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
* 12. 4. - CK SKH redovni a CK SK Srbije za prevremeni kongres SKJ. Milošević: Srbija neće biti branilac statusa kvo, snažno će uticati na demokratske promene za Jugoslaviju kao jaku zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti (što se tumači kao početak ofanzive za jedinstvo jugoslovenske partije, na putu ka jedinstvu Jugoslavije&lt;ref&gt;Jović 2003, 417&lt;/ref&gt;).
* 12. 4. - [[Nikolae Čaušesku|Čaušesku]] objavio da je [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] krajem marta otplatila sva strana dugovanja (11 milijardi dolara 1981.) - ali nastavlja se surova [[Politika štednje u Rumuniji 1980-tih|politika štednje]] kojom je to postignuto.
* [[13. 4.]] - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji, zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
* [[15. 4.]] - [[Tragedija na Hillsboroughu]] tokom koje na stadionu gine 96 navijača fudbalskog kluba [[Liverpool F.C.]].
* 15. 4. - Studenti u Kini se okupljaju povodom smrti [[Hu Yaobang]]a, bivšeg generalnog sekretara KPK - početak [[Protesti na Tjenanmenu 1989.|protesta na Tjenanmenu]].
* ca. 15. 4. - Beograd se kandidovao za Olimpijadu 1996.
* april - Opadanje životnog standarda u SFRJ: prosečna plata 1.931.619 dinara ili 204 dolara, što kupuje 676 vekni (kg?) hleba ili 174 l ulja ili 528 l mleka (prošle godine 236 dolara, 1.054 vekne, 232 l ulja, 550 l mleka); za Jugo 45 je potrebno 20 prosečnih plata a za domaći TV u boji četiri (prošle godine 19 odn. dve; 204 dolara iz 1989. = 530 dolara iz 2025.).&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;
* [[18. 4.]] - U južnom [[jordan]]skom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
* [[19. 4.]] - Eksplozija topovske kule na ''[[USS Iowa (BB-61)|USS Iowa]]'' - poginulo 47 mornara.
[[Datoteka:Game-Boy-FL.png|mini|150px|[[Game Boy]]]]
* [[21. 4.]] - [[Nintendo]] pustio u Japanu [[Game Boy]] (u julu u SAD, u Evropi sledeće godine).
* 21. 4. - Zahvaljujući savezu sa narodnjacima, [[Jörg Haider]] postaje guverner [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]] (1989-91 i 1999-2008).
[[Datoteka:MicroTAC.jpg|mini|180px|left|[[Motorola MicroTAC]]]]
* [[25. 4.]] - Predstavljen mobilni telefon [[Motorola MicroTAC]], mnogo manji od [[Motorola DynaTAC|DynaTAC-a]], prvi sa flip dizajnom.
* 25 - 27. 4.  - Deseti, vanredni, kongres [[Savez komunista Crne Gore|Saveza komunista Crne Gore]], izabran novi Centralni komitet. Za predsjednika Predsjedništva CK 28. 4. izabran [[Momir Bulatović]], za sekretara [[Milo Đukanović]], među članovima Predsjedništva [[Svetozar Marović]], [[Srđan Darmanović]].
* [[26. 4.]] - Daulatpur–Saturijski tornado u centralnom [[Bangladeš]]u, možda najsmrtonosniji u istoriji, sa 1.300 žrtava.
* [[30. 4.]] - [[Monika Seleš]] (15) osvojila prvu titulu - pobedila je [[Chris Evert]] u finalu houstonskog teniskog turnira.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Datum izdanja novčanice od 100.000 [[jugoslovenski dinar|dinara]] (lik djevojčice)
* 1. 5. - [[Janez Janša]] uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/14/Journalist-ordered-back-to-prison/1631611121600/ Journalist ordered back to prison]. upi.com Archives May 14, 1989&lt;/ref&gt;.
* 1. 5. - [[Datoteka:Flag of the State of Cambodia.svg|25px]] [[Narodna Republika Kampućija]] menja ime u Država [[Kambodža]] (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
* [[2. 5.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] uklanja bodljikavu žicu sa granice prema Austriji - prva &quot;pukotina&quot; na [[gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]].
* [[3. 5.]] - Počinje emitovanje Radio 101 [[Radio Beograd]]a (ugašen [[2006]]).
* 3. 5. - Amandman na makedonski ustav: Makedonija je nacionalna država makedonskog naroda (ranije pominjani i Albanci i Turci).
* [[6. 5.]] - [[Eurosong 1989|Pjesma Eurovizije]] u Lozani: pobjeđuje zadarska grupa &quot;[[Grupa Riva|Riva]]&quot; (''Rock me'').
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
[[Datoteka:Stevan Kragujević, Slobodan Milošević, portret.jpg|mini|150px|[[Slobodan Milošević]]]]
* [[8. 5.]] - [[Slobodan Milošević]] postaje [[Spisak predsednika Srbije#Predsednici Predsedništva|predsednik Predsedništva]] SR Srbije (na čelu Srbije do 1997, zatim SR Jugoslavije do 2000).
* [[10. 5.]] - [[FK Partizan]] osvojio [[Kup maršala Tita]] posle 32 godine, pobedom nad [[FK Velež|Veležom]] iz Mostara rezultatom 6:1 na Stadionu JNA.
* 10. 5. - [[Panama]]: [[Manuel Noriega]] poništio rezultate izbora na kojima je [[Guillermo Endara]] pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
* [[13. 5.]] - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima; [[Dževad Galijašević]] i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/23/Hunger-strike-in-fourth-day/4275611899200/ Hunger strike in fourth day]. upi.com Archives May 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[15. 5.]] - U Beogradu krenuo [[Radio B92]].
* 15. 5. - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Janez Drnovšek]] na čelu nakon [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]]: To tijelo ima novi sastav: Drnovšek, [[Borisav Jović|Jović]], [[Stipe Šuvar|Šuvar]], [[Nenad Bućin|Bućin]], [[Dragutin Zelenović|Zelenović]], [[Riza Sapundžiju|Sapundžiu]], [[Vasil Tupurkovski|Tupurkovski]], [[Bogić Bogićević|Bogićević]] (posljednja dvojica izabrana u junu).
* 15. 5. - [[Mihail Gorbačov]] stigao u posetu [[Peking]]u.
* 15. 5. - U Kostarici viđena poslednja [[Bufo periglenes|zlatna žaba]].
* [[16. 5.]] - Pokušaj vojnog udara u [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|Etiopiji]], kada je [[Mengistu Haile Mariam]] otišao u stranu posetu.
* [[17. 5.]] - Milion ljudi protestuje u Pekingu.
* 17. 5. - 23. sednica CK SKJ, o Kosovu. [[Milan Pančevski]] je novi predsednik Predsedništva CK SKJ nakon [[Stipe Šuvar]]a (protivkandidat je bio [[Vasil Tupurkovski]]).
* [[18. 5.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] proglasila suverenost.
* [[19. 5.]] - Protesti muslimana zbog knjige &quot;Seksualni običaji&quot; u [[Ürümqi]]ju se pretvaraju u nerede.
* [[20. 5.]] - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama); prvi dan upisa 26. jun.
* 20. 5. - U Pekingu proglašeno ratno stanje.
[[Datoteka:Belgrade-avio-museum.jpg|mini|220px|[[Muzej vazduhoplovstva — Beograd]]]]
* [[21. 5.]] - Otvorena zgrada [[Muzej vazduhoplovstva — Beograd|Muzeja vazduhoplovstva — Beograd]].
* [[22. 5.]] - U Beogradu počeo s emitovanjem televizijski Omladinski kanal (do juna, prethodnik Trećeg kanala).
* 22. 5. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[23. 5.]] - Završen [[filmski festival u Kanu]], [[Emir Kusturica]] najbolji režiser za film &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;.
* [[24. 5.]] - Prikazan ''[[Indiana Jones and the Last Crusade]]'', najunosniji film ove godine.
* [[25. 5.]] - Sud u Ženevi osudio dr [[Rajko Medenica|Rajka Medenicu]] za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima i [[Muhammad Ali]]&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/25/Medenica-found-guilty-of-fraud/6890612072000/ Medenica found guilty of fraud]. upi.com Archives May 25, 1989&lt;/ref&gt; (relativno blaga kazna, četiri godine &quot;otvorenog zatvora&quot;&lt;ref&gt;&quot;Moćna odbrana i nemoćna optužba&quot;, Borba, 5. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;).
* 25. 5. - [[Mihail Gorbačov]] je predsednik novog [[Vrhovni sovjet SSSR|Vrhovnog sovjeta SSSR]]. U to telo je 29. 5. izabran i njegov rival [[Boris Jeljcin]].
* [[29. 5.]] - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.&lt;ref&gt;[http://www.hurriyetdailynews.com/turkish-exodus-in-1989-was-ethnic-purge-bulgarian-archives-29853 Turkish exodus in 1989 was ethnic purge: Bulgarian archives]. hurriyetdailynews.com September 11 2012&lt;/ref&gt;
* 29. 5. - Vanredno stanje u [[Argentina|Argentini]] zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
* [[30. 5.]] - Na Tjenanmenu otkrivena statua &quot;[[Boginja demokratije]]&quot;.
* 30. 5. - Tokom posete delegacije Evropskog parlamenta Podujevu dolazi do manjih albanskih demonstracija u kojima gine jedna osoba.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Goddess of Democracy at UBC.jpg|mini|120px|left|Tjenanmenska &quot;Boginja demokratije&quot; - replika u Vankuveru]]
* [[1. 6.]] - [[Alfredo Cristiani]] novi predsednik [[Salvador]]a, partija [[Nacionalistička republikanska alijansa|ARENA]] drži predsedništvo sledećih 20 godina.
* [[2. 6.]] - Prikazan film ''[[Dead Poets Society]]''.
* [[3. 6.]] - Umro ajatolah [[Ruholah Homeini]], masovna i haotična sahrana tri dana kasnije. Novi vrhovni vođa Irana postaje sadašnji predsednik [[Ali Hamenei]].
* 3. 6. - U [[Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbečkoj SSR]] izbijaju krvavi neredi protiv [[Turci Meshetinci|Turaka Meshetinaca]].
* [[4. 6.]] - Na trgu [[Tjen An Men]] u [[Peking]]u [[narodna Republika Kina|kineska]] vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao [[Protesti na trgu Tiananmen|Tjenanmenski masakr]].
* 4. i 18. jun - U [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] održani prvi djelomično slobodni izbori: [[antikomunizam|antikomunistička]] &quot;[[Solidarnost (Poljska)|Solidarnost]]&quot; dobija 99% novouvedenog Senata i svih 35% izbornih mjesta u Sejmu - započinju [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]], odnosno pad [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]].
* 4. 6.? - Kraj sezone 1988/89 [[prvenstvo Jugoslavije u fudbalu|prvenstva Jugoslavije u fudbalu]], šampion je [[FK Vojvodina]]; u Kup UEFA idu Crvena Zvezda, Rad i Dinamo Zg.
[[Datoteka:Hebung der Kuppel Juni 1989 in Belgrad.jpg|200px|mini|Podizanje kupole Hrama Svetog Save]]
* 4. 6. - [[Crvena Zvezda]] je postala prvak [[Evropa|Evrope]] u [[atletika|atletici]]
* 4. 6. - Kod sibirskog grada [[Ufa|Ufe]] gine 575 osoba u dva voza koji su izazvali ogromnu eksploziju procurelog gasovoda.
* [[5. 6.]] - [[Nepoznati demonstrant|Čovek stoji ispred kolone tenkova]] u Pekingu, ikonični prizor.
* [[8. 6.]] - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilot [[Anatolij Kvočur]] se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
* [[15. 6.]] - Sednica Predsedništva konferencije [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]] o Kosovu: predsednik i sekretar, Branko Greganovič i Anita Bara, predstavnici Slovenije i Hrvatske, podnose ostavke; slovenačka delegacija je napustila salu.
* 15. 6. - Savezno veće Skupštine SFRJ usvojilo &quot;moratorijum&quot; na gradnju nuklearnih elektrana, uključujući i donošenje investicionih odluka.
* jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
* jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacija [[Turci u Bugarskoj|Turaka u Bugarskoj]], sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
* [[16. 6.]] - Ponovna sahrana [[Imre Nagy]]a u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|70px|left|[[HDZ]]]]
* [[17. 6.]] - U [[Zagreb]]u, na tajnoj sjednici, osnovana [[Hrvatska demokratska zajednica]].
* [[18. 6.]] - Prvi izbori ove godine u [[Grčka|Grčkoj]], pobeđuje [[Konstantinos Micotakis|Micotakisova]] [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]], ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
[[Datoteka:Yugoslavia 1990 basketball.jpg|180px|mini|Košarkaški tim Jugoslavije - evropski prvaci]]
* 18. 6. - [[Burma]] (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
* [[19. 6.]] - Prikazan prvi film iz serijala ''[[Batman (film, 1989)|Batman]]'', sa [[Michael Keaton|Michaelom Keatonom]] u naslovnoj ulozi.
* 19. 6. - Prijevremeni (jednopartijski) izbori u Crnoj Gori.
* [[20. 6.|20]] - [[25. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] U [[Zagreb]]u održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|Evropsko prvenstvo u košarci]], Jugoslavija prva, [[Dražen Petrović]] je [[MVP]].
* [[21. 6.]] - Sabor SR Hrvatske proglasio amandmane 27 do 53 na republički ustav; naziv jezika je ostavljen do donošenja novog ustava (mada je Ustavni sud SFRJ proglasio neustavnom formulaciju &quot;...hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski jezik&quot;); nije prihvaćen ni amandman Slavice Bajan da se u odredbi o državnosti ne pominju Srbi,&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 3&lt;/ref&gt; ali izaziva osude.
* [[22. 6.]] - Predsedništvo CK SK Srbije: delovi naroda i narodnosti u svim republikama imaju pravo na punu nacionalnu afirmaciju.
* [[24. 6.]] - [[Jiang Zemin]] postaje generalni sekretar [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] umesto Zhao Ziyanga (do 2002).
* [[25. 6.]] - Referendumi u BiH i Makedoniji za nove članove Predsedništva SFRJ (Bogić i Tupurkovski).
* [[26. 6.]] - Posle 40 dana završeno podizanje kupole [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] u Beogradu.
* [[27. 6.]] - [[Vlade Divac]] izabran od [[Los Angeles Lakers|LA Lakers]]-a u prvom krugu drafta ([[7. 8.]] potpisao ugovor); [[Boston Celtics]] izabrali [[Dino Rađa|Dina Rađu]], ali nije dobio dozvolu. [[Dražen Petrović]] (draftovan 1986) potpisuje u kolovozu ugovor sa [[Portland Trail Blazers]]ima.
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|180px|Gazimestan]]
* [[28. 6.]] - Proslava 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, upamćena po [[Govor na Gazimestanu|govoru Slobodana Miloševića]].
* 28. 6. - U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Momčilo Đujić]] daje [[vojvoda|vojvodsku]] titulu [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].
* [[30. 6.]] - Vojni udar u [[Sudan]]u: brigadir [[Omar al-Bashir]] ostaje na vlasti do [[2019]].

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - U Beogradu kreće Treći kanal TVB (→ [[Radio-televizija Srbije|RTS]]).
* [[2. 7.]] - [[Andreas Papandreu]] daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
* [[4. 7.]] - MiG 23 bez pilota preleteo od Poljske do Belgije, gde je pao na kuću uz jednu žrtvu.
[[Datoteka:Seinfeld logo.svg|120px|lijevo]]
* [[5. 7.]] - Prva epizoda serije ''[[Seinfeld]]'': devet sezona sa 180 epizoda do 1998.
* [[6. 7.]] - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
* 6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za &quot;Zajednički evropski dom&quot;.
* [[7. 7.]] - Samit [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
* [[8. 7.]] - [[Carlos Menem]] novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
* 8. 7. - U Kistanjama je osnovano Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot;, na čelu sa [[Jovo Opačić|Jovom Opačićem]]. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj - pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo (Opačić vidi rešenje u Jugoslaviji kao savezu država sa kulturnim autonomijama za Srbe&lt;ref&gt;Borba, 15-16. jul 1989, str. 3&lt;/ref&gt;). 
* [[9. 7.]] - Proslava godišnjice Kosovske bitke na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kninskom Kosovu]] i osvećenje nove zgrade Bogoslovije u Krki. Došli su i mnogi gosti iz Srbije i Crne Gore, upadaju u oči &quot;bradonje&quot; iz Nove Pazove. Popodnevni program je prekinut kada je jedna grupa iznela Jovu Opačića na scenu, uz guranje i bacanje kamenja. Opačić je prekršajno kažnjen sa 40 dana zatvora.
* 9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
[[Datoteka:B-2 first flight 071201-F-9999J-034.jpg|mini|270px|[[Northrop Grumman B-2 Spirit]]]]
* [[10. 7.]] - Štrajk 300.000 rudara u [[Sibir]]u - najveći u SSSR od '20-tih.
* [[13. 7.]] - Predsednik [[François Mitterrand]] otvorio [[Opéra Bastille|Opéru Bastille]]. 
* [[14. 7.]] - Proslava 200 godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[16. 7.]] - [[Gruzinsko-abhaski sukob]]: krvavi neredi u [[Suhumi]]ju.
* [[17. 7.]] - Prvi let strateškog pritajenog bombardera ''[[Northrop Grumman B-2 Spirit|B-2 Spirit]]'' (u službi od 1997, prvi put upotrebljen u [[Kosovski rat|Kosovskom ratu]]).
* 17. 7. - [[Austrija]] aplicirala za članstvo u Evropskoj zajednici (ostvareno 1995).
* [[18. 7.]] - Glumica [[Rebecca Schaeffer]] (21) ubijena u Los Angelesu od strane opsednutog obožavaoca.
* [[19. 7.]] - [[Wojciech Jaruzelski]], do sada predsednik Državnog saveta, izabran u skupštini za predsednika NR Poljske (do 1990).
* 19. 7. - [[United Airlines let 232]]: prinudno sletanje aviona u [[Sioux City, Iowa]], 111 poginulih i 185 preživelih (tema TV filma &quot;Hiljadu heroja&quot;).
* [[20. 7.]] - [[Aung San Suu Kyi]] prvi put stavljena u kućni pritvor, gde će provesti 15 od 21 godine do 2010.
* [[22. 7.]] - [[Giulio Andreotti]] treći i poslednji put premijer Italije (do 1992).
* [[23. 7.]] - Jugoslavija izgubila u polufinalu [[Davis Cup]]a od Švedske (igrali [[Goran Prpić|Prpić]] i [[Goran Ivanišević|Ivanišević]]).
* 23. 7. - Japanska [[Liberalna demokratska partija (Japan)|Liberalna demokratska partija]] izgubila apsolutnu većinu na izborima.
* [[24. 7.]] - &quot;Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema&quot; u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
* [[27. 7.]] - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
* [[28. 7.]] - [[Akbar Hašemi Rafsandžani]] izabran za predsednika [[Iran]]a (do 1997).
* 28. 7. - [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonska SSR]] proglašava suverenost.
* [[30. 7.]] - 25. sednica CK SKJ, o međunacionalnim odnosima.
* ca. [[31. 7.]] - Kurs dinara: 22.500 za američki dolar (prema 2.700 u avgustu '88).
* [[srpanj]]-[[kolovoz]] - &quot;[[Cvjetanje mora]]&quot;: množenje morskih [[alge|algi]] u Jadranu uslijed onečišćenja iz Italije.
* [[Ljetnji hit]] je pjesma &quot;[[Lambada (pjesma)|Lambada]]&quot;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.|1]]-[[2. 8.]] - Rudari na Kosovu štrajkuju zbog kašnjenja plata.
* 2 - 3. 8. - [[Šrilankanski građanski rat]], masakr u Valvettituraiu: u odmazdi za napad [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], indijski mirovnjaci ubili 64 tamilska civila.
* [[7. 8.]] - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će se [[nikaragva]]nski [[kontraši]] raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
* [[9. 8.]] - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
* [[10. 8.]] - [[Toshiki Kaifu]] novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
* [[11. 8.]] - Predsednici Jugoslavije i Italije ([[Janez Drnovšek]] i [[Francesco Cossiga]]) razgovaraju u [[Venecija|Veneciji]] o borbi protiv zagađenja [[Jadran]]a ([[cvjetanje mora]]).
* [[13. 8.]] - Sudar dva balona kod [[Alice Springs]] u Australiji, jedan pao sa 13 žrtava.
* [[14. 8.]] - [[F. W. de Klerk]] postaje poslednji [[apartheid]]ovski predsednik [[Južna Afrika|Južne Afrike]] nakon ostavke [[P. W. Botha|P. W. Bothe]] (do 1994).
* [[august|avgust]] - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
* avgust - Novčanica od 500.000 dinara (&quot;ratna novčanica&quot; jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja &quot;VIII 1989&quot; nosi još jedna &quot;ratna novčanica&quot;, od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u [[Šumarice|Šumaricama]]).
* &lt; 16. 8. - Intervju [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] italijanskom Il Tempu: Tito je dao Istru Hrvatima, oterao je Italijane i zauzeo Zadar.&lt;ref&gt;Borba, 18. avg. 1989, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[18. 8.]] - Ubijen vodeći kandidat za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] [[Luis Carlos Galán]] - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje &quot;totalni i apsolutni rat&quot; vladi sa nizom bombi i paljevina.
* 18. 8. - Prikazan film &quot;[[Seks, laži i videovrpce]]&quot;, čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima. 
* [[18. 8.|18]] - [[25. 8.]] - 36. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Sabirni centar]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/36-pulski-filmski-festival/ 36. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 8.]] - [[Panevropski piknik]] na granici Mađarske i Austrije.
* 19. 8. - [[Nicolae Ceaușescu]] piše zemljama Varšavskog pakta: traži intervenciju u Poljskoj, kako Solidarnost ne bi došla na vlast.
* [[20. 8.]] - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: pod pritiskom opozicionog [[Narodni front Azerbejdžana|Narodnog fronta]], [[Azerbejdžanska SSR]] uvodi blokadu [[Nagorno-Karabah]]a; Moskva će organizovati vazdušni most&lt;ref name=&quot;Bolukbasi2011&quot;&gt;{{cite book|author=Suha Bolukbasi|title=Azerbaijan: A Political History|url=https://books.google.com/books?id=bCe_pvBZKDMC&amp;pg=PA120|date=15 September 2011|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84885-620-2|pages=120–}}&lt;/ref&gt;.
* 20. 8. - Sudar rekreativnog broda ''Marchioness'' i jaružara ''Bowbelle'' na Temzi u Londonu, utopila se 51 osoba.
* [[23. 8.]] - &quot;[[Baltički put]]&quot; ili Lanac slobode - građani [[Baltik|baltičkih]] republika stvorili ljudski lanac dug preko 600&amp;nbsp;km na godišnjicu [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]].
* 23. 8. - Mađarska ukinula restrikcije na granici sa Austrijom.
* 23. 8. - Ubistvo mladog crnca Yusefa Hawkinsa u Brooklynu izaziva rasne napetosti između crnaca i Italo-Amerikanaca u New Yorku.
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki cropped.jpg|mini|150px|[[Tadeusz Mazowiecki]]]]
* [[24. 8.]] - [[Tadeusz Mazowiecki]] iz Solidarnosti postaje prvi nekomunistički premijer [[Poljska|Poljske]] nakon 42 godine i prvi na istoku Evrope.
[[Datoteka:Neptune Voyager2 color calibrated.png|mini|150px|left|[[Neptun (planeta)|Neptun]]]]
* [[25. 8.]] - [[Voyager 2|Vojadžer 2]] najbliži [[Neptun (planeta)|Neptunu]], nakon čega napušta Sunčev sistem.
* 25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
* [[31. 8.]] - Godišnja [[inflacija]] u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
* 31. 8. - Prvo protestno veče u [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] povodom suđenja [[Jovan Opačić|Jovanu Opačiću]] i &quot;progona Srba u Hrvatskoj&quot; (drugo veče 7. 9.).
* 31. 8. - [[Moldavski jezik]] pisan latinicom proglašen za zvanični u [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavskoj SSR]] (praznik ''Limba noastră'' u današnjoj Moldovi).

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
* [[4. 9.|4]] - [[7. 9.]] - IX konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike. [[Moamer Gadafi]] poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
* [[6. 9.]] - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranak [[Nova Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]] oglobljen 500.000 dolara.
* 6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresu [[Terry Butcher|Terryja Butchera]] crvenom od krvi.
* [[9. 9.]] - [[Relikvija|Mošti]] kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] stigle u njegovu zadužbinu [[manastir Ravanica|Ravanicu]] (krenule iz Nove Ravanice, [[Vrdnik]], [[28. 7.|28. jula]] [[1988]]).
* [[10. 9.]] - Sudar rumunskog putničkog broda ''Mogoşoaia'' i bugarskog teretnog konvoja ''Petar Karaničev'' kod [[Galaţi]]ja, 222 mrtvih.
* [[11. 9.]] - Mađarska prošle noći otvorila granicu sa Austrijom za [[nemačka Demokratska Republika|istočne Nemce]].
* 11. 9. - Sastanak CK SKJ: po novom ustavu SKJ ne bi trebao imati politički monopol.
* 17 - 22. 9. - Uragan Hugo izaziva ljudske žrtve i do tada najveću materijalnu štetu na Karibima i jugoistoku SAD.
* [[19. 9.]] - UTA Flight 772: francuski avion oboren bombom iznad Nigera, 170 mrtvih.
* [[22. 9.]] - Sudar vlaka i školskog autobusa blizu Zaprešića, 14 mrtvih.
* 22. 9. - IRA detonirala bombu u Muzičkoj školi Kraljevskih marinaca u Dealu, Kent - 11 mrtvih.
* [[23. 9.]] - Primirje u [[Libanon|Libanu]].
* 23. 9. - Sastanak [[James Baker|Baker]]-[[Eduard Ševarnadze|Ševarnadze]] u dolini [[Jackson Hole]], [[Wyoming]] - obećano da SAD neće iskorišćavati probleme u istočnoj Evropi.
* [[26. 9.]] - [[Vijetnam]] objavio da je okončao 11-godišnju okupaciju [[Narodna Republika Kampućija|Kampućije/Kambodže]].
* [[27. 9.]] - Skupština [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|saveznim]] zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
* 27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici, [[Aleksandra Timošenko]] zbirno prvakinja.
* [[29. 9.]] - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/09/29/Sweeping-economic-measures-proposed-in-Yugoslavia/4001623044800/ Sweeping economic measures proposed in Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[30. 9.]] - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu u [[Prag]]u dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
* 30. 9. - Raspuštena konfederacija [[Senegambija]].
* [[septembar]] - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181 %.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Na [[Cetinje|Cetinju]], u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa iz [[San Remo|San Rema]] sahranjeni poslednji crnogorski kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
* 1. 10. - [[Colin Powell]] novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
* 1. 10. - Korak ka [[Istopolni brak u Danskoj|istopolnom braku u Danskoj]]: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
* [[3. 10.]] - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
* 3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju. 
* [[4. 10.]] - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
* [[5. 10.]] - [[14. Dalaj Lama|Dalaj Lama]] dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].
* [[7. 10.]] - [[Mihail Gorbačov]] u poseti [[Nemačka Demokratska Republika|DDR]] povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: &quot;Život kažnjava one koji zakasne&quot;). Istog dana u [[Plauen]]u počinju prve masovne demonstracije.
* [[8. 10.]] - Od ove nedjelje, [[TV Zagreb]] više nije u JRT-ovoj rotaciji zajedničkih nedjeljnih dnevnika.&lt;ref&gt;[https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ Radio Srebrenica, Kraj JRT dnevnika, Nedjeljom u 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020215517/https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ |date=2021-10-20 }}. mediadaily.biz&lt;/ref&gt;
* [[9. 10.]] - [[TASS]] javio da se u [[Voronjež]]u 27. septembra spustio [[NLO]].
* 9. 10. - Demonstracije u [[Leipzig|Lajpcigu]] traže demokratske reforme.
* [[13. 10.]] - Predsednik SIV Ante Marković se u Vašingtonu sreo sa predsednikom [[George H. W. Bush|Bušom]], traži se ekonomska i politička pomoć.
* 13. 10. - Mini krah berze na petak 13.: [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] pao 6,91%.
* [[15. 10.]] - Otvoreno renovirano i dograđeno [[Narodno pozorište u Beogradu]].
* oktobar - U Srbiji poslednji put dočekan »[[Voz bratstva i jedinstva]]« iz Slovenije.
* [[17. 10.]] - Hrvatska [[rock and Roll|rock]]-grupa [[Prljavo kazalište]] održala [[koncert]] u središtu Zagreba pred 200 000 ljudi, što je bio predznak raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].
* 17. 10. - Zemljotres Loma Prieta potresao severnu Kaliforniju, 67 mrtvih.
* [[18. 10.]] - Lider DDR [[Erich Honecker]] podneo ostavku pod pritiskom Politbiroa, nasleđuje ga [[Egon Krenz]].
* 18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano &quot;Narodna&quot; iz naziva Republike Mađarske.
* [[22. 10.]] - Potpisan [[Taifski sporazum]] za okončanje [[Libanski građanski rat|Libanskog građanskog rata]].
* [[25. 10.]] - Objavljena zvanična platforma [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]: podrška razvoju političkog pluralizma (&quot;uspostavljanje političkih organizacija građana&quot;), pravima i slobodama.
* 25. 10. - Portparol sovjetskog ino. ministarstva u šali objavljuje &quot;[[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]]&quot;: svaka zemlja odlučuje o svom putu (odbacivanje [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]]).
* [[30. 10.]] - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenja [[Azem Vlasi|Vlasiju]] u još 14-ici, ima i mrtvih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/02/Armed-Albanians-fire-fight-police/4705625986000/ Armed Albanians fire-fight police]. upi.com Archives Nov. 2, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[31. 10.]] - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno« delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o &quot;anahronizmu u vreme promena&quot; u komunističkom svetu).
* 31. 10. - Premijer [[Turgut Özal]] izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:BerlinWall-BrandenburgGate.jpg|thumb|180px|[[Berlinski zid]]]]
* [[1. 11.]] - Izdanje novčanice od 1.000.000 dinara (lik djevojke sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
* 1. 11. - Dan mrtvih je neradan u SR Hrvatskoj; kolektivi su i ranije imali skraćeno radno vreme.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19891101|page:4 &quot;Borba&quot;, 1. nov. 1989, str. 4]&lt;/ref&gt;
* 1. 11. - Ponovo otvorena granica između Istočne Nemačke i Čehoslovačke, Istočni Nemci propušteni na Zapad.
* [[3. 11.|3]] - [[4. 11.]] - Okršaji demonstranata i sigurnosnih snaga u [[Podujevo|Podujevu]] i [[Uroševac|Uroševcu]].
* [[4. 11.]] - Bar pola miliona [[Demonstracije na Alexanderplatzu|demonstranata na Alexanderplatzu]] u Istočnom Berlinu.
* 4. 11. - Tajfun Gay odnosi preko 800 života u Tajlandskom zalivu.
* [[6. 11.]] - Osnovan forum [[APEC]], Azijsko-pacifička ekonomska saradnja.
* [[7. 11.]] - [[David Dinkins]] je prvi crnac izabran za gradonačelnika [[New York]]a (1990-93).
* 7 - 10. 11. - Neredi u [[Kišinjev]]u, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministar [[Vladimir Voronin]], predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljen [[Petru Lucinschi]] (do 1991, predsednik 1997-2001).
* [[8. 11.]] - U [[Jordan]]u održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
* [[9. 11.]] - [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]]: [[Berlinski zid]] pada usled pogrešne najave novog graničnog režima.
* [[10. 11.]] - Plenum CK BKP: [[Todor Živkov]] odstupa sa čela [[Bugarska komunistička partija|Bugarske komunističke partije]] - nasleđuje ga [[Petar Mladenov]].
* [[11. 11.]] - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992. [[Srednjoeuropska inicijativa]]).
* 11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]]/Namibiji, apsolutna većina za [[SWAPO]].
* 11. 11. - [[Salvadorski građanski rat]]: [[Nacionalna oslobodilačka fronta Farabundo Marti|Front Farabundo Martí]] pokreće veliku ofanzivu, prvi put ulaze u [[San Salvador]].
* [[12. 11.]] - Jednopartijski izbori za sva tri veća [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine]] SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
* [[13. 11.]] - [[Hans-Adam II, knez Lihtenštajna|Hans-Adam II]] novi knez [[Lihtenštajn]]a.
* novembar - XVII sednica CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] - neslaganje između republičkih rukovodstava.
* novembar - &quot;[[Mladina]]&quot; piše o streljanju &quot;40.000&quot; nekomunističkih Slovenaca [[1945]].
* [[16. 11.]] - Mučenici sa UCA: salvadorski vojnici ubili na kampusu univerziteta šestoricu jezuitskih naučnika, njihovu domaćicu i njenu kćerku.
* [[17. 11.]] - Tragedija u [[Aleksinac|Aleksinačkim]] rudnicima uglja: od eksplozije [[metan]]a poginulo 90 rudara.
* 17. 11. - Počinje &quot;[[Baršunasta revolucija]]&quot; u Pragu: policija pretukla mirne studente demonstrante, šire se netačne glasine o pogibiji studenta.
* 17. 11. - Prikazan crtani film &quot;[[Mala sirena (film, 1989)|Mala sirena]]&quot;, početak decenije [[Disneyeva renesansa|Disneyeve renesanse]].
* [[18. 11.]] - [[Hans Modrow]] istočnonemački premijer umesto [[Willi Stoph|Willija Stopha]] (do aprila).
* [[20. 11.]] - Usvojena [[Konvencija o pravima djeteta]] (na snazi od 1990).
* [[22. 11.]] - Nedavno izabrani predsednik [[Liban]]a [[René Moawad]] ubijen eksplozijom auto-bombe u Bejrutu, stradalo još 23 ljudi.
* 22. 11. - Prikazan film ''[[Back to the Future Part II]]''.
* [[23. 11.]] - Počinje [[Gruzijsko-osetijski sukob]]: ranije tokom meseca [[Južna Osetija|Južnoosetinska]] Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opsela [[Chinvali]], nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
[[Datoteka:Prague November 1989 - Old Town Square Memorial.jpg|mini|250px|[[Baršunasta revolucija]] u Pragu]]
* [[24. 11.]] - Pod pritiskom masovnih demonstracija u [[Prag]]u kompletno rukovodstvo [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]] podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara [[Miloš Jakeš|Miloša Jakeša]]; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
* 24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara. Tražio je da se ponište posledice paktova sa Hitlerovskom Nemačkom, što bi se moglo odnositi na sovjetsko zauzeće Besarabije (on vidi poboljšane odnose SSSR i SAD kao novi pakt Molotov-Ribentrop).
* 24. 11. - U [[Pešavar]]u ubijen [[Abdulah Jusuf Azam]], suosnivač [[Al Kaida|Al Kaide]].
* [[25. 11.]] - Puštena u rad [[Hidroelektrana Višegrad]], instalisane snage 315 MW.
* [[26. 11.]] - Puč na [[Komori]]ma, ubijen predsednik [[Ahmed Abdallah]], preuzima njegov protivnik [[Said Mohamed Djohar]] (do 1995/96).
* 26. 11. - [[Indijski nacionalni kongres]] gubi više od polovine mandata u parlamentu, [[Rajiv Gandhi]] daje ostavku a sledi [[V. P. Singh]] iz Džanata Dala na čelu manjinske vlade s podrškom [[Indijska narodna partija|Bharatije Džanate]] i levice.
* [[27. 11.]] - Avianca Flight 203: [[Pablo Escobar|Escobarov]] narko kartel oborio bombom avion sa 110 ljudi, meta je trebao biti predsednički kandidat [[César Gaviria]].
* [[28. 11.]] - [[Nadia Comăneci]] pobegla iz Rumunije (odlazi u SAD).
* 28. 11. - [[Helmut Kohl]] izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
* [[29. 11.]] - Slovenačka vlada zabranila &quot;miting istine&quot; kosovskog udruženja &quot;Božur&quot; u Ljubljani 1. decembra, [[Socijalistički savez radnog naroda|Socijalistički savez]] Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, &quot;ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/29/Serbia-severs-ties-with-Slovenia-over-human-rights/1574628318800/ Serbia severs ties with Slovenia over human rights]. upi.com Archives Nov. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* 29. 11. - Poslednji prijem u [[Savez pionira Jugoslavije]].
* [[30. 11.]] - Ubijen predsednik [[Deutsche Bank]]e [[Alfred Herrhausen]].
* novembar - Inflacija u SFRJ 1.975%.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:2Million-Dinara-1989.jpg|mini|220px|Hiperinflacija u SFRJ: novčanica od 2.000.000 dinara]]
* [[1. 12.]] - [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
* 1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
* 1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast. [[Egon Krenz]] narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolazi [[Gregor Gysi]].
* 1. 12. - Pokušaj puča protiv [[filipini|filipinske]] predsednice [[Corazon Aquino]].
* [[2. 12.]] - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna u [[Malezija|Maleziji]]; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
* 2 - [[3. 12.]] - [[Samit na Malti]]: Gorbačov i Buš kažu da je [[Hladni rat]] završen.
[[Datoteka:Bush and Gorbachev at the Malta summit in 1989.gif|mini|250px|[[Samit na Malti]]]]
* [[6. 12.]] - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi u [[Montreal]]u.
* 6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
* 6. 12. - Završen klasični period ''[[Doctor Who|Doctora Who]]'', ponovo kreće 2005.
* [[7. 12.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
* [[8. 12.]] - Osnovana [[Demokratska opozicija Slovenije]] (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
* [[10. 12.]] - Sjednica CK SKH, dan prije 11. Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: ne protivi se prijevremenim izborima, predloženo donošenje novog izbornog zakona i legaliziranja političkih udruženja i organizacija (izbori će biti u travnju).
* 10. 12. - Predsednik ČSSR [[Gustáv Husák]] dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu sa [[Marián Čalfa|Mariánom Čalfom]].
* 10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju u [[Narodna Republika Mongolija|Mongoliji]], Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
* [[12. 12.]] - Grupa intelektualaca najavila obnavljanje [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
* [[13. 12.]] - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
* [[14. 12.]] - Prvi slobodni izbori u [[Čile]]u posle 16 godina diktature, pobedio [[Patricio Aylwin]].
* [[15. 12.]] - XI kongres [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
* 15. 12. - Objavljen nacrt deklaracije [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio [[26. 12.]], pred XIV kongres sledećeg meseca).
* 15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
* 15. 12. - Kolumbijski narko-lord [[José Gonzalo Rodríguez Gacha]] ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
[[Datoteka:Romania flag 1989 revolution.svg|mini|200px|[[Zastava Rumunjske]] sa rupom - simbol revolucije 1989.]]
* [[16. 12.]] - [[Rumunska revolucija 1989.]]: protesti u [[Temišvar]]u koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
* [[17. 12.]] - Emitovana prva epizoda ''[[The Simpsons]]'', božićni specijal ''Simpsons Roasting on an Open Fire''.
* 17. 12. - Drugi krug prvih demokratskih predsedničkih izbora u [[Brazil]]u od [[1960]]: [[Fernando Collor de Mello]] pobedio [[Luiz Inacio Lula da Silva|Lula da Silvu]] sa 53:47%; istog dana otet i spasen biznismen [[Abílio dos Santos Diniz]], što se smatra sabotažom protiv levice.
* [[18. 12.]] - Predsednik Saveznog izvršnog veća [[Ante Marković]] izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
* [[19. 12.]] - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
* [[20. 12.]] - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/12/21/Yugoslavia-makes-dinar-convertible-in-1990/4422630219600/ Yugoslavia makes dinar convertible in 1990]. upi.com Archives Dec. 21, 1989&lt;/ref&gt;.
* 20. 12. - [[Američka invazija Paname]] (Operacija Just Cause), protiv režima [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]].
* 20. 12. - U Sarajevu se osniva Udruženje nezavisnih pisaca Jugoslavije, antinacionalističkog karaktera.
* [[21. 12.]] - Miting sazvan u Bukureštu za podršku Čaušeskuu se okreće protiv njega, dolazi do pucnjave na narod.
* [[22. 12.]] - Čaušesku beži iz Bukurešta, osnovan je [[Front nacionalnog spasa (Rumunija)|Front nacionalnog spasa]] na čelu sa [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]] (na čelu zemlje 1989-96 i 2000-2004).
* 22. 12. - Ponovo otvorena [[Brandenburška vrata]] u Berlinu.
* [[23. 12.]] - Završen XI kongres [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]]: SKJ bi trebao biti savez saveza a ne jedinstvena partija (slogan: ''Evropa zdaj!'').
[[Datoteka:Operation Just Cause Rangers 2d plt La Comandancia secure small.jpg|mini|220px|[[Američka invazija Paname]]]]
* [[24. 12.]] - Svrgnuti premijer [[Panama|Paname]], general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo [[Vatikan]]a u Panama Sitiju i zatražio [[politički azil]].
* 24. 12. - Počinje [[Prvi liberijski građanski rat]] (do 1997): [[Charles Taylor (liberijski političar)|Charles Taylor]] se vraća u [[Liberija|zemlju]] i počinje pobunu protiv [[Samuel Doe|Samuela Doea]]
* [[25. 12.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunjski]] predsjednik [[Nicolae Ceauşescu]] zajedno sa suprugom strijeljan, čime je okončana vladavina komunizma u ovoj zemlji.
* [[29. 12.]] - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građana [[Vaclav Havel]] izabran za predsjednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003). [[Aleksandar Dubček]] je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
* 29. 12. - Indeks [[Nikkei 225]] Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44; zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina. Mehur puca pošto je Banka Japana podigla međubankarsku kamatu, dolazi do kraha berze, što je uvod u [[Izgubljena decenija (Japan)|Izgubljenu deceniju]], ili više njih (prosečan rast 1991-2003 je 1,14% godišnje). Ove godine je 13 od 20 najvećih svetskih kompanija bilo japansko, do 2014. ostaju dve.&lt;ref&gt;[https://www.cnbc.com/2014/04/29/what-a-difference-25-years-makes.html What a difference 25 years makes]. cnbc.com May 2 2014&lt;/ref&gt;
* [[31. 12.]] - U Poljskoj potpisan [[Balcerowiczev plan]], šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
* 31. 12. - Azerski demonstranti u [[Nahčivan]]u demontiraju granične instalacije prema Iranu.

=== Kroz godinu ===
* Oko 100.000 članova napustilo [[SKJ]] ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/01/01/Belgrade-unveils-convertible-currency/8228631170000/ Belgrade unveils convertible currency]. upi.com Archives Jan. 1, 1990&lt;/ref&gt;.
* Indeks GDP republika i pokrajina prema jugoslavenskom prosjeku (procentni poeni prema 1952.): Slovenija 196 (+14), Hrvatska 126 (+5), Srbija 92 (-1), Vojvodina 119 (+29), Crna Gora 74 (-14), Bosna i Hercegovina 68 (-18), Makedonija 65 (-6), Kosovo 26 (-19). &lt;ref&gt;Jović 2003, 219&lt;/ref&gt; Tj. Slovenija, Hrvatska i Vojvodina su iznad proseka i brže su se razvijali a ispodprosečni sporije.
* U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/15/GM-to-sell-American-cars-in-Yugoslavia/5898658645200/ GM to sell American cars in Yugoslavia]. upi.com Archives Nov. 15, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[Tvornica automobila Sarajevo]] proizvela 37.411 automobila, većinom [[Volkswagen Golf II|Golf II]].&lt;ref&gt;[https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/10/26/golf-dvojka-tas-ov-automobil-s-dusom Golf ‘dvojka’: TAS-ov automobil s dušom]. balkans.aljazeera.net 26 Oct 2020&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Tuđman]]: ''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]''.
* Izgrađena prva tri agregata [[HE Dubrava]] na [[Drava|Dravi]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830071026/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx |date=2012-08-30 }}, kao i [[HE Đale]] na [[Cetina|Cetini]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902073344/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx |date=2012-09-02 }}.
* Urolog [[Sava Perović]] obavio prvu operaciju promene pola u Jugoslaviji.
* [[Predrag Radosavljević]] Preki, igrajući za ''Tacoma Stars'', bio MVP i najbolji strelac u američkoj ligi dvoranskog fudbala (''Major Indoor Soccer League'').
* Richard C. Duncan predstavlja &quot;[[Olduvajska teorija|Olduvajsku teoriju]]&quot; o navodnoj propasti [[industrijska civilizacija|industrijske civilizacije]].

== 1989. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Balkan ekspres 2]]&quot;, &quot;Specijalna redakcija&quot; (TV Beograd i Novi Sad), &quot;[[Drugarica ministarka]]&quot;, &quot;[[Metla bez drške]] 1&quot;, &quot;Rođaci iz Lazina&quot;, &quot;Vreme čuda&quot;, &quot;Dome, slatki dome&quot; (snim. 1988) (TV Beograd); &quot;[[Ptice nebeske (TV serija)|Ptice nebeske]]&quot; (TV Zagreb), &quot;[[Top lista nadrealista]] 2&quot; (TV Sarajevo).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Sabirni centar]]&quot;, &quot;[[Kako je propao rokenrol]]&quot;, &quot;[[Najbolji (film)|Najbolji]]&quot;, &quot;[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]&quot;, &quot;[[Poslednji krug u Monci]]&quot;, &quot;[[Boj na Kosovu (film)|Boj na Kosovu]]&quot;, &quot;[[Bolji život (film)|Bolji život]]&quot;, &quot;[[Masmediologija na Balkanu]]&quot;, &quot;[[Seobe (film)|Seobe]]&quot;, &quot;[[Kuduz]]&quot;, &quot;[[Žena s krajolikom]]&quot; (snimljen 1975-6), &quot;[[Donator (film)|Donator]]&quot;, &quot;[[Hamburg Altona (film)|Hamburg Altona]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1989.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1989&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1989 on Discogs]. discogs.com (pristup. 21. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1989.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Ekatarina Velika]]&lt;/small&gt;: &quot;Samo par godina za nas&quot;; &lt;small&gt;[[Disciplina kičme]]&lt;/small&gt;: &quot;Zeleni Zub na Planeti Dosade&quot;; &lt;small&gt;[[Jura Stublić]] &amp; Film&lt;/small&gt;: &quot;Zemlja sreće&quot;; &lt;small&gt;[[Branimir Štulić|Johnny Štulić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balkanska rapsodija&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Merlin|Merlin]]&lt;/small&gt;: &quot;Nešto lijepo treba da se desi&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Dvornik]]&lt;/small&gt;: &quot;Dino Dvornik&quot;; &lt;small&gt;[[Zabranjeno pušenje]]&lt;/small&gt;: &quot;Male priče o velikoj ljubavi&quot;; &lt;small&gt;[[Bajaga i instruktori]]&lt;/small&gt;: &quot;Neka svemir čuje nemir&quot;; &lt;small&gt;[[Partibrejkers]]&lt;/small&gt;: &quot;Partibrejkers III&quot;; &lt;small&gt;[[Leb i sol]]&lt;/small&gt;: &quot;Putujemo&quot;; &lt;small&gt;[[Plavi orkestar]]&lt;/small&gt;: &quot;Sunce na prozoru&quot;; &lt;small&gt;[[Crvena jabuka]]&lt;/small&gt;: &quot;Tamo gdje ljubav počinje&quot;; &lt;small&gt;[[Đorđe Balašević]]&lt;/small&gt;: &quot;Tri posleratna druga&quot;; &lt;small&gt;[[Cacadou Look]]&lt;/small&gt;: &quot;Uspavanka za Zoroa&quot;; &lt;small&gt;[[Galija (muzička grupa)|Galija]]&lt;/small&gt;: &quot;Korak do slobode&quot;; &lt;small&gt;[[Valentino (sastav)|Valentino]]&lt;/small&gt;: &quot;No.5 Ponekad noću dok grad spava&quot;; &lt;small&gt;[[Riva (grupa)|Riva]]&lt;/small&gt;: &quot;Riva&quot;, &quot;Rock me&quot;; &lt;small&gt;[[Bezobrazno zeleno]]&lt;/small&gt;: &quot;Neonske bajke&quot;; &lt;small&gt;[[Laibach]]&lt;/small&gt;: &quot;Sympathy for the Devil&quot;; &lt;small&gt;[[Dejan Cukić]] &amp; Spori ritam band&lt;/small&gt;: &quot;Zajedno&quot;; &lt;small&gt;[[Vještice]]&lt;/small&gt;: &quot;Totalno drukčiji od drugih&quot;; &lt;small&gt;[[Rambo Amadeus]]&lt;/small&gt;: &quot;Hoćemo gusle!&quot;; &lt;small&gt;[[Tutti Frutti Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Krila leptira&quot;; &lt;small&gt;[[Zana (grupa)|Zana]]&lt;/small&gt;: &quot;Rukuju se, rukuju&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]] i [[Srđan Gojković|Gile]]&lt;/small&gt;: &quot;Rokenrol za decu&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]], [[Srđan Gojković|Gile]], [[Dušan Kojić|Koja]]&lt;/small&gt;: &quot;Kako je propao rokenrol&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Magazin (grupa)|Magazin]]&lt;/small&gt;: &quot;Dobro jutro&quot;; &lt;small&gt;[[Boris Novković]]&lt;/small&gt;: &quot;Obojeni snovi&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]&lt;/small&gt;: &quot;Obriši suze, generacijo&quot;; &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Volio bi' da te ne volim&quot;; &lt;small&gt;[[Alen Slavica]]&lt;/small&gt;: &quot;Dao sam ti dušu&quot;; &lt;small&gt;[[Željko Bebek]]&lt;/small&gt;: &quot;Pjevaj moj narode&quot;; &lt;small&gt;[[Garavi sokak]]&lt;/small&gt;: &quot;Garavi sokak&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Lažu da vreme leči sve&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Brena]]&lt;/small&gt;: &quot;Četiri godine&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Ceca Veličković]]&lt;/small&gt;: &quot;Ludo srce&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Simpatija&quot;; &lt;small&gt;[[Nervozni poštar]]&lt;/small&gt;: &quot;To je samo folk’n’roll&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Lukić]]&lt;/small&gt;: &quot;Srce je moje violina&quot;; &lt;small&gt;[[Haris Džinović|Haris]]&lt;/small&gt;: &quot;Ostariću, neću znati&quot;; 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Johnny Štulić (solo), Dino Dvornik, [[Buba Miranović]], Riva, [[Let 3]], Dragan Pantić Smederevac, Vještice, Haris Džinović (solo), [[Jelena Broćić]], [[Slavko Banjac]], [[Satan Panonski]]...
* Novčanice izdate u SFRJ:
&lt;gallery&gt;
100k-dinar-Yugoslav-1990 03.jpg|100.000 din. &quot;1. V&quot;
1Million-Dinara-1989.jpg|1.000.000 din. &quot;1. XI&quot;
500000-Dinara-1989.JPG|500.000 din. &quot;VIII&quot;
2Million-Dinara-1989.jpg|2.000.000 din. &quot;VIII&quot;
&lt;/gallery&gt;

* Neka vozila uvedena 1989:
&lt;gallery&gt;
1993 Citroën XM hatchback (28603668230).jpg|[[Citroën XM]] (Evropski auto godine '90)
Mercedes R129 front 20080208.jpg|[[Mercedes-Benz R 129]]
Ford Fiesta 91 HPIM0593.JPG|[[Ford Fiesta]] III
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[9. 1.]] - [[Nina Dobrev]], kanadska glumica
* [[2. 2.]] - [[Ivan Perišić]], nogometaš 
* [[3. 2.]] - [[Slobodan Rajković]], srpski fudbaler
* [[18. 2.]] - [[Sonja Petrović]], košarkašica
* [[21. 2.]] - [[Corbin Bleu]], američki glumac
* [[25. 2.]] - [[Milan Badelj]], nogometaš
* [[27. 2.]] - [[Stephen Kiprotich]], ugandanski maratonac
* [[6. 3.]] - [[Agnieszka Radwańska]], teniserka
* [[11. 3.]] - [[Anton Yelchin]], glumac († [[2016]])
* [[13. 3.]] - [[Peaches Geldof]], novinarka, model († [[2014]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Milenko Zorić]], kajakaš 
* [[12. 4.]] - [[Sonja Mugoša]], srpska klizačica
* [[18. 4.]] - [[Bojan Bogdanović]], hrvatski košarkaš
* [[23. 4.]] - [[Nicole Vaidišová]], češka teniserka
* [[27. 4.]] - [[Jovana Nikolić]], srpska klizačica
* [[29. 4.]] - [[Domagoj Vida]], nogometaš
* [[4. 5.]] - [[Rory McIlroy]], igrač golfa
* [[5. 5.]] - [[Chris Brown]], pevač
* [[6. 5.]] - [[Dominika Cibulková]], slovačka teniserka
* [[27. 5.]] - [[Ash Hollywood]], erotska glumica
* [[29. 5.]] - [[Riley Keough]], model, unuka Elvisa Presleya
* [[14. 6.]] - [[Lucy Hale]], glumica, pjevačica

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Katarina Živković]], pevačica, pobednica &quot;Velikog brata&quot;
* [[5. 7.]] - [[Dejan Lovren]], nogometaš
* [[16. 7.]] - [[Gareth Bale]], fudbaler
* [[21. 7.]] - [[Vesna Dolonc]], rusko-srpska teniserka
* [[23. 7.]] - [[Daniel Radcliffe]], britanski glumac
* [[31. 7.]] - [[Viktorija Azarenka]], beloruska teniserka
* [[3. 8.]] - [[Jules Bianchi]], vozač F1 († [[2015]])
* [[5. 8.]] - [[Nina Radojčić]], pevačica
* [[10. 8.]] - [[Nika Antolos]], pjevačica
* [[18. 8.]] - [[Ana Dabović]], košarkašica
* [[21. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], američka glumica
* [[30. 8.]] - [[Bebe Rexha]], kantautorka
* [[1. 9.]] - [[Bill Kaulitz|Bill]] i [[Tom Kaulitz]], članovi grupe ''[[Tokio Hotel]]''
* [[2. 9.]] - [[Alexandre Pato]], brazilski nogometaš
* [[8. 9.]] - [[Avicii]], švedski muzičar, producent († [[2018]])
* [[18. 9.]] - [[Ornela Vištica]], glumica

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[4. 10.]] - [[Dakota Johnson]], glumica
* [[12. 10.]] - [[Marko Ivković]], ubijeni navijač († [[2014]])
* [[13. 10.]] - [[Alexandria Ocasio-Cortez]], američka političarka 
* [[19. 10.]] - [[Nikolija Jovanović]], pevačica, model
* [[23. 10.]] - [[Isis Taylor]], erotski model, glumica
* [[24. 10.]] - [[PewDiePie]], Felix Kjellberg, ličnost sa YouTubea
* [[29. 10.]] - [[Primož Roglič]], biciklista
* [[2. 11.]] - [[Stevan Jovetić]], crnogorski fudbaler
* [[7. 11.]] - [[Nadežda Tolokonikova]], članica ''Pussy Riot''
* 7. 11. - [[Mikela Ristoski]], paraolimpijka
* [[10. 11.]] - [[Martin Sinković]], veslač 
* [[16. 11.]] - [[Milan Mačvan]], košarkaš
* 16. 11. - [[Rasta (muzičar)|Rasta]], srpski muzičar
* [[10. 12.]] - [[Marion Maréchal-Le Pen]], francuska političarka
* [[13. 12.]] - [[Taylor Swift]], kantautorka
* dec. - [[Jessie Buckley]], glumica 
* [[29. 12.]] - [[Kei Nishikori]], teniser

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[7. 1.]] - [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]], japanski car (* [[1901]])
* [[13. 1.]] - [[Joe Spinell]], glumac (* [[1936]])
* [[14. 1.]] - [[Danica Antić]], slikarka (* [[1910]])
* [[18. 1.]] - [[Bruce Chatwin]], engleski putopisac (* [[1940]])
* [[22. 1.]] - [[Miodrag Andrić]] - Ljuba Moljac, srpski glumac (* [[1943]])
* [[23. 1.]] - [[Salvador Dalí]], španski slikar (* [[1904]])
* [[24. 1.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica (* [[1946]])
* [[30. 1.]] - [[Krsta Andrejević]], slikar (* [[1928]])
* [[1. 2.]] - [[Elaine de Kooning]], slikarica (* [[1918]])
* [[3. 2.]] - [[Nina Kirsanova]], balerina, arheolog, glumica (* [[1899]])
* 3. 2. - [[John Cassavetes]], glumac i režiser (* [[1929]])
* [[6. 2.]] - [[Chris Gueffroy]], poslednji ubijeni na Berlinskom zidu (* [[1968]])
* [[9. 2.]] - [[Osamu Tezuka]], crtač mange (* [[1928]])
* [[17. 2.]] - [[Vlajko Begović]], učesnik Španskog rata i francuskog otpora, junak socijalističkog rada (* [[1905]])
* [[21. 2.]] - [[Miroslav Nenadović]], mašinski inženjer, aeronautičar, akademik (* [[1904]])
* [[27. 2.]] - [[Konrad Lorenz]], austrijski zoolog, nobelovac (* [[1903]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[9. 3.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf (* [[1946]])
* [[14. 3.]] - [[Zita od Bourbon-Parme]], posljednja austrougarska carica (* [[1892]])
* [[23. 3.]] - [[Pavle Gregorić]], učesnik Ruskog građanskog rata, NOB, narodni heroj, junak socijalističkog rada (* [[1892]])
* [[28. 3.]] - [[Jovan Velimirović]], episkop šabačko-valjevski (* [[1912]])
* [[30. 3.]] - [[Ivan Šibl]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1917]])
* [[5. 4.]] - [[Vojislav Arnovljević]], osnivač jugoslovenske kardiološke škole, akademik (* [[1895]])
* [[12. 4.]] - [[Abbie Hoffman]], američki aktivista (* [[1936]])
* 12. 4. - [[Sugar Ray Robinson]], bokser (* [[1921]])
* [[15. 4.]] - [[Ante Kaštelančić]], hrvatski slikar (* [[1911]].)
* 15. 4. - [[Hu Yaobang]], bivši generalni sekretar CK KPK (* [[1915]])
* [[19. 4.]] - [[Daphne du Maurier]], engleska spisateljica (* [[1907]].)
* [[21. 4.]] - [[Sava Jeremić]], srpski frulaš (* [[1904]])
* [[22. 4.]] - [[Emilio Segrè]], fizičar, nobelovac (* [[1905]])
* [[23. 4.]] - [[Hamani Diori]], prvi predsednik Nigera (* [[1916]])
* [[24. 4.]] - [[Dinko Štambak]], hrvatski književnik (* [[1912]].)
* [[26. 4.]] - [[Lucille Ball]], američka TV-glumica (* [[1911]].)
* [[27. 4.]] - [[Konosuke Matsushita]], osnivač ''Panasonic''-a (* [[1894]])
* [[30. 4.]] - [[Sergio Leone]], filmski režiser (* [[1929]])
* {{circa}} [[30. 4.]] - [[Guy Williams]], glumac (* [[1924]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Christine Jorgensen]], prva osoba promenjenog pola u SAD (* [[1926]])
* [[20. 5.]] - [[Gilda Radner]], glumica, komičarka (* [[1946]])
* [[29. 5.]] - [[Ratko Buljan]], glumac (* [[1943]])
* [[30. 5.]] - [[Zinka Kunc]], hrvatska operna pjevačica (* [[1906]].)
* [[3. 6.]] - [[Ruholah Homeini]], vrhovni vođa Irana (* [[1902]])
* [[4. 6.]] - [[Dik Browne]], crtač &quot;Hogara Strašnog&quot; (* [[1917]])
* [[5. 6.]] - [[Frane Frol]], bivši političar (* [[1899]])
* [[15. 6.]] - [[Ray McAnally]], glumac (* [[1926]])
* [[23. 6.]] - [[Bogdan Čiplić]], književnik (* [[1910]])
* 23. 6. - [[Michel Aflaq]], sirijski filozof, političar, osnivač partije Baas (* 1910)
* [[26. 6.]] - [[Blanka Dužanec]], keramičarka (* [[1908]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[2. 7.]] - [[Andrej Gromiko]], bivši sovjetski ministar inostranih poslova i šef države (* [[1909]])
* 2. 7. - [[Franklin J. Schaffner]], filmski režiser (* [[1920]])
* [[6. 7.]] - [[János Kádár]], bivši generalni sekretar Mađarske socijalističke radničke partije (* [[1912]])
* [[9. 7.]] - [[Fedor Nikić]], srpski istoriograf
* [[10. 7.]] - [[Mel Blanc]], glas mnogih likova iz ''Looney Tunes'' i ''Merrie Melodies'' (* [[1908]])
* 10. 7. - [[Jean-Michel Charlier]], scenarista &quot;Poručnika Bluberija&quot; (* [[1924]])
* [[11. 7.]] - [[Laurence Olivier]], glumac (* [[1907]])
* [[16. 7.]] - [[Herbert von Karajan]], austrijski dirigent (* [[1908]])
* 16. 7. - [[Ivan Hariš-Gromovnik]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1903]])
* [[18. 7.]] - [[Rebecca Schaeffer]], model, glumica (* [[1967]])
* 18. 7. - [[Mihailo Živanović]] - Mika-Žuti, klarinetista, saksofonista, dirigent, kompozitor (* [[1928]])
* [[21. 7.]] - [[Dora Pfanova]], književnica (* [[1897]])
* 21. 7. - [[Petar Salopek]], književnik (* [[1909]])
* [[22. 7.]] - [[Emil Najman]], liječnik (* [[1907]])
* [[25. 7.]] - [[Steve Rubell]], suosnivač diskoteke &quot;Studio 54&quot; (* [[1943]])
* [[7. 8.]] - [[Mira Trailović]], režiser, dramaturg, osnivač Ateljea 212 i BITEF-a (* [[1924]])
* [[12. 8.]] - [[William Shockley]], supronalazač tranzistora, nobelovac (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Huey P. Newton]], suosnivač Partije Crnih pantera (* [[1942]])
* 22. 8. - [[Aleksandar Sergejevič Jakovljev|Aleksandar Jakovljev]], sovjetski konstruktor aviona (* [[1906]])
* [[23. 8.]] - [[Nebojša Mitrić]], srpski vajar (* [[1931]])
* [[24. 8.]] - [[Boris Koljčicki]], meteorolog-amater (* [[1900]])
* 24. 8. - [[Branko Stanković (slikar)]] (* [[1915]])
* [[29. 8.]] - [[Peter Scott]], ornitolog, suosnivač WWF, slikar, sportista (* [[1909]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[4. 9.]] - [[Georges Simenon]], belgijski pisac (* [[1903]])
* 4. 9. - [[Ronald Syme]], historičar (* [[1903]])
* [[8. 9.]] - [[Ivan Šoštarić]], konstruktor jedrilica i aviona (* [[1911]])
* [[12. 9.]] - [[Katarina Adanja]], istoričarka umetnosti (* [[1921]])
* [[13. 9.]] - [[Vladan Slijepčević]], režiser, profesor režije (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Chen Boda]], kineski revolucionar i političar (* [[1904]])
* [[22. 9.]] - [[Irving Berlin]], američki kompozitor (* [[1888]].)
* [[24. 9.]] - [[Hrizostom Vojinović]], episkop braničevski (* [[1911]])
* [[28. 9.]] - [[Ferdinand Marcos]], bivši predsednik Filipina (* [[1917]])
* [[30. 9.]] - [[Oskar Davičo]], jevrejski i srpski pesnik (* [[1909]])
* [[4. 10.]] - [[Lavoslav Horvat]], hrvatski arhitekt (* [[1901]].)
* 4. 10. - [[Graham Chapman]], engleski komičar (Monty Python) (* [[1941]].)
* [[6. 10.]] - [[Bette Davis]], američka glumica (* [[1908]].)
* [[15. 10.]] - [[Danilo Kiš]], srpski književnik (* [[1935]])
* 15. 10. - [[Grigorije Samojlov]], arhitekta i slikar (* [[1904]])
* [[18. 10.]] - [[Mirko Bonačić]], nogometaš (* [[1903]])
* [[20. 10.]] - [[Anthony Quayle]], glumac, režiser (* [[1913]])
* [[21. 10.]] - [[Mileta Andrejević]], slikar (* [[1925]])
* [[25. 10.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], reditelj, scenarista (* [[1927]])
* [[30. 10.]] - [[Radivoj Kašanin]], matematičar i srpski akademik (* [[1892]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 11.]] - [[Rade Končar (sin)|Rade Končar]], društveno-politički radnik (* [[1942]])
* [[5. 11.]] - [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* 5. 11. - [[Vladimir Horowitz]], pijanista (* [[1903]])
* [[12. 11.]] - [[Dolores Ibárruri]] - La Pasionarija, španska [[revolucionarka]] (* [[1895]])
* [[13. 11.]] - [[Franz Joseph II. (Lihtenštajn)|Franz Joseph II.]], suvereni knez Lihtenštajna (* [[1906]])
* [[22. 11.]] - [[René Moawad]], predsednik Libana (* [[1925]])
* [[23. 11.]] - [[Sabrija Biser]], glumac (* [[1930]])
* [[24. 11.]] - [[Abdullah Yusuf Azzam]], suosnivač Al-Kaide (* 1941)
* [[26. 11.]] - [[Ahmed Abdallah]], predsednik Komora (* [[1919]])
* [[27. 11.]] - [[Zuko Džumhur]], putopisac, slikar i karikaturista. (* [[1921]])
* [[28. 11.]] - [[Mladen Deželić]], kemičar (* [[1900]])
* [[1. 12.]] - [[Alvin Ailey]], koreograf, aktivista (* [[1931]])
* [[6. 12.]] - [[Ćamil Sijarić]], književnik (* [[1913]])
* [[7. 12.]] - [[Hans Hartung]], slikar (* [[1904]])
* [[8. 12.]] - [[Max Grundig]], osnivač firme ''Grundig AG'' (* [[1908]])
* [[14. 12.]] - [[Andrej Saharov]], fizičar, aktivista, nobelovac za mir (* [[1921]])
* [[15. 12.]] - [[Vanja Sutlić (otac)]], filozof (* [[1925]])
* [[16. 12.]] - [[Silvana Mangano]], glumica (* [[1930]])
* 16. 12. - [[Lee Van Cleef]], glumac (* [[1925]])
* [[22. 12.]] - [[Samuel Beckett]], irski pisac, nobelovac (* [[1906]])
* [[25. 12.]] - [[Nicolae Ceauşescu]], svrgnuti predsednik Rumunije (* [[1918]])

=== Kroz godinu ===
* [[Marica Popović]], glumica (* [[1906]])
* [[Sterjo Spase]], makedonski i albanski pisac (* [[1914]])
* [[Zdravko Dučmelić]], slikar (* [[1923]])
* [[Bakija Bakić]], trubač (* 1923)
* [[Dragoslav Đorđević]], istoričar umetnosti, kritičar (* [[1931]])
* [[Cmiljka Kalušević]] - Cica, atletičarka i košarkašica (* 1933)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Norman Foster Ramsey, Jr.]] (pronalazak metode razdvojenih oscilatornih polja i njena upotreba u vodoničnom [[maser]]u i drugim [[Atomski sat|atomskim satovima]]), [[Wolfgang Paul]], [[Hans Georg Dehmelt]] (razvoj tehnike [[jonska zamka|jonske zamke]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech|Thomas Robert Cech]] (otkriće katalitičkih svojstava [[RNK]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[J. Michael Bishop]] i [[Harold E. Varmus]] (otkriće ćelijskog porekla [[Retrovirus|retroviralnih]] [[onkogen]]a)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Camilo José Cela]] (bogata i intenzivna proza, koja s uzdržanom samilošću stvara izazovnu viziju čovekove ranjivosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Dalaj Lama XIV|Dalaj Lama - Tenzin Gyatso]] (filozofija poštovanja svih živih bića, voljnost za kompromis i pomirenje uprkos brutalnim kršenjima)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Trygve Haavelmo]] (razjašnjenje teorije verovatnoće kao temelja ekonometrije i njegove analize simultanih ekonomskih struktura)

== Reference ==
{{reflist}}

;Literatura
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003
* [http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html Rat može da počne (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218035123/http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html |date=2010-02-18 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html Deset godina Slobodana Miloševića u deset slika (Vreme)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130183818/http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html |date=2012-01-30 }}

== Vidi takođe ==
* [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;

{{commonscat|1989}}

[[Kategorija:20. vijek|81989]]</text>
      <sha1>ndb8uh3co2e9sb4ofpp4vtjllyp5h3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cunami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4251</id>
    <revision>
      <id>42600452</id>
      <parentid>42558084</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T04:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26820" sha1="7cpjdd2bsm319r0x6f0ihzt4huc6g1z" xml:space="preserve">[[Datoteka:2004-tsunami.jpg|mini|desno|250p|Cunami koji je pogodio [[Tajland]] 26. decembra 2004.]]
[[Datoteka:SH-60B helicopter flies over Sendai.jpg|mini|250p|[[Zemljotres i cunami u Tohokuu 2011.]], pogled iz vazduha na [[Sendaj]] region sa crnim dimom koji kulja iz rafinerije nafte]]
[[Datoteka:NOAA Tsunami Animation-2016.webm|mini|250x250p|3D simulacija cunamija]]
'''Cunami''' ([[japanski]]: 津波; 津 ''tsu'' = luka; 波 ''nami'' = talas) je lučki talas,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://nthmp-history.pmel.noaa.gov/terms.html |title=Tsunami Terminology |publisher=[[NOAA]]    |accessdate=15. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225143835/http://nthmp-history.pmel.noaa.gov/terms.html |archive-date=25. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ili u slobodnom prevodu ''zalivski talas'' ili ''seizmički morski talas'', označava pojavu velikih talasa, velike [[Kinetička energija|kinetičke energije]], razornog mehaničkog dejstva na priobalje. Ovi talasi su uzrokovani izmeštanjem velike zapremine vode, generalno u okeanu ili [[Cunami u jezerima|velikom jezeru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/details.php?id=PIA04373|title = Deep Ocean Tsunami Waves off the Sri Lankan Coast|author=| website=[[Jet Propulsion Laboratory]] |date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Zemljotres]]i, [[Vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] i drugi [[underwater explosion|podvodne eksplozije]] (uključujući detonacije podvodnih [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]), klizišta, [[Ice calving|glečerska odvajanja]], [[impact event|meteoritski udari]] i drugi poremećaji iznad i ispod vodene površine, svi imaju potencijal da generišu cunami.&lt;ref&gt;{{cite web|title=When icebergs capsize, tsunamis may ensue|url=http://blogs.nature.com/barbaraferreira/2011/04/17/when-icebergs-capsize|last=Ferreira|first=Barbara|date=17. 4. 2011|work=[[Nature (journal)|Nature]]|accessdate=27. 4. 2011|archive-date=22. 06. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/68ceLYuiA?url=http://blogs.nature.com/barbaraferreira/2011/04/17/when-icebergs-capsize|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za razliku od normalnih [[Vodeni talas|okeanskih talasa koje generiše vetar]], ili [[plima i oseka|plimskih]] koji nastaju usled gravitacionog povlačenje Meseca i Sunca, cunami je izazvan izmeštanjem vode.

Cunamski talasi ne podsećaju na normalne podvodne struje ili [[Vodeni talas|morske talase]], pošto je njihova talasna dužina daleko veća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2011-374|title = NASA Finds Japan Tsunami Waves Merged, Doubling Power | author = |website = [[Jet Propulsion Laboratory]] |date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Oni ne izgledaju kao lomeći talasi, već inicijalno podsećaju na brzo rastuću [[Plima i oseka|plimu]], iz kog razloga se često nazivaju ''plimskim talasima'', mada naučna zajednica ne odobrava taj termin pošto cunami nema plimsko poreklo. Cunami se generalno sastoji od serije talasa sa [[Talasna dužina|periodom]] u opsegu od nekoliko minuta do više sati, koji stižu u
„[[Unutrašnji talas|unutrašnjem talasnom nizu]]”.&lt;ref name=&quot;Fradin 2008&quot;&gt;{{harvnb|Fradin|Fradin|2008|pp=42, 43}}&lt;/ref&gt; Talasi visine više desetina metara mogu nastati u slučaju velikih događaja. Mada je uticaj cunamija ograničen na obalske oblasti, njihova destruktivna moć može da bude enormna i oni mogu uticati na celokupne okeanske bazene. [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Cunami u Indijskom okeanu 2004.]] je bio među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u ljudskoj istoriji sa bar 230.000 poginulih ili nestalih u 14 zemalja sa izlazom na [[Indijski okean]].

[[Antička Grčka|Grčki]] istoričar [[Tukidid]] je predložio u svom radu iz kasnog 5. veka p. n. e. ''[[Istorija Peloponeskog rata]]'', da su cunami povezani sa [[submarine earthquake|podvodnim zemljotresima]],&lt;ref name=&quot;Thucydides 3.89.1-4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Smid, T. C. 103f.&quot;/&gt; ali je razumevanje prirode cunamija ostalo nepotpuno do 20. veka, a mnogo toga je i dalje nepoznato. Glavne oblasti sadašnjih istraživanja obuhvataju pokušaje utvrđivanja razloga iz kojih neki veliki zemljotresi ne generišu cunamije dok drugi manji to čine; pokušaje preciznog predviđanja prolaza cunamija kroz okeane; a isto tako predviđanje načina na koji cunamski talasi deluju na specifične tipove obala.

== Terminologija ==
[[Datoteka:Ie Beuna Narit Aceh.JPG|mini|250p|Dvojezični natpis sa cunamskim upozorenjem na Uli Leue, [[Banda Aceh|Banda Ačeh]] na [[Acehnese language|ačinskom]] i [[Indonežanski jezik|indonežanskom]] jeziku]]

Brojni termini se koriste za opisivanje talasa kreiranih u vodenoj masi izmeštanjem vode; međutim, ni jedan od termina u širokoj upotrebi nije potpuno precizan.

=== Cunami ===
Termin '''''cunami''''', sa značenjem „lučki talas” u doslovnom prevodu, potiče iz japanskog izraza 津波, koji se sastoji od dva [[kandži]]ja [[wikt:津|津]] (-{''tsu''}-) sa značenjem „[[luka]]” i [[wikt:波|波]] (-{''nami''}-), sa značenjem „[[Vodeni talas|talas]]”.&lt;ref&gt;[a. Jap. tsunami, tunami, f. tsu harbour + nami waves.—''Oxford English Dictionary'']&lt;/ref&gt; Mada termini nije potpuno precizan, pošto ova pojava nije ograničena na luke, ''cunami'' je trenutno termin koji je najšire prihvaćen među geolozima i okeanografima.

=== Plimski talas ===
[[Datoteka:Tsunami 2004 aftermath. Aceh, Indonesia, 2005. Photo- AusAID (10730863873).jpg|mini|250p|Posledice cunamija u [[Aćeh]]u u [[Indonezija|Indoneziji]], decembra 2004.]]

Cunami se ponekad naziva '''''plimskim talasom'''''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/tidal%20wave|title = Definition of TIDAL WAVE|author=|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj nekad popularni termin je proistekao iz najčešćeg izgleda cunamija, što je izvanredno visok [[plimski talas]]. Obe pojave, cunami i plima, proizvode vodene talase koji se kreću ka unutrašnjosti kopna, ali u slučaju cunamija kretanje vode ka unutrašnjosti kopnene površine može da bude mnogo veće, što daje utisak jedne neverovatno visoke i moćne plime. Zadnjih godina je termin „plimski talasi” izgubio popularnost, posebno u naučnim krugovima, pošto cunami nije na bilo koji način povezan sa [[plima i oseka|plimama]], koje nastaju usled gravitacionog povlačenja Meseca i Sunca, umesto premeštanja vodene mase. Mada je naziv „plimski” moguće koristiti u kontekstu „sličnog”&lt;ref&gt;&quot;Tidal&quot;, The American Heritage Stedman's Medical Dictionary. [[Houghton Mifflin Harcourt|Houghton Mifflin Company]]. 11 November 2008.[http://dictionary.reference.com/browse/tidal Dictionary.reference.com]&lt;/ref&gt; ili „koji ima oblik ili karakter”&lt;ref&gt;-al. (n.d.). Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Pristupljeno November 11, 2008, [http://dictionary.reference.com/browse/-al Dictionary.reference.com]&lt;/ref&gt; plime, upotrebu termina ''plimski talas'' ne podržavaju geolozi i okeanografi.

=== Seizmički morski talas ===
Termin '''''seizmički morski talas''''' se isto tako koristi za označavanje ovog fenomena, pošto su talasi najčešće uzrokovani [[Seizmologija|seizmičkom]] aktivnošću kao što su zemljotresi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://weready.org/tsunami/index.php?option=com_glossary&amp;letter=S&amp;id=56|title=Seismic Sea Wave – Tsunami Glossary|author=|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016|archive-date=2012-11-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101034626/http://weready.org/tsunami/index.php?option=com_glossary&amp;letter=S&amp;id=56|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pre porasta popularnosti upotrebe termina ''cunami'' na engleskom govornom području, naučnici su generalno favorizovali upotrebu termina ''seizmički morski talas'' umesto ''plimskog talasa''. Međutim, poput termina ''cunami'', ''seizmički morski talas'' nije potpuno precizan termin, pošto zemljotresi nisu jedini tip uzročne sile. Cunamiji mogu da budu uzrokovani podvodnim [[Klizište|klizištima]], vulkanskim erupcijama, podvodnim eksplozijama, srozavanjima zemljišta ili leda u okean, udarima [[meteorit]]a, i vremenskim prilikama kad se atmosferski pritisak veoma brzo menja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://earthsci.org/education/teacher/basicgeol/tsumami/tsunami.html|title = tsunamis|author=|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bom.gov.au/tsunami/info/faq.shtml|title = Joint Australian Tsunami Warning Centre|first=corporateName=Bureau of Meteorology |address =GPO Box 1289, Melbourne, Victoria, Australia;|last=postcode=3001|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{see also|Spisak istorijskih cunamija}}
[[Datoteka:1755 Lisbon earthquake.jpg|mini|250p|Cunami uzrokovan [[Zemljotres u Lisabonu 1755.|zemljotresom u Lisabonu novembra 1755]].]]

Dok Japan verovatno ima najdužu zapisanu istoriju cunamija, puko razaranje koje je uzrokovao [[zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.]] predstavlja najrazorniji događaj ove vrste u modernoj istoriji, koji je imao za posledicu oko 230.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.com/news/world-asia-30602159 Indian Ocean tsunami anniversary: Memorial events held] 26 December 2014, BBC News&lt;/ref&gt; Pojava cunamija nije novost u ni u Sumatranskoj regiji, gde se zemljotresi različitih jačina regularno javljaju u blizini obala ostrva.&lt;ref&gt;[http://www.australiangeographic.com.au/journal/the-10-biggest-tsunamis-in-history.htm/ The 10 most destructive tsunamis in history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204022559/http://www.australiangeographic.com.au/journal/the-10-biggest-tsunamis-in-history.htm/ |date=2013-12-04 }}, Australian Geographic, March 16, 2011.&lt;/ref&gt;

Cunamiji su često potcenjena opasnost u [[Mediteransko more|Mediteranskom moru]] i delovima Evrope. Od istorijske i sadašnje (u pogledu pretpostavki rizika) važnosti su [[Zemljotres u Lisabonu 1755.|zemljotres i cunami u Lisabonu 1755.]] (koji je bio uzrokovan [[Azores–Gibraltar Transform Fault|Azursko–Gibraltarskim transformacionim rasedom]]), [[1783 Calabrian earthquakes|Kalabrijski zemljotres iz 1783.]], koji je imao za ishod nekoliko desetina hiljada smrtnih slučajeva i [[1908 Messina earthquake|Mesinski]] zemljotres i cunami iz 1908. godine. Cunamiji su uzrokovali više od 123.000 smrtnih slučajeva na Siciliji i u Kalabriji, i oni su među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u modernoj Evropi. [[Storegga Slide|Storeški odron]] u Norveškom moru i neki primeri [[tsunamis affecting the British Isles|uticaja cunamija na Britanska ostrva]] su uzrokovani klizištima i meteorskim udarima, a u manjoj meri su bili posledica zemljotresima.

[[426 BC Maliakos Gulf tsunami|Još 426. p. n. e.]] je [[Antička Grčka|grčki]] istoričar [[Tukidid]] razmatrao u njegovom delu ''[[Istorija Peloponeskog rata]]'' uzroke cunamija, i prvi je izneo stanovište da su okeanski zemljotresi uzrok.&lt;ref name=&quot;Thucydides 3.89.1-4&quot;&gt;[[Thucydides]]: [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Thuc.+3.89.1 “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.1–4]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Smid, T. C. 103f.&quot;&gt;{{Cite book|last=Smid|first=T. C.|title = 'Tsunamis' in Greek Literature|edition=2nd|volume=17|date=april 1970|work=Greece &amp; Rome|issue=1|pages=100–104}}&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;„Uzrok, po mom mišljenju, ovog fenomena mora se tražiti u zemljotresu. U trenutku kada je njegov šok bio najnasilniji, more se povlačilo nazad, a iznenada se vratilo sa udvostručenom silom, uzrokujući poplave. Bez zemljotresa ne vidim kako bi se takva nesreća mogla dogoditi.”&lt;ref name=&quot;Thucydides 3.89.5&quot;&gt;[[Thucydides]]: [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Thuc.+3.89.1 “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.5]&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Antički Rim|Rimski]] istoričar [[Amijan Markelin]] (-{''Res Gestae'' 26.10.15–19}-) opisao je tipičnu sekvencu cunamija, uključujući jedan početni zemljotres, naglo povlačenje mora čemu je sledeo gigantski talas, nakon [[365 Crete earthquake|cunamija iz 365]] koji je opustošio [[Aleksandrija|Aleksandriju]].&lt;ref name=&quot;Kelly, Gavin (2004)&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.2307/4135013|last=Kelly|first=Gavin|year=2004|title = Ammianus and the Great Tsunami|journal=The Journal of Roman Studies|volume=94|issue=141|jstor=4135013|pages=141–167|hdl=20.500.11820/635a4807-14c9-4044-9caa-8f8e3005cb24 |s2cid=160152988 |url=https://www.pure.ed.ac.uk/ws/files/11934968/Ammianus_and_the_Great_Tsunami.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stanley, Jean-Daniel &amp; Jorstad, Thomas F. (2005)&quot;&gt;Stanley, Jean-Daniel &amp; Jorstad, Thomas F. (2005), &quot;[http://gsa.confex.com/gsa/2005AM/finalprogram/abstract_96386.htm The 365 A.D. Tsunami Destruction of Alexandria, Egypt: Erosion, Deformation of Strata and Introduction of Allochthonous Material] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525095324/http://gsa.confex.com/gsa/2005AM/finalprogram/abstract_96386.htm |date=2017-05-25 }}&quot;&lt;/ref&gt;

== Mehanizam nastanka ==
[[Datoteka:2004 Indonesia Tsunami edit.gif|mini|250p|Animacija Indonezijskog cunamija iz 2004. od [http://www.pmel.noaa.gov/tsunami NOAA/PMEL Istraživački program za cunamije] {{Wayback|url=http://www.pmel.noaa.gov/tsunami |date=20060408080853 }}]]

Glavni mehanizam (ili uzrok) stvaranja cunamija je razmeštanje ogromne zapremine vode ili perturbacija mora.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.marpetgeo.2004.10.016 |last1=Haugen|first1=K|last2=Lovholt|first2=F|last3=Harbitz|first3=C|title = Fundamental mechanisms for tsunami generation by submarine mass flows in idealised geometries|journal=[[Marine and Petroleum Geology]]|year=2005|volume=22|issue=1–2|pages=209–217|bibcode=2005MarPG..22..209H }}&lt;/ref&gt; Ovo pomicanje vode obično se pripisuje zemljotresima, klizištima, vulkanskim erupcijama, ledenjačkim odvajanjima ili ređe udarima meteorita i nuklearnim testovima.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Margaritondo|first=G|title = Explaining the physics of tsunamis to undergraduate and non-physics students|journal=European Journal of Physics|year=2005|volume=26|issue=3|doi=10.1088/0143-0807/26/3/007|bibcode = 2005EJPh...26..401M |pages=401–407|s2cid=7512603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.fl.19.010187.001245|last=Voit|first=S.S|title = Tsunamis|journal=Annual Review of Fluid Mechanics|year=1987|volume=19|issue=1|bibcode = 1987AnRFM..19..217V |pages=217–236}}&lt;/ref&gt; Talasi koji su formirani na ovaj način se zatim održavaju gravitacijom. [[Plima i oseka|Plime]] ne učestvuju u formiranju cunamija.

Cunamski [[Vodeni talas|talasi]] se između ostalog događaju kada se [[hipocentar]] vrlo snažnih zemljotresa nalazi na dnu mora, odnosno kada se pri razlamanju stena formira veće vertikalno pomeranje (denivelacija) morskog dna, obično nekoliko metara, pa čak i preko 10-{m}- kod snažnih zemljotresa. Ova nagla promena položaja dela morskog dna u zoni [[Epicentar|epicentra]], kao posledicu stvara nagli skok nivoa vode iznad mesta hipocentra [[zemljotres]]a. Tako stvoreni talas se brzo kreće ka obalama dostižući brzine [[Mlazni motor|mlaznih aviona]] (900 -{km/h}-). Kada u priobalnom delu talas dopre do plitkih delova, nastaje cunami efekat koji se manifestuje naglim smanjenjem brzine kretanja talasa, ali i naglim narastanjem njegove visine, čak do nekoliko desetina metara. Ovo se može opisati i matematički. [[Longitudinalni talas]]i putuju brzinom '''v''' koja iznosi:
: &lt;math&gt;v = \sqrt{gH}&lt;/math&gt;
gde je ''g'' [[Ubrzanje Zemljine teže|ubrzanje sile Zemljine teže]], a ''H'' dubina mora.

=== Seizmičnost ===
Cunami može da nastane kad se morsko dno naglo deformiše i vertikalno potisne sloj vode. Tektonski zemljotresi su poseban tip zemljotresa koji je asociran sa deformacijama zemljine kore; kad dođe do zemljotresa ispod mora, voda iznad deformisane oblasti biva pomerena iz svog ravnotežnog položaja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=How do earthquakes generate tsunamis?|url=http://www.geophys.washington.edu/tsunami/general/physics/earthquake.html|publisher=University of Washington|access-date=16. 10. 2017|archive-date=03. 02. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070203154326/http://www.geophys.washington.edu/tsunami/general/physics/earthquake.html|url-status=}}&lt;/ref&gt; Specifično, do stvaranja cunamija može doći kad se [[Navlaka|rasedne navlake]] asocirane sa [[Konvergentna granica|konvergentnim]] ili destruktivnim [[Tektonika ploča|granicama ploča]] naglo pomaknu, što dovodi do pomeranja slojeva vode, usled vertikalne komponente kretanja. Pokretanje na [[Rased|normalnim (ekstenzijskim) rasedima]] takođe može da uzrokuje premeštaj morskog dna, ali samo najveći događaji tog tipa (što je tipično vezano za iskrivljenja u [[outer trench swell|spoljašnjem rovu otvrdnjavanja]]) uzrokuju dovoljno pomeranje da bi se proizveo znatan cunami, kao što su zemljotresi [[1977 Sumba earthquake|Sumba 1977.]] i [[1933 Sanriku earthquake|Sanriku 1933.]].&lt;ref&gt;{{citation|title = Source Process of the Great 1977 Sumba Earthquake|url=http://www.es.ucsc.edu/~thorne/TL.pdfs/LL_Sumba_JGR1988.pdf|first1=C. S.|last1=Lynnes|first2=T.|last2=Lay|year=1988|journal=Geophysical Research Letters|publisher=[[American Geophysical Union]]|volume=93|issue=B11|doi=10.1029/JB093iB11p13407|bibcode = 1988JGR....9313407L |pages=13,407–13,420}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kanamori_1971&quot;&gt;{{cite journal|url=https://dx.doi.org/10.1016/0031-9201%2871%2990013-6 | title = Seismological evidence for a lithospheric normal faulting — the Sanriku earthquake of 1933 |first=Kanamori H. |journal =Physics of the Earth and Planetary Interiors |year=1971| volume=4 | issue=4 | doi=10.1016/0031-9201(71)90013-6|bibcode = 1971PEPI....4..289K |pages=298–300}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
File:Eq-gen1.svg|Crtež [[Tektonika ploča|granice tektonske ploče]] pre [[zemljotres]]a
File:Eq-gen2.svg|Preklapajuća ploča podleže pod naponom, uzrokujući [[tektonsko podizanje]].

File:Eq-gen3.svg|Ploča proklizava, uzrokujući [[subsidence|sleganje]] i oslobađanje energije u vodu.

File:Eq-gen4.svg|Oslobođena energija proizvodi cunamne talase.
&lt;/gallery&gt;

Cunami ima malu [[amplituda|amplitudu]] (visinu talasa) na otvorenom moru, i veoma dugačku [[talasna dužina|talasnu dužinu]] (često dugu stotinama kilometara, dok normalni okeanski talasi imaju talasnu dužinu od samo 30 ili 40 metara),&lt;ref&gt;[http://www.australiangeographic.com.au/journal/facts-and-figures-how-tsunamis-form.htm/ Facts and figures: how tsunamis form] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105033906/http://www.australiangeographic.com.au/journal/facts-and-figures-how-tsunamis-form.htm/ |date=2013-11-05 }}, Australian Geographic, March 18, 2011.&lt;/ref&gt; iz kog razloga oni uglavnom prolaze neprimećeni na moru, formirajući samo neznatno nadimanje obično oko 300&amp;nbsp;{{translit|mm}} iznad normalnog nivoa morske površine. Njihova visina se povećava kad dosegnu pliću vodu, putem procesa [[wave shoaling|priobljavanja]] talasa. Cunami se može javiti na bilo kojoj plimnoj lokaciji, a čak i pri niskom vodostaju može da poplavi priobalne oblasti.

Dana 1. aprila 1946, [[1946 Aleutian Islands earthquake|zemljotres Aleutskih ostrva]] jačine {{Mw|8,6}} se odvio sa maksimalnim [[Merkalijeva skala|Merkalijevim intenzitetom]] od -{VI}- (''jak''). Time je generisan cunami koji je poplavio [[Hilo (Havaji)|Hilo]] na ostrvu Havaji sa udarom 14 m. Između 165 i 173 osoba je poginulo. Oblast gde je došlo do zemljotresa je lokacija gde dno [[Tihi okean|Tihog okeana]] biva potisnuto ispod [[Aljaska|Aljaske]].

Primeri cunamija koji potiču sa lokacija izvan konvergentnih granica obuhvataju Storeški odron pre oko 8.000 godina, [[Grand Bank]] 1929, [[Papua Nova Gvineja]] 1998 (Tapin, 2001). Cunamiji na Grand Banku i Papua Novoj Gvineji su bili uzrokovani zemljotresima koji su destabilizovali sedimente, uzrokujući njihovo sklizavanje u okean. Oni su se rasuli pre nego što su prevalili transokeansko rastojanje. Uzrok Storeškog odrona nije poznat. Mogućnosti obuhvataju prekomerne naslage sedimenata, zemljotres ili oslobađanje gasa ([[metan]]a etc.).

[[1960 Valdivia earthquake|Zemljotres kod Valdivije 1960.]] ({{Mw|9,5}}), [[1964 Alaska earthquake|zemljotres na Aljasci 1964.]] ({{Mw|9,2}}), [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Zemljotres u Indijskom okeanu 2004.]] ({{Mw|9,2}}), i [[Zemljotres i cunami u Tohokuu 2011.|zemljotres u Tohoku 2011.]] ({{Mw|9,0}}) su nedavni primeri moćnih [[megathrust earthquake|megazemljotresa]] koji su generisali cunamije (poznate kao [[telecunami]]ji) koji mogu da pređu ceo okean. Manji ({{Mw|4,2}}) zemljotresi u Japanu mogu da uzrokuju cunamije (zvane '''lokalni''' ili '''regionalni cunamiji''') koji opustoše samo obližnje obale, ali to čine za samo nekoliko minuta.

== Povezano ==
* [[Cunami u Indijskom okeanu 2004.]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book|last1=Fradin|first1=Judith Bloom|last2=Fradin|first2=Dennis Brindell|title=Witness to Disaster: Tsunamis|publisher=[[National Geographic Society]]|location=Washington, D.C.|year=2008|url=|isbn=978-1426201110|pages=42,43}}
* {{Cite book|last=Smid|first=T. C.|title = 'Tsunamis' in Greek Literature|edition=2nd|volume=17|date=april 1970|work=Greece &amp; Rome|issue=1|pages=100–104}}
* [http://itic.ioc-unesco.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1328&amp;Itemid=1142&amp;lang=en IOC Tsunami Glossary] by the [[Intergovernmental Oceanographic Commission]] (IOC) at the [http://itic.ioc-unesco.org/index.php International Tsunami Information Centre] (ITIC) of [[UNESCO]]
* [https://web.archive.org/web/20110225143835/http://nthmp-history.pmel.noaa.gov/terms.html Tsunami Terminology] at [[NOAA]]
* In June 2011, the VOA [[Special English]] service of the [[Voice of America]] broadcast a 15-minute program on tsunamis as part of its weekly Science in the News series. The program included an interview with a NOAA official who oversees the agency's tsunami warning system. A transcript and MP3 of the program, intended for English learners, can be found at [https://web.archive.org/web/20120211030815/http://www.voanews.com/learningenglish/home/science-technology/Large-Tsunamis-Do-Not-Happen-Often-But-the-Threat-is-Always-Present-123226568.html The Ever-Present Threat of Tsunamis.]
* [https://web.archive.org/web/20091129202523/http://www.abelard.org/briefings/tsunami.php abelard.org.] ''tsunamis: tsunamis travel fast but not at infinite speed''. retrieved March 29, 2005.
* {{cite book|last=Dudley|first=Walter C.|author2=Lee, Min|title=Tsunami!|url=https://archive.org/details/tsunami00dudl|edition=1st|year=1988|isbn=978-0-8248-1125-9|pages=|publisher=University of Hawaii Press}}
* Iwan, W.D., ''editor'', 2006, Summary report of the Great Sumatra Earthquakes and Indian Ocean tsunamis of December 26, 2004 and March 28, 2005: Earthquake Engineering Research Institute, EERI Publication #2006-06, 11 chapters, 100 page summary, plus CD-ROM with complete text and supplementary photographs, EERI Report 2006-06. {{page|year=|isbn=978-1-932884-19-7|pages=}} [https://web.archive.org/web/20200106035254/https://www.eeri.org/ website]
* Kenneally, Christine (December 30, 2004). &quot;Surviving the Tsunami.&quot; ''Slate''. [http://www.slate.com/id/2111608/ website]
* Lambourne, Helen (March 27, 2005). &quot;Tsunami: Anatomy of a disaster.&quot; ''[[BBC News]]''. [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4381395.stm website]
* Macey, Richard (January 1, 2005). &quot;The Big Bang that Triggered A Tragedy,&quot; ''[[The Sydney Morning Herald]]''. str. 11—quoting Dr Mark Leonard, seismologist at Geoscience Australia.
* [http://maps.ngdc.noaa.gov/viewers/hazards/ Interactive Map of Historical Tsunamis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141112144716/http://maps.ngdc.noaa.gov/viewers/hazards/ |date=2014-11-12 }} from NOAA's National Geophysical Data Center
* Tappin, D; 2001. Local tsunamis. Geoscientist. 11–8, 4–7.
* [http://www.telegraph.co.uk/news/1480192/Girl-10-used-geography-lesson-to-save-lives.html Girl, 10, used geography lesson to save lives], ''[[Telegraph.co.uk]]''
* [http://www.noypi.ph/index.php/nation/3283-key-locations-in-philippines-warned-to-prepare-for-tsunami.html Philippines warned to prepare for Japan's tsunami], ''Noypi.ph''
* Boris Levin, Mikhail Nosov: ''Physics of tsunamis''. Springer, Dordrecht. {{page|year=2009|isbn=978-1-4020-8855-1|pages=}}
* {{Cite book| author= Kontar, Y. A. | display-authors = et al | title=Tsunami Events and Lessons Learned: Environmental and Societal Significance.|location=|publisher=Springer|year=2014|isbn=978-94-007-7268-7|pages=}} (print). {{page|year=|isbn=978-94-007-7269-4|pages=}} (eBook)
* Kristy F. Tiampo: ''Earthquakes: simulations, sources and tsunamis''. Birkhäuser, Basel. {{page|year=2008|isbn=978-3-7643-8756-3|pages=}}
* [[Linda Maria Koldau]]: Tsunamis. Entstehung, Geschichte, Prävention, (Tsunami development, history and prevention) C.H. Beck, Munich 2013 (C.H. Beck Reihe Wissen 2770). {{page|year=|isbn=978-3-406-64656-0|pages=}} (in German).
* Walter C. Dudley, Min Lee: ''Tsunami!'' University of Hawaii Press, 1988, 1998, Tsunami! University of Hawai'i Press. {{page|year=1999|isbn=978-0-8248-1125-9|pages=}}. {{page|year=|isbn=978-0-8248-1969-9 |pages=}}
* {{cite book| author = Charles L. Mader | authorlink = Charles L. Mader|title=Numerical Modeling of Water Waves |publisher=CRC Press|year=2004|isbn=978-0-8493-2311-9|pages=}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Tsunami
| wikispecies =
| wiktionary  =
| wikiversity =
| wikibooks   =
| wikisource  =
| wikiquote   =
| wikinews    = Cunami
}}
{{refbegin|30em}}
* -{[http://geology.com/records/biggest-tsunami.shtml World's Tallest Tsunami]}-
* -{[http://ngdc.noaa.gov/hazard/tsu.shtml Tsunami Data and Information]}-
* -{[http://itic.ioc-unesco.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1328&amp;Itemid=1142&amp;lang=en IOC Tsunami Glossary]}-
* -{[http://walrus.wr.usgs.gov/tsunami/ Tsunami &amp; Earthquake Research at the USGS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050521082033/http://walrus.wr.usgs.gov/tsunami/ |date=2005-05-21 }}}-
* -{[http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/ioc-oceans/ Intergovernmental Oceanographic Commission]}-
* -{[http://www.tsunami.noaa.gov/ Tsunami]}-
* -{[https://www.pbs.org/wgbh/nova/tsunami/ Wave That Shook The World]}-
* -{[http://nctr.pmel.noaa.gov/database_devel.html Recent and Historical Tsunami Events and Relevant Data]}-
* -{[https://www.youtube.com/watch?v=k4w27IczOTk Raw Video: Tsunami Slams Northeast Japan]}-
* -{[http://www.jma.go.jp/en/tsunami/joho.html Tsunami alert]}-
* -{[https://web.archive.org/web/20110314083716/http://ptwc.weather.gov/ Tsunami status page]}-
{{refend}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Cunamiji| ]]
[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]
[[Kategorija:Geološke opasnosti]]
[[Kategorija:Oceanografska terminologija]]</text>
      <sha1>7cpjdd2bsm319r0x6f0ihzt4huc6g1z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cezij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9318</id>
    <revision>
      <id>42600408</id>
      <parentid>42456561</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T17:17:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29858" sha1="20ugqxf3bgozqgpjzu0x9t2ks60o0n8" xml:space="preserve">{| {{prettyinfobox}}
| colspan=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; | 
{| align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | '''Cs''' - [[barijum|Ba]]
|- 
| rowspan=&quot;3&quot; valign=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;&lt;br /&gt;[[rubidijum|Rb]]&lt;br /&gt;'''Cs'''&lt;br /&gt; [[francijum|Fr]]&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
|- 
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Cs-TableImage.svg|250px]]&lt;br /&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]&lt;/div&gt;
|}
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=center bgcolor=&quot;#FF6666&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Opšti podaci'''&lt;/font&gt;
|- 
| Ime, simbol, [[atomski broj]]
| Cezijum, Cs, 55
|- 
| Pripadnost skupu
| [[alkalni metali|alkalnih metala]]
|- 
| grupa, perioda
| [[alkalni metali|IA]], [[6. perioda hemijskih elemenata|6]], 
|- 
| [[gustina]], [[mosova skala|tvrdoća]]
| 1879 [[kilogram po metru kubnom|kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;]], 0,2
|- 
| [[Boja]]
| srebrnobela &lt;br /&gt; [[Datoteka:Cesium.jpg| 80 px]]
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Osobine atoma'''&lt;/font&gt;
|- 
| [[atomska masa]]
| 132,90545 [[jedinica atomske mase|u]]
|- 
| [[atomski radijus]]
| 260 (298) [[pikometar|pm]]
|- 
| [[kovalentni radijus]]
| 225 pm
|- 
| [[van der Valsov radijus]]
| bez podataka
|- 
| [[elektronska konfiguracija]]
| &lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;[[ksenon|Xe]]&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;6s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|- 
| [[elektron|e]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; na [[energetski nivo|energetskim nivooma]]
| 2, 8, 18, 18, 8, 1
|- 
| [[oksidacioni broj]]
| 1
|- 
| Osobine oksida
| jako bazni
|- 
| kristalna struktura
| regularna prostorno&lt;br /&gt;centrirana
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''fizičke osobine'''&lt;/font&gt;
|- 
| [[agregatna stanja|agregatno stanje]]
| čvrsto
|- 
| [[talište|temperatura topljenja]]
| 301,59 [[Kelvin|K]]&lt;br /&gt;(28,44 [[celzijus|°C]])
|- 
| [[vrelište|temperatura ključanja]]
| 944 K&lt;br /&gt;(671&amp;nbsp;°C)
|- 
| [[molarni volumen|molska zapremina]]
| 70,94×10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/[[mol]]
|- 
| [[toplota isparavanja]]
| 67,74 [[kilodžul po molu|kJ/mol]]
|- 
| [[toplota topljenja]]
| 2,092 kJ/mol
|- 
| [[napon pare|pritisak zasićene pare]]
| 2500 [[Paskal|Pa]]
|- 
| [[brzina zvuka]]
| bez podataka
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Ostale osobine'''&lt;/font&gt;
|- 
| [[Elektronegativnost]]
| 0,79 ([[paulingova skala|Pauling]])&lt;br /&gt;0,86 ([[Alredova skala|Alred]])
|- 
| [[specifična toplota]]
| 240 [[džul kroz kilogram-kelvin|J/(kg*K)]]
|- 
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]]
| 4,89×10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; [[Simens|S]]/m
|- 
| [[toplotna provodljivost]]
| 35,9 [[vat kroz metar-kelvin|W/(m*K)]]
|- 
| I [[energija jonizacije]]
| 375,7 kJ/mol
|- 
| II [[energija jonizacije]]
| 2234,3 kJ/mol
|- 
| III [[energija jonizacije]]
| 3400 kJ/mol
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Najstabilniji izotopi'''&lt;/font&gt;
|- 
| colspan=&quot;2&quot; | 
{| {{prettytable}}
! [[izotop]]
! zast.
! [[vreme poluraspada|v.p.r.]]
! [[radioaktivnost|n.r.]]
! [[energija raspada|e.r.]] [[megaelektronovolt|MeV]]
! [[proizvod raspada|p.r.]]
|- 
| &lt;sup&gt;133&lt;/sup&gt;Cs
| '''100%'''
| colspan=&quot;4&quot; | stabilni izotor sa 78 [[neutron]]a
|- 
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;sup&gt;134&lt;/sup&gt;Cs
| rowspan=&quot;2&quot; | [[veštački radioaktivni izotopi|(veš.)]]
| rowspan=&quot;2&quot; | 2,0648 [[godina]]
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]]
| 1,229
| &lt;sup&gt;134&lt;/sup&gt;[[ksenon|Xe]]
|- 
| [[beta raspad|β]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| 2,059
| &lt;sup&gt;134&lt;/sup&gt;[[barijum|Ba]]
|- 
| &lt;sup&gt;135&lt;/sup&gt;Cs
| [[veštački radioaktivni izotopi|(veš.)]]
| 2,3×10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; [[godina]]
| [[beta raspad|β]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| 0,269
| &lt;sup&gt;135&lt;/sup&gt;[[barijum|Ba]]
|- 
| &lt;sup&gt;137&lt;/sup&gt;Cs
| [[veštački radioaktivni izotopi|(veš.)]]
| 30,07 [[godina]]
| [[beta raspad|β]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| 1,176
| &lt;sup&gt;137&lt;/sup&gt;[[barijum|Ba]]
|}
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot; | &lt;font size=&quot;-1&quot;&gt;Tamo gde drugačije nije naznačeno,&lt;br /&gt;upotrebljene su [[SI]] jedinice i [[normalni uslovi]]. 
&lt;/font&gt;
|- 
| colspan=2 | &lt;font size=-1&gt;Objašnjenja skraćenica:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;zast.=zastupljenost u prirodi,&lt;br /&gt;v.p.r.=vreme polu raspada,&lt;br /&gt;n.r.=način raspada,&lt;br /&gt;e.r.=energija raspada,&lt;br /&gt;p.r.=proizvod raspada,&lt;br /&gt;z.e=zarobljavanje elektrona 
&lt;/font&gt;
|}

'''Cezijum''' ili '''cezij''' ('''[[Cs]]''', [[Latinski jezik|latinski]] - ''caesium'') - [[alkalni metali|alkalni metal]] IA grupe. Ime potiče od latinske reči plavičasto. [[Minerali|Mineral]] cezijuma je polucit (CsAlSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). Zastupljen je u [[zemlja (planet)|zemljinoj]] kori u količini od 3 ppm ([[engleski jezik|eng]]. ''parts per million''). Gori plavo-ljubicastim plamenom.

To je meki, srebrno zlatni [[Alkalijski metali|alkalijski metal]], s [[talište]]m na 28&amp;nbsp;°C, što ga čini jednim od pet [[Kovine|metala]] elemenata koji su [[Tekućine|tekući]] na sobnim temperaturama. Budući je cezij alkalijski metal, njegova fizička i kemijska svojstva su slična [[rubidij]]u i [[kalij]]u. Izuzetno je reaktivan i u doticaju sa [[zrak]]om na sobnoj temperaturi ili blago povišenoj temperaturi [[Oksidacija|oksidira]] i sam se zapali ([[piroforni metali]]). Reagira s [[voda|vodom]] čak i na −116&amp;nbsp;°C. Cezij kao stabilni element ima  najmanju [[elektronegativnost]] (0,79 po Paulingovoj ljestvici) od svih [[Kemijski element|elemenata]]. Od mnogobrojnih cezijevih [[izotop]]a, jedino je cezij-133 stabilan. Proizvodi se uglavnom od [[Mineralne sirovine|minerala]] polucita. Radioaktivni cezij-137 se dobiva iz [[Radioaktivnost|radioaktivnog]] otpada, koji nastaje u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]].

Cezij su [[1860]]. godine otkrili [[Robert Wilhelm Bunsen]] i [[Gustav Kirchhoff]] ([[Njemačka]]). Ime mu dolazi od latinske riječi ''caesius'' za nebesko plavu boju. To je veoma mekani, srebrno bijeli metal. Burno reagira s vodom. Na zraku izgara do superoksida (CsO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Prva manja primjena je bila u [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]] (vezanje [[kisik]]a) i u [[Solarna ćelija|solarnim ćelijama]]. 1967. je određena [[frekvencija]] cezija-133 izabrana od [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnog sustava mjernih jedinica]] za određivanje trajanja jedne [[sekunda|sekunde]], budući se cezij već tada dosta koristio za [[atomski sat|atomske satove]]. Radioaktivni izotop cezij-137 ima [[vrijeme poluraspada]] oko 30 godina, a koristi se u [[medicina|medicini]], [[industrija|industriji]] i [[Hidrologija|hidrologiji]]. Iako je cezij srednje [[otrov]]an, vrlo je opasan kao metal i njegovi izotopi prestavljaju veliku opasnost za [[zdravlje]], u slučaju [[Radioaktivnost|radioaktivnog]] ispuštanja.

==Karakteristike==

===Fizička svojstva===
Cezij je vrlo mekan (na [[Mohsova ljestvica|Mohsovoj ljestvici]] ima najmanju vrijednost od svih elemenata – 0,2), vrlo rastezljiv (duktilan) srebrno-bijeli metal, koji razvija srebrno-zlatnu boju u malom prisustvu [[kisik]]a. Ima [[talište]] na 28,4&amp;nbsp;°C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama. [[Živa]] je jedini metal koji ima talište niže od cezija. Osim toga, cezij ima nisko [[vrelište]] na 641&amp;nbsp;°C, najniže od svih metala osim žive. Njegovi spojevi [[Gorenje|izgaraju]] s plavom bojom.&lt;ref&gt;[http://pubs.usgs.gov/of/2004/1432/2004-1432.pdf] publisher = United States Geological Survey, 2009., &quot;Mineral Commodity Profile: Cesium&quot; William C. Butterman, William E. Brooks, Robert G. Reese Jr.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Exploring Chemical Elements and their Compounds&quot;, Heiserman David L., publisher = McGraw-Hill, 1992.&lt;/ref&gt;

Cezij stvara [[Legura|legure]] sa svim ostalim [[Alkalijski metali|alkalijskim metalima]], ali i sa [[zlato]]m i živinim amalgamima. Na temperaturama ispod 650&amp;nbsp;°C stvara legure s [[kobalt]]om, [[željezo]]m, [[molibden]]om, [[Nikal|niklom]], [[platina|platinom]], [[Tantal (element)|tantalom]] ili [[volfram]]om. On stvara dobro utvrđene međumetalne spojeve s [[antimon]]om, [[galij]]em, [[indij]]em i [[torij]]em, koji su [[Fotoelektrični učinak|fotoosjetljivi]]. S ostalim alkalijskim metalima se vrlo dobro miješa (osim s [[litij]]em), a legura s 41 % cezija, 47 % [[kalij]]a i 12 % natrija ima najniže talište od svih poznatih legura, samo −78&amp;nbsp;°C. Proučavano je samo nekoliko spojeva s amalgamima: CsHg&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je crn s ljubičastim metalnim sjajem, dok CsHg je zlatne boje i isto ima metalni sjaj.&lt;ref&gt;[http://pubs.acs.org/cen/80th/print/cesium.html] &quot;It's Elemental: The Periodic Table – Cesium&quot;, publisher=American Chemical Society, 2010., Kaner Richard, 2003.&lt;/ref&gt;

===Kemijska svojstva===
Cezij je izuzetno reaktivan i u doticaju sa [[zrak]]om na sobnoj temperaturi ili blago povišenoj temperaturi [[Oksidacija|oksidira]] i sam se zapali ([[piroforni metali]]). Osim toga, reagira vrlo [[Eksplozija|eksplozivno]] s vodom, čak i kod niskih temperatura. Cezij je reaktivniji od svih alkalijskih metala. Reagira s [[led]]om [[voda|vode]] čak i na temperaturi od −116&amp;nbsp;°C. Zbog toga se kao metal smatra opasnim materijalom. Skladišti se i prevozi u suhim zasićenim [[ugljikovodici]]ma, kao što je mineralno ulje. Može se slično zaštititi u inertnom plinu, kao što su [[argon]] ili [[dušik]]. Može se spremiti u malim vakuumskim ampulama od borosilikatnog [[Staklo|stakla]]. U količinama većim od 100 [[kilogram|grama]], cezij se prevozi u nepropusnim spremnicima od [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]].

Po kemijskim svojstvima je sličan ostalim alkalijskim metalima, a najviše s [[rubidij]]em. Male razlike nastaju budući da ima veću [[Relativna atomska masa|atomsku masu]] i više je elektropozitivan od ostalih alkalijskih metala.&lt;ref&gt;Andreev S. V., Letokhov V. S., Mishin V. I.: &quot;Laser resonance photoionization spectroscopy of Rydberg levels in Fr&quot;, journal = Physical Review Letters, 1987.&lt;/ref&gt;

===Kemijski spojevi s cezijem===
U velikoj većini cezijevih spojeva, cezij je u obliku [[kation]]a Cs&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, koji ima [[Ionska veza|ionsku vezu]] s velikom većinom [[anion]]a. Iznimka su alkidi i neki suboksidi. Cezijeve [[soli]] su uglavnom bezbojne. Većina jednostavnih soli je higroskopična i može vezati [[Molekula|molekule]] vode na sebe, ali manje od soli drugih alkalijskih metala. Cezijevi acetati, [[karbonati]], halidi, [[oksidi]], [[nitrat]]i i [[sulfati]] su [[Topljivost|topivi]] u vodi. Dvostruke soli su često slabije topive i to se svojstvo koristi za izdvajanje iz rude ili [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]]. Dvostruke soli s [[antimon]]om (kao što je CsSbCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), [[bizmut]]om, [[kadmij]]em, [[Bakar (element)|bakrom]], [[željezo]]m i [[Olovo (element)|olovom]] su vrlo slabo topive.&lt;ref&gt;journal = Angewandte Chemie, 1979., J. L. Dye: &quot;Compounds of Alkali Metal Anions&quot;&lt;/ref&gt;

Cezijev [[Hidroksidi|hidroksid]] (CsOH) je higroskopičan i vrlo jaka [[Baza (kemija)|baza]]. On vrlo brzo nagriza površine [[poluvodič]]a, kao što je [[silicij]]. Prije se smatralo da je cezijev hidroksid (CsOH) najjača baza, zbog vrlo slabe veze izmedu velikog Cs&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; iona i OH&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;, ali ima i još jačih baza.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=F-8SltAKSF8C&amp;pg=PA90&amp;lpg=PA90&amp;dq=caesium+hydroxide+etch+quartz&amp;q=cesium]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Etching in microsystem technology&quot; Köhler Michael J., publisher = Wiley-VCH, 1999.&lt;/ref&gt;

===Izotopi===
Cezij ima ukupno 39 poznatih [[izotop]]a i njihova [[Relativna atomska masa|atomska masa]] se kreće od 112 do 151. Neki od njih nastaju od lakših elemenata, sporim hvatanjem [[neutron]]a unutar starih [[zvijezda]] ili unutar eksplozija [[supernova]]. Ipak, jedini stabilan izotop je cezij-133, koji ima 78 neutrona i 55 protona. Iako ima veliki [[spin]] jezgre (7/2+), proučavanje [[Nuklearna magnetska rezonancija|nuklearne magnetne rezonancije]] može se obaviti kod [[Rezonancija|rezonantne]] [[frekvencija|frekvencije]] 11,7 [[Herc|MHz]].&lt;ref&gt;&quot;Complexation of caesium and rubidium cations with crown ethers in N,N-dimethy&quot;, 1996., Goff C., journal=Polyhedron&lt;/ref&gt;

[[Radioaktivnost|Radioaktivni]] cezij-135 ima vrlo dugo [[vrijeme poluraspada]] od 2,3 milijuna godina, dok cezij-137 ima 30 godina, a cezij-134 dvije godine. Cezij-137 se raspada u kratkotrajni [[barij]]-137, uz oslobađanje [[beta-čestica]], a zatim prelazi u neradioaktivni barij-134. Izotop cezij-134 odmah prelazi u barij-134. Izotopi s atomskom masom 129, 131, 132 i 136 imaju vrijeme poluraspada između jednog dana i dva tjedna. Ostali izotopi imaju vrijeme poluraspada od dijela sekunde do sekunde. Postoji najmanje 21 metastabilan nuklearni izomer, i jedino cezij-134m ima vrijeme poluraspada ispod 3 sata, dok su ostali vrlo nestabilni i raspadaju se za nekoliko minuta ili manje.&lt;ref&gt;&quot;The half-life of Cs137&quot;, 1955., Brown F., Hall G.R., Walter A.J., journal = Journal of Inorganic and Nuclear Chemistry&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nndc.bnl.gov/chart/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721051025/http://www.nndc.bnl.gov/chart/ |date=2011-07-21 }} &quot;Interactive Chart of Nuclides&quot;, publisher=Brookhaven National Laboratory, Sonzogni Alejandro, 2008,&lt;/ref&gt;

Izotop cezij-135 je jedan od najtrajnijih produkata[[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]] [[Uranij|urana]], koji se stvara u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]. Ipak, stvaranje tog izotopa je smanjeno u većini nuklearnih reaktora, budući da njegov prethodnik [[ksenon]]-135, snažno reagira s [[neutron]]ima i pretvara se u stabilni ksenon-136, prije nego se raspadne u cezij-135.&lt;ref&gt;[http://canteach.candu.org/library/20040720.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723231319/http://canteach.candu.org/library/20040720.pdf |date=2011-07-23 }} &quot;CANDU Fundamentals&quot;, publisher=CANDU Owners Group Inc., 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;journal = Journal of Environmental Radioactivity: &quot;Preliminary evaluation of 135Cs/137Cs as a forensic tool for identifying source of radioactive contamination&quot;, V. F. Taylor, R. D. Evans, R. J. Cornett, 2008.&lt;/ref&gt;

Kada se cezij-137 raspada u barij-137m i oslobađa beta-čestice, on isto snažno emitira [[Gama-čestica|gama-čestice]]. Zajedno sa [[stroncij]]em-90, čini osnovni izvor dugotrajnog [[Radioaktivnost|radioaktivnog zračenja]] u potrošenom nuklearnom gorivu, koji nakon nekoliko godina hlađenja emitira još nekoliko stotina godina. Tako na primjer, cezij-137 zajedno sa stroncijem-90, trenutno stvara najveći izvor radioaktivnosti nastao nakon [[Černobilska nesreća|Černobilske nesreće]]. Ne može se proces ubrzati s neutronima, jer slabo hvataju neutrone, pa se moraju ostaviti do potpunog raspada.&lt;ref&gt;&quot;Transmutation of Cesium-137 Using Proton Accelerator&quot; Takeshi Kase, Kenji Konashi, Hiroshi Takahashi, Yasuo Hirao, 1993., journal = Journal of Nuclear Science and Technology&lt;/ref&gt;

Gotovo sav cezij dobiven iz [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]], koji stvara i [[Beta-čestica|beta-čestice]], nastaje od prethodnika bogatih neutronima, posebno [[jod]]a i [[ksenon]]a. Ali jod i ksenon su hlapljivi i mogu izaći iz [[Nuklearno gorivo|nuklearnog goriva]], pa se radioaktivni cezij može naći i dosta daleko od nuklearnog reaktora. Kada je počelo testiranje [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] 1945., cezij je oslobođen u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], a zatim se vratio na površinu Zemlje u obliku radioaktivne prašine.&lt;ref&gt;&quot;Release of xenon-137 and iodine-137 from UO2 pellet by pulse neutron irradiation at NSRR&quot; Ishiwatari N., Nagai H., journal = Nippon Genshiryoku Gakkaishi [http://www.osti.gov/energycitations/product.biblio.jsp?osti_id=5714707] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728235031/http://www.osti.gov/energycitations/product.biblio.jsp?osti_id=5714707 |date=2013-07-28 }} 2010.&lt;/ref&gt;

===Nalazišta===
[[Datoteka:Pollucite-RoyalOntarioMuseum-Jan18-09.jpg|mini|desno|250px|Polucit, mineral cezija]]
Cezij je relativno rijedak element u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]], budući ga ima oko 0,0003 %. To ga čini 45 [[Kemijski element|elementom]] po zastupljenosti i 36 od svih metala. Ipak, ima ga više od [[antimon]]a, [[kadmij]]a, [[kositar|kositra]] i [[volfram]]a, i puno više od [[živa|žive]] ili [[srebro|srebra]], ali ima ga 30 puta manje od [[rubidij]]a, koji je kemijski vrlo sličan element.&lt;ref&gt;Turekian K.K., Wedepohl K. H., 1961., &quot;Distribution of the elements in some major units of the Earth's crust&quot;, journal=Geological Society of America Bulletin&lt;/ref&gt;

Zbog velikog [[Ionski radijus|ionskog polumjera]], za vrijeme [[kristal]]izacije [[Magma|magme]], cezij se kristalizira među posljednjima. Zbog toga, cezij ćemo naći samo u nekoliko minerala. Jedini ekonomski isplativ mineral je polucit Cs(AlSi&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;), koji se može naći samo na nekoliko mjesta u svijetu i često zajedno s [[litij]]evim mineralima. Jedan od najvećih rudnika cezija je u [[Kanada|Kanadi]], gdje ga ima oko 66 % svjetskih rezervi. Da bi polucit bio isplativ za vađenje, treba imati više od 19 % cezija. Ostala značajna nalazišta su u [[Zimbabve]]u i [[Namibija|Namibiji]].&lt;ref&gt;&quot;The Tanco Pegmatite at Bernic Lake, Manitoba: X. Pollucite&quot; Petr Černý, journal=Canadian Mineralogist, 1978., [http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/cm/vol38/CM38_877.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100714213045/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/cm/vol38/CM38_877.pdf |date=2010-07-14 }} 2010.&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Kirchhoff Bunsen Roscoe.jpg|mini|desno|250px|Gustav Kirchhoff (lijevo) i Robert Bunsen (u centru) su otkrili cezij uz pomoć spektroskopije]]
1860. su [[Gustav Robert Kirchhoff|Gustav Kirchhoff]]  i [[Robert Wilhelm Bunsen|Robert Bunsen]] otkrili cezij u mineralnoj vodi iz Dürkheima ([[Njemačka]]). Zbog jake plave linije u emisionom [[Spektar (fizika)|spektru]], nazvali su ga po [[Latinski jezik|latinskoj riječi]] ''caesius'', što znači plavo nebo. To je bio prvi element koji je otkriven uz pomoć [[Spektroskopija|spektroskopije]], samo godinu dana nakon otkriča [[Spektrometar|spektrometra]].&lt;ref&gt;&quot;The discovery of the elements. XIII. Some spectroscopic discoveries&quot; Weeks Mary Elvira, journal = Journal of Chemical Education, 1932.&lt;/ref&gt;

Da bi dobili čisti uzorak cezija, bilo je potrebno [[Hlapljenje|ishlapiti]] 44 000 [[Litra|litara]] mineralne vode, da bi se dobilo 240 [[kilogram]]a koncentrirane otopine [[soli]]. [[Zemnoalkalijski metali]] su se odlobodili kao talog, ostavljajući [[alkalijski metali|alkalijske metale]] u [[Otopine|otopini]]. Zatim je dodavan [[etanol]], da bi se soli pretvorile u [[nitrat]]e i tako oslobodili [[natrij]]a. Iz te preostale smjese, [[litij]] je odvojen s amonijevim karbonatom [(NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)2CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]. [[Kalij]], [[rubidij]] i cezij stvaraju netopive soli s kloroplatinskom kiselinom [H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PtC&lt;sub&gt;l6&lt;/sub&gt;•(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;], ali te soli pokazuju laganu razliku u topivosti u vrućoj vodi. Zbog toga, slabije topivi cezij i rubidij heksakloroplatinat ((Cs,Rb)2PtC&lt;sub&gt;l6&lt;/sub&gt;) se može izdvojiti djelomičnom [[kristal]]izacijom. Nakon redukcije heksakloroplatinata s [[vodik]]om, cezij i rubidij se mogu razdvojiti zbog razlike u topivosti njihovih [[Karbonati|karbonata]] u [[Alkoholi|alkoholu]]. Na kraju, Kirchhoff  i Bunsen su dobili 9,2 grama rubidijevog klorida i 7,3 grama cezijevog klorida, iz 44 000 litara mineralne vode.&lt;ref&gt;&quot;Chemische Analyse durch Spectralbeobachtungen&quot; G. Kirchhoff, R. Bunsen, journal = Annalen der Physik|Annalen der Physik und Chemie, 1861.&lt;/ref&gt;

U početku, cezij se više koristio u [[Istraživanje|istraživačke]] svrhe. Prva primjena je počela oko 1920., kada se cezij počeo upotrebljavati u [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Imao je dvije uloge: da odstrani višak [[kisik]]a u cijevi nakon proizvodnje i kao premaz na grijanoj [[Katoda|katodi]], s ulogom povećanja [[Električni otpor|električne provodljivosti]]. Nakon toga, nije cezij imao drugih primjena sve do 1950-tih. Tada se počeo upotrebljavati cezij-133 u [[Solarna ćelija|solarnim ćelijama]], [[fotomultiplikator]]ima, optičkim dijelovima za [[spektroskopija|infracrvenu spektroskopiju]], kao [[katalizator]] za neke [[Organska kemija|organske reakcije]], kao kristal za scintilatorski brojač i u magnetohidrodinamičkim generatorima [[električna struja|električne struje]].&lt;ref&gt;&quot;Ueber die Darstellung von Rubidium- und Cäsiumverbindungen und über die Gewinnung der Metalle selbst&quot;, 1882., Setterberg Carl, journal =Justus Liebig's Annalen der Chemie&lt;/ref&gt;

0d 1967., [[Međunarodni sustav mjernih jedinica]] zasniva definiciju [[sekunda|sekunde]] na svojstvima cezija. [[Sekunda]] je trajanje od 9 192 631 770 [[period]]a [[Elektromagnetsko zračenje|zračenja]] koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 [[Kelvin|K]].

==Primjena==
[[Datoteka:Caesium chloride.jpg|mini|desno|250px|Uzorak cezijevog klorida]]
[[Datoteka:Ion engine.gif|mini|desno|250px|Prikaz rada ionskog pogona, koji je u početku koristio cezij ili živu kao gorivo]]
[[Datoteka:AirDoseChernobylVector.svg|mini|desno||250px|Udio radijacije nakon Černobilske nesreće, pokazuje da je cezij-137 postao najveći izvor radijacije nakon 200 dana od nesreće &lt;ref name=&quot;OECD report&quot;&gt;Data from the [http://atom.kaeri.re.kr/ OECD report ] and ''The radiochemical Manual'' (2nd ed.) B.J. Wilson (1966).&lt;/ref&gt;]]
===Naftne bušotine===
Danas se cezij najviše upotrebljava kao cezijev format ili [[fluid]] za [[Naftna geologija|naftne bušotine]], koji pomaže kod geoloških bušenja. Tekuća otopina cezijevog formata (HCOO&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;Cs&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), koji nastaje kemijskom reakcijom cezijevog [[Hidroksidi|hidroksida]] i [[Mravlja kiselina|mravlje kiseline]], je razvijena oko 1990. Uloga tog fluida je da podmazuje svrdla za bušenje [[Nafta|nafte]] i da održava povoljan [[tlak]] kod bušenja. Velika [[gustoća]] cezijevog formata (2,3 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) i njegov blag utjecaj na [[okoliš]] (može se [[Recikliranje|reciklirati]]), doveli su do njegove zamjene s puno agresivnijim sredstvima.

===Atomski sat===
[[Atomski sat]]ovi na bazi cezija koriste [[elektromagnetsko zračenje]], koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 [[Kelvin|K]]. Prvi atomski sat je napravljen 1955. u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]]. Od tada, njegova izrada je toliko napredovala, da se smatra jednim od najpreciznijih uređaja, koje je čovjek napravio u svojoj [[povijest]]i. Najnovija generacija atomskih satova ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina.

===Električna energija i elektronika===
Termionički generatori s cezijevim parama su uređaji malih [[snaga]], koji mogu pretvoriti [[toplina|toplinsku]] [[energija|energiju]] u [[električna energija|električnu energiju]]. To su [[Elektronska cijev|elektronske cijevi]], u kojima cezijeve pare stvaraju tok [[elektron]]a, ako dođe do zagrijavanja.&lt;ref&gt;Rasor Ned S., Charles Warner: &quot;Correlation of Emission Processes for Adsorbed Alkali Films on Metal Surfaces&quot;, journal = Journal of Applied Physics, 1964.&lt;/ref&gt;

Cezij ima isto primjenu kod [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnog učinka ili fotoefekta]], koji se koristi za [[solarna ćelija|solarne ćelije]], jer metalna smjesa K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CsSb ima vrlo nizak [[izlazni rad materijala]], što omogućuje lakše oslobađanje [[elektron]]a kod fotoefekta. To se koristi za uređaje za [[optičko prepoznavanje znakova]], [[fotomultiplikator]]e i cijevi za video kamere. Ipak, neki elementi kao [[germanij]], [[rubidij]], [[selen]], [[silicij]] i [[telurij]] mogu zamijeniti cezij za tu primjenu.&lt;ref&gt;&quot;K &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CsSb Cathode Development&quot;, journal = American Institute of Physics Conference Proceedings, 2009., John Smedley, Triveni Rao, Erdong Wang, Crabb Donald G., Prok Yelena, Poelker Matt, Liuti Simonetta&lt;/ref&gt;

Cezijev jodid (CsI), bromid (CsBr) i fluorid (CsF) su kristali koji se koriste za scintilator u scintilatorskom brojaču, koji služi za ispitivanje [[Minerali|minerala]] i u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]], jer su pogodni za otkrivanje [[gama-čestica]] i [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]]. Cezijevi spojevi pomažu boljem otkrivanju, bržem odgovoru (CsF) i manjoj higroskopičnosti (CsI).

Cezijeve pare se koriste kod većine magmetometara. Slično se koristi i kod [[spektrometar]]a. Kao i drugi alkalijski metali, cezij snažno veže [[kisik]] na sebe, pa se koristi u [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Koristi se i kod [[laser]]a, [[Fluorescentna cijev|fluorescentnih cijevi]] i parnih ispravljača.&lt;ref&gt;&quot;Comparison of discharge lamp and laser pumped cesium magnetometers&quot; 2005., Groeger S., A. S. A., journal = Applied Physics B&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=z9SzvsSCHv4C&amp;pg=PA108] chapter = Internal Standards, 1994., Mary C., Haven Gregory A., Tetrault, Jerald R. Schenken, publisher = John Wiley and Sons, &quot;Laboratory instrumentation&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;

===Molekularna biologija===
Zbog svoje velike [[gustoća|gustoće]], cezijev klorid (CsCl), sulfat (Cs&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) i trifluoracetat [Cs(O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CCF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)] se koriste u [[Molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] za [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugiranje]], kada treba odvojiti uzorke [[Virusi|virusa]], [[organel]]a i dijelove [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] iz biološkog uzorka.

===Kemija i medicina===
U [[kemija|kemiji]] se cezij rijetko upotrebljava. Koristi se kao dodatak za [[katalizator]]e u dobivanju [[metanol]]a i [[Alkeni|alkena]], te za dobivanje [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] iz [[Sumporov dioksid|sumporovog dioksida]]. Cezijev fluorid se koristi u [[Organska kemija|organskoj kemiji]] kao [[Baza (kemija)|baza]]. Cezijeve soli ponekad zamjenjuju kalijeve i natrijeve soli u postupku dobivanja [[Esteri|estera]] i [[Polimerizacija|polimerizaciji]].

===Nuklearna primjena izotopa cezija===
Cezij-137 je uobičajen [[Radioaktivnost|radioaktivni]] [[izotop]], koji se koristi za dobivanje [[gama-čestica]]. Prednost je jer [[vrijeme poluraspada]] traje 30 godina i raspada se u [[barij]]-137, koji nije radioaktivan. Njegova velika [[topljivost]] u vodi je nedostatak, koja mu ograničava primjenu. Koristio se u liječenju [[Rak (bolest)|raka]] i u [[Sterilizacija|sterilizaciji]] hrane, medicinske opreme i kanalizacije. Korištenje cezij-137 klorida za liječenje raka je prestalo, jer postoji mogućnost radioaktivnog trovanja hrane. Cezij-137 se koristi za razna industrijska mjerila, kao za mjerenje vlage, gustoće ili debljine nekog materijala.&lt;ref&gt;[http://earth1.epa.gov/radiation/docs/source-management/csfinallongtakeshi.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720163223/http://earth1.epa.gov/radiation/docs/source-management/csfinallongtakeshi.pdf |date=2011-07-20 }} &quot;The material flow of radioactive cesium-137 in the U.S. 2000&quot; Takeshi Okumura, 2003., publisher = United States Environmental Protection Agency&lt;/ref&gt;

Cezij-137 nastaje nakon pokusa s [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]] i oko [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]]. Nuklearni pokusi od 1945. do 1980. su oslobodili cezij-137 u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]], koji je na kraju završio u prašini i sedimentima. Cezij-134 se koristi za mjerenje ispuštanja cezija iz nuklearnih elektrana.

===Ostale primjene===
Cezij ili živa su se u početku koristili za [[ionski pogon]], a to je vrsta električnog pogona za [[svemirske letjelice]]. Hall ionski pogon ubrzava [[ion]]e korištenjem električnog potencijala između cilindrične anode i negativno nabijene [[plazma|plazme]], koja stvara katodu. Cezij je ulazio blizu anode, gdje odmah postaje ioniziran, pa ione privlači katoda koja ih ubrzava, uz put pokupi elektrone i neutralan napušta s velikim brzinama.

Cezijev nitrat se koristi kao oksidans u [[Pirotehnika|pirotehnici]], da bi izgorio [[silicij]] u crvenim bakljama. Cezij se koristio i kod vojnog aviona [[SR-71 Blackbird|Lockheed SR-71 Blackbird]], da bi ga teže otkrili [[radar]]i. Cezij i rubidij se koriste kao karbonati u proizvodnji stakla, za smanjenje električne provodljivosti, što je naslo primjenu u proizvodnji [[Optičko vlakno|optičkih vlakana]] i uređaja za noćno gledanje. Cezijev fluorid se koristi u lemljenju [[aluminij]]a, da bi se smanjila količina [[magnezij]]a.

==Opasnost po zdravlje==
Cezijevi spojevi se ubrajaju u srednje opasne po ljudsko zdravlje, a obično se ljudi rijetko s njima susreću. Cezij kao metal je vrlo reaktivan i [[eksploziv]]an kada dolazi u dodir s vodom, pa čak i s vrlo hladnom vodom ([[piroforni metali]]).&lt;ref name=&quot;OECD report&quot;/&gt;

Cezij-134 i cezij-137 su [[Radioaktivnost|radioaktivni]], a njihova koncentracija ovisi o blizini nuklearnih izvora. Tako je nakon [[Černobilska nesreća|Černobilske nesreće]], cezij-137 postao najveći izvor radijacije nakon 200 dana od nesreće. Cezij-137 se ne nakuplja u tijelu tako jako kao radioaktivni [[jod]] ili [[stroncij]]. Obično se cezij-137 ispire s kože vrlo brzo, ili oslobađa iz tijela kroz znoj i [[urin]]. Ali zato se znatno nakuplja u tkivima biljaka, naročito u voću i povrću. Zabilježeno je da su [[gljive]] nakupile znatnu količinu cezija-137 u blizini Černobila. Cezij-137 se smatra biološki naročito opasnim po zdravlje.&lt;ref&gt;&quot;Cesium in mammals: Acute toxicity, organ changes and tissue accumulation&quot; 1981., Pinsky Carl, Ranjan J. R., Jasper Claude, journal = Journal of Environmental Science and Health, Part A&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Acute toxicity of cesium and rubidium compounds&quot; 1975., Johnson Garland T., journal = Toxicology and Applied Pharmacology&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Povezano ==
* [[Sekund]]

{{wječnik}}
{{Commonscat|Caesium}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Alkalni metali]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>20ugqxf3bgozqgpjzu0x9t2ks60o0n8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista klasičnih kompozitora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13364</id>
    <revision>
      <id>42600459</id>
      <parentid>42495639</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T05:22:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30203-16</username>
        <id>354673</id>
      </contributor>
      <origin>42600459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6339" sha1="mwf78uv4fktzlt3ab54rt5voobwykqy" xml:space="preserve">Ovo je lista kompozitora, većinom europskih, klasične ere uglazbi, većinom od 1740-1820. Neki od najpoznatijih kompozitora ove ere bili su [[Wilhelm Friedmann Bach]], [[Carl Philipp Emanuel Bach]], [[Johann Stamitz]], [[Joseph Haydn]], [[Johann Christian Bach]], [[Luigi Boccherini]], [[Antonio Salieri]], i [[Wolfgang Amadeus Mozart]].

== Kompozitori doba prelaza baroka u klasiku (rođeni prije 1710) ==
* [[Lodovico Giustini]] (1685 - 1743)
* [[Jean-Baptiste Masse]] (c1700 - c1756)
* [[Michel Blavet]] (1700 - 1768)
* [[Johan Agrell]] (1701 - 1765)
* [[Jean-Fery Rebel (ii)|Jean-Fery Rebel (the younger)]] ([[1701]] - [[1775]])
* [[Giovanni Battista Sammartini]] (c1701 - 1775)
* [[Johann Ernst Eberlin]] ([[1702]] - [[1762]])
* [[Johann Gottlieb Graun]] (c1702-1771)
* [[Carl Heinrich Graun]] (c1703-1759)
* [[Giovanni Battista Pescetti]] (c1704 - c1766)
* [[Baldassare Galuppi]] (1706 - 1785)
* [[Georg Reutter the younger|Georg Reutter]] (1708 - 1772)
* [[Michel Corrette]] ([[1709]] - [[1795]])
* [[Christoph Schaffrath]] ([[1709]] - [[1763]])
* [[Giovanni Battista Pergolesi]] ([[1710]] - [[1736]])
* [[Domenico Alberti]] ([[1710]] - [[1740]])
* [[Thomas Arne]] ([[1710]] - [[1778]])
* [[Wilhelm Friedemann Bach]] ([[1710]] – [[1784]])
* [[William Boyce]] ([[1711]] - [[1779]])

== Rano-klasični kompozitori (rođeni 1710-1730) ==
* [[John Stanley (composer)|John Stanley]] ([[1712]] - [[1786]])
* [[Johann Ludwig Krebs]] ([[1713]] - [[1780]])
* [[Per Brant]] ([[1714]] - [[1767]])
* [[Niccolò Jommelli]] ([[1714]] - [[1774]])
* [[Gottfried August Homilius]] ([[1714]] - [[1785]])
* [[Christoph Willibald Gluck]] ([[1714]] - [[1787]])
* [[Carl Philipp Emanuel Bach]] ([[1714]] - [[1788]])
* [[Georg Christoph Wagenseil]] ([[1715]] - [[1777]])
* [[Hinrich Philip Johnsen]] ([[1716]] - [[1779]])
* [[Johann Stamitz|Johann Wenzel Anton Stamitz]] ([[1717]] - [[1757]])
* [[Leopold Mozart]] ([[1719]] - [[1787]])
* [[William Walond]] ([[1719]] - [[1768]])
* [[Johann Philipp Kirnberger]] ([[1721]] - [[1783]])
* [[Sebastián Ramón de Albero y Añaños]] ([[1722]] - [[1756]])
* [[Georg Benda]] ([[1722]] - [[1795]])
* [[Karl Friedrich Abel]] ([[1723]] - [[1787]])
* [[Tommaso Traetta]] ([[1727]] - [[1779]])
* [[Armand-Louis Couperin]] ([[1727]] - [[1789]])
* [[Niccolò Piccinni]] ([[1728]] - [[1800]])
* [[Florian Leopold Gassmann]] ([[1729]] - [[1774]])[http://www.hoasm.org/XIIC/Gassmann.html]
* [[Giuseppe Sarti]] ([[1729]] - [[1802]])[http://100.1911encyclopedia.org/S/SA/SARTI_GIUSEPPE.htm]
* [[Antonio Soler]] ([[1729]] - [[1783]])

== kompozitori(rođeni 1730-1750) ==
* [[Christian Cannabich]] ([[1731]] - [[1798]])
* [[Joseph Haydn]] ([[1732]] - [[1809]])
* [[François-Joseph Gossec]] ([[1734]] - [[1829]])
* [[Johann Gottfried Eckard]] ([[1735]] - [[1809]])[http://www.hoasm.org/VIIE/Eckard.html]
* [[Johann Christian Bach]] ([[1735]] - [[1782]])
* [[Johann Georg Albrechtsberger]] ([[1736]] - [[1809]])
* [[Michael Haydn]] ([[1737]] - [[1806]])
* [[Josef Mysliveček]] ([[1737]] - [[1781]])
* [[William Herschel]] ([[1738]] - [[1822]])
* [[Leopold Hofmann]] ([[1738]] - [[1793]])
* [[Karl Ditters von Dittersdorf]] ([[1739]] - [[1799]])
* [[Johann Baptist Vanhal]] ([[1739]] - [[1813]])
* [[André-Ernest-Modeste Grétry]] ([[1741]] - [[1813]])
* [[Andrea Luchesi]] ([[1741]] - [[1801]])
* [[Giovanni Paisiello]] ([[1741]] - [[1816]])
* [[Václav Pichl]] ([[1741]] - [[1804]])
* [[Luigi Boccherini]] ([[1743]] - [[1805]])
* [[Franz Nikolaus Novotny]] ([[1743]] - [[1773]])
* [[Carl Stamitz]] ([[1745]] - [[1801]])
* [[Leopold Kozeluch]] ([[1747]] - [[1818]])
* [[Joseph Schuster]] ([[1748]] - [[1812]])[http://www.operone.de/komponist/schuster.html]
* [[Domenico Cimarosa]] ([[1749]] - [[1801]])
*

== Kasno-klasični kompozitori (rođeni 1750-1770) ==
* [[Antonio Salieri]] ([[1750]] - [[1825]])
* [[Antonio Rosetti]] (c[[1750]] - [[1792]])
* [[Dmytro Bortniansky]] ([[1751]] - [[1825]])
* [[Muzio Clementi]] ([[1752]] - [[1832]])
* [[Leopold Kozeluch]] ([[1752]] - [[1818]])
* [[Niccolò Antonio Zingarelli]] ([[1752]] - [[1837]])
* [[Jean-Baptiste Breval]] ([[1753]] - [[1823]])
* Vincenzo Righini ([[1756]] - [[1812]])
* [[Giuseppe Antonio Capuzzi]] ([[1755]] - [[1818]])
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]] ([[1756]] - [[1791]])
* [[Joseph Martin Kraus]] ([[1756]] - [[1792]])
* [[Franziska Danzi Lebrun]] ([[1756]] - [[1791]])
* [[Paul Wranitzky]] ([[1756]] - [[1808]])
* [[Ignaz Pleyel]] ([[1757]] - [[1831]])
* [[François Devienne]] ([[1759]] - [[1803]])[http://www.haydn.dk/mhc_devienne.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124084046/http://www.haydn.dk/mhc_devienne.php |date=2005-11-24 }}
* [[Franz Vinzenz Krommer]] ([[1759]] - [[1831]])
* [[Maria Theresa von Paradis]] ([[1759]] - [[1824]])
* [[Luigi Cherubini]] ([[1760]] - [[1842]])
* [[Johann Ladislaus Dussek]] (1760 - 1812),
* [[Joseph de Momigny]] ([[1762]] - [[1842]])
* [[Franz Danzi]] ([[1763]] - [[1826]])
* [[Adalbert Gyrowetz]] ([[1763]] - [[1850]])
* [[Étienne Méhul]] ([[1763]]-[[1817]])
* [[Simon Mayr]] ([[1763]] - [[1845]])
* [[Franz Xaver Süssmayr]] ([[1766]] - [[1803]])
* [[Samuel Wesley]] ([[1766]] - [[1837]])
* [[Wenzel Muller]] ([[1767]] - [[1835]])
* [[Carlos Baguer]] ([[1768]] - [[1808]])
* [[Francesco Gnecco]] ([[1769]] - [[1810]])

== Kompozitori prelaza klasike u romantiku (rođeni 1770-1800) ==
* [[Ludwig van Beethoven]] ([[1770]]-[[1827]]), često označavan kao prvi romantični kompozitor
* [[Ferdinando Paer]] ([[1771]] - [[1839]]), 
* [[Johann Nepomuk Hummel]] (1778 - 1837), 
* [[Fernando Sor]] (1778 - 1839), 
* [[Anthony Philip Heinrich]] (1781 - 1861), 
* [[John Field (composer)|John Field]] (1782 - 1837), 
* [[Niccolò Paganini]] ([[1782]] - [[1840]]), 
* [[Daniel Auber]] (1782 - 1871), 
* [[Louis Spohr]] ([[1784]] - [[1859]]), 
* [[Pietro Raimondi]] ([[1786]] - [[1853]]), 
* [[Carl Maria von Weber]] ([[1786]] - [[1826]]), 
* [[Friedrich Kuhlau]] ([[1786 - 1832]]), 
* [[Nicolas Bochsa]] ([[1789]] - [[1856]]), 
* [[Carl Czerny]] ([[1791]] - [[1857]]), 
* [[Giacomo Meyerbeer]] (1791 - 1864), 
* [[Gioachino Rossini|Gioacchino Rossini]] (1792 - 1868), 
* [[Franz Berwald]] (1796 - 1868), 
* [[Carl Loewe]] (1796 - 1869), 
* [[Gaetano Donizetti]] (1797 - 1848), 
* [[Franz Schubert]] ([[1797]]-[[1828]])

[[Kategorija:Klasični kompozitori|#]]
[[Kategorija:Liste kompozitora|Klasika]]</text>
      <sha1>mwf78uv4fktzlt3ab54rt5voobwykqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darko Trifunović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25495</id>
    <revision>
      <id>42600472</id>
      <parentid>42449319</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T07:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19787" sha1="1g8et8lg1p6i28xl3e8en5sv10im5n3" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Darko Trifunović
| slika = Darko Trifunović.jpg
| širina_slike = 250p
| opis_slike =
| datum_rođenja = 20. novembar 1971.
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti =   
| mesto_smrti =
| ženski_pol =
}}
'''Darko Trifunović''' ([[Beograd]], [[20. novembar]] [[1971]]), srpski pravnik i profesor.

== Biografija ==
U Beogradu je završio osnovnu i srednju školu ([[Šesta beogradska gimnazija|Šestu gimnaziju]]). Nakon završene srednje upisao je studije na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Magistrirao je 1999. na Univerzitetu Robert Kenedi u [[Cirih]]u (tema: „Međunarodno Krivično pravo - Međunarodni krivični sud; Politička manipulacija terminom genocid - Slučaj Srebrenica“) i stekao zvanje: Magistar pravnih nauka - specijalnost - rešavanje sukoba. U julu 2007. na [[Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu|Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu]] odbranio je doktorsku disertaciju sa temom „Novi oblici terorizma u BiH“&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=591 „Doktorske disertacije“], 3.7.2007, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt; i oktobra 2008. promovisan je u doktora odbrane, bezbednosti i zaštite&lt;ref name=&quot;samit&quot;&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=275&amp;Itemid=258 „Promocija doktora nauka Fakulteta bezbednosti“], 27.10.2008, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;.

On je takođe učesnik brojnih domaćih i međunarodnih konferencija, seminara i naučnih skupova, a u više evropskih i svetskih zemalja je učestvovao kao gostujući predavač.&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=749&amp;Itemid=258 „Fakultet bezbednosti na Svetskom samitu o protiv terorizmu“], 12-15.8.2010, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nezavisne novine: [http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Stetna-turska-politika-na-Balkanu-a-posebno-u-BiH-135372.html „Štetna turska politika na Balkanu, a posebno u BiH“], Srna, 3.4.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Univerzitet u Beogradu: [http://www.bg.ac.rs/eng/en_newss.php?id=96 „Dr Darko Trifunovic has been Elected to the Position of the Visiting Professor at the Fudan University“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619182716/http://www.bg.ac.rs/eng/en_newss.php?id=96 |date=2013-06-19 }}, 26.12.2011, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;

* Član je i Upravnog odbora RIEAS (Instituta za američko-evropske studije)&lt;ref&gt;RIEAS: [http://www.rieas.gr/about-us/organization/336.html „Darko Trifunovic (PhD)“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824135245/http://www.rieas.gr/about-us/organization/336.html |date=2013-08-24 }}, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt; sa sedištem u [[Atina|Atini]], Savetodavnog odbora Instituta za transnacionalne studije iz [[Minhen]]a, gostijući je predavač na FUDAN Univerzitetu u Šangaju &lt;ref&gt;Center for American Studies，Fudan University: [http://www.cas.fudan.edu.cn/view.en.php?id=1848 „Dr. Darko Trifunovic Comes to Visit“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102121757/http://www.cas.fudan.edu.cn/view.en.php?id=1848 |date=2012-11-02 }}, 8.11.2011, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt; i stalni gostujući predavač u Centru za mećunarodne studije iz [[Šangaj]]a.&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1851&amp;Itemid=258 „Šangajski institut za evropske studije - dr Darko Trifunović, plaketa o izboru u naučno zvanje“], pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;.
* Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada u SAD 2001.]] angažovan je kao savetnik dva odvojena tima advokata žrtava (advokatske kancelarije Cozen O'Connor i Lloyd).
* Tokom održavanja [[Letnje olimpijske igre 2008.|Letnjih olimpijskih igara u Pekingu 2008]]. angažovan je od strane [[Kina|NR Kine]] kao prvi strani stručnjak po pitanju bezbednosti.&lt;ref&gt;Medija centar: [http://www.mc.rs/srpski-ekspert-angazovan-po-pitanju-bezbednosti-olimpijskih-igara-u-pekingu.4.html?eventId=6468 „Srpski ekspert angažovan po pitanju bezbednosti Olimpijskih igara u Pekingu“], 26.2.2008, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1852&amp;Itemid=258 „Poseta Jiao Tong univerzitetu“], pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;

Obavljao više važnih funkcija, a između ostalih:

* 17. jula 1998. godine, kao jedini predstavnik Srbije u nekoj delegaciji, učestvuje u stvaranju Međunarodnog stalnog krivičnog suda u Rimu;
* član Komisije za ratne zločine Vlade Republike Srpske;
* saradnik [[Institut za političke studije|Instituta za političke studije]] iz Beograda;
* sekretar Instituta za bezbednosne studije, Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu;&lt;ref name=&quot;institut&quot;&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=32&amp;Itemid=2693 „Institut za bezbednosne studije“], pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
* ekspert za pitanje terorizma u Ministarstvu Policije Republike Srpske
* član je savetodavnog tima Instituta za međunarodne studije&lt;ref&gt;Institut za međunarodne studije: [http://www.transnationalstudies.org/advisory.html Tim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110509085543/http://www.transnationalstudies.org/advisory.html |date=2011-05-09 }}, pristup 265.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;

Jedan je od tvoraca jedinstvene [[baza podataka|baze podataka]] terorista i organizovanog kriminala, projekta započetog 2007. godine, kao rezultat saradnje Fakulteta bezbednosti i [[Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu|Matematičkog faklulteta u Beogradu]], koji se primenjuje u policiji, vojsci, školama.&lt;ref name=&quot;institut&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Večernje novosti: [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.291.html:401379-Teroristi-u-srpskom-kompjuteru „Teroristi u srpskom kompjuteru“], 15.10.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt; U nastavku projekta je razvoj aplikacija za detekciju lica, kao i razvoj mobilne [[android (operativni sistem)|android]] aplikacije koja će biti nadogradnja jedinstvenog modela baze podataka.&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1545&amp;Itemid=258 „Bezbednost i prepoznavanje lica“], 9.10.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Terrorist and Organized Criminal Search: [http://www.tocsearch.com/index.php „About TOC-search?“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130528052714/http://www.tocsearch.com/index.php |date=2013-05-28 }}, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;

== Revizionizam i teorije zavera ==
Trifunović je [[2002]]. za vladu [[Republika Srpska|Republike Srpske]] objavio &quot;Izveštaj o slučaju Srebrenica – I deo&quot; u kojem se negira [[masakr u Srebrenici]] i tvrdi da je događaj izmišljen zbog demoniziranja bosanskih Srba.&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;&gt;{{cite book|author1=Fischer|author2=McDonald, Avril|title=Yearbook of international humanitarian law 2002|page=453-454|publisher=Asser Press|year=2005|ISBN=9067041890}}&lt;/ref&gt; Izveštaj su osudili zvaničnici [[UN|Ujedinjenih nacija]], preživele žrtve rata i sudije [[Haški tribunal|Haškog tribunala]], dok se vlada RS kasnije distancirala od Trifunovića.&lt;ref name=&quot;Denial&quot;&gt;{{cite news|author1=Tracy, Jen|author2=Rawles, Lee|author3=Krauthamer, Ky|author4=Gardner, Andrew|title=The Death of Denial|url=http://www.tol.cz/look/BRR/article.tpl?IdLanguage=1&amp;IdPublication=9&amp;NrIssue=1&amp;NrSection=6&amp;NrArticle=10948|work=Transitions Online|date=10. 11. 2003|access-date=2015-11-20|archivedate=2004-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040515220108/http://www.tol.cz/look/BRR/article.tpl?IdLanguage=1&amp;IdPublication=9&amp;NrIssue=1&amp;NrSection=6&amp;NrArticle=10948|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Karla del Ponte]] komentirala je da su sastavljači izveštaja &quot;posve slepi, duboko neosetljivi i evidentno spremni blokirati sve napore da dođe do pomirenja, istine i pravde&quot;,&lt;ref name=&quot;SETimes-Srebrenica&quot;&gt;{{cite news|title=New Srebrenica Report Condemned|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/mk/features/setimes/features/2002/09/020904-SVETLA-001|publisher=SETimes.com|date=4 September 2002}}&lt;/ref&gt; a [[UK|britanski]] ministar spoljnih poslova [[Denis MacShane|Denis Mekšejn]] komentirao je da &quot;autori izveštaja spadaju u istu kategoriju sa [[Negiranje Holokausta|poricateljima Holokausta]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=MacShane condemns report denying Srebrenica massacre|url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front/TextOnly?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029394716&amp;to=true&amp;a=KArticle&amp;aid=1031136584195|publisher=Foreign &amp; Commonwealth Office (Archived at nationalarchives.gov.uk)|date=4. 9. 2009|access-date=2022-09-03|archive-date=2003-10-06|archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20031006173652/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front/TextOnly?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029394716&amp;to=true&amp;a=KArticle&amp;aid=1031136584195|dead-url=}}&lt;/ref&gt; [[Vlada Republike Srpske]] ogradila se od izveštaja navodeći da se radi o subjektivnom delu kojeg njeni zvaničnici nisu proverili,&lt;ref name=&quot;IWPR-Bosnian Serbs&quot;&gt;{{cite news|last=Katana|first=Gordana|title=Regional Report: Bosnian Serbs Play Down Srebrenica|url=http://www.iwpr.net/index.php?apc_state=hen&amp;s=o&amp;o=p=tri&amp;l=EN&amp;s=f&amp;o=164405|publisher=Institute of War and Peace Reporting|date=2-7. 9. 2002}}&lt;/ref&gt; te ga se potpuno odrekla.&lt;ref name=&quot;Denial&quot;/&gt; Trifunović je kasnih [[2000-ih]] zajedno sa [[Domagoj Margetić|Domagojem Margetićem]] vodio &quot;Ekspertni tim za istraživanje terorizma i kriminala u regiji&quot; koji je bio predmetom kritika zbog tvrdnji o povezanosti bivšeg predsednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] s naručenim ubojstvima i [[al-Kaida|al-Kaidom]], kao i raznih drugih [[Teorija zavere|teorija zavera]].&lt;ref&gt;Malić, Gordan (3. 11. 2010): [http://www.jutarnji.hr/kako-je-bezveznjak-domagoj-margetic-dospio-u--latinicu---/900226/ Kako je bezveznjak Domagoj Margetić dospio u ‘Latinicu’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120418104034/http://www.jutarnji.hr/kako-je-bezveznjak-domagoj-margetic-dospio-u--latinicu---/900226 |date=2012-04-18 }}, [[Jutarnji list]]&lt;/ref&gt;

== Monografije i knjige ==
# „Globalna mreža islamskih fundamentalista-operativni model-model Bosna“, Dokumentacioni centar Vlade Republike Srpske i Biro vlade Republike Srpske za odnose s Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine u Hagu, Banja Luka, Republika Srpska, BiH, 2002. (136 strana + mape kao dodaci)&lt;ref&gt;CNN iReport: [http://ireport.cnn.com/docs/DOC-562765 „Islamic Fundamentalists’ Global Network - Modus Operandi - Model Bosnia“], 26.2.2011, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;
# „Terorizam - Globalna mreža islamskih fundamentalista - II deo- operacioni model-model Bosna“, Dokumentacioni centar Vlade Republike Srpske i Biro vlade Republike Srpske za odnose s Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine u Hagu, Banja Luka, Republika Srpska, BiH, 2004. (275 strana)
# „Izveštaj o slučaju Srebrenica I deo“, Dokumentacioni centar Vlade Republike Srpske, Banja Luka, Republika Srpska, BiH, 2002. (139 strana)&lt;ref&gt;Istorijski projekat Srebrenica: [http://www.srebrenica-project.com/sr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=19:2009-01-30-19-37-30&amp;catid=3:2009-01-06-17-56-50&amp;Itemid=4 „Fenomenologija Srebrenice“]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Željko Vujadinović, 30.1.2009, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Terorizam i vehabizam“, Darko Trifunović, Goran Stojaković, Milinko Vračar, Beograd, &quot;Filip Višnjić&quot;, 2011. (342 strane)&lt;ref&gt;Medija centar: [http://www.mc.rs/terororizam-i-vehabizam.4.html?eventId=8213 „Terororizam i vehabizam“], 4.11.2011, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Hrvatska kriminalna hobotnica,“ dr Darko Trifunović, Dževad Galijašević, Beograd, &quot;Filip Višnjić&quot;, 2012. (235 strana)&lt;ref&gt;Medija centar: [http://www.mc.rs/hrvatska-kriminalna-hobotnica.4.html?eventId=8738 „Hrvatska kriminalna hobotnica“], 26.10.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Evropska bezbednost: Terorizam u Austriji“, Dževad Galijašević, Darko Trifunović, Beograd, &quot;Filip Višnjić&quot;, 2012. (152 strane)
# „Geopolitika i međunarodna bezbednost: Uloga Turske, Saudijske Arabije i Irana na jugoistoku Evrope“

== Članci u stručnim i naučnim časopisima ==
# „Kreiranje islamske države na teritoriji zemalja Centralne Azije“, Vojno delo, volumen 56, broj 3, str. 9-20, Beograd, 2004.&lt;ref&gt;Sindeks - Vojno delo: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=0&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2fRelated.aspx%3fartaun%3d37206 „Kreiranje islamske države na teritoriji zemalja Centralne Azije“], Darko Trifunović, Beograd (2004), vol. 56, br. 3, str. 9-20, Institut za Političke nauke, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda“, Jugoslovenska revija za kriminologiju i krivično pravo, Volumen.36, broj.3, 1998. Beograd (strana 179-260)
# „Antikorupcione mere u Sjedinjenim Američkim Državama“, Politička revija“, broj 01/02 str.121-130, Beograd, 2002.&lt;ref&gt;Sindeks - Politička revija: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%26121&amp;page=7&amp;sort=8&amp;stype=0&amp;backurl=%2Fissue.aspx%3Fissue%3D121 „Anti-korupcione mere u Sjedinjenim Američkim Državama“], Darko Trifunović, Beograd (2002), vol. 1, br. 1, str. 121-130, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Uloga nevladinih organizacija u zaštiti životne sredine“, Pravni život, Udruženje pravnika Srbije, Beograd, (1997)
# „Međunarodni odnosi i međunarodni krivični sud kao instrument demokratije u svetu“ Politička revija, Beograd (2003)&lt;ref&gt;Sindeks - Politička revija: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=2&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2fRelated.aspx%3fartaun%3d37206 „Međunarodni odnosi i međunarodni krivični sud kao instrument demokratije u svetu“], Darko trifunović, Beograd (2003), vol. 2, br. 2, str. 251-254, Institut za Političke nauke, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Rat u BiH i teroristički napad na Svetski trgovinski centar“, Srpska politička misao, Broj ¼, Beograd 2004. (str.229-240)&lt;ref&gt;Sindeks - Srpska politička misao: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=1&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2fRelated.aspx%3fartaun%3d37206 „Rat u BIH i teroristički napad na Svetski trgovinski centar“], Institut za bezbednost, Beograd (2004), br. 1-4, str. 229-242, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Al Kaida u Bosni i Hercegovini“, Bezbednost u Srbiji, FCO 1-6/04, Beograd, 2004. (str 16-19)
# „Westbalkan Sprungbrett islamistischer Terroristen“, Sicherheitspolitik Nr.2/ Marz 2006 (p.&amp;nbsp;21) Zurich, Switzerland, (2006)
# „Chart of Bosnian terrorist links known to SFOR, NATO“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXII, No. 3, Alexandria PA, USA, January 7, 2004.
# „Pattern of Bosnian and Other Links to Madrid Bombings Becoming Increasingly Clear“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 64, Alexandria PA, USA, June 21, 2005.
# „Key al-Qaida Informant Details Additional Information, Criticizes Ashdown’s Refusal to Act in Bosnia-Herzegovina“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 19, Alexandria PA, USA, February 14, 2005.
# „Bosnian Official Links With Terrorism, Including 9/11, Become Increasingly Apparent as Clinton, Clark Attempt to Justify Support of Bosnian Militants“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXI, No. 147, Alexandria PA, USA September 17, (2003)
# „Raid in Bosnia-Herzegovina Steps Up Pressure on Jihadists“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIV, No. 32, Alexandria PA, USA, May 26, 2006.
# „Key al-Qaida Informant Details Additional Information, Criticizes Ashdown’s Refusal to Act in Bosnia-Herzegovina“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 19, February 14, Alexandria PA, USA, February 14. 2005
# „Al-Qaida Global netvor and its influence on western Balknas nations“, Circunstancia. Año VII - Nº 18 - Enero 2009&lt;ref&gt;Fundación Ortega-Marañon: [http://www.ortegaygasset.edu/fog/ver/805/circunstancia/ano-vii---n--18---enero-2009/ensayos/al-qaeda-s-global-network-and-its-influence-on-western-balkans-nations#Inicio], Darko Trifunović, Circunstancia. Año VII - Nº 18.1.2009, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;
# „Pattern of Islamist Terrorist Training and Organization Continues in Bosnia“, Despite Official Denials”, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 63, Alexandria PA, USA, June 20, 2005.
# “Exclusive: Pattern of Bosnian and Other Links to Madrid Bombings Becoming Increasingly Clear.” Defense &amp; Foreign Affairs,June 21, 2005&lt;ref&gt;Slobodan Milošević: [http://www.slobodan-milosevic.org/news/dfasa062105.htm „Exclusive: Pattern of Bosnian and Other Links to Madrid Bombings Becoming Increasingly Clear“],21.6.2005 pristup 27.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Watchman chronicles: [http://watchmanchronicles.com/pdfs/TheComingBalkanCaliphate.pdf „The Coming Balkan Caliphate: The Threat of Radical Islam to Europe and the West“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Christopher Deliso, fromat PDF, pristup 27.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;
# „Islamic Radicalization process in South East Europe (Case study Bosnia)“, IDC Herzliya, 2010&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu:[http://www.fb.bg.ac.rs/download/Razno/Islamic%20Radicalization%20process%20in%20South%20East%20Europe.pdf „Islamic Radicalization process in South East Europe“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305133924/http://www.fb.bg.ac.rs/download/Razno/Islamic%20Radicalization%20process%20in%20South%20East%20Europe.pdf |date=2016-03-05 }}, Darko Trifunović, format PDF, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;International Institute for Counter-Terrorism (ICT) [http://www.ict.org.il/NewsCommentaries/Commentaries/tabid/69/Articlsid/872/currentpage/1/Default.aspx „Islamic Radicalization Processes in South East Europe Case Study: Bosnia“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818232906/http://www.ict.org.il/NewsCommentaries/Commentaries/tabid/69/Articlsid/872/currentpage/1/Default.aspx |date=2013-08-18 }}, Darko Trifunovic, 15.11.2010, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;

== Recenzija monografija i knjiga ==
# Cvjetković, Nenad, &quot;Pod zastavom džihada&quot;, NIK „Štampa“, Doboj, Republika Srpska, BiH, 2006.
# Matović, Violeta, &quot;Samoubilački terorizam-kako se postaje „mučenik“&quot;, NKZBPT, Beograd, 2006.
# Hatidža, Beriša, &quot;Posledice političkog nasilja na Kosovu i Metohiji&quot;, Zadužbina Andrejević, Beograd, 2013.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ewb.rs/member.aspx?id=82 East West Bridge upravni odbor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134953/http://www.ewb.rs/member.aspx?id=82 |date=2016-03-04 }}
* [http://www.ict.org.il/Biographies/DrDarkoTrifunovic/tabid/160/Default.aspx/ Međunarodni institut za borbu protiv terorizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201131019/http://www.ict.org.il/Biographies/DrDarkoTrifunovic/tabid/160/Default.aspx |date=2012-12-01 }}
* [http://www.rieas.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=336&amp;Itemid=55 Istraživači institut za evro-atlantske studije]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Lifetime|1971||Trifunović, Darko}}

[[Kategorija:Policija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Teoretičari zavjere]]</text>
      <sha1>1g8et8lg1p6i28xl3e8en5sv10im5n3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charley Jones</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27015</id>
    <revision>
      <id>42600412</id>
      <parentid>4973230</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T18:20:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3484" sha1="8jxj65mnodfnoukq6q3y9wglavsr8v3" xml:space="preserve">{{otherpeople|Charles Jones}}
{{Mlbretired
|bgcolor1=
|bgcolor2=
|textcolor1=
|textcolor2=
|name=Charley Jones
|image=Charley Jones (cropped).jpg
|position=[[Outfielder]],[[prvi baseman]]
|bats=desno
|throws=desno
|debutdate=[[4. 5.|4.5.]]
|debutyear=[[Bejzbol 1876|1876]]
|debutteam=[[Atlanta Braves|Boston Red Stockings]]
|finaldate=[[26. 4.|26.4.]]
|finalyear=[[Bejzbol 1888|1888]]
|finalteam=[[Kansas City Blues]]
|stat1label=[[Batting average|AVG]]
|stat1value=.304
|stat2label=[[Home run|HR]]
|stat2value=56
|stat3label=[[Run batted in|RBI]]
|stat3value=542
|teams=&lt;nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;!--This forces MediaWiki to recognize the first bullet. Kind of a workaround to a bug.--&gt;
*[[Atlanta Braves|Boston Red Stockings]] (1876-1877, 1883-1887)
*[[Chicago Cubs|Chicago White Stockings]] (1877)
*[[Cincinnati Reds (1876-1880)|Cincinnati Reds]] (1878)
*[[Atlanta Braves|Boston Red Caps]] (1879-1880)
*[[New York Metropolitans]] (1887)
*[[Kansas City Blues]] (1888)
|highlights=&lt;nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;
}}
'''Charles Wesley Jones''' (rođen kao Benjamin Wesley Rippay [[30. 4.|30.4.]] [[1850]] - ?) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] igrač bejzbola na položaju [[left fielder]]a u klubovima [[National Association of Professional Base Ball Players|National Associationa]] i [[Major League Baseball]]a.

Rođen je u [[Okrug Alamance (Sjeverna Karolina)|Okrugu Alamance]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Za vrijeme svoje 12-godišnje karijere je postigao 56 [[home run]]ova i imao [[batting average|prosjek udaraca]] .298. Igrao je za sljedeće klubove: ''[[Keokuk Westerns]]'', ''[[Hartford Dark Blues]]'', ''[[Cincinnati Reds (1876-1880)|Cincinnati Reds]]'' (NL), ''[[Chicago Cubs|Chicago White Stockings]]'', ''[[Atlanta Braves|Boston Red Caps]]'', ''[[Cincinnati Reds|Cincinnati Red Stockings]]'' (AA), ''[[New York Metropolitans]]'' i ''[[Kansas City Cowboys (bejzbol)|Kansas City Cowboys]]''. Bio je popularan, ali i kontroverzan igrač, pa se o njemu nakon izlaska iz bejzbola relativno malo zna.

10.6. 1880 Jones je bio prvi igrač MLB koji je pogodio dva ''homera'' u istoj izmjeni. To se dogodilo protiv ' [[Tom Poorman]]a, pitchera Buffalo Bisonsa u utakmici koja je završila s 19–3. 

{{start box}}
{{succession box | before = ''none'' | title = [[Popis rekordera u home runovima kroz historiju|Rekorder po broju home runova u karijeri]]| years = [[1876]]-[[1884]]| after = [[Harry Stovey]] }}
{{succession box | title=[[Popis prvaka Major League Baseballa u home runovima|Popis prvaka National Leaguea u home runovima]] | before=[[Paul Hines]] | years=[[1879]]| after=[[Jim O'Rourke]] &amp; [[Harry Stovey]]}}
{{succession box | title=[[Popis prvaka Major League Baseballa u RBI|Prvak National Leaguea u RBI]] | before= [[Paul Hines]]| years=[[1879]]&lt;br /&gt;{s [[John O'Rourke|Johnom O'Rourkeom]])| after= [[Cap Anson]]}}
{{succession box | before = [[George Hall (igrač bejzbola)|George Hall]] | title = [[Home Run#Napredovanje rekorda home runa u jednoj sezoni|Rekorder po broju home runova u sezoni]]| years = [[1879]]-[[1883]] | after = [[Harry Stovey]]}}
{{end box}}

== Vanjske veze ==
* {{baseball-reference|id=j/jonesch01}}
* [http://www.mopupduty.com/?p=66 Mop Up Duty Charley Jones Bio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927195547/http://www.mopupduty.com/?p=66 |date=2007-09-27 }}
* [http://www.baseball-reference.com/bullpen/Charley_Jones Baseball Reference Bullpen: Charley Jones]

[[Kategorija:Igrači bejzbola|Jones, Charley]]</text>
      <sha1>8jxj65mnodfnoukq6q3y9wglavsr8v3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copyleft</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30574</id>
    <revision>
      <id>42600441</id>
      <parentid>42476866</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:18:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8185" sha1="tqs1embsqeogvd1qw4f4sgcseiozhj6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Unicode 1xF12F.svg|thumb|desno|znak ''copylefta'']]

'''Kopileft''' ([[engleski jezik|engl.]] ''copyleft'', [[igra rečima]] prema ''copyright'': pravo umnožavanja; [[autorsko pravo]]),&lt;ref&gt;U ovom slučaju igra rečima postignuta je zamenom reči ''right'' (engl.: pravo; desno) s rečju ''left'' (engl.: levo; ostavljen, prepušten) pa ''copyleft'' (dosl. engl.: umnožavanje prepušteno, umnožavanje ulevo) aludira na obrnuto, protivno značenje koje ima ''copyright'' (engl.: autorsko pravo; pravo umnožavanja).&lt;/ref&gt; praksa da se koristi zakon o [[autorsko pravo|autorskom pravu]] da bi se uklonila ograničenja kopiranja i dalje distribucije dela drugih osoba, kao i da se iste slobode sačuvaju i u izvedenim (modifikovanim) verzijama.

Ideja kopilefta nije bliska samo [[Levica|levičarima]], već i mnogim naučnicima koji veruju da je preduslov za napredak dostupnost rezultata prethodnih istraživanja. Pre početka kopileftovanja, program koji bi jedan čovekoljubivi autor predao u [[Javno vlasništvo intelektualne svojine|javno vlasništvo]] ubrzo bi bivao pretvoren u privatno vlasništvo korporacija ili pojedinaca koji su ga samo malo prepravili ili doradili i zatim zaštitili. Suština kopilefta je da se njime može obezbediti da sve izmenjene i dopunjene verzije kopileftovanog softvera ili nekog drugog dela ostaju slobodne i kopileftovane. Autorsko delo koje je kopileftom “oslobođeno” zaštite ne može se više zarobiti čak ni od strane najmoćnijih [[Korporacije|korporacija]].

== Kopileft i GNU licenca ==
Danas postoji nekoliko kopileft opcija pomoću kojih autor može tačno definisati stepen zaštićenosti svog dostignuća. Najpoznatija je [[Licenca za slobodnu dokumentaciju Gnua|GNU licenca]] koju je formulisao [[Ričard Stalman]], začetnik ideje kopilefta i bivši istraživač u Laboratoriji za veštačku inteligenciju [[MIT univerzitet]]a. Stalman, koji je 1984. godine pokrenuo Zadužbinu za slobodni softver, pokušava da razbije monopol firmi kao što je [[Microsoft]] računajući na solidarnost među članovima programerske zajednice. Stalman veruje da su mnogim programerima prijateljstvo i napredak važniji od bogaćenja i da njihova udružena kreativna energija može ugroziti destruktivni monopol [[softver]]skih giganata. Da bi obezbedio da niko ne prisvoji rezultate rada njegovih istomišljenika, Stalman je objavio nekoliko GNU licenci od kojih je najpopularnija [[Opšta javna licenca]].

GNU licence garantuju slobodu deljenja i izmene softvera. [[Slobodni softver]] ne znači da on mora biti besplatan. Ali za razliku od velikih softverskih firmi koje vam prodaju program pažljivo skrivajući njegov izvorni kod, autori programa zaštićenog Opštom javnom licencom se obavezuju da će vam uz svoj proizvod, ako ga uopšte naplaćuju, dati sve podatke i kodove koje sami poseduju. Dostupnost izvornog koda, koji giganti kao što je Microsoft kriju kao najveću poslovnu tajnu, je preduslov da softver bude dobar i pristupačan. Samo je softver čiji je kod “oslobođen” kopirajta moguće relativno lako i jeftino modifikovati i prilagoditi potrebama korisnika.

Najveće dostignuće u borbi protiv kopirajta do sada predstavlja [[GNU/Linux|Linux]], alternativa Bil Gejtsovom [[Windows]]-u, koji je začeo [[Linus Torvalds]] i koji već koristi više od dvadeset miliona ljudi. Ovaj operativni sistem nudi mnogo više mogućnosti jer uz instalaciju Linuxa po pravilu ide i paket besplatnih programa za obradu teksta, slika, zvuka, video montažu, dizajn, web dizajn i mnogo drugih korisnih progama. U svetu postoji mnogo verzija Linuxa, jer praktično svako ko se bavi programiranjem može napraviti svoju. Najpoznatije su: Redhat, Suse, Knopix, Rastasoft...

Sve je popularniji i [[Freenet]], internet unutar interneta sa oko dva miliona korisnika. Ovaj kopileftovan program studenta [[Univerzitet u Edinburghu|Univerziteta u Edinburgu]] je tako decentralizovan da onemogućava bilo koju formu cenzure i špijuniranje korisnika čini izuzetno komplikovanim. Freenet se zato često koristi u Kini i Saudijskoj Arabiji za distribuciju zabranjenog i cenzurisanog materijala.

GNU licence su zahvaljujući grupi entuzijasta iz Srpskog računarskog društva “Uliks” prevedene i na srpski jezik, mada nezvanična verzija prevoda koju ćete naći na mreži još uvek nije usklađena sa našim zakonodavstvom. U zapadnim zemljama, gde je [[piraterija]] davno svedena na najmanju moguću meru, glavno uporište borbe za dostupniju zabavu, umetnost ili softver je u kopileftu.

== Kopileft i Creative Commons ==
Ali, najveću nadu kopilefta koji je već prerastao okvire marginalne internet kontrakulture predstavlja neprofitna organizacija “Kreativno dobro” ([[Creative Commons]] ili CC), koju je osnovao [[Lorens Lesig]], profesor prava na Stenfordskom univerzitetu. Lesig je uočio da postoji veliki jaz između sve razuđenije i slobodnije kulture u eri interneta i krutih pravnih normi. On je zamislio CC kao most između ova dva sveta. Lesigove fleksibilne i besplatne CC licence su za muziku, dizajn, knjige ili filmove ono što je [[GNU]] za softver. Lesig i saradnici već pripremaju licence prilagođene zakonodavstvu u više od šezdeset zemalja.

== Dileme oko autorskih prava ==
Priča o [[Autorska prava|autorskim pravima]] postaje mnogo komplikovanija ako sa softvera pređemo na dizajn, muziku ili filmove. Kopileft je smislen samo kada se radi o znanju ili stvarima koje se mogu kopirati ili reprodukovati. Ako bi u potpunosti kopileftovali neko ulje na platnu ili kamenu skulpturu, svako bi imao pravo da “doradi”, pa time i ozbiljno ošteti takvo delo. CC licenca zato omogućava autorima umetničkih dela da neke aspekte svoga rada praktično ostave nekopileftovanim.

Za ideologe kopilefta ključno je pitanje kolektivne prirode intelektualnog stvaralaštva. Veliki broj autora tvrdi da jedan izum nikada nije proizvod samo jednog tvorca, makar on bio i genijalan. [[Dejvid Beri]] i [[Džajls Mos]] tvrde da je koncept vlasništva nad idejama “poguban po kreativnost” i da su zahvaljujući zakonima o intelektualnoj svojini ideje postale roba koju su bogate korporacije prisvojile i sakrile.

Mada je moguće zarađivati na kopileftovanim proizvodima, to je prilično teško i profiti su mnogo manji. Kopileft ipak može poslužiti i kao odlično marketinško sredstvo. Neki umetnici su kopileftovali svoje radove ili muziku ne bi li pospešili prodaju ranijih kopirajtovanih izdanja. [[Beasty Boys]], [[David Byrne]] i [[Gilberti Gil]] objavili su neka od svojih izdanja koristeći CC licencu.

[[Bil Gejts]] zagovornike kopilefta naziva “nekom vrstom savremenih komunista”, na osnovu čega su oni sebe ironično prozvali “Kreativne komunjare” (Creative Commies). Kopileft aktivisti tvrde da kopirajt najveću štetu nanosi zemljama [[Treći svet|trećeg sveta]] kojima su nedostupni zaštićeni i skupi lekovi, naučni časopisi ili genetski modifikovano semenje poljoprivrednih kultura. Intelektualna svojina je, prema njima, samo nov način da bogati Zapad nastavi eksploatacije bivših kolonija i ostalih zemalja trećeg sveta. Kopileftovci tvrde da Bila Gejtsa posebno uznemiravaju odluke vlada u Aziji i Latinskoj Americi da državnu administraciju opreme kopileftovanim softverom.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://srp.anarchopedia.org/index.php/Copyleft Tekst sa Anarhopedije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216030629/http://srp.anarchopedia.org/index.php/Copyleft |date=2007-02-16 }}
* [http://www.gnu.org/copyleft/copyleft.html Stalmanov tekst: What is copyleft?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111213420/http://www.gnu.org/copyleft/copyleft.html |date=2007-01-11 }}
* [http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002059632_linus11.html Linus Torvalds o Linuxovim potencijalima]
* [http://www.eyemagazine.com/opinion.php?id=117&amp;oid=290 Eye Magazine - tekst o Kopileftu i Kopirajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070107115720/http://www.eyemagazine.com/opinion.php?id=117&amp;oid=290 |date=2007-01-07 }}

[[Kategorija:Autorsko pravo]]
[[Kategorija:Slobodna kultura]]</text>
      <sha1>tqs1embsqeogvd1qw4f4sgcseiozhj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grmeč</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33472</id>
    <revision>
      <id>42600395</id>
      <parentid>42573263</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:54:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15542" sha1="bw05r2mgesjo1a8opjdopahx8yl3ecq" xml:space="preserve">{{Planina (SR)
| ime = Grmeč
| slika = Жељезник (Грмеч).jpg
| oblasti = 
| regije = 
| pokrajine = 
| republike = 
| nadmorska_visina = 1604
| venac = Dinaridi
| grupa =
| tip = 
| starost = 
| map = Bosnia
| lat = 44.766667
| long = 16.066667
| topografska mapa = 
| jezik = 
| izgovor = 
}}
'''Grmeč''' je [[planina]] u sjeverozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini orografsko razvođe rijeka [[Una|Une]] i [[Sana (rijeka u BiH)|Sane]]. To je planinski masiv [[Dinaridi||dinarske]] orijentacije u dužini 70 km i ima maksimalnu širinu 18 km. Visoke planine u okolini Grmeča su: [[Osječenica]] (1791m), [[Klekovača]] (1961m), [[Srnetica (planina)|Srnetica]] (1375m) i [[Plješevica]] (1649m). Na istoku Grmeč se dodiruje sa [[Šiša|Šišom]] na prevoju Lanište koji je kroz historiju bio prelaz između dva dijela Bosne i Hercegovine (Panonija|panonskog i primorskog). Veća mjesta i gradovi koji ga okružuju su: [[Bihać]], [[Bosanski Petrovac]], [[Ključ]], [[Sanski Most]] i [[Bosanska Krupa]], a nalazi se još i na teritoriji općine [[Krupa na Uni]]. Sa juga se spušta u [[Bravsko polje|Bravsko]] i [[Petrovačko polje]], a sa sjevera u Japransku i Saničku dolinu i u Lušci polje. 

== Reljef ==
Ovo područje je nisko planinsko sa blagim padinama, brdima i brežuljcima. Najviši vrh Grmeča je Crni vrh sa svojih 1604 m visine koji se nalazi na jugoistočnom dijelu. Najlakši uspon na vrh je iz [[Bravsko polje|Bravskog polja]]. Šira oblaste podgrmečja smještena je između 200 i 1200 metara nadmorske visine gdje se susreću raznoliki oblici reljefa u svom punom kontrastu, od stijenovitih vrhova i valovitih brežuljaka, preko visoravni i poljana, kroz riječne kanjone i klisure i na kraju do polja i ravnica

Današnji reljef karakteriziraju [[kraš]]ki fenomeni, s mnoštvom [[jama]] i [[pećina]]. Od velikog broja, do danas je ispitano njih 15, od kojih je 14 suhih i jedna s vodenim površinama i tokovima. O kakvom je bogatstvu riječ može se vidjeti iz popisa istraženih: 
* Jojnikovac s istraženih 460 m (svojevremeno najdublja jama u Jugoslaviji), 
* Jama Grmeč s 237 m, 
* Čatrnja 115 m, 
* Dvogrla 112 m, 
* Kaluđerica u Skakavcu 100 m, 
* Gorana 81 m, 
* Brezno iza Šiljatog Šljemena 80 m, 
* Brezno na Pločevcu 71 m, 
* Brezno u Dulidbahu 61 m,
* Pećina pod Vrščelikom, odnosno jama s 60 m, 
* Brezno na cesti 58 m, 
* Brezno na Torovima 43 m,
* Brezno na Udorubreznom 42 m, 
* Brezno na željezničkoj pruzi s 30 m, 
* Okruglo brezno s 30 m i 
* Tomaševo Brezno s 24 m.
* [[Kerkezova pećina]]&lt;ref name=&quot;KORČAN&quot;&gt;{{Cite book|last=Davidović|first=Rade|url=http://www.centarzakrs.ba/bh/documents/nas_krs/NK_16-17_1984%20(19).pdf|title=Mogućnost turističke valorizacije speleoloških objekata u sklopu Memorijalnog kompleksa Korčanica kod Lušci Palanke|publisher=Prirodnomatematički fakultet|year=1972|location=Novi Sad|pages=160-161}}&lt;/ref&gt; 
* Pećina [[Suvaja (pećina)|Suvaja]], se nalazi na zapadnom obodu Lušci polja. Ulazni otvor pećine se nalazi na supodini ogranska Grmeča i ravni Lušci polja. Do pećine postoji put, koji vodi od Lušci palanke, najvećeg naselja u polju, zapadnim obodom polja, ispod Grmeča, za selo Bojište. U njoj su pronađeni fosili a i žive školjkice, zatim dosta primjeraka [[Čovječja ribica|čovječije ribice]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bilandžija|first=Helena|last2=Morton|first2=Brian|last3=Podnar|first3=Martina|last4=Ćetković|first4=Helena|date=6. 2. 2013|title=Evolutionary history of relict Congeria (Bivalvia: Dreissenidae): unearthing the subterranean biodiversity of the Dinaric Karst|url=https://doi.org/10.1186/1742-9994-10-5|journal=Frontiers in Zoology|volume=10|issue=1|pages=5|doi=10.1186/1742-9994-10-5|issn=1742-9994|pmc=PMC3599595|pmid=23388548}}&lt;/ref&gt;
* Grbića pećina, 
* Jama Oko smještena je na zapadnom obodu Lušci polja u Bobiji, pored puta Lušci Palanka – Jelašinovci. Jama predstavlja izvorišni lijevak. Nastala je djelovanjem podzemnog toka i procesom urušavanja krečnjačkih blokova. Stoji u direktnoj vezi sa podzemnim tokom estavele Oko. Kanalima jame voda se ascedentno izdiže u vrijeme povodnja kada su podzemni kanali potpuno ispunjeni vodom. Strane jame su vertikalne sa dubinom 35 m i širinom pri izlazu 25 m.
* Bobijaško oko.
* [[Riponjina jama]]. Članovi Speleološkog društva Ponir iz [[Banja Luka|Banja Luke]] su  17.02.2019. prvi put istražili pećinu Ledenicu, koja se nalazi u selu Smoljani na Grmeču. Pećina je bogata nakitom od leda. Iste godine speleolozi su se prvi put spustili i u dosad neistraženu [[Riponjina jama|Riponjinu jamu]] u Smoljani. Konopcima su ušli u jamski ulaz, spuštali se oko 50 do 70 metara vertikalno i tu zatekli tri nivoa, a na svakom od njih, krije se mnoštvo ukrasa. Predpostavlja se da je jama jedna od najstarijih na ovim prostorima, a koliko je precizno staro ovo prirodno bogatstvo, biće utvrđeno daljim istraživanjem.&lt;ref&gt;[https://mondo.ba/Info/Politika/a879265/Cudo-u-BIH-Najstarija-pecina-u-Evropi.html Čudo u BIH: Najstarija pećina u Evropi? - mondo.ba]&lt;/ref&gt;

Od ostalih kraških fenomena u sjeverozapadnom dijelu se ističu brojne [[Vrtača|vrtače]].

== Geološki sastav i tla ==
Grmeč predstavlja posebnu tektonsku jedinicu, a položaj sedimenata ukazuje na veoma jake tektonske pokrete. Na Grmeču su uglavnom konstatovane naslage [[mezozoik]]a. Analizom strukturne građe Grmeč je izgrađen od [[Trijas|srednjotrijaskih i gornjotrijaskih]] dolomita na kojima leže [[Kreda|kredni]] krečnjaci.

Na području Grmeča su najza stupljeniji tla su kalkamenosoli luvisol, kalkokambisol-luvisol, kalkomelanosol, kalkokambisol -luvisol i kompleks rendzina  kalkokambisol luvisol na kabonatima. U manjim količinama, u centralnom dijelu, u više serija javlja se kalkokambisol i mozaik kalkamenosol- kalkokambisol na krečnjaku, a na ovaj dio se nadovezuje distrični kambisol koji je zastupljen na kiselim silikatnim 
stijenama.&lt;ref name=&quot;GrmKRUŠN&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol5br10/14.%20Behram%20Selma%20-%20Grmec.pdf |title= Selma Behram, student masterskog studija Univerzitet u Sarajevu - IDENTIFIKACIJA I VALORIZACIJA TURISTIČKIH PRIRODNIH ATRAKCIJA PLANINE GRMEČ |work= Prirodno-matematički 
fakultet, Odsjek za geografiju, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (175-187) - www.geoubih.ba |access-date= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Klima == 
Vremenske prilike Grmeča i njegovih obronaka dirigovane su sa strujanjem toplog zraka koji dolazi sa [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i rashlađenog visinskog sloja koji nastaje nad Grmečom i okolnim planinama što utiču na česte promjene vremena i temperatura. Na višim predjelima zime su duge, a ljeta svježa. 

Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1250&amp;nbsp;mm. Mrazevi su takođe česta pojava u ovim predjelima. Grmečom duva hladni vjetar sjeverac koji donosi snježne padavine u zimskim mjesecima, a u proljeće i jesen kišu. Snježne padavine u višim predjelima su dosta visoke.

[[File:Krušnica 04.jpg|mini|lijevo|Vrelo Krušnice]]
== Hidrografija ==
Rijeka [[Sanica]] nastaje od dva vrela koja izviru ispod sjevernih obronaka Grmeča. Prvo vrelo je sa manjim jezerom, a drugo je pećinsko vrelo. [[Bosanski Petrovac]] pitkom vodom snabdjeva se sa ovih vrela. Gornja dolina Sanice je tektonski predisponirana rasjedom smjera WSW – ENE. Srednji i donji toka Sanica je ujezeren, a u koritu su stvorene manje sedrene forme. Kod Pištanice, regionalnom navlakom Sanica mijenja smjer i do Vrhpolja (ušća) teče približno meridijanskim smjerom (jug – sjever). Na potezu Donja Sanica – Saleševići, na dužini od 2,5 km, Sanica tvori kanjonsku dolinu sa dubinama većim od 100 metara. Posljednjih 2,5 km tok je približno paralelan toku Sane.&lt;ref name=&quot;GrmKRUŠN&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol5br10/14.%20Behram%20Selma%20-%20Grmec.pdf |title= Selma Behram, student masterskog studija Univerzitet u Sarajevu - IDENTIFIKACIJA I VALORIZACIJA TURISTIČKIH PRIRODNIH ATRAKCIJA PLANINE GRMEČ |work= Prirodno-matematički 
fakultet, Odsjek za geografiju, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (175-187) - www.geoubih.ba |access-date= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt; 

Naselje [[Risovac]], smješteno na zapadnim padinama Grmeča, bogato je vodom. U njemu ima oko stotinu vrela. Neka od tih vrela sastavljaju svoje vode te obrazuju potoke, koji su ponornice. Risovac je na krajnjem sjeverozapadu [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]] i predstavlja treću ponorsku zonu polja. Voda se pojavljuje u slivu [[Una|Une]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], stvarajući poznati izvor rijeke Krušnice.&lt;ref name=&quot;Petrovačko&quot;&gt;[https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17390 - Dr. Rade Davidović: Fizičko-geografski problemi Petrovačkog polja - doktorska disertacija - NaRDuS - nardus.mpn.gov.rs]&lt;/ref&gt;

[[Krušnica]] ima tok samo 7 km, nakon čega se ulijeva u rijeku [[Una|Unu]] u Bosanskoj Krupi. Prosječna dubina Krušnice je 7, a širina 25 metara. Zbog kratkog toka iz izvora koji se nalazi u kraškoj stijeni, voda je veoma hladna i njena temperatura je 10º C. Kapacitet izvorišta je vrlo karakterističan jer Krušnica ima veliku zapreminu kapaciteta izvoriša, minimalno isticanje je 1,5 m³/s, a maksimalno 80 m³/s.  Ispitivanjem izvorišta otkrivena je dvorana duga 120 m, široka 95 m. Najnovija speleoronilačka ekspedicija potvrdila je da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.

Periodski tok Vođenica izbija ispod Željeznika (1274 m.) koji je i sabirna oblast vrela. Izvorišna čelenka potoka Vođenice ima preko 50 vrela i taj dio naselja nosi ime Vrela. Najjače vrelo je Stublići a tu su još: Dražići, Crno vrelo, Zanoglina i Pećina vrelo. Potok Vođenica je vodotok sa najviše vode u petrovačkom kraju i nekad na njemu je bilo preko 40 vodenica. U vrijeme najvećeg vodostaja gubi vodu u ravni Petrovačkog polja (Bjelajsko polje).&lt;ref name=&quot;Petrovačko&quot;/&gt;

Potok Suvaja izvire na Grmeču iz dva izvorišna kraka koji su na 1100 m. nadmorske visine. U ovom izvorišnom dijelu, javljaju se skokoviti padovi u uzdužnom riječnom profilu. Takav pad riječnog korita je i u obliku vodopada Maglaj, koga stanovnici zovu Skakavac. Vodopad je visok 13-15m. i nastao je procesom erozije. Potok Suvaja ukopao se u kamenito korito pa mu na jednom mjestu tok prelazi u klisuru. Za vrijeme maksimalnog proticanja dolazi do Medenog polja (620 m.) koje mu je ponorska zona iz koje vode otiču podzemnim putem ka slivu rijeke Unca.&lt;ref name=&quot;PetrovVode&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/NK%2028-29_1990%20(8).pdf |title= Rade Davidović: Utvrđene i predpostavljene veze Petrovačkog polja na bazi bojenja i  terenskog istraživanja - doktorska disertacija |work= NAŠ KRŠ - nardus.mpn.gov.rs, 1990. |access-date= 9. 2. 2018- }}&lt;/ref&gt;

Od ostalih većih hodrografskih kapaciteta izdvajaju se rijeke: Vojskova, Japra, i Korčanica koje sve pripadaju Crnomorskom slivu. 

Od prirodnih jezera treba istaći Saničko i Jabukovačko jezero. U naselju Kljevci na području opštine Sanski Most nalazi se Kljevačko jezero u prilično bezvodnom području na velikoj nadmorskoj visini. Jezero je kraškog porijeka, a u zimskom periodu je prekriveno ledom. Za potrebe 
stanovnika ovog dijela Podgrmeča služilo je kao mjesto za napajanje stoke.


[[File:Скален дъб – клонка 9.jpg|mini|lijevo|Hrast kitnjak (''Quercus petraea'')]]
== Flora i fauna ==
Šumski ekosistemi su najzastupljeniji i čine ih zajednice mezofilnih šuma [[hrast]]a kitnjaka (''Quercus petraea'') i običnog [[grab]]a koje su razvijene na visinama od 300 do 800 m. Mezofilne šume [[Bukva|bukve]] prekrivaju donji dio gorskog pojasa, na hladnijim ekspozicijama, dok se šume bukve i [[Jela|jele]] javljaju na višim nadmorskim visinama, sa visokim stepenom diverziteta i predstavljaju najbogatije šumske zajednice Dinarida sa velikim brojem endemičnih i reliktnih vrsta. 

Raznovrsnost biljnjog svijeta praćena je bogatstvom ţivotinjskog svijeta. Zastupljene su sve vrste divljači, ptica, grabljivica, ali i otrovnih zmija ([[šarka]] i [[poskok]]).

U grmečkim naseljima, kao i u drugim planinskim naseljima u Bosni i Hercegovini, stanovništvo se pretežno bavi sitnim poljoprivrednim radovima, stočarstvom, eksploatacijom šume i uslužnim djelatnostima. Priroda je u tom kraju još dobro očuvana i čista. Zbog toga su ljudi najviše zainteresirani za proizvodnju organskog meda, voća i ostale zdrave hrane.

=== Prašume ===
Na području Grmeča identificirani su, opisani i zaštićeni, na osnovu nalaza, slijedeći [[Prašuma|prašumski]] rezervati:  
* Bobija kod Sanskog Mosta, površine 70 ha, -  
* prašumski rezervat u Malovčića dolu, kod Sanskog Mosta, površine 10 ha, -  
* Crni vrh, površine 189 ha, najprivlačniji i estetski najvredniji prašumski rezervat na Grmeču se nalazi na najvišem vrhu (1606 m) Grmeča. Udaljen je od Bosanskog Petrovca u pravcu sjeveroistoka oko 22 km. Prašuma Crni Vrh obuhvata visoke šume bukve i jele sa [[Smrča|smrčom]]. Sva površina je u kategoriji visoke šume. U ovom rezervatu je strogo zabranjena bilo kakva eksploatacija drvne mase.&lt;ref name=&quot;GrmKRUŠN&quot;/&gt;   

[[File:Grmecka korida.jpg|mini|lijevo|Jugoslavenska poštanska marka]]
[[File:Memorial Park Korčanica.jpg|mini|lijevo|Memorijalni park Korčanica posvećen [[Partizanske bolnice|partizanskoj bolnici]]]]
== Znamenitosti ==
Preko Grmeča je vodila trasa [[Steinbeis–Šipadove pruge|uskotračne pruge]] koja se od [[Bravsko polje|Bravskog polja]] spuštala prema [[Ključ]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Prijedor]]u, a dolazila je iz pravca [[Srnetica|Srnetice]] i [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]. O tome danas svjedoče brojni ostaci trase pruge koja je sedamdesetih godina napuštena, a s napuštanjem pruge napuštena su i brojna naselja koja su nikla uz prugu. Na Grmeču je napuštena Mijačica, mjesto sa oko 5.000 stanovnika, koje je svojevremeno imalo i kino dvoranu, ambulantu i sve sadržaje koje jedno malo mjesto trebalo imati. Danas je to hrpa ruševina koje vremenom zarastaju u šumu.

Na samom zapadu Grmeča je naselje [[Hašani]], rodno mjesto književnika [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]].

Borba bikova ([[Grmečka Korida]]) - Međeđe Brdo opština [[Sanski Most]] traje od davne 1772 godine. Sedamdesetih i osamdesetih godina imala je posjećenost između 200.000 i 300.000 posjetilaca. Bila je jedna od najvećih manifestacija u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] pa i šire.

[[Memorijalna zona Korčanica]] na Grmeču je spomen područje sa spomenikom Revolucija vezano za Narodnooslobodilačku borbu ovog kraja. Područje se nalazi na 32&amp;nbsp;km od Sanskog Mosta, na sjevernim padinama planine gdje se tokom 1942. i 1943., u vrijeme [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]] nalazila najveća [[Partizanska bolnica Korčanica|partizanska bolnica]]. Brojala je 19 objekata. Od 1990-ih područje je zapušteno i stradalo u ratnim operacijama.

== Reference ==
{{Reflista}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.grmec.com Grmeč] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302114036/http://grmec.com/ |date=2021-03-02 }}
* Vanda Mušič (ur). Bassin, Aleksander. Kokot, Staša. Slobodan Pejić. Vlastito izdanje Vanda Mušič Chapman. 2007. {{ISBN|978-961-245-325-1}}. (Slovenski)

{{Commons|Category:Grmeč}}

[[Kategorija:Grmeč]]</text>
      <sha1>bw05r2mgesjo1a8opjdopahx8yl3ecq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>David Leavitt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39103</id>
    <revision>
      <id>42600474</id>
      <parentid>41818316</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T07:42:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3008" sha1="qodx25343mxvxkl12y8v4f8m4ovc3y9" xml:space="preserve">{{otherpeople}}

'''David Leavitt''' ([[Pittsburgh]], [[23. 6.|23.6.]] [[1961]].-) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] pisac. Diplomirao je na [[Yale]]u, a danas kao profesor predaje kreativno pisanje na [[Univerzitet Floride|Univerzitetu Floride]].

Leavitt je [[gej|homoseksualac]] i njegov književni opus se pretežno bavi gay tematikom, uključujući njegov najpoznatiji roman ''[[The Lost Language of Cranes]]''.

Leavitta je sudu tužio britanski književnik [[Stephen Spender]] zbog toga što je njegov lik na navodno nedoličan način korišten u Leavittovoj knjizi ''While England Sleeps''. Spor je riješen sudskom nagodbom prema kojoj je Leavitt pristao izbaciti sporne dijelove iz knjige.

== Bibliografija ==
=== Romani ===
* ''[[The Lost Language of Cranes]]'' (1986)
* ''[[Equal Affections]]'' (1989)
* ''[[While England Sleeps]]'' (1993; revidirano i reizdano 1995)
* ''[[The Page Turner (roman)|The Page Turner]]'' (1998)
* ''[[Martin Bauman; or, A Sure Thing]]'' (2000)
* ''[[The Body of Jonah Boyd]]'' (2004)
* ''[[The Indian Clerk]]'' (2007)

=== Zbirke ===
* ''[[Family Dancing]]'' (1984)
* ''[[A Place I've Never Been (David Leavitt)|A Place I've Never Been]]'' (1990)
* ''[[Arkansas (David Leavitt)|Arkansas]]'' (1997)
* ''[[The Marble Quilt]]'' (2001)

=== Publicistika ===
* ''[[Italian Pleasures]]'' (1996) (ko-autor [[Mark Mitchell]])
* ''[[Pages Passed from Hand to Hand: The Hidden Tradition of Homosexual Literature in English from 1748 to 1914]]'' (1997) (ko-autor Mark Mitchell)
* ''[[In Maremma: Life and a House in Southern Tuscany]]'' (2001) (ko-autor Mark Mitchell)
* ''[[Florence, A Delicate Case]]'' (2003)
* ''[[The Man Who Knew Too Much: Alan Turing and the Invention of the Computer]]'' (2005)

== Vanjske veze ==
* [http://web.english.ufl.edu/faculty/dleavitt/ David Leavitt's website at the University of Florida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212054543/http://web.english.ufl.edu/faculty/dleavitt/ |date=2007-12-12 }}
* {{WiredForBooks|davidleavitt|1989 Audio Interview with David Leavitt|by [[Don Swaim]]}}
* [http://www.econoculture.com/m/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=231&amp;Itemid=46 Econoculture Interview, February 2 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206231537/http://www.econoculture.com/m/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=231&amp;Itemid=46 |date=2012-02-06 }} by Paul Morton
* [http://www.quickmuse.com/archive/landing.php?poem=1o9u5M6KsUOECm0dX5Bso17PmwNmWr1/ Recorded keystrokes of Leavitt writing a poem on surprise topic with 15 minute time limit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223644/http://quickmuse.com/archive/landing.php?poem=1o9u5m6ksuoecm0dx5bso17pmwnmwr1%2F |date=2016-03-08 }}
* [http://www.english.ufl.edu/subtropics/ Website for Subtropics Magazine]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Leavitt, David}}
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Gej pisci]]</text>
      <sha1>qodx25343mxvxkl12y8v4f8m4ovc3y9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54568</id>
    <revision>
      <id>42600485</id>
      <parentid>42552336</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T09:32:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="144476" sha1="rmq7u19kjrexm3k2au8kgwy1pnz12d0" xml:space="preserve">{{Infokutija demografija
|ime            = Demografija SFRJ
|slika2         = Yugoslavia ethnic map.jpg
|tekst_slike2   = Narodni sastav Jugoslavije 1991.
|br_stanovnika  = 23.528.230 (1991)
|gustina        = 92
|priraštaj      = 6,3
|natalitet      = 15,4
|mortalitet     = 9,1
|život_duž      = 68 godina (muškarci), 73 godine (žene)
|fertilitet     = 
|odojčad_smrt   = 27,3
|migracije      = -64.622
|0-14_god       = 24,5
|15-64_god      = 66
|65_god         = 9,5
|ukupno_pol     = 
|0-14_pol       = 
|15-64_pol      = 
|65_pol         = 
|nacionalnost   = Jugoslaveni 
|etnik_većina   = [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Muslimani]], [[Slovenci]], [[Makedonci]], [[Crnogorci]]
|etnik_manjina  = [[Albanci]], [[Mađari]], [[Nijemci]], [[Turci]], [[Česi]]
|jezik_zvanični = [[srpskohrvatski]]
|jezik_ostalo   = albanski, mađarski, slovenski, makedonski
}}
'''[[Demografija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]''' utvrđivala se putem [[Popis stanovništva|popisa stanovništva]] koji se provodio jednom svakog desetljeća, i to u razdoblju od 1948. do 1991., putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoči naseljenosti, dok se religiozni popis proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, [[1991]]., ta je država imala 23.528.230 stanovnika. {{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}} Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, [[Hrvatska]] je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika{{Sfn|FAO|1996|loc=str. 4}} od kojih su [[Hrvati]] činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva.{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 382}}

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. 1950., bila je 29. najmnogoljudnija država svijeta. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. U istom razdoblju, broj nepismenih pao je sa četvrtine stanovništva na manje od 6%. Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] su bilježili stagnaciju po stopi plodnosti, dok su [[Bošnjaci]] i [[Albanci]] bilježili velik rast, najviše u 1960-ima i 1970-ima. Do 1990-ih, Albanci su po udjelu stanovništva prestigli Slovence i [[Makedonci|Makedonce]]. Zabilježen je i porast [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] koji su 1981. dosegli brojku od preko 1,2 milijuna, da bi se potom njihov broj smanjivao te se oni opredjeljivali za druge narodnosti. Zadnji popis iz 1991. zabilježio je vrhunac broja stanovnika te države. Nakon raspada SFRJ, sve republike su zabilježile trend pada nataliteta a tri trend negativnog prirodnog prirasta, izuzev Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, makar je i kod njih povećanje stanovništva vrlo nisko.

== Uvod ==
Posljednji popis prije uspostave Federativne Narodne Republike Jugoslavije (1963. godine ime države je promijenjeno u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) održan je 1931. godine u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom popisu, na teritoriju Kraljevine Jugoslavije koja nije obuhvaćala područja Istre i slovenskog primorja oko Trsta, koji su bili dio Italije, živjelo je 13.934.038 stanovnika, od toga: 6.785.501 pravoslavnih, 5.217.847 rimokatolika, 231.169 evangelika, 1.561.166 muslimana i 138.355 drugih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G1931/Pdf/G19314001.pdf|title=Popis 1931. godine}}&lt;/ref&gt; Do 1940. stanovništvo je uspjelo da naraste do 15.811.000 stanovnika.Podaci o nacionalnosti nisu bili popisivani. Što se tiče vitalne statistike, u periodu između dva svjetska rata u Kraljevini se svake godine rađalo više od 400 tisuća djece, a stopa nataliteta je dvadesetih godina bila oko 35 promila, da bi do 1939. godine pala na 25,9 promila. Stopa smrtnosti je bila izuzetno visoka za današnje okolnosti. 1919. godine ona je iznosila 22,1 promila, ali je do 1939. uspjela da se smanji na 15 promila. Najveća stopa prirodnog prirasta je zabilježena 1930. godine i iznosila je 16,5 promila, tj. stanovništvo se na osnovu prirodnog priraštaja povećalo za 227.773 ili 1,65% stanovnika. 1939. rast je iznosio 1,09 %. Stopa razvoda u međuratnoj Jugoslaviji je bila mnogo manja nego u kasnijem razdoblju za vrijeme SFRJ. Svake godine se u prosjeku razvodilo oko 5 do 6 tisuća brakova, a stopa razvoda je bila konstantna i iznosila je oko 50 razvoda na 1000 brakova svake godine, dok je u SFRJ ta stopa varirala od 120 do 140 razvoda na 1000 brakova. Poslije popisa iz 1931. godine, usljed ratnih okolnosti, naredni je održan tek 1948. godine u FNRJ.

=== Vitalna statistika Kraljevine Jugoslavije od 1919. do 1940. ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1919'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.706.957
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''347.748'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |258.638
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''89.110'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.881.764
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''422.267'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.090
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''172.177'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1921'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.059.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''442.530'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |252.104
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.426'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''36,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.239.245
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''420.910'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |254.478
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''166.432'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1923'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.421.997
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.779'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |252.543
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''180.236'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1924'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.607.480
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''442.835'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |254.527
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''188.308'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1925'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.795.732
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''437.070'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |239.429
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''197.641'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1926'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.986.796
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''459.035'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |244.761
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''214.274'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1927'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.180.709
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''451.617'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |276.294
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''175.323'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1928'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.377.523
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''437.523'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |272.606
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''164.917'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''32,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1929'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1932/Pdf/G193211001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1929}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.577.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''452.544'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |286.249
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''166.295'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''33,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1930'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.780.006
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''489.270'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |261.497
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''227.773'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1931'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.982.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''470.275'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |276.840
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''193.435'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''33,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1932'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.174.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''465.935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |272.180
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''193.755'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''32,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1933'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.369.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''452.229'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |243.717
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''208.512'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''31,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1934'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.566.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''460.913'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |248.882
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''212.031'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''31,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.767.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''441.728'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |248.978
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''192.750'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1936'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.970.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''435.861'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.879
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''194.982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1937'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1938/Pdf/G193811001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1937}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.172.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''424.448'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.337
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''182.111'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1938'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1939/Pdf/G193911001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1938-1939}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.384.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''411.381'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.303
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''171.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''11,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1939'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1941/Pdf/G194111001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1940}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.596.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''403.938'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |233.196
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''170.742'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.811.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|}

=== Brakovi i razvodi u Kraljevini Jugoslaviji od 1919. do 1940. ===

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1919'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.706.957
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''225.605'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.881.764
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''185.954'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.687'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,6'''
|-
|'''1921'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.059.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''157.055'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.720'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,8'''
|-
|'''1922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.239.245
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131.776'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.548'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''49,7'''
|-
|'''1923'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.421.997
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.796'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.492'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,0'''
|-
|'''1924'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.607.480
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.896'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.508'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,9'''
|-
|'''1925'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.795.732
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.481'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''44,6'''
|-
|'''1926'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.986.796
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.249'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''4.940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''39,8'''
|-
|'''1927'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.180.709
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.104'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.254'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,3'''
|-
|'''1928'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.377.523
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.334'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.580'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''46,0'''
|-
|'''1929'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.577.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.070'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,4'''
|-
|'''1930'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.780.006
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''138.322'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.826'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,1'''
|-
|'''1931'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.982.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126.072'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.393'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,7'''
|-
|'''1932'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.174.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.059'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.231'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,1'''
|-
|'''1933'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.369.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.503'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.500'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''49,3'''
|-
|'''1934'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.566.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''99.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.520'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''55,4'''
|-
|'''1935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.767.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''110.129'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.561'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,5'''
|-
|'''1936'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.970.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''109.528'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.022'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''45,9'''
|-
|'''1937'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.172.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''117.717'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.547'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''55,6'''
|-
|'''1938'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.384.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.605'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.466'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''53,2'''
|-
|'''1939'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.596.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.817'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''7.103'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''57,4'''
|-
|'''1940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.811.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|}

== Popis stanovništva 1948. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1948.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1948.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1948. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva obavljenom 15. ožujka 1948., Jugoslavija je imala 15.772.098 stanovnika te je bio vidljiv [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografski gubitak]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prema rezultatima istraživanja iz 1964., Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osoba, civila i [[Partizani|partizana]]. Po republikama, najviše žrtava je imala Hrvatska: 194.749 poginulih ili nestalih civila i partizana ili 32,6% ukupno stradalih. Bosna i Hercegovina je imala 177.045 žrtava (29,6%), uža Srbija 97.728 (16,4%), Vojvodina 41.370 (6,9%), Slovenija 40.791 (6,8%), Makedonija 19.706 (3,3%), Crna Gora 16.903 (2,8%) a Kosovo 7.927 (1,3%), dok se za 1.744 nije znalo porijeklo republike.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=23. kolovoza 2013|title=Yugoslavia: Manipulations with the Numbers of Second World War Victims|author=Vladimir Žerjavić|publisher=Hrvatski informativni centar|url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm|archive-date=2012-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20120716183148/http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Po udjelu postotka poginulih, najviše je imala Bosna i Hercegovina, oko 7% ukupnog stanovništva, a najmanje Kosovo, oko 1%. Savezni statistički ured navodi da bi bez rata Jugoslavija imala oko 18,3 milijuna stanovnika, ali da je broj žitelja od zadnjeg popisa iz 1931. ipak povećan za 1,3 milijuna stanovnika ili 9,1%.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}}

Procjenjen broj ubijenih [[Kolaboracija|kvislinških i kolboracionisičkih snaga]] je 125.000.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/mitologija-politika-i-istorija-na-blajburskom-polju/ Mitologija, politika i istorija na blajburškom polju] Milivoj Bešlin 13. maj 2017. Pristupljeno 30. juni 2017.&lt;/ref&gt; Time se broj ubijenih penje na 750.000 do 800.000 osoba. Jugoslavija time izgubila 5,9{{Sfn|Thomas|2014|p=24}}&amp;ndash;6,6 %{{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}} svoje ukupne populacije u ratu. [[Ivo Banac]] procjenjuje da su Srbi su izgubili 487.000 osoba ili 6,9 % ukupne narodne populacije, Hrvati 207.000 ili 5,4 %, Muslimani 86.000 ili 6,8 % a Židovi 60.000 ili 77,9 %.{{Sfn|Thomas|2014|p=24}} Jugoslavija je uz to dodatano zbog negativne migracije izgubila 600.000 do 700.000 ljudi koji su izbjegli iz države, uglavnom [[Nijemci|Nijemaca]], [[Talijan]]a, [[Mađar]]a, ali i drugih, uglavnom antikomunista koji su pobjegli u zapadne države.{{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}} Zbog rata je uništeno i 20 % ukupnih stambenih jedinica, čime je 3.000.000 osoba postalo beskućnicima. {{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}}

Popis iz 1948. je prvi put uključio i područja [[Istra|Istre]] i slovenskog primorja oko [[Trst]]a, koje je prije pripadalo [[Italija|Italiji]].{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Zadnji popis prije toga obavljen je 1931. u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], prema kojem je tada imala 14.534.000 stanovnika, bez gore spomenutih teritorija.{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 3}} Obrazac je sadržavao 13 pitanja i uputstvo za popunjavanje. Bilo je predviđeno da [[muslimani]] jugoslavenskog etničkog porekla daju neki od neki od odgovora: Srbin-musliman, Hrvat-musliman ili neopredijeljen-musliman, s tim što su Srbi-muslimani uključeni u Srbe, Hrvati-muslimani u Hrvate i Makedonci-muslimani u Makedonce, dok su neopredijeljeni-muslimani iskazani posebno, što je izazvalo poneke konfuzije. Kasnijim popisima muslimanima je priznat status naroda. Izuzev Hrvatske (14.545 manje osoba), sve ostale republike su zabilježile rast stanovništva.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Od ukupno 15,77 milijuna žitelja, najviše je otpalo na Srbiju: 6.527.966 ili 41,4%. [[Kosovo]] je imalo 727.820 žitelja (498.242 [[Albanci]] ili 68,4%, 171.911 [[Srbi]] ili 23,6%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), Vojvodina 1.663.212 žitelja (Srbi 841.246 ili 50,6%, [[Mađari]] 428.932 ili 25,8%, [[Hrvati]] 134.232 ili 8,1%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a uža Srbija 4.134.934 žitelja (Srbi 3.810.573 ili 92,2%, Albanci 33.289 ili 0,8% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}).

Na Hrvatsku je otpalo 3.779.858 ili 24% stanovništva Jugoslavije. Hrvata je bilo 2.975.339 ili 78,7%, Srba 543.795 ili 14,4%.{{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}} Bosna i Hercegovina je imala 2.565.277 žitelja, od toga 1.136.116 Srba (44,3%), 788.403 Muslimana/Bošnjaka (30,7%), 614.123 Hrvata (23,9%) i drugih.{{Sfn|Kasapović|2005|loc=str. 81}} Makedonija je brojala 1.152.986 stanovnika (789.648 Makedonci ili 68,4%, 197.389 Albanci 17,1%),{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} Slovenija 1.391.873 (1.350.459 Slovenci ili 97%, 16.069 Hrvati ili 1,2%) a Crna Gora 377.189 (342.008 Crnogorci ili 90,7%, 19.425 Albanci ili 5,1% i drugi).

Radno aktivnog stanovništva bilo je 46,3%.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;/&gt; Jugoslavija je zabilježila pet gradova većih od 100.000 stanovnika, šest od preko 50.000 i 17 s preko 20.000. Ukupan broj gradskog stanovništva bio je 1,94 milijuna ili 12,3%,{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 155}} a seoskog 13,83 milijuna ili 87,7%. Najveći gradovi bili su [[Beograd]] (367.816 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Zagreb]] (279.623 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Ljubljana]] (115.095 stanovnika) i [[Sarajevo]] (113.769 stanovnika).

== Popis stanovništva 1953. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1953.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1953.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1953. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1953., Jugoslavija je imala 16.936.573 stanovnika, što ju je tada svrstavalo na visoko 29. mjesto na [[Popis država po stanovništvu|listi najmnogoljudnijih država svijeta]].{{Sfn|Bierbaum|loc=str. 278}} Najviše je opet imala Srbija: 6.979.154 stanovnika ili 41,2%. Kosovo je imalo 808.141 žitelja (524.559 Albanci ili 64.9%, 189.969 Srbi ili 23.5%, 34.583 Turci ili 4.3% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), [[Vojvodina]] 1.699.545 žitelja (Srbi 865.538 ili 50,9%, Mađari 435.179 ili 25,6%, Hrvati 127.027 ili 7,5% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a [[uža Srbija]] 4.471.468 žitelja (Srbi 4.088.724 ili 91,4%, Muslimani 64.303 ili 1,4%, Albanci 39.989 ili 0,9% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}).

Hrvatska je brojala 3.936.022 stanovnika (Hrvati 3.128.661 ili 79,5%, Srbi 588.756 ili 15%){{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}}. Bosna i Hercegovina brojala je 2.847.459 stanovnika (Srbi 1.264.372 ili 44,4%, Muslimani-Bošnjaci 891.800 ili 31,3%, Hrvati 654.229 ili 23%),{{Sfn|Bieber|1999|loc=str. 75}} Slovenija 1,5 milijuna (96,5% Slovenci), Makedonija 1,3 milijuna (Makedonci 66%, Turci 15,6%, Albanci 12,5%, Srbi 2,7%){{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} a Crna Gora 419.873. Prosječna starost u Jugslaviji bila je 23,8 godina.{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}}

Jugoslavija je te godine imala 7.848.857 radno aktivnog stanovništva, ili 46% ukupne populacije. Od toga broja, 5.182.521 (66%) je radilo u [[Poljoprivredno gospodarstvo|poljoprivredi]], 812.702 (10%) u industriji, 478.222 (6%) u [[Upravna jedinica|upravi]], 365.770 (5%) u [[Zanatstvo|zanatu]], 240.431 (3%) u prometu i drugim. Uža Srbija je imala 52%, Hrvatska i Slovenija imale su po 48%, Vojvodina 45%, BiH 42%, Makedonija 41%, Crna Gora 36% a Kosovo samo 33% radno aktivnog stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web|title=FNRJ - Aktivno stanovništvo po vrstama djelatnosti|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1953/1953_2_01.pdf|accessdate=4. listopada 2013|publisher=stat.si}}{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Među radnim stanovništvom bilo je samo 2.680.265 žena ili 34%.{{Sfn|David|1962|loc=str. 42}} 8.545.935 ljudi je bilo uzdržavano (djeca, mladež, umirovljenici, nemoćni, nezaposleni).

Vjeroispovijest je istražena samo tijekom popisa iz 1953., kada se 41,2% stanovništva izjasnilo kao [[pravoslavci]]ma, 31,7% [[katolici]]ma, 12,3% [[muslimani]]ma, 12,6% [[Nereligioznost|nije bilo religiozno]] a 0,9% bili su [[protestanti]].&lt;ref name=&quot;str. 40&quot;/&gt; Udio nepismenih bio je 25,4%, ili gotovo četvrtina stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

== Popis stanovništva 1961. ==
{{glavni|Popis stanovništva 1961. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1961., Jugoslavija je imala 18,55 milijuna stanovnika, što ju je tada svrstavalo na osmo mjesto najmnogoljudnijih država [[Europa|Europe]], iza [[SSSR]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]], [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Poljska|Poljske]].{{Sfn|Rakičević|1968|loc=str. 33}} Popis se obavljao između 1. i 8. travnja 1961. [[Srbija]] je prema tim rezultatima imala 7.642.227 stanovnika ili 41,2% ukupnog stanovništva Jugoslavije. Prosječna gustoča naseljenosti bila je 87 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je bilo iznad jugoslavenskog prosjeka od 73 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prirodni priraštaj stanovništva Srbije bio je 11,3‰ (uža Srbija 9,5‰, Vojvodina 11‰ a Kosovo 21,2‰). Etnički sastav Srbije bio je sljedeći: Srbi 5.704.740 (74,6%), Albanci 699.799 (9,2%), Mađari 449.586 (5,9%), Hrvati 196.411 (2,6%), Slovaci 77.873 (1%) i drugi.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}} Na Kosovu je bilo 646.605 Albanaca (67,1%), 227.016 Srba (23,6%) i drugih,{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}} a u Vojvodini je narodni sastav bio sljedeći: Srbi 1.017.717 (54,9%), Mađari 442.561 (23,9%), Hrvati 145.341 (7,8%) i drugi.{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}} U naseljima od preko 5.000 stanovnika živjelo je 33% stanovništva, a u naseljima preko 50.000 12% stanovništva. [[Radno aktivno stanovništvo|Radno-aktivnog stanovništva]] bilo je 50,5%.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}}

Druga najmnogoljudnija republika bila je Hrvatska sa 4.159.696 žitelja ili 74 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, u rangu prosjeka Jugoslavije. Narodni sastav bio je sljedeći: Hrvati 3.339.890 (80,3%), Srbi 624.990 (15%), Mađari 42.347 (1%), [[Slovenci]] 39.103 (0,9%) i drugi.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} Na radno aktivno stanovništvo otpadalo je 1.954.269 stanovnika ili 47%, od toga na [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] 353.000, [[Trgovina|trgovinu]] i [[ugostiteljstvo]] 99.500, [[građevinarstvo]] 83.900, promet 79.600, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] 72.200 i druge.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} [[Bruto domaći proizvod|Narodni dohodak]] ostvaren u Hrvatskoj 1964. bio je 1.470.501 milijuna jugoslovenskih dinara ili preko četvrtine ukupnog dohotka Jugoslavije.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}}

Treća najmnogoljudnija republika bila je Bosna i Hercegovina sa 3.277.948 žitelja ili 64 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ispod prosjeka Jugoslavije. Od 1853. do 1961., njeno stanovništvo je utrostručeno. Narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 1.406.057 (42,9%), Bošnjaci 842.248 (25,7%), Hrvati 711.665 (21,7%) i drugi. Više od 76% stanovništvo bilo je zaposljeno u poljoprivredi, a samo 11% u industriji.{{Sfn|Krleža (I)|1969|loc=str. 125}} Makedonija je imala 1.406.003 stanovnika (1.000.866 Makedonaca ili 71,2%, 183.103 Albanaca ili 13%, 131.481 Turaka ili 9,4% i drugih{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 196}}), Slovenija 1.591.523 (Slovenci 1.522.248 ili 95,6%, Hrvati 31.429 ili 2%, Srbi 13.609 ili 0,9%&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati_html/slo-t-07eng.htm|title=7. Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002|publisher=stat.si|accessdate=22. kolovoza 2013|year=2002|author=Statistički ured Slovenije}}{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;).

Kretanje godišnjeg narodnog dohotka po stanovniku se gotovo utrostručio: 1939. bio je tek 210$ po stanovniku, 1953. bio je 250$, 1962. već 480$ da bi 1965. dosegnuo razinu od 570$, što je tada Jugoslaviju svrstavalo među srednje razvijene zemlje.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 335}} Broj stranih [[turista]] povećan je sa pola milijuna 1957. na 3,6 milijuna 1967., čime je prihod od stranih valuta povećan sa 4,5 milijuna$ na 133 milijuna.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 82}}

== Popis stanovništva 1971. ==
[[Datoteka:Population growth Yugoslavia 1953-1986.png|right|mini|320px|Grafikon koji pokazuje broj živorođenih i umrlih u Jugoslaviji, kao i ukupni prirodni prirast stanovništva od 1953. do 1986. Uočljiva je stagnacija broja rođenih i stoga prirodnog prirasta]]
{{glavni|Popis stanovništva 1971. u SFRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1971., Jugoslavija je imala 20,52 milijuna stanovnika. Srbi su činili 71,2% stanovništva Srbije, Hrvati 79,4% stanovništva Hrvatske, Slovenci 94,0% stanovništva Slovenije, Makedonci 69,3% stanovništva Makedonije, Crnogorci 67,2% stanovništva Crne Gore dok su Bošnjaci činili 39,6%, Srbi 37,2% a Hrvati 20,6% stanovništva Bosne i Hercegovine. Na Kosovu, 73,7% stanovništva bili su Albanci, 18,4% Srbi, 2,5% Crnogorci. U Vojvodini, 55,8% stanovništva bili su Srbi, 21,7% Mađari, 3,7% Slovaci i drugi.&lt;ref name=&quot;str. 40&quot;&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 40&lt;/ref&gt; Srbija je imala preko osam milijuna stanovnika, Hrvatska preko četiri milijuna, Bosna 3,75 milijuna stanovnika, Slovenija i Makedonija su imali 1,7 milijuna stanovnika, a Crna Gora ponovno jedina imala manje od milijun, odnosno 529.604.

U usporedbi sa 1961., broj domaćinstava koji 1971. nije imao izvore od poljoprivrede je porastao sa 43,4% na 60,3%.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 42&lt;/ref&gt; Udio nepismenih bio je 15,1%.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

SFRJ je 1971. imala 27.568 naselja, od čega su 127 bili gradovi veći od 10.000 žitelja. Od toga, samo je 21 grad imao više od 50.000, devet više od 100.000 a dva grada (Zagreb i Beograd) više od 500.000 stanovnika. U šest glavnih gradova republika i dva glavna grada pokrajina bilo je sveukupno 2.382.000 žitelja ili 11% ukupnog stanovništva države.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 52&lt;/ref&gt; U razdoblju od 1921.-1971., glavni gradovi su porasli za 438,5 % dok se ukupno stanovništvo SFRJ povećalo za samo 62,5%.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 53&lt;/ref&gt; SFRJ je tada imala i 5.042.514 stanova, od čega je 901.011 sagrađeno do 1918., 1.026.390 između dva svjetska rata, 1.241.874 između 1946-1960., a čak 1.741.793 stanova (35%) je sagrađeno iza 1960.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1-3. Stanovi prema godini izgradnje i kvalitetu|accessdate=9. rujna 2013|publisher=stat.si|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1971/1971_1-26.pdf}}{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

1971. SFRJ je od ukupnog broja stanovnika imala 62,6% radno sposobnog stanovništva (Srbija je imala 64,1 % radno sposobnih, Hrvatska 64,2% a BiH 58,9%).&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 56&lt;/ref&gt; U primarnom sektoru ([[poljoprivreda]] i [[šumarstvo]]) je radilo 48,7% radno sposobnih žitelja, u sekundarnom sektoru ([[Industrijska proizvodnja|proizvodnja]], [[trgovina]], [[obrt]]) 28,7% a u tercijarnom sektoru ([[prijevoz]], [[komunikacije]], usluge) 21,7% žitelja.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 63&lt;/ref&gt;

Deset najvećih gradova SFRJ bili su:{{Sfn|Danmarks statistik|1984|loc=str. 570}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
!width=&quot;100px&quot;|grad!!width=&quot;100px&quot;| stanovništvo!!width=&quot;100px&quot; |grb!!width=&quot;100px&quot; |zastava!!width=&quot;1o0px&quot; |slika
|-
| [[Beograd]] || 746.105 ||[[Datoteka:Small Coat of Arms Belgrade.svg|70px|center]] ||[[Datoteka:Flag of Belgrade.svg|100px|center]] ||[[Datoteka:Belgrade iz balona.jpg|100px|center]]
|-
| [[Zagreb]]
| 566.224 
| [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|50px|border|center]]
| [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|100px|center]]
|-
| [[Skopje]]
| 312.980 
| [[Datoteka:Coat of arms of Skopje.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Skopje, North Macedonia.svg|50px|center]]
| [[Datoteka:Aleksandar Makedonski vo Skopje 03.JPG|100px|center]]
|-
| [[Sarajevo]]
| 243.980
| [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Sarajevo.svg|100px|center]]
| [[Datoteka:Sarajevo twilight.jpg|100px|center]]
|-
| [[Ljubljana]]
| 173.853
| [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Ljubljana.svg|100px|center]]
| [[Datoteka:Ljubljana-sever.JPG|100px|center]]
|-
| [[Split]]
| 152.905
| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Split_(SRC).svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of the City of Split.svg|100px|center]]
| [[Datoteka:Split iz zraka.jpg|100px|center]]
|-
| [[Novi Sad]]
| 141.375
| [[Datoteka:Novi Sad.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Novi Sad, Serbia.svg|border|100px|center]]
| [[Datoteka:Citadel Petrovaradin.jpg|100px|center]]
|-
| [[Rijeka]]
| 132.222
| [[Datoteka:Coat of arms of the Free State of Fiume.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag_of_Rijeka.svg|border|100px|center]]
| [[Datoteka:Rijeka-view-2.jpg|100px|center]]
|-
| [[Niš]]
| 127.654
| [[Datoteka:Nis Coat of Arms.png|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Niš.gif|100px|center]]
| [[Datoteka:Nisgradnocu.jpg|100px|center]]
|-
| [[Kragujevac]]
| 97.167
| [[Datoteka:Kragujevac city Coat of Arms.jpg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag_of_Kragujevac.png|100px|center]]
| [[Datoteka:The-Old-church-1.jpg|100px|center]]
|}

== Popis stanovništva 1981. ==
{{glavni|Popis stanovništva 1981. u SFRJ}}
[[Datoteka:Yugoslavia ethnic composition changes 1948-1991.png|desno|mini|320px|Tablica promjena udjela glavnih naroda SFRJ prema popisima od 1948. do 1991. izražene u postocima]]
Prema popisu stanovništva iz 1981., Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika ili 88 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nakon 1970., prirodni prirast lagano se povećao sa 8,9‰ and 9,7‰ 1976., ali je do 1986. opet spao na 6,4‰. U razdoblju 1948.-1981., broj domaćinstava je povećan za 71,6%.&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 113&lt;/ref&gt; Najveći [[Stopa plodnosti|prirodni prirast]] 1986. imalo je Kosovo sa 24,5‰, a najmanji Vojvodina sa 0,3‰.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 114&lt;/ref&gt; 1981. bilo je registrirano 173.036 sklopljenih brakova (od toga 42.021 u užoj Srbiji (24,3%), 36.631 u BiH (21,2%), 33.855 u Hrvatskoj (19,6%), 16.303 u Makedoniji (9,4%), 15.542 u Vojvodini (9%) i dr.). Pozitivnu migraciju u razdoblju 1971.-1981. imali su uža Srbija (115.529 stanovnika ili 2,07%), Slovenija (48.469 stanovnika ili 2,63%), Vojvodina i Makedonija, a negativnu [[Migracija|migracijsku]] bilancu imale se sve ostale republike, od toga najviše iz BiH (odlazak 135.163 stanovnika ili -3,2%), Kosova (odlazak 58.972 stanovnika ili -3,6%) i Hrvatske (odlazak 31.262 stanovnika ili -0,7%).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 115&lt;/ref&gt;

Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Jugoslavija je imala 8.779.735 radno aktivnog stanovništva ili 39,2% ukupnog stanovništva. Najviše je od toga broja bilo zaposleno u poljoprivredi i ribarstvu (2,6 milijuna ili 29,6%), industriji i rudarstvu (2,21 milijuna ili 25,1%), građevinarstvu (0,69 milijuna ili 7,9%), trgovini (0,59 milijuna ili 6,7%), prometu (0,445 milijuna ili 5,1%) i drugim djelatnostima.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 117&lt;/ref&gt; Najviše su zaposlenih imali Uža Srbija - 2.664.648 ili 46,8% ukupnog stanovništva - i Slovenija - 888.018 ili 47% ukupnog stanovništva - a najmanje Kosovo - 305.151 ili 19,3% ukupnog stanovništva. Hrvatska je tada imala 1.891.741 zaposlenih ili 41,1% ukupnih žitelja.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;/&gt; Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Broj nepismenih bio je 9,5%&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 118&lt;/ref&gt;

Po dobnoj strukturi, naviše je bilo osoba u starosti između 25-29 godina (1.894.128 ili 8,4% stanovništva) i između 0-4 godine (1.862.656 ili 8,3% stanovništva). Međutim, to se dosta razlikovalo od republike do republike. Primjerice, u BiH je najviše bilo osoba u starosti između 15-19 godina (433.304 ili 10,5% stanovništva) a na Kosovu naviše između 0-4 godine (235.912 ili 14,9% stanovništva).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 120&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Population growth of the four nations of Yugoslavia 1953-1991.png|lijevo|mini|320px|Prirodni priraštaj četiri najveća naroda u SFRJ po desetljeću, od 1953. do 1991.]]
Od ukupnog broja stanovnika, najviše je bilo Srba: 8.140.452 ili 36,3%, ali ih je bilo za 2.794 pripadnika manje u odnosu na popis iz 1971., vjerojatno zbog izjašnjavanja dijela kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Srba je u užoj Srbiji bilo 4.865.283 ili 85,4% stanovništva; u Vojvodini 1.107.375 ili 54,4% stanovništva; na Kosovu 209.497 ili 13,2% stanovništva; u BiH 1.320.738 ili 32% stanovništva; u Hrvatskoj 531.502 ili 11,6% stanovništva; u Makedoniji 44.468 ili 2,3% stanovništva; u Sloveniji 42.182 ili 2,2% stanovništva; te u Crnoj Gori 19.407 ili 3,3% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 123&lt;/ref&gt;

Hrvata je bilo 4.428.005 ili 19,7% stanovništva, ali ih je bilo za 98.777 pripadnika manje u odnosu na zadnji popis, vjerojatno jer su se i oni dijelom izjašnjavali kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Hrvata je u Hrvatskoj bilo 3.454.661 ili 75% stanovništva; u BiH 758.140 ili 18,4% stanovništva; u Vojvodini 109.203 ili 5,4% stanovništva; u Sloveniji 55.623 ili 2,9% stanovništva; u užoj Srbiji 31.447 ili 0,6% stanovništva; na Kosovu 8.718 ili 0,6% stanovništva; u Crnoj Gori 6,904 ili 1,2% stanovništva te u Makedoniji 3.307 ili 0,2% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

Bošnjaka je bilo 1.999.957 ili 8,9% stanovništva, što je povećanje za 270.025 pripadnika u odnosu na zadnji popis. Od ukupnog broja, Bošnjaka je bilo u BiH 1.630.033 ili 39,5% stanovništva; u Srbiji 215.166 ili 2,3% stanovništva; u Crnoj Gori 78.080 ili 13,4% stanovništva; u Makedoniji 39.513 ili 2,1% stanovništva; u Hrvatskoj 23.740 ili 0,5% stanovništva te u Sloveniji 13.425 ili 0,7% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

Bilo je još i 1.753.554 Slovenaca ili 7,8% stanovništva (najviše u Sloveniji, 1.712.445 ili 90,5% stanovništva); 1.730.364 Albanaca ili 7,7% stanovništva (najviše na Kosovu, 1.226.736 ili 77,4% stanovništva); 1.339.729 Makedonaca ili 6% stanovništva (najviše u Makedoniji, 1.279.323 ili 67% stanovništva); 579.023 Crnogoraca ili 2,6% stanovništva (najviše u Crnoj Gori, 400.488 ili 68,5% stanovništva); 426.866 Mađara ili 1,9% stanovništva (najviše u Vojvodini, 385.356 ili 18,9% stanovništva); 1.219.045 Jugoslavena ili 5,4 % stanovništva (najviše u Srbiji, 441.941 ili 4,7% stanovništva) i drugih.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

== Popis stanovništva 1991. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1991.png|right|thumb|320px|Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1991. u SFRJ}}
''Stanovništvo''{{Sfn|Lozny|2011|loc=str. 378}}
* [[Slovenija]] - 1.962.606
* [[Hrvatska]] - 4.760.344
* [[Bosna i Hercegovina|BiH]] - 4.364.574
* [[Crna Gora]] - 615.267
* [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] - 2.033.964
* [[Srbija]] - 9.791.475 ([[Kosovo]] 1.954.747, Uža [[Srbija]] 5.824.211, [[Vojvodina]] 2.012.517)
* '''Jugoslavija''' - 23.528.230

Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %), [[Mađari]] 378.997 (1,6 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 12}}

Ipak, zbog prilika usred raspada SFRJ, i sam popis bio je kaotičan tako da su pojedine republike objavile tek preliminarne rezultate bez detaljnijih analiza, dok su Albanci na Kosovu bojkotirali popis.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}
=== Nadopunjen popis 1991. ===
''Stanovništvo''
* [[Slovenija]] - 1.965.986
* [[Hrvatska]] - 4.784.265
* [[Bosna i Hercegovina|BiH]] - 4.377.033
* [[Crna Gora]] - 615.035
* [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] - 2.033.964 ([[1994]]. ponovljen popis, 1.936.877 stanovnika)
* [[Srbija]] - 9.778.991 (Uža [[Srbija]] 5.808.906, [[Vojvodina]] 2.031.992)
* '''Jugoslavija''' - 23.542.815

== Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Prosječan broj članova
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| 5,15
| 5,04
| 4,64
| 4,41
| 4,00
|-
| [[Crna Gora]]
| 4,51
| 4,56
| 4,43
| 4,34
| 4,09
|-
| [[Hrvatska]]
| 4,94
| 3,81
| 3,56
| 3,43
| 3,23
|-
| [[Sjeverna Makedonija]] 
| 5,27
| 5,30
| 5,02
| 4,68
| 4,39
|-
| [[Slovenija]] 
| 3,78
| 3,66
| 3,47
| 3,35
| 3,18
|-
| [[Srbija]]
| 4,39
| 4,32
| 3,96
| 3,76
| 3,63
|-
| [[Jugoslavija]]
| 4,37
| 4,29
| 3,99
| 3,82
| 3,62
|}
&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 119&lt;/ref&gt;

== Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Republike
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| 2.563.767(16,2%)
| 2.847.459(16,8%)
| 3.277.948(17,6%)
| 3.746.111(18,3%)
| 4.124.256(18,4%)
|-
| [[Crna Gora]]
| 377.189(2,4%)
| 419.873(2,5%)
| 471.894(2,5%)
| 529.604(2,6%)
| 584.310(2,6%)
|-
| [[Hrvatska]]
| 3.779.858(24%)
| 3.936.022(23,2%)
| 4.159.696(22,4%)
| 4.426.221(21,6%)
| 4.601.469(20,5%)
|-
| [[Sjeverna Makedonija]] 
| 1.152.986(7,3%)
| 1.304.514(7,7%)
| 1.406.003(7,6%)
| 1.647.308(8%)
| 1.909.136(8,5%)
|-
| [[Slovenija]] 
| 1.439.800(9,1%)
| 1.504.427(8,8%)
| 1.591.523(8,6%)
| 1.727.137(8,4%)
| 1.891.864(8,4%)
|-
| [[Srbija]]
| 6.527.966(41,4%)
| 6.979.154(41,2%)
| 7.642.227(41,2%)
| 8.446.591(41,2%)
| 9.313.676(41,5%)
|-
| [[Jugoslavija]]
| 15.841.566 (100%)
| 16.991.449 (100%)
| 18.549.291 (100%)
| 20.522.972 (100%)
| 22.424.711 (100%)
|}

== Narodni sastav od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Narodnosti
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Srbi]]
| 6.547.117(41,5%)
| 7.065.923(41,7%)
| 7.806.152(42,1%)
| 8.143.246(39,7%)
| 8.140.452(36,3%)
|-
| [[Hrvati]]
| 3.784.353(24%)
| 3.975.550(23,5%)
| 4.293.809(23,1%)
| 4.526.782(22,1%)
| 4.428.005(19,7%)
|-
| [[Bošnjaci]]
| 808.921(5,1%)
| 998.698(5,9%)
| 972.940(5,2%)
| 1.729.932(8,4%)
| 1.999.957(8,9%)
|-
| [[Slovenci]] 
| 1.415.432(9%)
| 1.487.100(8,8%)
| 1.589.211(8,6%)
| 1.678.032(8,2%)
| 1.753.554(7,8%)
|-
| [[Albanci]] 
| 750.431(4,8%)
| 754.245(4,5%)
| 914.733(4,9%)
| 1.309.523(6,4%)
| 1.730.364(7,7%)
|-
| [[Makedonci]]
| 810.126(5,1%)
| 893.247(5,3%)
| 1.045.513(5,6%)
| 1.194.784(5,8%)
| 1.339.729(6%)
|-
| [[Jugoslavija]]&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124&lt;/ref&gt;
| 15.772.098 (100%)
| 16.936.573 (100%)
| 18.549.291 (100%)
| 20.522.972 (100%)
| 22.424.711 (100%)
|}
== Vitalna statistika ==

=== Vitalna statistika SFRJ od 1947. do 1991. ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.679.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''416.799'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |199.902
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''216.897'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1948'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.901.032
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''446.634'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.015
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''232.619'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1949'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.133.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''483.663'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |217.180
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''266.483'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1950'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.339.860
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''492.993'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.165
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''280.828'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,77'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.411.195
|-
|'''1951'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.578.223
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''446.254'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |234.689
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''211.565'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,32'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.455.670
|-
|'''1952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.793.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''498.172'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |197.520
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''300.652'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,65'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.500.131
|-
|'''1953'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.048.601
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''484.139'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |211.790
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''272.349'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,41'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.544.601
|-
|'''1954'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1954/Pdf/G19542002.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1954}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.284.632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''493.567'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |187.521
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''306.046'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,40'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.600.326
|-
|'''1955'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1955/Pdf/G19552002.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1955}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.522.438
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''471.394'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |199.982
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''271.412'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,18'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.656.054
|-
|'''1956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.690.580
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''460.235'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |198.497
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''261.738'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,04'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.711.776
|-
|'''1957'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.865.515
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''426.701'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.334
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''236.367'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,77'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.745.520
|-
|'''1958'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.034.999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.399'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |166.801
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''265.598'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,79'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.749.438
|-
|'''1959'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.226.203
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''424.276'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |180.747
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''243.529'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,76'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.708.379
|-
|'''1960'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1960/Pdf/G19602001.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1960}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.402.257
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.595'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.693
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''249.902'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,83'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.689.628
|-
|'''1961'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.592.567
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''422.180'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |167.447
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''254.733'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue; &quot; |'''2,78'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.670.880
|-
|'''1962'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.815.935
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''413.093'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |186.843
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''226.250'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,68'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.766.916
|-
|'''1963'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.036.409
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''407.406'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |169.744
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''237.662'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.804.648
|-
|'''1964'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.260.364
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''401.104'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |181.255
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''219.849'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''11,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,62'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.861.010
|-
|'''1965'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1965/Pdf/G19652001.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1965}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.489.605
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''408.158'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |170.549
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''237.609'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,69'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.938.773
|-
|'''1966'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.739.122
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''399.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |159.570
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''240.232'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.043.670
|-
|'''1967'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.960.120
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''389.640'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |174.060
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''215.580'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,55'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.176.374
|-
|'''1968'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.121.246
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.543'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |174.800
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''207.743'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.291.934
|-
|'''1969'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.251.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.764'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |188.693
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''194.071'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,43'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.421.866
|-
|'''1970'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1970/Pdf/G19702001.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1970}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.386.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''363.278'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |181.843
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''181.435'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,27'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.492.906
|-
|'''1971'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.579.890
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''375.762'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |179.113
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''196.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,38'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.458.432
|-
|'''1972'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.797.221
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''380.743'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.578
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.165'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,36'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.518.843
|-
|'''1973'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.008.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''379.051'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |180.997
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''198.054'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,31'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.575.065
|-
|'''1974'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.223.359
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |177.691
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''205.256'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,29'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.596.395
|-
|'''1975'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1975/Pdf/G19752003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1975}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.441.297
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''388.037'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |184.907
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''203.130'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,28'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.651.830
|-
|'''1976'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.674.043
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''392.364'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.965
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''209.399'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,26'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.684.130
|-
|'''1977'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.900.681
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''384.637'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.803
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''201.834'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,19'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.706.563
|-
|'''1978'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.121.687
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''381.387'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |191.087
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.300'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,16'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.720.058
|-
|'''1979'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.297.376
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''378.803'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.304
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''188.499'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,13'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.748.224
|-
|'''1980'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1980/Pdf/G19802003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1980}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.359.500
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |197.369
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''184.751'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,14'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.776.387
|-
|'''1981'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.499.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''369.047'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |201.201
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''167.846'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,09'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.706.892
|-
|'''1982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.646.153
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''378.814'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |203.272
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''175.542'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,14'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.686.451
|-
|'''1983'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.800.697
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''374.610'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |218.980
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''155.630'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,11'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.704.798
|-
|'''1984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.954.868
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''377.362'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.725
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''162.637'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,11'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.729.944
|-
|'''1985'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1985/Pdf/G19852003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1985}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.121.383
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''366.629'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.883
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''153.746'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,05'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.764.187
|-
|'''1986'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.259.342
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''359.626'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |213.149
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''146.477'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,00'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.830.545
|-
|'''1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.393.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''359.338'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.666
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''144.672'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,00'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.820.653
|-
|'''1988'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.526.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''356.268'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |213.466
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''142.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,98'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.838.991
|-
|'''1989'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.594.157
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''336.394'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |215.483
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''120.911'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''5,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,88'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.895.545
|-
|'''1990'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1990/Pdf/G19902003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1992/pdf/G19924001.pdf|title=Demografska statistika 1990, Jugoslavija}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.657.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''335.152'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.148
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''123.004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''5,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,87'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.922.912
|-
|'''1991'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1991/Pdf/G19912003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1991}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.532.279
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''325.922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |221.929
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''103.993'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''4,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,94'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.669.046
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|}

=== Brakovi i razvodi u SFRJ od 1947. do 1991. ===

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.679.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''205.835'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.915'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''101,6'''
|-
|'''1948'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.901.032
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''203.822'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.586'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''120,6'''
|-
|'''1949'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.133.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''184.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.985'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''92,3'''
|-
|'''1950'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.339.860
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''185.965'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.879'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''96,1'''
|-
|'''1951'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.578.223
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.133'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15.538'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''91,3'''
|-
|'''1952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.793.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''176.055'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12.359'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''70,2'''
|-
|'''1953'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.048.601
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''167.940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.020'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''95,4'''
|-
|'''1954'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.284.632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.547'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.053'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''93,6'''
|-
|'''1955'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.522.438
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''162.711'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.389'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''119,2'''
|-
|'''1956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.690.580
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''156.379'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.336'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,6'''
|-
|'''1957'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.865.515
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''154.970'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.421'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,8'''
|-
|'''1958'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.034.999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.242'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.856'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,4'''
|-
|'''1959'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.226.203
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.572'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.483'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,3'''
|-
|'''1960'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.402.257
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.085'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,4'''
|-
|'''1961'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.592.567
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.510'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.532'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127,8'''
|-
|'''1962'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.815.935
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''162.672'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.198'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,3'''
|-
|'''1963'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.036.409
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''157.909'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.328'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''135,1'''
|-
|'''1964'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.260.364
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''166.998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.405'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,2'''
|-
|'''1965'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.489.605
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.301'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124,2'''
|-
|'''1966'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.739.122
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.789'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.042'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''136,5'''
|-
|'''1967'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.960.120
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''169.282'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.840'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,1'''
|-
|'''1968'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.121.246
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.470'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,1'''
|-
|'''1969'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.251.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.507'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.178'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''115,6'''
|-
|'''1970'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.386.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''182.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.473'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''112,1'''
|-
|'''1971'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.579.890
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''183.916'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.347'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116,1'''
|-
|'''1972'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.797.221
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''186.156'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.040'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''118,4'''
|-
|'''1973'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.008.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''183.665'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.221'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126,4'''
|-
|'''1974'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.223.359
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''181.192'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''136,9'''
|-
|'''1975'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.441.297
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''180.046'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.137'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,6'''
|-
|'''1976'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.674.043
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.918'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.431'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,7'''
|-
|'''1977'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.900.681
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''178.783'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.990'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,6'''
|-
|'''1978'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.121.687
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''178.819'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.180'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''135,2'''
|-
|'''1979'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.297.376
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''176.310'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124,5'''
|-
|'''1980'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.359.500
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.439'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.583'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,7'''
|-
|'''1981'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.499.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''173.036'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.557'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,4'''
|-
|'''1982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.646.153
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''172.359'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.715'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,8'''
|-
|'''1983'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.800.697
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.906'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.127'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,7'''
|-
|'''1984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.954.868
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''167.789'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.260'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''132,7'''
|-
|'''1985'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.121.383
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.022'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146,9'''
|-
|'''1986'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.259.342
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160.277'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.557'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''140,7'''
|-
|'''1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.393.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.469'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.907'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''140,1'''
|-
|'''1988'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.526.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160.419'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.127'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''144,2'''
|-
|'''1989'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.594.157
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''158.544'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.761'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''143,6'''
|-
|'''1990'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.657.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146.975'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.551'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,8'''
|-
|'''1991'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.532.279
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''134.826'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.551'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,2'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|}

== Promjene ==
[[Datoteka:Yugoslavia demography.png|thumb|desno|320px|Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.]]

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene narodne strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42,1 %). Najviše se promijenio udio [[Albanci|Albanaca]], čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih [[1991]]. bilo više od 2,17 milijuna. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353.Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, [[Kosovo]], je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila, ali je i ono doživjelo velik pad stope plodnosti u 21. stoljeću. Jugoslavensko stanovništvo polagano je starjelo: prosječna starost stanovnika je bila je samo 24 godine 1950-ih{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}} da bi 1980-ih bila deset godina više.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a u Kosovu za čak 166 %. Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

[[1981]]. najveći gradovi su bili [[Beograd]] (1.087.915 stanovnika), [[Zagreb]] (648.586 stanovnika), [[Skoplje|Skopje]] (408.143 stanovnika), [[Sarajevo]] (319.017 stanovnika) i [[Ljubljana]] (224.817 stanovnika).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124, 125, 126&lt;/ref&gt; Broj stambenih jedinica i/ili kuća povećao se sa 2,4 milijuna 1921. na 6,1 milijuna 1981. godine.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 355}}

Od 22,4 milijuna stanovnika, [[Srpskohrvatski jezik]] je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugm jezicima.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Nepismenih je [[1953]]. bilo 25,4 %, [[1971]]. 15,1 % da bi [[1981]]. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su [[Kosovo]] sa 17,6 % i Bosna sa 14,5 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

=== Nakon raspada SFRJ ===
Iako su neki demografski analitičari početkom [[1980-ih]] procjenjivali da će stanovništvo Jugoslavije do [[2000]]. narasti do 25,65 milijuna stanovnika,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; počevši od 1990-ih i prelaska država u neovisnost i kapitalistički sustav, primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a [[2002]]. samo još 4.891.031). Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova]], broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Borislav Radović procjenjuje da su ratovi prouzročili 3.725.300 izbjeglica ili raseljenih, od kojih je jedan dio trajno napustio područje bivše Jugoslavije i otišao živjeti u inozemstvo.Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnika,Hrvatska 4.437.460,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2009-02-06 |archive-date=2009-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090201120521/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html }}&lt;/ref&gt; Slovenija 1.964.036,{{Sfn|Magone|2010|loc=str. 134}} Sjeverna Makedonija 2.022.547,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/OblastOpsto_en.aspx?id=2|title=Population|publisher=Statistički ured Republike Sjeverne Makedonije|accessdate=22. kolovoza 2013}}&lt;/ref&gt; Crna Gora 620.145{{Sfn|Ujedinjeni narodi|2010|loc=str. 10}} dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema siteu GeoHive, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt [[Brčko]] 43.516 a [[Republika Srpska]] 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja. ''Nationsencyclopedia'' procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u [[jul|srpnju]] 2001. imala 3.922.205 stanovnika&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Europe/Bosnia-and-Herzegovina.html|title=BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overview|publisher=Nationsencyclopedia|accessdate=1. lipnja 2011|author=Valentin Hadjiyski}}&lt;/ref&gt; ''[[The World Factbook]]'' je također procjenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.{{Sfn|Powell|2009|loc=str. 32}} S druge strane, [[Svjetska banka]] i Međunarodna Energetska Agencija procjenile da je BiH 2001. imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano na analizi podataka o potrošnji energije te države.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|title=Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB): Bosnia and Herzegovina|publisher=Međunarodna atomska energetska agencija|year=2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100116033053/http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|archivedate=2010-01-16|access-date=2013-08-22|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[BBC]] procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4385768.stm|title=Muslims in Europe: Country guide|date=23. prosinca 2005|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|accessdate=1. lipnja 2011}}&lt;/ref&gt; S druge strane, [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]] daje procjenu da je tada Kosovo imalo do 2,4 milijuna žitelja.

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Ekonomsko stanje država uglavnom se pogoršalo. Hrvatska je u socijalizmu SFRJ bila zemlja visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti, dok je – otkako je prešla na liberalni kapitalizam – postala zemljom niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti. 1952. zaposlenih je bilo oko 500.000 osoba, a nezaposlenih samo 14.000. 1971. godine nezaposlenih je u Hrvatskoj bilo 40.000, (iako su mnogi posao nalazili i na &quot;privremenom radu&quot; u inozemstvu), a 1990., samo 160.000 osoba. 2011., samostalna Hrvatska imala je oko 300.000 nezaposlenih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|publisher=Novi list|title=Hrvatska u Jugoslaviji ostvarivala bolje gospodarske rezultate nego danas|author=Ivo Jakovljević|date=17. rujna 2011|accessdate=24. kolovoza 2013|archivedate=2013-06-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130601221711/http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog loše ekonomske situacije, na prostorima bivše Jugoslavije zabilježen je sve veći broj odlaska stanovništva na rad u inozemstvo, što je dodatno pogoršalo demografsku sliku republika.

==== Vitalna statistika od raspada SFRJ  ====

&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/data/database|title=Eurostat/Database/Population and social conditions/Demography and migration(demo)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bhas.gov.ba/?lang=bs|title=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - novi sajt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhas.ba/index.php?lang=ba|title=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - stari sajt|access-date=2020-05-17|archivedate=2020-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200511094351/https://bhas.ba/index.php?lang=ba|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/|title=Federalni zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/|title=Zavod za statistiku Republike Srpske}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/default.htm|title=Državni zavod za statistiku - Republika Hrvatska|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-05-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20200509135010/https://www.dzs.hr/default.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/sr/agencija-za-statistiku-kosova|title=Agencija za statistiku Kosova|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-06-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20200601100638/https://ask.rks-gov.net/sr/agencija-za-statistiku-kosova|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monstat.org/cg/index.php|title=Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520141840/http://monstat.org/cg/index.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/Default_en.aspx|title=State Statistical Office of the Republic of North Macedonia}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.gov.rs/sr-Latn/|title=Zavod za statistiku Republike Srbije}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en|title=Statistical Office of the Republic of Slovenia (SURS)|access-date=2020-05-17|archive-date=2019-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629175729/https://www.stat.si/StatWeb/en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1992&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.093.910
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.027
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''47.982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,81'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.587.453
|-
|'''1993&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.028.602
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.687'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.845
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''47.842'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,82'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.599.657
|-
|'''1994&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.967.461
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''239.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |189.950
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''49.213'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,80'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.614.649
|-
|'''1995&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.906.042
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.820'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.377
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''48.443'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,82'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.644.106
|-
|'''1996'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.418.439
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''288.279'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |222.215
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''66.064'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,84'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.529.314
|-
|'''1997'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.386.266
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''282.599'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |227.208
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''55.391'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,80'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.535.115
|-
|'''1998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.254.224
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''266.468'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |229.710
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''36.758'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,71'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.514.073
|-
|'''1999'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.131.334
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''253.555'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |230.670
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''22.885'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,63'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.491.127
|-
|'''2000'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.012.836
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''252.432'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |233.138
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''19.294'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.464.536
|-
|'''2001'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.905.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''247.883'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |226.415
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''21.468'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,61'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.438.762
|-
|'''2002'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.832.507
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''244.577'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |232.015
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12.562'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,60'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.415.880
|-
|'''2003'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.760.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''238.054'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |238.117
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-63'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''0,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,56'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.378.295
|-
|'''2004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.686.268
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''236.589'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |234.872
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1.717'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,55'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.341.344
|-
|'''2005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.651.961
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''233.114'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.763
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-9.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,53'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.300.025
|-
|'''2006'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.607.654
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''228.716'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |236.171
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-7.455'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,51'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.266.493
|-
|'''2007'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.602.063
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''226.270'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.402
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-14.132'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.233.557
|-
|'''2008'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.587.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''234.278'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |238.583
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-4.305'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,56'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.201.891
|-
|'''2009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.590.089
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''237.747'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |241.825
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-4.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,59'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.169.753
|-
|'''2010'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.574.677
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''232.918'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.801
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-7.883'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,57'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.136.236
|-
|'''2011'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.518.638
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''218.047'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |239.896
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-21.849'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,49'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.066.856
|-
|'''2012'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.493.322
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''222.150'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.318
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-20.168'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,3
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,53'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.035.415
|-
|'''2013'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.458.433
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''217.095'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |237.659
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-20.564'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.996.561
|-
|'''2014'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.400.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''214.380'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.030
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-25.650'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.955.821
|-
|'''2015'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.299.117
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''208.503'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.585
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-42.082'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,8
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.900.318
|-
|'''2016'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.216.274
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''206.588'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |243.510
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-36.922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,5
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.854.833
|-
|'''2017'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.136.897
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''204.340'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.723
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-46.383'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.807.719
|-
|'''2018 '''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''201.191'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |247.312
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-46.121'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.760.976
|-
|'''2019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.003.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''196.920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''248.548'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-51.628'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''1,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''4.710.257'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
| colspan=&quot;10&quot; |&lt;sup&gt;'''1) Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.'''&lt;/sup&gt;
|-
|}

==== Brakovi i razvodi od raspada SFRJ ====

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1992&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.093.910
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''110.205'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''13.356'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121,2'''
|-
|'''1993&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.028.602
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''109.168'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.659'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''134,3'''
|-
|'''1994&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.967.461
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''107.819'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.170'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,4'''
|-
|'''1995&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.906.042
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''108.778'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.493'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''133,2'''
|-
|'''1996'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.418.439
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.066'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15.332'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,6'''
|-
|'''1997'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.386.266
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''125.473'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.698'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''133,1'''
|-
|'''1998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.254.224
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.267'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.029'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''137,0'''
|-
|'''1999'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.131.334
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.738'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.213'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,0'''
|-
|'''2000'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.012.836
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.536'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18.702'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146,6'''
|-
|'''2001'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.905.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.876'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.754'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''158,2'''
|-
|'''2002'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.832.507
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.179'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.118'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171,2'''
|-
|'''2003'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.760.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.395'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160,6'''
|-
|'''2004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.686.268
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.410'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.208'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''166,5'''
|-
|'''2005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.651.961
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.375'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.406'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168,1'''
|-
|'''2006'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.607.654
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''122.956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.162'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''164,0'''
|-
|'''2007'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.602.063
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.528'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.183'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163,5'''
|-
|'''2008'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.587.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126.441'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.805'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''156,6'''
|-
|'''2009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.590.089
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''125.209'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.542'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''164,1'''
|-
|'''2010'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.574.677
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''119.129'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.490'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163,6'''
|-
|'''2011'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.518.638
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.577'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.210'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''190,5'''
|-
|'''2012'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.493.322
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.573'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.599'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''188,5'''
|-
|'''2013'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.458.433
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.595'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''203,4'''
|-
|'''2014'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.400.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.548'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.368'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''204,0'''
|-
|'''2015'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.299.117
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''117.066'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.824'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''212,1'''
|-
|'''2016'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.216.274
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.489'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.170'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''219,8'''
|-
|'''2017'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.136.897
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.669'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.750'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''212,1'''
|-
|'''2018 '''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.843'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''214,1'''
|-
|'''2019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.003.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''115.604'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.732'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''222,6'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
| colspan=&quot;7&quot; |&lt;sup&gt;'''1)Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.'''&lt;/sup&gt;
|}

=== 2011. godine ===
Trend smanjivanja stanovništva nastavljen je i 2011. Slovenija je te godine imala 2.050.189 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.delo.si/novice/slovenija/slovenija-v-zacetku-leta-s-2-050-189-prebivalci.html| title=Slovenija v začetku leta s 2.050.189 prebivalci}}&lt;/ref&gt; Hrvatska 4.284.889,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf| title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011| access-date=2020-05-09| archive-date=2020-06-14| archive-url=https://web.archive.org/web/20200614071853/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf}}&lt;/ref&gt; Srbija (bez Kosova) 7.182.862 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.stat.gov.rs/sr-latn/oblasti/popis/popis-2011/| title=Popis 2011}}&lt;/ref&gt; Kosovo 1.739.825&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://ask.rks-gov.net/media/1615/stanovnistvo-prema-polu-i-nacionalnosti-na-nivou-naselja.pdf| title=STANOVNIŠTVO PREMA POLU I NACIONALNOSTI NA NIVOU NASELJA,2011| access-date=2020-05-09| archive-date=2020-09-30| archive-url=https://web.archive.org/web/20200930154705/https://ask.rks-gov.net/media/1615/stanovnistvo-prema-polu-i-nacionalnosti-na-nivou-naselja.pdf| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; a Crna Gora 620.029 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322| title=Podaci na nivou Crne Gore| access-date=2020-05-09| archive-date=2020-06-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20200603125226/http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema podacima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013.]], Bosna i Hercegovina je imala 3.531.159 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a130158/Republika-Srpska-objavila-rezultate-popisa-stanovnistva.html| title=Republika Srpska objavila rezultate popisa stanovništva}}&lt;/ref&gt; U okviru BiH , prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federacija Bosne i Hercegovine je prema rezultatima popisa imala 2.219.220 stanovnika, Republika Srpska 1.228.243 stanovnika, dok je Brčko Distrikt imao 83.516 stanovnika. Republika Srpska nije priznala rezultate popisa, pa je odlučila da objavi sopstvene podatke o broju stanovnika za svoju teritoriju, pa prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku u Srpskoj je živjelo 1.170.342 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.statistika.ba/| title=Popis 2013,BiH}}&lt;/ref&gt; Jedina država za čiji se broj stanovnika još uvijek ne zna točan broj je Sjeverna Makedonija, u kojoj je prekinut popis stanovništva 2011. zbog optužbi za falsificiranje broja stanovnika albanske zajednice.Procjenjuje se da je Sjeverna Makedonija 2011. godine brojala 2.058.539 žitelja.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.stat.gov.mk/Publikacii/PDFGodisnik2013/03-Naselenie-Population.pdf| title=Statistical Yearbook, 2013-Population}}&lt;/ref&gt; Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2011.-2013. živjelo oko 21.467.500 stanovnika, ili oko četiri do sedam % manje nego prije 10 godina.

=== 2018. godine ===

Tijekom druge decenije 21. stoljeća nastavljen je trend opadanja stanovništva na prostoru bivše Jugoslavije. To se dešava kroz, s jedne strane, ubrzan pad nataliteta i stoga povećanje negativne stope prirodnog priraštaja i s druge strane, kroz ubrzano iseljavanje tijekom ove decenije. Prema procjenama zavoda za statistiku zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije, sredinom 2018. godine u Sloveniji je živjelo 2.070.050 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/7732|title=On 1 July 2018 Slovenia's population 2,070,050 or 3.170 more than six months earlier}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je imala 4.087.843 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hgk.hr/documents/demografija-zupanija-rh5e469c278533f.pdf|title=DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U HRVATSKIM ŽUPANIJAMA}}&lt;/ref&gt; Srbija (bez Kosova) 6.982.604 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G20191180.pdf|title=Процене становништва, 2018.}}&lt;/ref&gt; Kosovo 1.797.086,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/media/5013/procena-stanovnistva-2018.pdf|title=PROCENA Stanovništvo Kosova 2018|access-date=2020-05-17|archive-date=2021-06-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210626140657/https://ask.rks-gov.net/media/5013/procena-stanovnistva-2018.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Crna Gora 622.227 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monstat.org/userfiles/file/demografija/procjene%20stanovnistva/2018/saopstenje%202018%20%2027%2005%202019(1).pdf|title=Procjene stanovništva i osnovni demografski pokazatelji,2018. godina|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717040420/http://www.monstat.org/userfiles/file/demografija/procjene%20stanovnistva/2018/saopstenje%202018%20%2027%2005%202019(1).pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; BiH 3.427.369 (Federacija BiH 2.196.233,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2018/08/14.2.1.pdf|title=Procjena ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH po kantonima, 2018, stanje sredina godine}}&lt;/ref&gt; Republika Srpska 1.147.902,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/stanovnistvo/procene_stanovnistva/2013-2018/Procjene_Stanovnistva_2013_2018.pdf|title=Procjena stanovništva 2013-2018}}&lt;/ref&gt; a Brčko Distrikt 83.234 stanovnika), a Sjeverna Makedonija 2.076.217 stanovnika. Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2018. godine živjelo 21.063.396 stanovnika, što predstavlja za oko 2,5 milijuna stanovnika manje nego na popisu 1991. godine. Tačan broj stanovnika zemalja bivše Jugoslavije će se saznati na popisima koji su planirani za 2021. godinu u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini u kojoj popis neće biti održan prije 2023. godinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-nece-imati-popis-stanovnistva-prije-2023-godine/200109071|title=BiH neće imati popis stanovništva prije 2023. godine}}&lt;/ref&gt;

U 2018. godini na prostoru bivše Jugoslavije rođeno je 201.191 beba i broj rođenih se iz godine u godinu smanjuje. 1950. godine rođene su 492.993 bebe, što je za oko 2,5 puta više nego što se rodilo 2018. godine. 1950. stopa nataliteta u SFRJ je iznosila 30,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je iznosila 17,2 promila , a stopa fertiliteta je iznosila 3,77. U 2018. godini stopa nataliteta je iznosila 9,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je bila negativna i iznosila je -2,2 promila, a stopa fertiliteta 1,48 što je nedovoljno za prosto obnavljanje stanovništva.

Veliki pad nataliteta dogodio se u svim zemljama bivše SFRJ. U Srbiji se 1950. godine rodilo 163.297 djece, dok je 2018. rođeno skoro 100.000 djece manje, 63.975. U Hrvatskoj je broj rođenih 1950. bio 95.174, a 2018. samo 36.945 beba, u Sjevernoj Makedoniji 1950. 49.560, a 2018. 21.333, dok je u BiH 1950. rođeno 102.680, a 2018. samo 29.328 rođene djece. Kosovo je imalo nagli pad rođenih u posljednjih 30 godina. 1988. rodilo se 56.283 beba, i ta godina je bila godina sa najvećim brojem rođenih beba na Kosovu. Međutim, 30 godina kasnije, 2018. godine, rodilo se samo 22.761 beba, što je pad za oko 60% rođenih. Na Kosovo je početkom pedesetih godina svaka žena rađala u prosjeku oko sedmoro djece sa stopom rađanja od preko 45 promila, osamdesetih oko četvoro djece sa stopom  rađanja od 30 promila, dok je 2018. stopa fertiliteta iznosila samo 1,6 djece po ženi, a stopa rađanja 12,7 promila. Zemlja sa najvišom stopom fertiliteta je Crna Gora i ona iznosi 1,76 djece po ženi. Najniža stopa fertiliteta zbilježena  je u Bosni i Hercegovini i iznosi 1,29.

Jedna od stvari koja dodatno opterećuje lošu demografsku situaciju je drastično povećana stopa razvoda brakova. U 2018. zabilježena su ukupno 116.843 braka i 25.019 razvoda, a stopa razvoda je iznosila 214,1 na 1000 brakova. U Kraljevini Jugoslaviji je stopa razvoda u prosjeku iznosila oko 50 na 1000 brakova, a u SFRJ u prosjeku oko 120-140 na 1000 brakova. Najveća stopa razvoda u 2018. godini je zabilježena u Sloveniji i Hrvatskoj i iznosi 323,5 na 1000 brakova za Sloveniju , odnosno 307,5 na 1000 brakova za Hrvatsku. Najmanja stopa razvoda je na Kosovu i iznosi 59,2 na 1000 brakova, što je ujedno i najniža stopa razvoda u Evropi.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Vitalna statistika 2018. godine&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.427.369
| style=&quot;text-align:right;&quot; |29.328
| style=&quot;text-align:right;&quot; |37.237
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -7.909
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,29
| style=&quot;text-align:right;&quot; |789.815
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2019/06/Demografija_.pdf|title=DEMOGRAFSKA STATISTIKA 2018|}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.196.233
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.899
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.442
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,8
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,25
| style=&quot;text-align:right;&quot; |522.788
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Republika Srpska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/stanovnistvo/BiltenDemografskaStatistika_2019_WEB.pdf|title=ДЕМОГРАФСКА СТАТИСТИКА 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/godisnjak/2019/StatistickiGodisnjak_2019_WEB.pdf|title=Статистички годишњак Републике Српске 2019|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20200711153437/https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/godisnjak/2019/StatistickiGodisnjak_2019_WEB.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.147.902
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9.568
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.763
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -5.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -4,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,37
| style=&quot;text-align:right;&quot; |247.599
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Brčko Distrikt]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2019/BRC_07_2018_TB_0_BS.pdf|title=DEMOGRAFIJA u Brčko distriktu BiH 2014-2018.godina|}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |83.234
| style=&quot;text-align:right;&quot; |861
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.032
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -171
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,4
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,58
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.428
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://monstat.org/userfiles/file/publikacije/godisnjak%202019/4.pdf|title=Statistički godišnjak 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |622.227
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7.264
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.504
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |760
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,76
| style=&quot;text-align:right;&quot; |144.894
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2019.pdf|title=Hrvatska u brojkama 2019|3=|access-date=2020-05-17|archive-date=2021-11-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20211115072931/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2019.pdf}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.087.843
| style=&quot;text-align:right;&quot; |36.945
| style=&quot;text-align:right;&quot; |52.706
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -15.761
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -3,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,47
| style=&quot;text-align:right;&quot; |875.747
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Kosovo]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/media/5358/statisticki-godisnjak-2019.pdf|title=Statistički Godišnjak Republike Kosova 2019|3=|access-date=2020-05-17|archive-date=2022-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20220506104555/https://ask.rks-gov.net/media/5358/statisticki-godisnjak-2019.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.797.086
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.761
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8.998
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |13.763
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,60
| style=&quot;text-align:right;&quot; |489.345
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]''' &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/PrikaziPublikacija_en.aspx?id=34&amp;rbr=770|title=Statistical Yearbook, 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.076.217
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.333
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.727
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |1.606
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,43
| style=&quot;text-align:right;&quot; |507.275
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Slovenija]]''' &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8253|title=Demographic events, Slovenia, 2018|3=|access-date=2020-05-17|archive-date=2022-12-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20221221171827/https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8253}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.070.050
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.585
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.485
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -900
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,61
| style=&quot;text-align:right;&quot; |430.225
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Srbija]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G201914016.pdf|title=Демографска статистика 2018|}}&lt;/ref&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.982.604
| style=&quot;text-align:right;&quot; |63.975
| style=&quot;text-align:right;&quot; |101.655
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -37.680
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14,6
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,48
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.523.675
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |&lt;big&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/big&gt;
! style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
! style=&quot;text-align:right;&quot; |201.191
! style=&quot;text-align:right;&quot; |247.312
! style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |-46.121
! style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
! style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
! style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |-2,2
! style=&quot;text-align:right;&quot; |1,48
! style=&quot;text-align:right;&quot; |4.760.976
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Brakovi i razvodi u 2018. godini&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.427.369
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.659
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.084
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |156,9
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.196.233
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.061
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.823
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |139,6
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Republika Srpska]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.147.902
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.966
| style=&quot;text-align:right;&quot; |963
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |161,4
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Brčko Distrikt]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |83.234
| style=&quot;text-align:right;&quot; |632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |298
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |471,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |622.227
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.321
| style=&quot;text-align:right;&quot; |849
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |255,6
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.087.843
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.921
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.125
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |307,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Kosovo]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.797.086
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.871
| style=&quot;text-align:right;&quot; |999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |59,2
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.076.217
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.620
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |120,1
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Slovenija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.070.050
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.347
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |323,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.982.604
| style=&quot;text-align:right;&quot; |36.321
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9.995
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |275,2
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |&lt;big&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/big&gt;
! style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
! style=&quot;text-align:right;&quot; |116.843
! style=&quot;text-align:right;&quot; |25.019
! style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
! style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
! style=&quot;text-align:right;&quot; |214,1
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Prosječna starost stanovništva 2018. godine po republikama&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Slovenija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Kosovo]]'''
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |Prosječna starost (u godinama)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/median-age/|title=Countries by Median Age 2018|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-05-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527230806/https://worldpopulationreview.com/countries/median-age/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |44,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |43,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |42,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |42,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |40,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |37,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |29,1
|}

Uz ubrzani pad nataliteta, drugi razlog pada broja stanovnika je i visoka stopa iseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.europeandatajournalism.eu/cro/Vijesti/Data-news/2019.-godina-bijeg-sa-Balkana|title=2019. godina: bijeg sa Balkana}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Eurostata, u 2018. godini u zemlje Evropske Unije emigriralo je 53.500 stanovnika BiH, 51.000 stanovnika Srbije, 34.500 stanovnika Kosova, 24.300 stanovnika Sjeverne Makedonije i 3.000 stanovnika Crne Gore.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/migr_resedu|title=First permits issued for education reasons by reason, length of validity and citizenship/View table}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3626161/egzodus-sa-zapadnog-balkana-u-brojkama.html|title=&quot;Egzodus&quot; sa Zapadnog Balkana u brojkama}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Državnog zavoda za statistiku&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm|title=MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2018.|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926182108/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm}}&lt;/ref&gt; u 2018. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39.515 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -13.486. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8217|title=In 2018, every week 126 Slovenian citizens and 133 foreigners emigrated from Slovenia}}&lt;/ref&gt; u 2018. u Republiku Sloveniju iz inozemstva se doselilo 28.455 osoba, a u inozemstvo se odselilo 13.527 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Slovenije s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je +14.928 osoba, što znači da je Slovenija jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja ima pozitivan migracioni saldo. Zbog velike emigracije, posebno mladih, došlo je do smanjenja stope nezaposlenosti, koja je bila vrlo visoka. Ali također, uslijed velikih emigracija i lošeg nataliteta, došlo je do drastičnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva, što je rezultiralo da se prosječna starost stanovništva, zajedno sa udjelom starijih osoba i umirovljenika, drastično povećala. Skoro u svim zemljama bivše SFRJ prosječna starost je preko 40 godina. Sve to je dovelo do toga da se u određenim zanimanjima javio deficit radne snage, pa su neke zemlje odlučile da uvoze radnu snagu iz inozemstva. Taj je proces najizraženiji u Sloveniji, koja uvozi radnu snagu, uglavnom iz BiH, ali i iz ostalih zemalja bivše SFRJ.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Nedostatak-radne-snage-u-Sloveniji-ozbiljniji-nego-prije-krize/537883|title=Nedostatak radne snage u Sloveniji ozbiljniji nego prije krize}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je također posljednjih godina počela uvoziti radnu snagu, uglavnom iz zemalja regiona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Hrvatska-uvozi-najvise-radnika-od-zemalja-EU/566658|title=Hrvatska uvozi najviše radnika od zemalja EU}}&lt;/ref&gt; Te su dvije zemlje počele u manjoj mjeri da uvoze radnu snagu i iz drugih regiona svijeta, kao što su Azija,Latinska Amerika i Afrika, u kojima je stanovništvo u porastu i taj proces imigracije strane radne snage će se povećati u budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NOVA-PRAVILA-Hrvatska-prelazi-na-slovenski-model-nema-vise-nikakvog-ogranicenja-na-uvoz-stranih-radnika|title=NOVA PRAVILA Hrvatska prelazi na slovenski model - nema više nikakvog ograničenja na uvoz stranih radnika}}&lt;/ref&gt; Druge zemlje bivše Jugoslavije ne uvoze radnu snagu u većoj mjeri, ali zbog nedostatka radne snage i starenja stanovništva, procjena je da će u skorijoj budućnosti i one morati da uvoze radnike iz raznih dijelova svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://biznis.telegraf.rs/info-biz/3072195-budite-svesni-nema-vise-radnika-ni-u-srbiji|title=&quot;Budite svesni - nema više radnika ni u Srbiji&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3067841/da-li-ce-srbija-morati-da-uvozi-radnu-snagu.html|title=Da li će Srbija morati da uvozi radnu snagu?}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{reflist|3}}
== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|title=Explaining Yugoslavia|first=John B.|last=Allcock|publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers|year=2000|isbn=9781850652779|ref=harv}}
* {{cite book| last=Baltic| first=Nina| url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| year=2007| title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System| publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts| archiveurl=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| archivedate=1. juli 2017| ref=harv| access-date=2013-08-19| archive-date=2012-09-11| archive-url=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| url-status=dead}}
* {{cite book|title=Bosnien-Herzegowina und der Libanon im Vergleich: historische Entwicklung und politisches System vor dem Bürgerkrieg|first=Florian |last=Bieber|publisher=Pro Universitate Verlag|year=1999|isbn=9783932490507|ref=harv}}
* {{cite book|title=Changing by degrees : steps to reduce greenhouse gases|publisher=United States, Office of Technology Assessment, Diane Publishing|first=Rosina M.|last=Bierbaum|isbn=9781428921467|url=https://books.google.com/books?id=jklBdrZa6bAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Changing+by+degrees+:+steps+to+reduce+greenhouse+gases&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia&amp;f=false|ref=harv}}
* {{cite book|title=Statistisk Arbog 1984: statistical yearbook|last=Danmarks statistik|publisher=Danmarks Statistik|year=1984|isbn=9788750106272|ref=harv}}
* {{Cite book|location=Beograd|ref=DRC|publisher=Centar za demografsko istraživanje|year=1974|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf|title=The Population of Yugoslavia|access-date=2013-08-15|archive-date=2015-10-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004175412/http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf}}
* {{cite book|last=David| title=Adult education in Yugoslavia - Opseg 1 |first=Marcel|publisher=UNESCO|year=1962|ref=harv}}
* {{cite book|last=Eberhardt|title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-century Central-Eastern Europe: History, Data, and Analysis|url=https://archive.org/details/ethnicgroupspopu0000eber|first=Piotr|publisher=M.E. Sharpe|year=2003|isbn=9780765618337|ref=harv}}
* {{cite web|last=Feldbauer|year=1996|title=Country Report to the FAO International Technical Conference on Plant Genetic Resources|location=Zagreb|publisher=Hrvatska banka biljnih gena|first=Božidar|url=http://www.fao.org/fileadmin/templates/agphome/documents/PGR/SoW1/Europe/CROATIA.pdf|ref=harv}}
* {{Cite book|location=Zagreb|ref=Feldbauer|  year=1988| title=Atlas svijeta| publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]| isbn=8670530041}}
* {{cite book|last=Iwańska|title=Contemporary Poland: society, politics, economy - Opseg 22|first=Alicja|publisher=University of Chicago for the Human Relations Area Files|year=1955|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jordan|first=Peter|year=1989|title=Atlas Ost- und Südosteuropa: Bevölkerung aktuelle Karten zu Ökologie, Bevölkerung und Wirtschaft. Population : up-to-date ecological, demographic and economic maps, Opseg 2|publisher=Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut|isbn=9783443285265|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kasapović|first=Mirjana|title=Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država|publisher=Politička Kultura|year=2005|isbn=9789536213948|url=https://books.google.com/books?hl=hr&amp;id=t7wVAQAAIAAJ&amp;dq=Bosna+i+Hercegovina:+podijeljeno+dru%C5%A1tvo+i+nestabilna+dr%C5%BEava&amp;q=2.565.277+&amp;redir_esc=y|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (I)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (I. svezak - A-Ćus)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (III)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Heliodor-Lagerlof)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (IV)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (VI)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (VI. svezak - Skadar-Žvale)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lozny|title=Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past|first=Ludomir R.|publisher=Springer|year=2011|isbn= 9781441982254|ref=harv}}
* {{cite book|last=Magone|title=Contemporary European Politics: A Comparative Introduction|first=José|publisher=Routledge|year=2010|isbn=9780203846391|ref=harv}}
* {{cite book | last1=Myers | first1=Paul F. | last2=Campbell | first2=Arthur A. | first3= | last3= | title=The Population of Yugoslavia | edition=5 | publisher=U.S. Government Printing Office | year=1954 | location=Michigan | url=https://books.google.com/books?id=Wvcw5ZhEF64C&amp;pg=PA20&amp;dq=yugoslavia+world+war+lost+per+cent+population&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia%20world%20war%20lost%20per%20cent%20population&amp;f=false | ref=harv }}
* {{cite book | last=Thomas | title=The South Slav Conflict: History, Religion, Ethnicity, and Nationalism | first=Raju G.C | publisher=Routledge | year=2014 | isbn=9781135597177 | url=https://books.google.com/books?id=oNngAwAAQBAJ&amp;pg=PA24&amp;dq=bosnia+muslims+lost+percent+total+population+war&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=bosnia%20muslims%20lost%20percent%20total%20population%20war&amp;f=false | ref=harv }}
* {{cite book|last=Petričević|title=Nacionalnost stanovništva Jugoslavije: nazadovanje Hrvata i manjina, napredovanje Muslimana i Albanaca: Opseg 5 iz Knjižnica Sloboda|first=Jure|publisher=Verlag Adria|year=1983|isbn=|url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=8T8rAAAAIAAJ&amp;dq=Nacionalnost+stanovni%C5%A1tva+Jugoslavije%3A+nazadovanje+Hrvata+i+manjina&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=808%2C141|ref=harv}}
* {{cite book|title=Encyclopedia of North American Immigration: Facts on File library of American history|first=John|last=Powell|publisher=	Infobase Publishing|year=2009|isbn=9781438110127|ref=harv}}
* {{cite book|title=Yugoslavia: Land and People|first=Tomislav L.|last=Rakičević|year=1968|isbn=|ref=harv}}
* {{cite book|title=Kvaliteta života i nova stambena naselja: Knj.6 iz Biblioteka Revije za sociologiju|first=Dušica |last=Seferagić|publisher=Sociološko društvo Hrvatske|year=1988|isbn=9788681175040|ref=harv}}
* {{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=85624|last=Šimek-Škoda|first=K|year=1948|title=Popis stanovništva Jugoslavije godine 1948.|publisher=Hrvatski geografski glasnik, Vol.11.-12. No.1. Lipanj 1950.|ref=harv}}
* {{cite book|title=Population and Vital Statistics Report|year=2010|last=Ujedinjeni narodi|publisher=Hidden Spring|isbn=9789211615401|ref=harv}}
* {{cite book|title=Yugoslav Survey: Opseg 33|last=Yugoslav Survey|publisher=Publicističko-izdavački zavod &quot;Jugoslavija&quot;|location=Beograd|year=1992|ref=harv}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Bosnia_and_Herzegovina Demografija Bosne i Hercegovine]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Montenegro Demografija Crne Gore]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Croatia Demografija Hrvatske]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Kosovo Demografija Kosova]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_North_Macedonia Demografija Sjeverne Makedonije]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Slovenia Demografija Slovenije]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Serbia Demografija Srbije]
* [https://web.archive.org/web/20120117195621/http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/0214400x/articulos/CHCO9393110171A.PDF Stanovništvo Jugoslavije 1991.] Španjolski jezik
* [https://web.archive.org/web/20070926223450/http://www.zrc-sazu.si/Zgds/pdf/gv72-2-krajnc.pdf Stanovništvo Slovenije]
* [https://web.archive.org/web/20081009052523/http://www.rastko.org.yu/antropologija/glasnici-ei/44/sradovanovic.pdf Stanovništvo Srbije 1991.]
* [http://www.makedonija.info/republic.html Stanovništvo Makedonije 1991.]
* [http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf Stanovništvo Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205073050/http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf |date=2009-02-05 }} Engleski jezik
* [http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj]
* [http://www.njegos.org/census/index.htm Promjena populacije u Crnoj Gori od 1909. do 2003.]
* [https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html Promjena populacije u BiH od 1948. do 1991.]
{{Popisi stanovništva Jugoslavije}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Demografija Jugoslavije]]</text>
      <sha1>rmq7u19kjrexm3k2au8kgwy1pnz12d0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dojenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59994</id>
    <revision>
      <id>42600467</id>
      <parentid>42471694</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42600467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7330" sha1="pbqrqxrtkx1hzth598w31bmgesms66n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Breastfeeding.jpg|thumb|Dojenje novorođenčeta]]
'''Dojenje''' je proces u kojem žena hrani [[novorođenče]] ili bebu [[mlijeko]]m iz svojih [[Dojke|grudi]]. Tek rođene bebe odmah u samom početku imaju [[refleks]] [[Sisanje|sisanja]] i [[Gutanje|gutanja]].

== Mehanizam nastanka mlijeka ==

Već prije same [[Trudnoća|trudnoće]] započinje priprema organizma trudnice na proces dojenja. Kod većine trudnica na samom početku trudnoće dolazi do povećanja grudi, širenja [[Mliječne žlijezde|mliječnih žlijezda]] što je najčešće praćeno bolom na dodir i osjećajem nelagode kod trudnica. Grudne bradavice postaju tamnije, a areole bradavica se šire. U posljednjim mjesecima trudnoće u grudima majki se stvara takozvano predmlijeko. Izgled i količina [[Mlijeko|mlijeka]] se mijenja u prvom mjesecu donjenja. Prvih nekoliko dana je gusto i žuto - bogato [[protein|bjelančevinama]]. To mlijeko se naziva kolostrum. Poslije njega slijedi prelazno mlijeko tokom dvije sedmice, a potom zrelo mlijeko krajem prvog mjeseca. U punoj laktaciji ženske dojke mogu dnevno izlučiti ukupno oko 800 -{ml}-, pa do 1000 -{ml}-, najviše 1200 -{ml}- mlijeka.

== Hormonska regulacija ==
Međutim, unatoč tome što su tokom trudnoće prisutni svi [[hormoni]] potrebni za laktaciju, a [[mliječne žlijezde]] potpuno razvijene, u trudnoći ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke koncentracije hormona [[estrogeni|estrogena]] i [[progesteron]]a, koji sprječavaju učinak [[prolaktin]]a na žljezdano tkivo dojke.

[[Prolaktin]] je [[polipeptid]]ni [[hormoni|hormon]] kojeg luči [[hipofiza]] i koji sudjeluje u nizu biohemijskih događaja u trudnoći, a takođe je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. On omogućava [[Sinteza|sintezu]] primarnog proteina - [[kazein]]a, neophodnog za produkciju mlijeka. Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoći,a iznosi oko 6000&amp;nbsp;ng/ml. Izlaskom [[placenta|placente]] dolazi do naglog sniženja koncentracije [[estrogeni|estrogena]] i [[progesteron]]a te počinje neometano laktogeno djelovanje [[prolaktin]]a. Laktacija počinje dva do tri dana nakon [[porođaj|poroda]]. Ako žena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dvije do tri sedmice.

Prolaktin na kraju trudnoće ima gotovo deset puta veću koncentaciju nego prije same trudnoće. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi [[hormoni]], kao što su [[inzulin]], [[progesteron]], [[estrogeni|estrogen]] i [[kortizol]]. Humani placentarni laktogen takođe ima laktogeno djelovanje.

== Nervni podražaj ==
Podražaj za produkciju [[prolaktin]]a je dojenje. Dojenjem se nervni podražaji prenose u [[hipotalamus]], gdje se smanjuje produkcija [[dopamin]]a, koji ima ulogu kočenja lučenja prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna tri do četiri mjeseca po [[porođaj|porodu]], ali se dojenjem održava laktacija jer dojenje stimulira lučenje i [[oksitocin]]a, [[hormoni|hormona]] koji potiče kontrakciju [[Glatka muskulatura|glatkih mišića]] u dojkama te tako pomaže istiskivanju mlijeka pri dojenju. Zahvaljujući ovim mehanizmima, količina novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan podojenom mlijeku. Ako se dojka ne prazni, sekrecija [[Mlijeko|mlijeka]] počinje opadati već nakon 48 sati.

== Ishrana dojilje ==
Prema preporukama [[sjedinjene Američke Države|američkog]] ''National Research Councila'' dojilja treba dodatnih 500 kcal za stvaranje mlijeka. Takođe treba u prosjeku 50% više [[kalcij]]uma, [[željezo|željeza]] i [[vitamin B9|folne kiseline]], a 10 do 25% više [[protein]]a, [[magnezij]]uma, [[jod]]a, [[cink]]a, [[selen]]a, [[vitamina C]] i [[vitamina E]], [[B-1]] i [[B-2]] u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne. Takođe, u vrijeme dojenja povećana je potreba za tečnošću.

== Važnost dojenja ==
Svjetska zdravstvena organizacija ([[SZO]]), ''American Academy of Pediatrics'' (AAP) i mnoge druge zdravstene organizacije preporučuju dojenje. Majčino [[mlijeko]] je prirodna prehrana svakog [[novorođenče]]ta i dojenčeta. Dojenjem se djetetu osigurava ne samo hrana nego i toplina, zaštita. Prirodna prehrana utječe na zdravlje djeteta, jer predstavlja optimalnu hranu koja je najbolje probavljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog [[Digestivni trakt|probavnog trakta]], štiti novorođenče od [[Infekcija|infekcije]], spriječava razvoj [[Alergija|alergijskih]] bolesti, dijete preko mlijeka dobiva [[Antitelo|antitijela]] majke čime se jača otpornost, Dojenjem se između majke i djeteta uspostavlja čvrsta emotivna veza.

== Povezano ==
* [[Babinje]]
* [[Erotska laktacija]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Breastfeeding|Dojenje}}

(Na srpskohrvatskom)
* [http://www.ringeraja.rs/zasto-je-dojenje-najbolje_277.html Zašto je dojenje najbolje?]
* [http://www.ringeraja.rs/alergije-i-dojenje_276.html Alergije i dojenje]

(Na njemačkom) {{SiJez|de}}
* [http://www.afs-stillen.de/ http://www.afs-stillen.de/]
* [http://www.bfr.bund.de/cd/2404 Empfehlungen der Nationalen Stillkommission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060615075836/http://www.bfr.bund.de/cd/2404 |date=2006-06-15 }}
* [http://www.rund-ums-baby.de/stillberatung/ http://www.rund-ums-baby.de/stillberatung/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090602231349/http://www.rund-ums-baby.de/stillberatung/ |date=2009-06-02 }}
* [http://www.lalecheliga.de/ http://www.lalecheliga.de/] 
* [http://www.lalecheliga.at/ http://www.lalecheliga.at/]
* [http://www.stillen.at/ http://www.stillen.at/]
* [http://eltern.de/mein_baby/baby_alltag/stillfilm.html Videosequenz „Erfolgreich stillen“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070318011731/http://www.eltern.de/mein_baby/baby_alltag/stillfilm.html |date=2007-03-18 }}
* [http://www.kindergesundheit-info.de/1157.0.html Stillen, Ernährung des Säugling]
* [http://www.stillkinder.de/ http://www.stillkinder.de/]

(Na engleskom) {{SiJez|en}}
* [http://www.breastfeeding.asn.au Australian Breastfeeding Association]
* [http://mammary.nih.gov/reviews/lactation/Neville001/ Human Milk Secretion: An Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403062619/http://mammary.nih.gov/reviews/lactation/Neville001/ |date=2007-04-03 }}
* [[Congressional Research Service]] (CRS): [http://digital.library.unt.edu/govdocs/crs/search.tkl?q=breastfeeding&amp;search_crit=title&amp;search=Search&amp;date1=Anytime&amp;date2=Anytime&amp;type=form Reports regarding Breastfeeding and U.S. law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011135915/http://digital.library.unt.edu/govdocs/crs/search.tkl?q=breastfeeding&amp;search_crit=title&amp;search=Search&amp;date1=Anytime&amp;date2=Anytime&amp;type=form |date=2007-10-11 }}
* [http://www.fda.gov/fdac/features/895_brstfeed.html U.S. Food and Drug Administration (FDA) &quot;Breast-Feeding Best Bet for Babies&quot;]
* [http://www.infactcanada.ca/Breastfeeding_Rights.htm Canadian Breastfeeding Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220117000955/http://www.infactcanada.ca/Breastfeeding_Rights.htm |date=2022-01-17 }}
* [http://lalecheleague.org/ La Leche League International]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.kellymom.com/ Kellymom.com]

[[Kategorija:Prehrana]]
[[Kategorija:Djetinjstvo]]</text>
      <sha1>pbqrqxrtkx1hzth598w31bmgesms66n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cologne Pride</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60982</id>
    <revision>
      <id>42600438</id>
      <parentid>42396368</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T23:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9787" sha1="7hy6coux2xomu3hg5v48380gz0wakip" xml:space="preserve">[[Datoteka:Csd2004koeln.jpg|thumb|Cologne Pride, 2004]]
'''Cologne Pride''' je naziv [[parada ponosa LGBT osoba|parade ponosa]] (''pride'') koja se održava u [[Köln]]u (en: Cologne). Prva parada ponosa u Kölnu je održana 1991. Od tada se održava svake godine. Samu paradu, koja se održava prve nedelje jula, prati višenedeljni program sa velikim brojem filmskih projekcija, radionica, predavanja, izložbi i sl. Organizator Cologne Pride-a je organizacija [[Kölner Lesben- und Schwulentag]] (KLuST). Cologne Pride je jedna od najvećih manifestacija te vrste u Evropi&lt;ref&gt;[http://www.csd-cologne.de/index.php?seite=geschichte_de&amp;navigation=10700&amp;root=800 Eine Historie CSD Köln / ColognePride]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Historija ==
Svi događaji u svetu koji nose ime ''Pride'', ''Christopher Street Day'', ''Stonewall Memorial'' ili slično, organizuju se radi obeležavanja pobune LGBT osoba protiv policijske racije koja se desila u [[Stonewall Inn]]-u u ''Christopher Street''-u u New Yorku, [[28. 6.|28. juna]], 1969. Ovaj događaj je poznat kao [[Stounvolska revolucija]]. Obeležavajući godišnjicu ovih nemira, koji su ujedno obeležili i početak savremenog LGBT organizovanja, tokom 1970-ih počinju da se organizuju demonstracije i ulične proslave u većim gradovima [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Evropa|Evrope]].

Tokom 1980-ih u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Severnoj Rajni-Vestfaliji]] održavaju se demonstracije pod nazivom ''Gay Freedom Day''. Mesto održavanja demonstracija se menja svake godine. Godine 1991. [[Köln]] je bio ponovo domaćin ''Lesbian7Gay Freedom Day''-a. Tada je osnova organizacija [[Kölner Lesben- und Schwulentag]], koja je do danas organizator ''Cologne Pride''-a. Od te godine u Kölnu se svake godine organizuje parada ponosa.
Pored kulturnih dešavanja koja prate paradu ponosa, svaka parada ima moto, kojim se iskazuje politički zahtev LGBT osoba. U početku je cilj bio da [[gej]]evi i [[lezbejka|lezbejke]] pokažu svoje postojanje. U kasnijim godinama, od 1998., parade su obeležene pitanjima [[istopolni brak|istopolnih brakova]] i zabranom diskriminacije.

U početku je Cologne Pride trajao samo jedan vikend, od petka do nedelje; danas se pod ovim imenom održavaju različita dešavanja u trajanju od nekoliko nedelja.

=== Istorija naziva ===
U samom početku Cologne Pride je nosio ime ''Kölner Lesben- und Schwulentag'' (Kelnski lezbejski i gej dan), po nazivu udruženja koje ga organizuje. U cilju izjednačavanja sa drugim sličnim manifestacijama u Nemačkoj, od 1993. Cologne Pride nosi naziv ''Christopher Street Day'', skraćeno CSD. To ime nosi do 2001.

Inspirisani nazivom [[Europride]] i u kontekstu sve veće evropeizacije ovog događaja, organizatori su 2003. godine odlučili da se naziv promeni u ''Cologne Pride''. Pride je najčešći naziv sličnih dešavanja u drugim evropskim gradovima.

=== Pregled dosadašnjih Pride-ova ===
{| class=&quot;prettytable&quot;
!align=&quot;left&quot; valign=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#B3B7FF&quot;|Godina
!align=&quot;center&quot; valign=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#B3B7FF&quot;|Naziv
!align=&quot;center&quot; valign=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#B3B7FF&quot;|Moto
!align=&quot;center&quot; valign=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#B3B7FF&quot;|Br. učesnika/ca
!align=&quot;center&quot; valign=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#B3B7FF&quot;|Br. posetilaca

|-
|valign=&quot;top&quot;|2009
|valign=&quot;top&quot;|ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|Unsere Freiheit hat Geschichte - 40Jahre CSD
|valign=&quot;top&quot;|32.000
|valign=&quot;top&quot;|700.000&lt;ref name=&quot;csdkoeln.de&quot;&gt;[http://www.csdkoeln.de]&lt;/ref&gt;
|-

|-
|valign=&quot;top&quot;|2008
|valign=&quot;top&quot;|ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|Null Toleranz - für Null Toleranz
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|500.000&lt;ref name=&quot;csdkoeln.de&quot;/&gt;
|-

|-
|valign=&quot;top&quot;|2007
|valign=&quot;top&quot;|ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|homo europaeicus: geht aufrecht!&lt;ref name=&quot;Plakat&quot;&gt;[http://www.csd-cologne.de/geschichte_plakate_de.html Die Plakatmotive der letzten Jahre]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|valign=&quot;top&quot;|20.000 
|valign=&quot;top&quot;|600.000&lt;ref&gt;[http://www.n-tv.de/824537.html Regenbogenumzug: CSD-Parade durch Köln]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, n-tv.de, Sonntag, 8. Juli 2007&lt;/ref&gt;
|-
|valign=&quot;top&quot;|2006
|valign=&quot;top&quot;|ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|100% NRW NUR MIT UNS &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|30.000 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kölnische Rundschau: &quot;600 000 Menschen feiern den CSD&quot; ''16.07.06'' |url=http://www.rundschau-online.de/html/artikel/1153034269653.shtml |access-date=2009-07-10 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930163827/http://www.rundschau-online.de/html/artikel/1153034269653.shtml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|valign=&quot;top&quot;|600.000
|-
|valign=&quot;top&quot;|2005
|valign=&quot;top&quot;|ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|lebenslang liebens:würdig &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|2004
|valign=&quot;top&quot;|ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|Schluss mit den Mogelpackungen &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|30.000 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Petra Wischgoll: „Für den CSD mache ich alles”, Kölnische Rundschau ''05.07.04'' |url=http://www.rundschau-online.de/html/artikel/1086537565887.shtml |access-date=2009-07-10 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930165051/http://www.rundschau-online.de/html/artikel/1086537565887.shtml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|valign=&quot;top&quot;|800.000 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kölnische Rundschau: &quot;Mehr als 800 000 Menschen feiern CSD in Köln&quot; ''04.07.04'' |url=http://www.rundschau-online.de/servlet/OriginalContentServer?pagename=ksta%2Fpage&amp;atype=ksArtikel&amp;aid=1088759543770 |access-date=2009-07-10 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201826/http://www.rundschau-online.de/servlet/OriginalContentServer?pagename=ksta%2Fpage&amp;atype=ksArtikel&amp;aid=1088759543770 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|valign=&quot;top&quot;|2003
|valign=&quot;top&quot;|[[Christopher Street Day|CSD]] Köln / ColognePride
|valign=&quot;top&quot;|Liebe deine Nächsten: Antidiskriminierungsgesetz jetzt! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|2002
|valign=&quot;top&quot;|[[Europride]]
|valign=&quot;top&quot;|Cologne celebrates diversity&lt;br /&gt;let's make Europe a place for all of us! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|750.000 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kölnische Rundschau: &quot;CSD ohne größere Zwischenfälle&quot; ''07.07.03'' |url=http://www.rundschau-online.de/servlet/OriginalContentServer?pagename=ksta%2Fpage&amp;atype=ksArtikel&amp;aid=1057406100629 |access-date=2009-07-10 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201634/http://www.rundschau-online.de/servlet/OriginalContentServer?pagename=ksta%2Fpage&amp;atype=ksArtikel&amp;aid=1057406100629 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;1,2 Mil &lt;ref&gt;[http://www.bboard.de/foren-archiv/4/233600/232640/csd-christopher-street-day-12350221-8265-87.html Blog: &quot;CSD - Christopher Street Day&quot; ''03.06.2006''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928020836/http://www.bboard.de/foren-archiv/4/233600/232640/csd-christopher-street-day-12350221-8265-87.html |date=2007-09-28 }} (Besucher und Teilnehmer)&lt;/ref&gt;
|-
|valign=&quot;top&quot;|2001
|valign=&quot;top&quot;|CSD in Köln
|valign=&quot;top&quot;|Im Namen des Volkes: Traut Euch! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|2000
|valign=&quot;top&quot;|CSD in Köln
|valign=&quot;top&quot;|Taten statt Worte &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1999
|valign=&quot;top&quot;|CSD in Köln
|valign=&quot;top&quot;|30 Jahre Christopher-Street-Day:&lt;br /&gt;Vielfalt in den Lebensformen, Gleichheit in den Rechten, JETZT! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1998
|valign=&quot;top&quot;|Christopher Street Day in Köln
|valign=&quot;top&quot;|Ob &quot;Freie Fahrt für Homoehe&quot; oder keine entscheiden wir alleine! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1997
|valign=&quot;top&quot;|Christopher Street Day Köln&lt;br /&gt;i 18. Svetska konferencija [[ILGA]]-e
|valign=&quot;top&quot;|FLAGGE ZEIGEN &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1996
|valign=&quot;top&quot;|Christopher Street Day '96 in Köln
|valign=&quot;top&quot;|FLAGGE ZEIGEN &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1995
|valign=&quot;top&quot;|Christopher Street Day
|valign=&quot;top&quot;|FLAGGE ZEIGEN - Lesben und Schwule stark in Köln! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1994
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|FLAGGE ZEIGEN - 25 Jahre Christopher-Street-Day &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1993
|valign=&quot;top&quot;|CSD - Christopher-Street-Day
|valign=&quot;top&quot;|Wir in Köln - wir halten zusammen! &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1992
|valign=&quot;top&quot;|Kölner Lesben &amp; Schwulentag '92
|valign=&quot;top&quot;|Mir fiere uns + Kölle &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|1991
|valign=&quot;top&quot;|Cologne Lesbian/Gay Freedom Day And Celebration '91&lt;br /&gt;Kölner Lesben- uns Schwulentag '91
|valign=&quot;top&quot;|Jot Fründe kumme zosamme &lt;ref name=&quot;Plakat&quot;/&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
|valign=&quot;top&quot;|
|}

Godine 2002. u Kölnu je održan [[Europride]].

== Vidi dalje ==
* [[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj]]
* [[Spisak LGBT manifestacija]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|ColognePride}}
* [http://www.koeln.de/tourismus/koelntourismus/cms/artikel.php/28/17/artikel.html Kölntourismus zum CSD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071019043501/http://www.koeln.de/tourismus/koelntourismus/cms/artikel.php/28/17/artikel.html |date=2007-10-19 }}
* [http://www.csd-cologne.de Seite des Cologne Pride]
* [http://www.klust.org/ Seite des Kölner Lesben- und Schwulentages e.V. (KLuST)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090704152220/http://www.klust.org/ |date=2009-07-04 }}

[[Kategorija:LGBT manifestacije u Nemačkoj]]
[[Kategorija:Parade ponosa]]</text>
      <sha1>7hy6coux2xomu3hg5v48380gz0wakip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cambridge</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69571</id>
    <revision>
      <id>42600383</id>
      <parentid>42546245</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T12:44:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8698" sha1="mwz17gzoxkebdwxkgbk7denjq0lo6ri" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
{{Naselje
| ime =Cambridge
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =KingsCollegeChapelWest.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Pogled na [[King's College Chapel]]

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =52
| širina-minute =12
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =0
| dužina-minute =7
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Istočna Engleska]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Cambridgeshire|Grofovija Cambridgeshire]]
| lokacija3_ime =[[kotar|Distrikt]]
| lokacija3_info =Cambridge

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_uža  = 40.7 [[km²]]&lt;ref name=mum/&gt;
| površina_šira  =183.81 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_šire = 186,849&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =1,016.5 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže =130,907&lt;ref name=mum/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća =3,216.4 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mum/&gt;

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =CB1 – CB5
| pozivni_broj = 01223
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =

| slika_lokacijska_karta_država =Engleska
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Cambridge na karti Engleske
| bilješke =
}}
'''Cambridge''' ({{small|izgovor:}} [Kembridž]) je [[univerzitet]]ski [[grad]] na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]] od 130,907 stanovnika.&lt;ref name=mum&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-admin.php?adm2id=E07000008
 | title =Cambridge (District, Cambridgeshire)
 | accessdate = 06. 01. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

On je [[glavni grad|administrativni centar]] [[Cambridgeshire|Grofovije Cambridgeshire]] i istoimenog ''[[kotar|Distrikta]] Cambridge'', koji ima 186,849 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-agglo.php?cityid=E34004798A
 | title =Cambridge (Agglomeration, Agglomerations)
 | accessdate = 06. 01. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Grad je poznat kao dom [[svijet|svjetski]] poznatog [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta Cambridge]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==

Cambridge leži u [[Cambridgeshire|Grofoviji Cambridgeshire]] duž [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Cam (rijeka)|Cam]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 6 do 24 [[metar]]a, jer se nalazi nešto [[jug|južnije]] od [[Fens|Regije Fens]] [[aluvij]]alne [[nizina|nizine]] gotovo izravnane s [[more]]m.&lt;ref name=brit/&gt;

Veći dio grada podignut je na [[istok|istočnoj]] [[obala|obali]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Cam (rijeka)|Cam]] [[pritoka|pritoke]] [[Great Ouse|Ouse]]. [[predgrađe|Predgrađa]] se protežu preko rijeke, ali je širenje prema [[zapad]]u u velikoj mjeri ograničeno komplesom [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

Najstarije [[neolit]]sko naselje niklo je pored [[Gaz (prelaz)|riječnog gaza]], iz tog perioda ostali su tragovi [[tlo|zemljane]] [[fortifikacija|utvrde]] na [[brdo|brdu]] Castle, na kom su pronađeni i [[Rimsko Carstvo|rimski]] artefakti. Kasnije je niklo još jedno naselje na [[brdo|brdu]] Market.&lt;ref name=brit/&gt;

Tokom [[11. vijek|11]]. i [[12. vijek]]a podignuta su dva [[samostan]]a, stariji [[augustinci|augustinski]] u [[kvart]]u Barnwell (od kog su ostali vidljivi samo temelji) i noviji - [[benediktinci|benediktinski]] koji je [[1496]]. pretvoren u [[jezuiti|Jezuitski]] [[koledž|kolegij]].&lt;ref name=brit/&gt;

Cambridge je svoju prvu [[povelja|povelju]] o [[gradska prava|statusu grada]] dobio [[1207]]., tako da još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] ima pravo na vlastite javne službenike. Jednako tako vrlo rano je imao organizirane [[zanatlija|zanatlije]], koji su svoj prvi [[esnaf|ceh]] - ''Kolegij tijela Kristova'' (Corpus Christi College) osnovali [[1352]].&lt;ref name=brit/&gt;

==Znamenitosti==

Današnji Cambridge mnogi opisuju kao ''vjerojatno jedini pravi univerzitetski grad u Engleskoj''. Zgrade [[Univerzitet u Cambridgeu|univeziteta]] i [[koledž]]a su gotovo jedini i najljepši [[arhitektura|arhitektonski]] spomenici grada. Njegovoj ubavosti pridonose i puno [[park]]ova i zelenih površina, to su redom; Jesus Green i Midsummer Common, Sheep’s Green, Lammas Land, Christ’s Pieces, Parker’s Piece, [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetski]] [[botanički vrt]] (značajno proširen) i Backs.&lt;ref name=brit/&gt;

Ovaj posljednji [[park]] leži duž glavnih [[zgrada]] [[koledž]]a; [[Queens College (Cambridge)|Queens]], [[King's College (Cambridge)|King's]], [[Clare College (Cambridge)|Clare]], [[Trinity College (Cambridge)|Trinity]], [[St John's College (Cambridge)|St John's]] i [[Magdalene College (Cambridge)|Magdalene]], to je niz uređenih [[travnjak]]a i [[vrt]]ovi kroz koje vijuga [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Cam (rijeka)|Cam]], preko koje se niže dvadeset [[most]]ova&lt;ref name=fol/&gt;, od kojih su najpoznatiji Most uzdaha (zapravo sv. Ivana) podignut [[1827]].-[[1831|31]]., Klarin [[kamen]]i most s debelim kamenim kuglama na parapetima iz [[1638]].- [[1640|40]], i [[drvo (materijal)|drveni]] Matematički most (zapravo Kraljičin) iz [[1749]].&lt;ref name=brit/&gt;&lt;ref name=fol&gt;{{cite web
 | url =http://primaryfacts.com/7019/river-cam-facts-and-information/
 | title =''River Cam''
 | accessdate =06. 01. 2017
 | language =engleski
 | publisher =Primary Facts
 | archive-date =2016-12-14
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20161214220305/http://primaryfacts.com/7019/river-cam-facts-and-information/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

Istočno od [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Cam (rijeka)|Cam]] proteže se ulica Kraljevska parada, sa [[Crkva|crkvom]] sv. Marije iz [[15. vijek]]a i nizom atraktivnih [[trgovina]] nasuprot [[King's College (Cambridge)|King's Collegu]] s [[kapela|kapelom]] i 
[[palača|palačom]] Senata [[Univerzitet u Cambridgeu|univerziteta]], izgrađenom između [[1722]]. - [[1730]]. po projektu [[James Gibbs|Jamesa Gibbsa]]. Tu se nalazi i najpoznatija zgrada Cambridga - [[King's College Chapel]] ([[1446]].-[[1515]].), koju je dao podići [[kralj]] [[Henry VI od Engleske|Henry VI]], ali je nije uspio dovršiti.&lt;ref name=brit/&gt;

Ostale građevine vrijedne pažnje su [[crkva]] sv Beneta sa [[Sasi|saksonskim]] [[zvonik]]om, restaurirana [[Normanska arhitektura|normanska]] crkva Svetoga groba (jedna od samo četiri kružne crkve u Engleskoj) i crkva sv Edwarda. [[Muzej]] Fitzwilliam ([[1837]]. - [[1841]]) nalazi se u Ulici Trumpington, koja je nastavak Kraljevske parade. Zapadno od rijeke leži [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetska]] [[biblioteka]], to je velika zgrada od crvene [[cigla|cigle]] podignuta između [[1931]]-[[1934]].&lt;ref name=brit/&gt;

==Privreda i transport==

Cambridge ima dosta [[industrija|industrijskih]] postrojenja, ali se ona gotovo i nevide, jer su razmještena daleko od centra grada. Dobar dio njih je čvrsto povezan sa [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetom]] i radi za njegove potrebe, od [[elektronika|elektronike]], specijalnih [[Mjerni instrument|instrumenata]] do [[građevinarstvo|građevinskih radova]] i 
[[štamparstvo|štampe]].&lt;ref name=brit/&gt; 
Pored tog grad ima i [[mlin]]ove, [[cementara|cementare]] i pogone koji proizvode [[asfalt]].&lt;ref name=brit/&gt;

Cambridge ima dobre [[željeznica|željezničke]] i [[cesta|cestovne]] veze sa [[London]]om, koji leži udaljen oko 95 [[km]] [[jug|južnije]]. [[Rijeka (vodotok)|Rijeka]] [[Cam (rijeka)|Cam]] se za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] puno koristila za [[brod]]ski 
[[transport]] (naročito u vrijeme [[sajam|Sajma]] Stourbridge), ali su nekadašnji [[luk|lučki]] objekti vremenom nestali. Danas se [[Cam (rijeka)|Cam]] koristi jedino za [[rekreacija|rekreativno]] i [[sport]]sko [[veslanje]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Cambridge-England
 | title =''Cambridge''
 | accessdate = 06. 01. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

{{Panoramica|Panoramic View of Cambridge.jpg|1200px|Ulica Kraljevska parada}}

== Pobratimski gradovi ==

*{{flagicon|NJE}} [[Heidelberg]], [[Njemačka]] 
*{{flagicon|MAĐ}} [[Szeged]], [[Mađarska]]

== Povezano==

* [[Univerzitet u Cambridgeu]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cambridge}}
* [https://www.cambridge.gov.uk/ Cambridge City Council] {{en}}

[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Cambridgeshire]]</text>
      <sha1>mwz17gzoxkebdwxkgbk7denjq0lo6ri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlos Graça</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70629</id>
    <revision>
      <id>42600391</id>
      <parentid>4917964</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2162" sha1="ogo0c6w9yg4g2zoae7bzq3bkbjey2ij" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Carlos Graça
| slika           = 
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = &lt;!-- {{Birth date and age|1931|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''Carlos Alberto Monteiro Dias da Graça''' (1931 - 17.4. 2013)&lt;ref&gt;[http://www.rtp.pt/rdpafrica/index.php?t=Morreu-Carlos-Graca-ex-Primeiro-ministro-de-Sao-Tome-e-Principe.rtp&amp;article=1182&amp;visual=6&amp;tm=10&amp;headline=16 Morreu Carlos Graça, ex-Primeiro-ministro de São Tomé e Príncipe]&lt;/ref&gt; je [[Sao Tome i Principe|saotomeanski]] političar. Od 1988. do 1990. je bio [[Popis ministara vanjskih poslova São Toméa i Príncipea|ministar vanjskih poslova]]. Dana 25. oktobra 1994. je postao premijer Sao Tomea i Principea|premijer. Mandat mu je prekinut vojnim [[puč|udarom]] 15. augusta 1995. a nastavljen 21. augusta. Dužnost je napustio 31. decembra 1995. Godine 1996. se natjecao za Predsjednik Sao Tomea i Principea|predsjednika, ali je dobio samo 5,4% glasova.&lt;ref&gt;[http://africanelections.tripod.com/st.html Elections in São Tomé and Príncipe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110806050019/http://africanelections.tripod.com/st.html |date=2011-08-06 }}, African Elections Database.&lt;/ref&gt;

Član je [[Pokret za oslobođenje São Toméa i Príncipea/Socijaldemokratska stranka|Pokreta za oslobođenje Sao Tomea i Principea - Socijaldemokratske stranke]] (MLSTP/PSD). 

== Reference ==
{{reflist}}

{{start box}}
{{succession box|title=[[Ministar vanjskih poslova São Toméa i Príncipea]]|before=[[Guilherme Posser da Costa]]|after=[[Guilherme Posser da Costa]]|years=1988&amp;ndash;1990}}
{{succession box|title=[[Popis šefova vlade Sao Tomea i Principea|Premijer São Toméa i Príncipea]]|before=[[Evaristo Carvalho]]|after=[[Armindo Vaz d'Almeida]]|years=1994&amp;ndash;1995}}
{{end box}}

{{Premijeri Sao Tomea i Principea}}


{{Lifetime|1931| |Graca, Carlos}}

[[Kategorija:Premijeri Sao Tomea i Principea]]</text>
      <sha1>ogo0c6w9yg4g2zoae7bzq3bkbjey2ij</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christopher Street Day</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88836</id>
    <revision>
      <id>42600420</id>
      <parentid>42461539</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T20:14:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8516" sha1="ltdahe1zrfqnqwuxn7cycyf6ni70r27" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gay Pride at Christopher Street Parade Berlin.jpg|thumb|250px|CSD u Berlinu, 2002.]]
'''Christopher Street Day''' ('''CSD''') je naziv za godišnje proslave [[Međunarodni dan ponosa LGBT osoba|Dana ponosa]] [[lezbejka|lezbejki]], [[gej]]eva, [[biseksualnost|biseksualnih]] i [[transrodnost|transrodnih]] ([[LGBT]]) osoba. Naziv CSD se koristi samo u [[nemački jezik|nemačkom govornom području]], u [[Nemačka|Nemačkoj]] i u [[Švajcarska|Švajcarskoj]].U [[Austrija|Austriji]] se koristi naziv ''[[Regenbogenparade]]'', dok se u zemljama sa engleskim i romanskim jezicima koristi ''Pride Parade'' ili ''Gay Pride''. U Australiji, gde se parada održava u februaru, mesecu karnevala, [[parada ponosa LGBT osoba|povorka ponosa]] nosi naziv ''[[Sydney Gay &amp; Lesbian Mardi Gras|Mardi Gras]]''.

Prvi CSD proslave pod ovim nazivom organizovane su 1979. godine u [[Bremen]]u i [[Berlin]]u. Pre toga su se u Nemačkoj organizovale [[parada ponosa LGBT osoba|demonstracije LGBT osoba]] pod drugim nazivima od 1972. godine. U Švajcarskoj, pravi CSD je održan u [[Zürich|Cirihu]], 1978. godine.

== Istorija CSD-a ==
[[Datoteka:Stuttgart - CSD 2009 - Parade06.jpg|thumb|250px|CSD u [[Stuttgart]]u, 2009.]]
[[Datoteka:CSD-1 Berlin 2004.JPG|thumb|250px|CSD Berlin, 2004.]]
{{Main|Stonewallska revolucija}}
Proslavom CSD-a obeležava se prva pobuna LGBT osoba protiv policijske represije u [[New York]]u, koja je započela u lokalu [[Stonewall Inn]] u njujorškom kvartu [[Greenwich Village]] u ulici Svetog Christophera (odakle i naziv ''Christopher Street Day''). U ranim jutarnjim časovima 28. juna, 1969. godine policija je napala bar i krenula da hapsi i maltretira prisutne, ali gosti u baru su rešili da odgovore na nasilje policije, čime je započela ulična tuča, koja je privukla veliku medijsku pažnju. Već naredne godine u New Yorku je organizovana protesna šetnja, u znak sećanja na događaje od prethodne godine. Ovaj običaj protesnog okupljanja u svetlu događaja od 28. juna, 1969. godine se proširio i na ostale gradove SAD-a, Evrope i ostatka sveta. Cilj ovih okupljanja je skretanje pažnje na društvene i političke probleme sa kojima se [[LGBT zajednica]] suočava, jačanje vidljivosti, osnaživanje zajednice, te protestvovanje protiv institucionalizovane i društvene homofobije.

U Nemačkoj je prvi CSD pod ovim imenom organizovan u Bremenu i Berlinu 1979. godine. Pre toga su se održavale demonstracije gejeva i lezbejki pod drugim imenima (prve takve demonstacije u Nemačkoj organizovane su u [[Münster (grad)|Münsteru]], 29. aprila, 1972. godine. Prvi CSD u Švajcarskoj organizovan je 24. juna, 1978. godine u [[Zürich]]u, pod nazivom ''Christopher-Street-Liberation-Memorial Day''.

== CSD danas ==
[[Datoteka:CSD Fulda The Sisters of Perpetual Indulgence 19930703.jpg|thumb|250px|[[The Sisters of Perpetual Indulgence]] na CSD-u u [[Fulda|Fuldi]], 1993.]]
Skoro svaki veći grad u Nemačkoj organnizuje CSD. Najveći CSD-ovi u [[Köln]]u (od 2003. godine, CSD u Kölnu se zvanično zove ''[[Cologne Pride]]'', ali je CSD i dalje zadržava kao neformalni naziv) i [[Berlinu]]. Ove parade danas privlačve veliki broj posetilaca, pa je tako 2002. godine u Kölnu bilo oko 1.2 miliona ljudi, što je u to vreme bila najveća parada ponosa u Evropi.

CSD se u Nemačkoj ne održava tačno na istorijski datum, 28. juna, već tokom vikenda od juna do avgusta. Kao političke demonstacije, često sa politički motivisanim motoom, CSD se organizuje najčešće kao demonstrativna povorka i miting, na kome se, kao govornici i govornice, pojavljuju aktivisti i aktivistkinje, osobe iz sveta politike, umetnosti i javnog života.

Pored same CSD parade, u mnogim velikim gradovima organizuju se jednodnevni ili višednevni sajmovi i nedelje LGBT kulture, sa brojnim zabavama, političkim skupovima, izložbama, predavanjima, filmskim projekcijama i sl.

Juna 2010. godine, američka folozofkinja, [[Judith Butler]], odbila je nagradu na CSD-u u Berlinu i distancirala se od organizatora, upućujući otvorenu kritiku komercijalizaciji CSD-a, kao i ignorisanju rasizma (uključujući [[islamofobija|anti-islamskog rasizma]]) i duple diskriminacije homoseksualnih i transseksualnih imigranata. U isto vreme istakla je da nagradu zaslužuju LGBT organizacije okupljene oko alternativne proslave Dana ponosa u Berlinu, ''[[Transgenialer CSD]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&amp;name=News&amp;file=article&amp;sid=57129&amp;topic=39|title=Džudit Batler odbila nagradu Berlinskog gej prajda|date=21.6.2010|accessdate=31.8.2010}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - sa originalnim videom. [http://www.egs.edu/faculty/judith-butler/articles/i-must-distance-myself/ Transkript govora Judith Butler na engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322041929/http://www.egs.edu/faculty/judith-butler/articles/i-must-distance-myself/ |date=2012-03-22 }}&lt;/ref&gt;

Avgusta 2010. CSD u Hamburgu je organizovan po 30., jubilarni put, pod motoom: &quot;Ista prava umesto cveća!&quot; U proglasu povodom CSD-a organizatori su objasnili da je cveće poklon koji se dobija za rođendane. Umesto cveća, ono što je potrebno su jednaka prava, koja još uvek nisu postignuta u Nemačkoj, uprkos [[istopolna zajednica u Nemačkoj|Zakonu o životnom partnerstvu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.csd-hamburg.com/de/christopher-street-day/csd-kampagne.html|title=30 Jahre CSD Hamburg - Gleiche Rechte statt Blumen!|language=nemački|accessdate=31.8.2010|archivedate=2010-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100901005713/http://www.csd-hamburg.com/de/christopher-street-day/csd-kampagne.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Mesta održavanja CSD-a ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Altötting]]
* [[Augsburg]]
* [[Bad Segeberg]] do 2006
* [[Berlin]]
* [[Bielefeld]]
* [[Bonn]]
* [[Braunschweig]] ([[Sommerlochfestival]]/CSD-Braunschweig)
* [[Dortmund]]
* [[Dresden]]
* [[Düsseldorf]]
* [[Duisburg]]
* [[Essen]] (Ruhr.CSD)
* [[Erfurt]]
* [[Frankfurt na Majni|Frankfurt am Main]]
{{col-3}}
* [[Hagen]]
* [[Hamburg]]
* [[Hannover]] (Tummelplatz/Flammende Herzen do 2005, CSD Hannover od 2009., Hannover Pride od 2010)
* [[Iserlohn]]
* [[Kassel]]
* [[Kiel]]
* [[Koblenz]] (prvi put 2008 na Münzplatzu)
* [[Köln]] ([[Cologne Pride]])
* [[Konstanz]] (CSD Bodensee)
* [[Leipzig]]
* [[Lübeck]]
* [[Lüneburg]] neredovno, poslednji put 2006
* [[Magdeburg]]
* [[Mannheim]]
{{col-3}}
* [[Minden]]
* [[Minhen|München]]
* [[Nürnberg]]
* [[Oldenburg (Oldenburg)|Oldenburg]] (CSD Nordwest)
* [[Regensburg]]
* [[Rostock]]
* [[Saarbrücken]]
* [[Schwerin]]
* [[Siegen]]
* [[Stuttgart]]
* [[Trier]]
* [[Wuppertal]]
* [[Würzburg]]
* [[Zürich]] (i [[CSD Radio]])
{{col-end}}

== Vidi dalje ==
* [[Parada ponosa LGBT osoba]]
* [[Europride]]
* [[Spisak LGBT manifestacija]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Christopher Street Day}}
* [http://www.csd-berlin.de Berlin CSD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201123213615/http://www.csd-berlin.de/ |date=2020-11-23 }} {{de icon}}
* [http://www.csd-europe.com CSD Europe] {{en icon}}
* [http://scene-out.com/gallery/showgallery.php?cat=868 Berlin CSD 2006 photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200419192749/http://scene-out.com/gallery/showgallery.php?cat=868 |date=2020-04-19 }}
* [http://www.csd-cologne.de/portal/loader.php Cologne CSD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030608060738/http://www.csd-cologne.de/portal/loader.php |date=2003-06-08 }}
* [http://www.csd-munich.de Munich CSD] {{de icon}}
* [http://www.csdzh.ch Zürich CSD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151114195351/http://www.csdzh.ch/ |date=2015-11-14 }} {{de icon}}
* [http://www.csd-hamburg.de Hamburg CSD] {{de icon}}
* [http://www.gayscout.com/gayguide/events_detail.php?search=3&amp;do_search=true&amp;type_event=7 gayScout CSD Events Calendar worldwide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081221003445/http://www.gayscout.com/gayguide/events_detail.php?search=3&amp;do_search=true&amp;type_event=7 |date=2008-12-21 }} {{en icon}} {{de icon}}
* [http://www.gay-web.de/csd/index.php GayWeb with links to all CSD events] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204075635/http://www.gay-web.de/csd/index.php |date=2007-02-04 }} {{de icon}}
* [http://www.gaypress.org Gay Press Organization]

{{LGBT}}

[[Kategorija:Parade ponosa]]
[[Kategorija:LGBT manifestacije u Nemačkoj]]
[[Kategorija:LGBT manifestacije u Švajcarskoj]]</text>
      <sha1>ltdahe1zrfqnqwuxn7cycyf6ni70r27</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bora Đorđević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92540</id>
    <revision>
      <id>42600422</id>
      <parentid>42218140</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T20:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30078-83</username>
        <id>354571</id>
      </contributor>
      <comment>Više nije član ničega, obzirom da je pokojan.</comment>
      <origin>42600422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8154" sha1="pvsnufp56dp93sr7zbgsk2a4dyp31vj" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime = Bora Đorđević&lt;br/&gt;{{small|Bora Čorba}}
| slika = Boracorba.jpg
| opis = Bora Đorđević na koncertu [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] u [[Beograd]]u 2009.
| tip = pjevač
| ime_po_rođenju = Borisav Đorđević
| datum_rođenja = {{birth date|1952|11|1|df=y}}
|mjesto_rođenja =[[Čačak]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti = {{death date and age|2024|9|4|1952|11|1|df=y}}
|mjesto_smrti =[[Ljubljana]], [[Slovenija]]
| žanr = [[Folk rock]]&lt;br /&gt;[[rock and Roll|rock]]&lt;br /&gt;[[hard rock]] ,[[Pop]] ,[[Disco]]
| zanimanje = [[pjevač]], [[tekstopisac]]
| instrument          = [[pjevanje|vokali]], [[akustična gitara]], [[usna harmonika]], [[udaraljke]]
| period = 1974. - 2024.
| label               = [[ZKP RTLJ]], Diskos, [[PGP RTB]], [[Jugoton]], Helidon, WIT, Samy, Hi-Fi Centar, Biveco, SIM Radio Bijeljina, Čorba Records, M-Factory, [[City Records]], [[Radiogod Music]]
| povezani_izvođači = [[Zajedno (bend)|Zajedno]], [[Suncokret (bend)|Suncokret]], [[Rani mraz]], [[Riblja čorba]], [[Arsen Dedić]]
}}
'''Borisav &quot;Bora&quot; Đorđević''' (rođen [[1. 11.|1. novembra]] [[1952]]. u [[Čačak|Čačku]], a preminuo [[4. septembra]] [[2024]]. u [[Ljubljana|Ljubljani]]), poznat i kao '''Bora Čorba''', bio je pevač [[rok]] grupe [[Riblja čorba]] od njenog osnivanja [[1978]].

Bio je član brojnih čačanskih i [[beograd]]skih pop i rok grupa tokom [[1970-e|1970ih]] kao što su [[Zajedno]], [[Suncokreti (bend)|Suncokreti]] i [[Rani mraz]] (sa [[Đorđe Balašević|Đorđem Balaševićem]]).

[[15. 9.|15. septembra]] [[1978]]. osnovao je grupu [[Riblja čorba]], koja je postala vrlo popularna tokom sledećih nekoliko meseci. Popularnost grupe se takođe počela manifestovati u Borinom [[alkoholizam|alkoholizmu]], što je, zajedno sa provokativnim društveno-orijentisanim pesmama, prouzrokovalo da on postane jedan od najkontroverznijih muzičara u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Po izdanju albuma „[[Koza nostra (album)|Koza nostra]]“, [[1990]]. godine, bio je optužen za „vređanje radničke klase Jugoslavije“, ali su optužbe odbačene.

Nakon početka [[raspad SFRJ|građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji]], Đorđević je bio pristalica srpskih vojnika u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Republika Srpska Krajina|Republici Srpskoj Krajini]]. Bio je i veliki protivnik vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], i taj svoj stav je izrazio albumom [[Njihovi dani]] koji je izdao samo pod svojim imenom, bez etikete &quot;Riblja čorba&quot;.

Bio je član Gradskog odbora [[Demokratska stranka Srbije|DSS]]-a.&lt;ref name=&quot;kurir&quot;&gt;{{Cite web |title=Bora član DSS |url=http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-29-06-2008/radice-govnjive-motke |access-date=2010-10-12 |archivedate=2009-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090505122238/http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-29-06-2008/radice-govnjive-motke |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon političkih promena u Srbiji, bio je neko vreme na poziciji savetnika ministra kulture u Vladi Srbije [[2004]], ali je već sledeće godine bio prinuđen da podnese ostavku, nakon što je optužio novinare [[televizija B92|televizije B92]] nazvao &quot;izdajničkom stokom&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=08&amp;dd=22&amp;nav_id=175120 Smena Bore Đorđevića&quot;]&lt;/ref&gt;

Bio je oženjen Draganom Đorđević sa kojom je imao sina Borisa, a sa njima je živela i Tamara, Draganina kćerka iz prethodnog braka. Borisav i Dragana su se sporazumno razveli [[5. 2.|5. februara]] [[2007]], a Borisav joj je ostavio stan u kojem su živeli.
Dragana Đorđević je izvršila samoubistvo [[23. 3.|23. marta]] [[2007]].&lt;ref name=&quot;blic&quot;&gt;[http://www.blic.rs/hronika.php?id=475 Ubila se bivša žena Bore Đorđevića]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Umro je u [[Ljubljana|Ljubljani]] od teške bolesti [[4. septembra]] [[2024]].

== Diskografija ==
=== [[Riblja čorba]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Godina
!Studijski albumi
!Izdavač
|-
| 1979. || [[Kost u grlu]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1981. || [[Pokvarena mašta i prljave strasti]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1981. || [[Mrtva priroda (album)|Mrtva priroda]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1982. || [[Buvlja pijaca (album)|Buvlja pijaca]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1984. || [[Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju]] || [[Jugoton]]
|-
| 1985. || [[Istina (album)|Istina]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1986. || [[Osmi nervni slom]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1987. || [[Ujed za dušu]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1988. || [[Priča o ljubavi obično ugnjavi]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1990. || [[Koza nostra (album)|Koza nostra]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1992. || [[Labudova pesma]] || [[Samy]]
|-
| 1993. || [[Zbogom Srbijo]] || [[WIT]]
|-
| 1996. || [[Ostalo je ćutanje]] || [[WIT]]
|-
| 1999. || [[Nojeva barka (album)|Nojeva barka]] || [[Hi-Fi Centar]]
|-
| 2001. || [[Pišanje uz vetar]] || [[Hi-Fi Centar]]
|-
| 2003. || [[Ovde (album)|Ovde]] || [[Hi-Fi Centar]]
|-
| 2007. || [[Trilogija (album)|Trilogija]] || [[Siti rekords]]
|-
| 2009. || [[Minut sa njom]] || [[Siti rekords]]
|-
| 2012. || [[Uzbuna!]] || [[Fidbox]], [[Siti rekords]]
|-
| 2019. || [[Da tebe nije]] || [[Siti rekords]]&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:821431-RIBLjA-CORBA-OBJAVLjUJE-20-ALBUM-Dubravka-u-srcu-i-na-omotu novosti.rs]&lt;/ref&gt;
|-
| colspan=&quot;4&quot; | '''Koncertni albumi'''
|- 
| 1982. || U ime naroda || [[PGP RTB]]
|-
| 1995. || Nema laži, nema prevare, uživo Zagreb || [[Biveco]]
|-
| 1995. || Od Vardara pa do Triglava || [[Not on Label]]
|-
| 1997. || Beograd, uživo `97-1 i 2 || [[Hi-Fi Centar]]
|-
| 2008. || Gladijatori u BG Areni || [[Siti rekords]]
|-
| 2010. || Niko nema ovakve ljude || [[Siti rekords]]
|-
| 2012. || Koncert za brigadire - Uživo Đerdap 85 || [[RTV Stara Pazova]]
|-
| 2015. || Čorba se čuje i bez struje || [[M Factory]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | '''Singlovi'''
|-
| 1978. || [[Lutka sa naslovne strane]] / On i njegov BMW || [[PGP RTB]]
|-
| 1979. || [[Rokenrol za kućni savet / Valentino iz restorana]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1980. || [[Nazad u veliki prljavi grad / Mirno spavaj]] || [[PGP RTB]]
|-
| 1984. || [[Kad hodaš]] / Priča o Žiki Živcu || [[PGP RTB]]
|-
| 1987. || [[Nesrećnice nije te sramota / Zašto kuče arlauče]] || [[PGP RTB]]
|-
| 2012. || [[Uzbuna (pesma Riblje čorbe)|Uzbuna / Užasno mi nedostaje]] || [[Fidbox]]
|}

=== Solo albumi ===
{{div col}}
Bora Đorđević:
* 1987. [[Arsen &amp; Bora Čorba – Unplugged ’87|Arsen &amp; Bora Čorba – -{Unplugged}- ’87]]
* 1988. [[Bora priča gluposti]]
* 1996. [[Njihovi dani]] (SIM Radio Bijeljina)
Vicko Milatović:
* 1986. [[U ritmu srca malog dobošara]] (PGP RTB)
* 2003. [[Dečaci o devojčicama]] (Kanal D)
Vicko i Masterblastersi:
* 2012. [[Rok zoo]] (RTV Stara Pazova)
* 2013. [[Zaljubljeno voće]] (Fidbox)
Rajko Kojić:
* 1983. [[Ne budi me bez razloga]] (PGP RTB)
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Riblja čorba]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Bora Đorđević}}
* [http://www.story.rs/profili/borisav-bora-dordevic/biografija Borisav Bora Đorđević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090711124544/http://www.story.rs/profili/borisav-bora-dordevic/biografija |date=2009-07-11 }} {{sr}}
* Dajmak, Mihajlo. [http://www.ilustrovana.com/2002/2276/5.htm ''Kad može čiča Džeger, mogu i ja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090914121758/http://www.ilustrovana.com/2002/2276/5.htm |date=2009-09-14 }}, intervju Bore Đorđevića za Ilustrovanu politiku, 31.08.2002 {{sr}}
* [http://www.moljac.hr/biografije/djordjevic_bora.htm Borisav Bora Đorđević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090822191559/http://www.moljac.hr/biografije/djordjevic_bora.htm |date=2009-08-22 }} {{hr}}

{{Riblja čorba}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1952|2024|Đorđević, Bora}}

[[Kategorija:Srpski muzičari]]
[[Kategorija:Srpski pevači]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Rock muzičari]]
[[Kategorija:Riblja čorba]]
[[Kategorija:Biografije, Čačak]]</text>
      <sha1>pvsnufp56dp93sr7zbgsk2a4dyp31vj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cape Town</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99073</id>
    <revision>
      <id>42600385</id>
      <parentid>42582510</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T13:30:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41690" sha1="t02smekfz8py9ctn8vhmqa48zv3asem" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime =Cape Town
| ime_genitiv =Cape Towna
| izvorno_ime =&lt;small&gt;''Kaapstad'' (afrikaans)&lt;br /&gt;''iKapa'' (xhosa)&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| slika_panorama =Cape Town Montage.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =
| slika_lokacijska_karta_država =Južna Afrika
| slika_lokacijska_karta_opis   =Cape Town na karti Južne Afrike
| širina-stupnjevi =33  
| širina-minute    =55
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =25
| dužina-oznaka    =E
| lokacija_ime   =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Južna Afrika}}
| lokacija1_ime  = Provincija
| lokacija1_info =[[Western Cape]]
| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  = 1652
| utemeljenje1_ime   =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Patricia de Lille 
| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =2 454.72  [[kvadratni kilometar|km²]] 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =0 - 1 590
| stanovništvo_godina       =[[2007]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo= 3 497 097 &lt;ref name=city/&gt;&lt;ref name=&quot;census&quot; /&gt;
| vremenska_zona     =Južnoafričko standardno vrijeme  [[UTC+2]]
| utc_pomak          =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =7700 - 8099
| pozivni_broj       =+27 (0)21
| web_stranica =[http://www.capetown.gov.za/en/Pages/default.aspx www.capetown.gov]
}}
'''Cape town''' ([[afrikaans]]: '''Kaapstad''', [[Fonetika|fonetski]]: '''Kejptaun''') je treći grad po veličini u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]]. [[Glavni grad]] [[Provincije Južnoafričke Republike|provincije]] [[Western Cape]] i zakonodavni glavni grad države (sjedište južnoafričkog parlamenta) od 3 497 097 stanovnika &lt;ref name=city&gt;{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/community_new/content.asp?link=interactivedata.asp |title=Community Survey 2007 interactive data |publisher=Statistics South Africa |accessdate=24. 1. 2012 |archive-date=2012-08-05 |archive-url=https://archive.today/20120805164522/http://www.statssa.gov.za/community_new/content.asp?link=interactivedata.asp |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;S.Afr. CS 2007&quot; /&gt;.

Kao sjedište [[Parlament Južnoafričke Republike|državnog parlamenta]], također je i sjedište zakonodavne vlaste te se pored [[Pretoria|Pretorije]] smatra jednim od dva glavna grada. On je dio šire istoimene metropolitanske općine. Grad je poznat po svojoj [[Luka Cape Town|luci]], po svom prirodnom položaju u botaničkoj regiji ''Cape'', kao i po vrlo uočljivim prirodnim obilježjima poput planine Table (''Stone planine'') i [[Cape Point]]. Prema podacima iz 2014. on je 10. najmnogoljudniji grad u Africi i dom za oko 64% stanovništva regije Western Cape.&lt;ref name=&quot;edp&quot; /&gt; Također je jedan od gradova svijeta koji se može pohvaliti multikulturnim životom, a istovremeno predstavlja i jedno od osnovnih odredišta za useljenike i azilante&lt;ref name=&quot;expatr&quot; /&gt; u Južnoafričku Republiku. Cape Town je dobio i titulu svjetske prijestolnice dizajna 2014. godine koji mu je dodijelilo [[Međunarodno vijeće društava industrijskog dizajna]].&lt;ref name=&quot;wdc2014&quot; /&gt; Cape Town je proglašen najboljim mjestom za posjetiti na svijetu 2014. godine od strane ''[[The New York Times]]a''&lt;ref name=&quot;townmagaz&quot; /&gt; i ''[[The Daily Telegraph|The Telegrapha]]''.&lt;ref name=&quot;city11271025&quot; /&gt;

Smješten na obali zaliva Table (''Stoni zaliv''), Cape Town je najprije izgradila [[istočnoindijska kompanija|Holandska istočnoindijska kompanija]] kao opskrbnu stanicu za holandske brodove koji su plovili prema [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]], [[Indija|Indiji]] i [[Daleki istok|Dalekom istoku]]. Dolaskom [[Jan van Riebeeck]]a 6. aprila 1652. osnovano je prvo stalno evropsko naselje u današnjoj Južnoafričkoj Republici. Cape Town je vrlo brzo prerastao svoju prvobitnu namjenu kao prva evropska tvrđava &quot;Dobre nade&quot;, postavši ekonomsko i kulturno središte kolonije ''Cape''. Sve do početka zlatne groznice Witwatersrand i razvoja Johannesburga, Cape Town je bio najveći grad u Južnoj Africi.

== Historija ==
[[Datoteka:City Hall, Cape Town.jpg|lijevo|thumb|250px|Gradska vijećnica i planina Table Mountain]]
[[Datoteka:Cape Town Waterfront.jpg|lijevo|thumb|250px|Stara gradska luka]]
[[Datoteka:Charles Bell - Jan van Riebeeck se aankoms aan die Kaap.jpg|thumb|lijevo|Slika [[Charles Davidson Bell|Charlesa Bella]]: ''Dolazak [[Jan van Riebeeck]]a u zaliv Table]]
Najstariji poznati dokazi o naseljenosti ovog kraja nađeni su u pećini ''Peers'' u [[Fish Hoek]]u a datiraju iz perioda od prije 15.000 do 12.000 godina.&lt;ref name=&quot;antiqui&quot; /&gt; Vrlo malo je poznato o historiji prvih stanovnika ove regije, pošto nije sačuvana pisana historija sve dok ovo područje nije spomenuo [[portugal]]ski istraživač [[Bartolomeu Dias]] 1486. godine i [[Vasco da Gama]] kada je opisao [[rt dobre nade]] 1497. godine. Krajem 16. vijeka, francuski, portugalski, engleski, danski i holandski brodovi su redovno pristajali u zaliv Table na svom putu prema Indiji. U trgovini sa plemenom Koikoi za svježe meso davali su [[duhan (proizvod)|duhan]], [[bakar]] i [[željezo]].

Godine 1652. Jan van Riebeeck i drugi radnici Holandske istočnoindijske kompanije (hol. ''Verenigde Oost-indische Compagnie'', VOC) poslani su u Cape da osnuju opskrbnu stanicu za brodove koji su plovili na ruti za holandske istočnoindijske kolonije te sagrade tvrđavu ''de Goede Hoop'' (kasnije ju je zamijenila tvrđava ''Good Hope''). Naselje je polahko raslo u tom vremenu, jer je bilo vrlo teško pronaći adekvatnu radnu snagu. Taj nedostatak radnika primorao je vlasti da uvoze robove iz [[Indonezija|Indonezije]] i sa [[Madagaskar]]a. Mnogi od tih robova su preci prvih obojenih zajednica u Capeu.&lt;ref name=&quot;capeslave&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sahistorija&quot; /&gt; Pod upravom Van Riebeecka i njegovih nasljednika kao komandanata VOC a kasnije i guvernera Capea, na ovo područje uvedene su brojne biljne vrste, čime je prirodno okruženje Cape Towna promijenjeno zauvijek. Neke od tih biljaka uključuju grožđe, žitarice, [[krompir]], jabuke, [[limun]] i druge, što je dovelo do velike promjene u privredi ali i u društvu.&lt;ref name=&quot;pooley&quot; /&gt;

Tokom [[Francuska revolucija|francuskih revolucionarnih]] i [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovih]] ratova, Holandiju je stalno okupirala Francuska, a kontrolu nad holandskim kolonijama preuzela je [[Velika Britanija]]. Britanci osvajaju Cape Town 1795. ali su ga vratili Holandiji nakon sporazuma 1803. godine. Međutim, britanske snage ponovno okupiraju Cape 1806. nakon bitke kod [[Bloubergstrand (Cape Town)|Bloubergstranda]]. Po englesko-holandskom sporazumu 1814. Cape Town potpuno prelazi pod vlast Britanaca. Postaje prijestolnica novoformirane britanske kolonije ''Cape Colony'', čija se teritorija neprestano širila tokom 1800tih. Širenjem teritorije sve češće su se čuli i zahtjevi za širom autonomijom i nezavisnošću od Britanije, a 1854. godine Cape je dobio i svoj vlastiti parlament, te lokalnog premijera 1872. godine. Pravo glasa nije bilo postavljeno na rasnim nego na spolnim osnovama, u skladu sa Zakonom o pravu glasa u Capeu ({{jez-eng|Cape Qualified Franchise}}).&lt;ref name=&quot;bellchar&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;mccrack&quot; /&gt;

Otkriće [[dijamant|dijamanata]] u [[Griqualand West]]u 1867. i [[zlatna groznica]] Witwatersrand 1886. doveli su do ogromnog priliva useljenika u Južnu Afriku.&lt;ref name=&quot;mbenga&quot; /&gt; Sukob između Burske republike u unutrašnjosti i britanske kolonijalne uprave doveo je do izbijanja [[Drugi burski rat|Drugog burskog rata]] od 1899. do 1902. koji je Britanija dobila. Godine 1910. Britanci osnivaju Uniju Južne Afrike, koja je ujedinila koloniju Cape sa britanskom kolonijom Natal i poraženom Burskom republikom. Cape Town je postao zakonodavno središte Unije, a kasnije i Južnoafričke Republike.

Na državnim izborima 1948. pobijedila je Nacionalna stranka Južne Afrike na platformi ''[[apartheid]]a'' (rasne segregacije) i pod [[slogan]]om ''swart gevaar'' (bos. ''opasnost od crnog''). Došlo je do erozije i kasnijeg ukidanja višerasnog društva u Capeu, kao i do donošenja Zakona o grupnim područjima, kojim su sva područja u zemlji klasificirana po rasama. Ranija višerasna predgrađa Cape Towna ili su očišćena od nepripadajućeg stanovništva ili potpuno srušena. Među najpoznatijim primjerima ovog u Cape Townu bio je ''Distrikt šest''. Nakon što je proglašen područjem samo za bijelce 1965. godine, sve kuće su porušene a preko 60.000 njegovih stanovnika je nasilno premješteno.&lt;ref name=&quot;essinfo&quot; /&gt; Mnogi njegovi stanovnici su preseljeni u Cape Flats i Lavender Hill. Pod režimom apartheida, Cape se smatrao ''područjem gdje su obojeni radnici nepoželjni'', zbog ekskluzije bantu pripadnika tj. crnaca. Kao reakcija na Zakon o obrazovanju bantua 1953. i ustanak u Sowetu u junu 1976, učenici iz škola u Langau, Gugulethu i Nyangau u Cape Townu organizirali su proteste, sakupljajući se i marširajući kroz ulice gdje su se sukobili sa policijom. Mnoge školske zgrade su tada spaljene.&lt;ref name=&quot;sahist1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sahist2&quot; /&gt;

Cape Town je dom mnogim vođama pokreta protiv [[apartheid]]a. Na ostrvu Robben, bivšem kažnjeničkom ostrvu udaljenom 10 km od grada, držani su godinama zatočeni mnogi poznati politički zatvorenici. Jedan od svjetski poznatih događaja koji je obilježio kraj ere apartheida, označio je prvi javni govor [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] nekoliko sati nakon puštanja na slobodu, sa balkona gradske vijećnice Cape Towna 11. februara 1990. godine. Njegov govor obilježio je novi period u historiji grada Cape Towna i cijele Južnoafričke Republike, a prvi demokratski izbori održani su četiri godine kasnije 27. aprila 1994. godine. Na trgu Nobelovaca u četvrti [[Victoria &amp; Alfred Waterfront]] postavljene su statue četiri južnoafrička nobelovca za mir: [[Albert Lutuli]], [[Desmond Tutu]], [[F. W. de Klerk]] i [[Nelson Mandela]]. Počev od 1994. grad se sve više suočava sa problemima poput [[droga|droge]], koji kulminiraju nasiljem i kriminalnim djelima u vezi droge, te nedavno i okršaji bandi. Istovremeno ekonomija je procvjetala do neslućenih razmjera zbog enormnog povećanja turizma i tržišta nekretnina. Sa [[Gini koeficijent]]om od 0,67 Cape Town ima najviši odnos jednakosti raspodjele dohotka u Južnoj Africi.&lt;ref name=&quot;iolza&quot; /&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:CTfromTableMountain.jpg|thumb|lijevo|800px|''Kotao'' Cape Towna, pogled sa planine Table]]
{{-}}
Cape Town se nalazi na 33,55° južne geografske širine (otprilike kao [[Sydney]] i [[Buenos Aires]], odnosno slično kao i [[Casablanca]] ili [[Los Angeles]] na sjevernoj hemisferi) te 18,25° istočne dužine. Planina Table (''Stona planina'') sa gotovo vertikalnim stijenama i neobično ravnim vrhom na preko 1000 m nadmorske visine, sa vrhovima Devil's Peak (''Đavolji vrh'') i Lion's Head (''Lavovska glava'') sa dvije strane, zajedno formiraju jedinstvenu planinsku unutrašnjost koja okružuje centralno područje grada, a lokalno je poznat kao ''lonac'' Cape Towna. Uski pojas oblaka, kolokvijalno poznat kao ''odjeća stola'', ponekad se formira na vrhu planine. Neposredno na jugu pruža se poluostrvo Cape sa pejsažnim planinskim hrptom koji se pruža 40 km prema jugu u Atlantski okean završavajući na [[Cape Point]]u. Postoji više od 70 vrhova viših od 300 m unutar zvaničnih granica grada. Mnoga od gradskih predgrađa nalaze se na velikim zaravnima zvanim ''Cape Flats'', koja se pružaju preko 50 km prema istoku i povezuju poluostrvo sa kopnom. Te zaravni se nalaze na izdignutim morskim ravnicama, sačinjene uglavnom od sedimentiranog morskog pijeska čime se može potvrditi teza da je planina Table nekad davno i sama bila ostrvo. Regija Cape Towna općenito sa svojom [[sredozemna klima|sredozemnom klimom]], razuđenom obalom, neprohodnim planinskim lancima, priobalnim nizijama i graničnom polupustinjskom okolinom, ima dosta sličnosti sa južnom [[Kalifornija|Kalifornijom]].

== Klima ==
[[Rt dobre nade]] i grad ''Cape Town'' imaju [[Mediteranska klima|Mediteransku klimu]] po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]],&lt;ref name=&quot;peterj&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rohli&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;gaw&quot; /&gt; sa blagim zimama, i suhim toplim ljetima. Zimi, koja počinje od juna i traje od kraja augusta, prevladavaju jaki sjeverozapadni vjetrovi koji donose hladnu frontu sa Atlanskog oceana. Tad padne i najviše kiše na grad, iako ne svuda jednako. Na višim dijelovima grada, zna pasti i 1 500 mm, dok na nižim dijelovima padne uobičajenih 515 mm. Prosječne minimalne temperature su oko 7.0&amp;nbsp;°C, dok su maksimalne 17.5&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;WMO&quot; /&gt;

Ljeta koja počinju od novembra i traju do marta, su vruća i suha, ipak ne pretjerano jer je prosječna temperatura oko 26.5&amp;nbsp;°C. Tad znaju puhuti jaki vjetrovi sa jugoistočnog Atlantika koje lokalni stanovnici smtraju zdravim, jer odnose klice, bakterije i svu atmosfersku prljavštinu. Ali kad stanu puhati vjetrovi sa brda na sjeveroistoku, tad zna biti ekstremno vruće, iako to ne traje više od par tjedana krajem februara ili početkom marta.

U gradu često bude neugodno toplo kada puše takozvani ''Berg Wind'' (''brdski vjetar'') od unutrašnjosti Karoo tokom nekoliko sedmica u februaru i početkom marta. U kasno proljeće i rano ljeto ponekad se javljaju snažni vjetrovi sa jugoistoka, lokalno poznati kao ''doktor Cape'', nazvani tako jer raznose zagađeni zrak iznad grada. Taj [[vjetar]] nastaje zbog sistema visokog pritiska ([[anticiklon]]a) koja se formira u južnom Atlantiku zapadno od grada, a koja se u meteorologiji naziva i južnoatlantski anticiklon. Prosječno godišnje u Cape Townu je izmjereno 3100 sati sunčevog sjaja što se približno može uporediti sa [[Los Angeles]]om (3300 sati)&lt;ref name=&quot;la&quot; /&gt; odnosno više od [[Atina (grad)|Atine]] i [[Madrid]]a (2900 sati).&lt;ref name=&quot;madrid&quot; /&gt; Temperature mora se značajno razlikuju od 10°C na Atlantskoj obali do 22°C u zalivu False (''Lažnom zalivu''). Prosječna godišnja temperatura [[okean]]a kreće se od 13°C na obali Atlantika (slično kao u vodama Kalifornije kod [[San Francisco|San Francisca]] ili [[Big Sur]]a) do 17°C u zalivu False (slično kao temperature u sjevernim dijelovima Sredozemnog mora, poput Nice ili [[Monte Carlo|Monte Carla]]).

{{Infookvir vrijeme
|mjesto =&lt;!--Cape Town|--&gt;Cape Town
|location = Cape Town
|Jan-Sij_sr_maks=26.1
|Feb-Velj_sr_maks=26.5
|Mar-Ožu_sr_maks=25.4
|Apr-Tra_sr_maks=23.0
|Maj-Svi_sr_maks=20.3
|Jun-Lip_sr_maks=18.1
|Jul-Srp_sr_maks=17.5
|Aug-Kol_sr_maks=17.8
|Sep-Ruj_sr_maks=19.2
|Okt-Lis_sr_maks=21.3
|Nov-Stu_sr_maks=23.5
|Dec-Pro_sr_maks=24.9
|God_sr_maks=22.0

|Jan-Sij_sr_min=15.7
|Feb-Velj_sr_min=15.6
|Mar-Ožu_sr_min=14.2
|Apr-Tra_sr_min=11.9
|Maj-Svi_sr_min=9.4
|Jun-Lip_sr_min=7.8
|Jul-Srp_sr_min=7.0
|Aug-Kol_sr_min=7.5
|Sep-Ruj_sr_min=8.7
|Okt-Lis_sr_min=10.6
|Nov-Stu_sr_min=13.2
|Dec-Pro_sr_min=14.9
|God_sr_min=11.4

|Jan-Sij_obo=15
|Feb-Velj_obo=17
|Mar-Ožu_obo=20
|Apr-Tra_obo=41
|Maj-Svi_obo=69
|Jun-Lip_obo=93
|Jul-Srp_obo=82
|Aug-Kol_obo=77
|Sep-Ruj_obo=40
|Okt-Lis_obo=30
|Nov-Stu_obo=14
|Dec-Pro_obo=17
|God_obo=515

|Izvor=&lt;ref name=weat&gt;{{cite web
| url =http://www.weather.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/africa/sa_zi/cape_town_e.htm
| title =''Climatological Information for Cape Town''
| accessdate =29. 1. 2012
| publisher =Hong Kong Observatory
| archivedate =2014-10-04
| archiveurl =https://web.archive.org/web/20141004182732/http://www.weather.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/africa/sa_zi/cape_town_e.htm
| deadurl =yes
}}&lt;/ref&gt;
}}
== Gradovi prijatelji ==
Cape Town ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{flag|Njemačka}}, [[Aachen]] 
* {{flag|Tajland}}, [[Bangkok]] 
* {{flag|Izrael}}, [[Haifa]] 
||
* {{flag|Kina}}, [[Hangzhou]]
* {{flag|Francuska}}, [[Nice|Nica]] 
||
* {{flag|Rusija}}, [[Sankt Peterburg]]
* {{flag|Belgija}}, [[Antwerpen]] 
|}

== Znamenitosti ==
Cape Town je drugi najposjećeniji grad Afrike, nakon [[Kairo|Kaira]]. Za veliku većinu turista najveća atrakcija je obližnji [[Rt dobre nade]] i planina Table Mountain koja se nadvija nad gradom i koja je zaštićena kao nacionalni park i rezervat prirode sa brojnim afričkim životinjama. Grad je prepun lijepih plaža, na kojima se ipak samo rijetki kupaju, zbog hladnog mora, jer su tu izrazito jake hladne morske struje. Pažnju turista mami i veliki akvarij ''Two Oceans Aquarium''.

Veliki mamac za turiste je stara luka ''Victoria &amp; Alfred Waterfront''. U novije vrijeme atrakcija je postao [[ostrvo|otok]] Robben, sa zatvorom u kom je dobar dio života proveo predsjednik [[Nelson Mandela]]. Historijski centar grada ima brojne stare zgrade građene u autohtonom [[Holandija|holandskom]] arhitektonskom stilu zvanom ''Cape Dutch''. Jedna od novijih atrakcija grada je konferencijski centar - Cape Town International Convention Centre.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Cape Town CBD.jpg|thumb|desno|''Foreshore'' sa centralnim poslovnim distriktom u pozadini]]
Prema državnom popisu u Južnoafričkoj Republici provedenom 2011. godine, stanovništvo metropolitanske općine grada Cape Towna, područja koje uključuje predgrađa i okolna naselja koja se uvijek ne smatraju dijelom grada, iznosi 3.740.026 stanovnika. To predstavlja godišnji rast stanovništva od oko 2,6% u odnosu na rezultate prethodnog popisa stanovništva 2001. godine, po kojem je broj stanovnika Cape Towna iznosio 2.892.243.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Spolni udio muškaraca u odnosu na žene iznosi 0,96 što znači da ima neznatno više žena.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Oko 42,4% stanovništva se smatra ''obojenim'', 38,6% crncima, 15,7% bijelcima i 1,4% ostalim (poput Indijaca i Azijata).&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Po jezicima, 35,7% stanovnika se izjasnilo da priča ''afrikans'' kao prvi jezik, dok ih 29,8% govori kosa jezik (''xhosa'') i 28,4% [[engleski jezik|engleski]]. Oko 24,8% stanovništva je mlađe od 15 godine, dok je 5,5% starije od 65 godina.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt;

Od stanovnika starijih od 20 godina, 1,8% ih nije pohađalo školu, 8,1% imaju neko školovanje ali nisu završili osnovnu školu, 4,6% stanovnika je završilo osnovnu ali nije pohađalo dalje škole, 38,9% učenika je pohađalo srednju ali je nije završilo, 29,9% stanovnika je završilo srednju školu ali se nisu školovali dalje, a 16,7% stanovnika imaju više obrazovanje. Sveukupno, 46,6% stanovnika imaju srednješkolsko obrazovanje.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Od djece između 5 i 25 godina, njih 67,8% je pohađalo neku obrazovnu instituciju.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Među osobama između 15 i 65 godina, stopa nezaposlenosti iznosi 23,7%.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Prosječni dohodak domaćinstva u Cape Townu iznosi 161.762 randa.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; U općini živi 1.068.573 domaćinstva što daje prosječnu veličinu domaćinstva od 3,3 osobe.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Oko 94% domaćinstava ima električnu struju u domovima,&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; oko 87,3% ima pitku vodu iz gradskog vodovoda dok ih 12% koriste vodu iz javnih česmi.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Usluge odvoza smeća obuhvataju 94,6% domaćinstava.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Samo 34% domaćinstava ima fiksni telefon, ali ih 91,3% ima mobilne telefone. Oko 37,9% ih posjeduje [[računar]], a 49,3% ima pristup internetu (bilo putem računara ili pametnog telefona).&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt;

== Privreda ==
Cape Town je ekonomsko središte provincije Western Cape, južnoafričkog drugog po značaju ekonomskog centra i trećeg najvećeg ekonomskog središta na afričkom kontinentu. Služi i kao regionalni proizvodni centar u Western Capeu. U 2011. gradski [[Bruto domaći proizvod|BDP]] iznosio je 56,8 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]], odnosno 15.721 US$ po glavi stanovnika.&lt;ref name=&quot;brookingsgdp&quot; /&gt; U pet godina prije 2014. BDP Cape Towna rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,7 [[postotak]]a. U tom periodu, poljoprivredni i proizvodni sektori su smanjili svoj udio u gradskom BDP-u, dok su finansijski, uslužni, [[transport]]ni i logistički sektor znatno porasli što oslikava rast specijaliziranih sektora usluga u lokalnoj privredi. [[Ribolov]], [[tekstil]]na industrija, proizvodnja vunenih proizvoda, elektronika, namještaj, finansijski i drugih sektori su grane privrede u ekonomiji Cape Towna koje imaju najveće komparativne prednosti.&lt;ref name=&quot;edp&quot; /&gt; Između 2001. i 2010. [[Gini koeficijent]] u gradu, mjera nejednakosti raspodjele društvenog dohotka, se donekle popravio; u 2007. iznosio je 0,59 da bi 2010. pao na 0,57, te u 2011/12. povećao se na 0,67. Uprkos ovom povećanju, Gini koeficijent grada je i dalje najniži među svim gradovima u državi.&lt;ref name=&quot;edp&quot; /&gt;

Cape Town je nedavno doživio procvat tržišta nekretnina i izgradnje, jer se zbog [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2010.]] mnogo ljudi odlučilo kupiti neke nekretnine ili ljetne rezidencije u gradu ili su odlučili trajno se nastaniti ovdje. Cape Town je bio domaćin devet utakmica prvenstva: šest utakmica u grupnoj fazi, jedne utakmice u osmini finala, jedno četvrtfinale i jedno polufinale. Centralni poslovni distrikt je uključen u opširni urbani program renoviranja, u kojem se odvija restauracija starih zgrada i izgradnja novih u organizaciji Cape Town partnerstva.&lt;ref name=&quot;capegovza&quot; /&gt; Grad ima četiri velika trgovačka čvora, a centralni poslovni distrikt sadržava najveći broj poslovnih prostora i poslovnih mogućnosti. ''Century City'', pojas Bellville/TygerValley i Claremont su također vrlo razvijeni poslovni centri koji sadrže mnoge kancelarije, predstavništva i sjedišta korporacija. U gradu najviše sjedišta imaju kompanije iz oblasti osiguranja, trgovački lanci, izdavačke kuće, dizajnerske firme, transportne i naftne kompanije, arhitekti i oglašivači.&lt;ref name=&quot;econdev&quot; /&gt; Među svjetski poznatim kompanijama koje imaju sjedište u gradu su, između ostalih, trgovački lanac Woolworths,&lt;ref name=&quot;mediacont&quot; /&gt; lanci supermarketa Pick n Pay Stores i Shoprite,&lt;ref name=&quot;emis&quot; /&gt; modni lanac Foschini Group,&lt;ref name=&quot;contact&quot; /&gt;, međunarodni gigant iz oblasti medija [[Naspers]] i finansijska kompanija [[Sanlam]].&lt;ref name=&quot;sanlam&quot; /&gt; Druge poznatije kompanije uključuju Belron (međunarodna grupa specijalizirana za autodijelove, naročito stakla), CapeRay (medicinska oprema za dijagnosticiranje raka dojki), Ceres Fruit Juices (proizvođač voćnih sokova i drugih proizvoda na bazi voća), ICS (nekada jedan od najvećih proizvođača mesa), Capitec Bank (velika komercijalna banka u JAR) i druge. Grad je također i proizvodna baza za nekoliko multinacionalnih kompanija, kao što su [[Johnson &amp; Johnson]], [[GlaxoSmithKline]], [[Levi Strauss &amp; Co.]], [[Adidas]], [[Bokomo|Bokomo Foods]] i Nampak.

Mnoge proizvedene robe prođu kroz luku Cape Towna i [[međunarodni aerodrom Cape Town]]. Mnoge kompanije koje se bave izgradnjom brodova imaju svoje kancelarije i postrojenja u Cape Townu.&lt;ref name=&quot;southafrbuild&quot; /&gt; Provincija je također i centar energetskog razvoja države, gdje postojeća nuklearna električna centrala Koeberg proizvodi energiju za potrebe provincije Western Cape. Provincija u kojoj je i Cape Town je važna turistička regija Južnoafričke Republike. Prihodi od turizma iznose oko 9,8% ukupnog BDP-a provincije i zapošljavaju 9,6% radne snage. U 2010. godini preko 1,5 miliona inostranih turista posjetilo je ovo područje.&lt;ref name=&quot;godisnji2010&quot; /&gt;

Sa najvećim brojem uspješnih IT kompanija u Africi, Cape Town je i važno središte ove industrije na cijelom kontinentu. Rast na godišnjem nivou od 8,5% uz približnu vrijednost od 77 milijardi randa u 2010. u cijeloj državi, IT industrija u Cape Townu sve više dobija na značaju u privredi grada.&lt;ref name=&quot;westcape3&quot; /&gt;

Grad je nedavno dobio i epitet najboljeg grada za poduzetništvo u Južnoafričkoj Republici, sa postotkom građana koji ostvaruju poslovne mogućnosti gotovo tri puta više nego državni prosjek. Građani starosti od 18 do 64 godine imaju oko 190% više šanse da uspije pokrenuti neki poslovni projekat, dok u Johannesburgu ista demografska grupa ima samo 60% šanse u odnosu na državni prosjek da pokrenu neki novi biznis.&lt;ref name=&quot;fin24&quot; /&gt;

== Sport ==
Najpopularniji [[sport]]ovi u Cape Townu, računajući po broju učesnika ili igrača su [[kriket]], [[nogomet]], plivanje i [[ragbi]].&lt;ref name=&quot;woulidge&quot; /&gt; U ragbiju, Cape Town je dom ekipe &quot;Western Province&quot; koja svoje domaće utakmice igra na stadionu Newlands a takmiči se u Currie kupu. Osim toga, igrači &quot;Western Province&quot; (zajedno sa nekim igračima Boland Cavaliersa iz [[Wellington]]a) čine ''Stormers'' u takmičenju [[Južna hemisfera|južne hemisfere]] ''[[Super ragbi]]''. Grad je često domaćin i reprezentaciji Južnoafričke Republike u ragbiju poznate pod nadimkom ''Springboks'' (''antilope''). Grad je bio i domaćin Svjetskog kupa u ragbiju 1995. godine uključujući ceremonije otvaranja i mnoge utakmice, kao što je bilo polufinale između reprezentacija Novog Zelanda i Engleske.

Nogomet je također popularan u Cape Townu, kao i u cijeloj državi. Dva nogometna kluba iz Cape Towna igraju u premijer ligi Južnoafričke Republike (PSL), najvišem nivou takmičenja u državi. Ti timovi su [[Ajax Cape Town]] koji je nastao spajanjem klubova ''Seven Stars'' i ''Cape Town Spurs'' 1999. godine, te klub koji je nedavno ušao u premijer ligu ''Chippa United''. U Cape Townu odigrano je i nekoliko utakmica u okviru [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010.]] uključujući jedno polufinale.&lt;ref name=&quot;southafrica.info&quot; /&gt; U području ''Green Pointa'' izgrađen je novi stadion ''Cape Town stadion'' kapaciteta 70 hiljada sjedećih mjesta.

Cape Town je imao i olimpijske aspiracije. Godine 1996. grad je bio jedan od pet kandidata u užem izboru [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]] i započeo zvaničnu kandidaturu za domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2004. godine. Iako su igre dodijeljene [[Atina (grad)|Atini]], Cape Town je na glasanju pri izboru grada domaćina bio treći. Postojale su neke špekulacije da je Cape Town tražio i nominiranje putem olimpijskog odbora Južnoafričke Republike kao domaćina [[XXXII olimpijske igre - Tokyo 2020.|Ljetnih olimpijskih igara 2020. godine]],&lt;ref name=&quot;bids&quot; /&gt; ali nije došao do statusa grada-kandidata.

== Gradovi partneri ==
Kejptaun ima devet gradova partnera:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Zemlja
! Grad
! Uspostavljeno
|-
| Belgija
| [[Antwerp]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rachel.worldpossible.org/modules/wikipedia_for_schools/wp/a/Antwerp.htm|title=Antwerp|work=worldpossible.org|access-date=2015-07-03|archivedate=2015-04-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402150930/http://rachel.worldpossible.org/modules/wikipedia_for_schools/wp/a/Antwerp.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| 1996
|-
| Nemačka
| [[Aachen]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aachen-kapstadt.de/e_start.html |title=Agenda 21 Partnership Cape Town – Aachen |accessdate=5 March 2010 |archivedate=2009-02-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090224222014/http://www.aachen-kapstadt.de/e_start.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| 2000
|-
| Izrael
| [[Haifa]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.haifa.muni.il/Haifa/en-us/Pages/CAPE-TOWN.aspx |title=Cape Town |publisher=Haifa City |accessdate=5 March 2010 |archive-date=2010-12-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101215222941/https://haifa.muni.il/Haifa/en-us/Pages/CAPE-TOWN.aspx |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| 1975
|-
| Kina
| [[Hangzhou]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.capetown.gov.za/en/ExternalRelations/Documents/City%20of%20Hangzhou.pdf |title=Agreement on the Establishment of Relations of Friendship between the City of Hangzhou of the People's Republic of China and the City of Cape Town of the Republic of South Africa |date=18 April 2005 |accessdate=5 March 2010 |archivedate=2019-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191009105716/http://www.capetown.gov.za/en/ExternalRelations/Documents/City%2520of%2520Hangzhou.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| 2005
|-
| Mozambik
| [[Maputo]]
| 1994
|-
| Francuska
| [[Nice]]&lt;ref name=&quot;Nice Jumellage&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.nice.fr/Collectivites/La-municipalite/Villes-jumelees-avec-la-Ville-de-Nice | title = Villes jumelées avec la Ville de Nice | accessdate = 24 June 2013 | publisher = Ville de Nice | language = French | archivedate = 2012-10-29 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121029114949/http://nice.fr/Collectivites/La-municipalite/Villes-jumelees-avec-la-Ville-de-Nice | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
| 1974
|-
| Rusija
| [[Sankt Peterburg]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eng.gov.spb.ru/figures/ities|title=Saint Petersburg in figures – International and Interregional Ties|publisher=Saint Petersburg City Government|accessdate=23 March 2008|archivedate=2009-02-24|archiveurl=https://archive.today/20090224073839/http://eng.gov.spb.ru/figures/ities|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| 2001
|-
| Portugalija
| [[Funchal]]
| 1995
|-
| Angola
| [[Luanda]]
| 1997
|}

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;rohli&quot;&gt;{{cite book|last1=Rohli|first1=Robert V.|last2=Vega|first2=Anthony J.|title=Climatology|year=2011|publisher=Jones &amp; Bartlett Learning|location=Sudbury, MA|page=str. 250|url=http://books.google.co.za/books?id=WhtZKBCv7NMC}} {{ISBN|9781449649548}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;peterj&quot;&gt;{{cite book|last1=Robinson|first1=Peter J.|last2=Henderson-Sellers|first2=Ann|title=Contemporary Climatology|url=https://archive.org/details/contemporaryclim0000robi_ed02|year=1999|publisher=Pearson Education Limited|location=Harlow|page=str. 123}} {{ISBN|9780582276314}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WMO&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.worldweather.org/035/c00138.htm|title=World Weather Information Service – Cape Town|pristupdatum=4.5.2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pooley&quot;&gt;Pooley, S. ''Jan van Riebeeck as Pioneering Explorer and Conservator of Natural Resources at the Cape of Good Hope (1652–62),''  Environment and History 15 (2009): 3–33. {{doi|10.3197/096734009X404644}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brookingsgdp&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brookings.edu/research/interactives/global-metro-monitor-3|title=Global city GDP 2011|izdavač=Brookings Institution|pristupdatum=18.11.2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;capeslave&quot;&gt;{{cite web|url=http://cape-slavery-heritage.iblog.co.za/2009/05/01/coloured-people-of-the-western-cape-have-the-most-diverse-ancestry-in-the-world/ |title=Cape-Slavery-Heritage &quot; Coloured People of the Western Cape have the most Diverse Ancestry in the World :: iBlog |izdavač=Cape-slavery-heritage.iblog.co.za |datum=1.5.2009 |pristupdatum=17.3.2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;capegovza&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20070223232644/http://www.capetown.gov.za/econstats/econrep.asp Cape Town's Economy: Current Trends and Future Prospects - 2001]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sahistorija&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/slavery/slavery.htm |title=Slavery and early colonisation, South African History Online |izdavač=Sahistory.org.za |datum=22.9.1927|pristupdatum=17.3.2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;econdev&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Economic Development|url=https://www.capetown.gov.za/en/ehd/Pages/EconomicStatistics.aspx|work=City of Cape Town: Economic Statistics|izdavač=City of Cape Town|pristupdatum=15.1.2014|access-date=2015-07-03|archivedate=2014-01-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140116103224/https://www.capetown.gov.za/en/ehd/Pages/EconomicStatistics.aspx|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bellchar&quot;&gt;{{cite web|last = Bell|first = Charles|title = A painting of the arrival of Jan van Riebeeck in Table Bay|url = http://www.rosebuds.co.za/Toere/Cape%20Town.htm|pristupdatum = 11.4.2011|access-date = 2015-07-03|archive-date = 2011-12-30|archive-url = https://web.archive.org/web/20111230184319/http://www.rosebuds.co.za/Toere/Cape%20Town.htm|dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mediacont&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Media Contact|url=http://www.woolworthsholdings.co.za/media/media_contact.asp|work=Woolworths|izdavač=Woolworths Holdings Limited|pristupdatum=15.1.2014|access-date=2015-07-03|archivedate=2014-01-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140102160839/http://www.woolworthsholdings.co.za/media/media_contact.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mccrack&quot;&gt;{{cite book|last = McCracken|first = J.L.|title = The Cape Parliament, 1854-1910|year = 1967|url = https://archive.org/details/capeparliament180000mccr|publisher= Clarendon Press, Oxford, 1967}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;emis&quot;&gt;{{cite web|last=EMIS|title=Pick n Pay Holdings Ltd|url=http://www.securities.com/Public/company-profile/ZA/PICK_N_PAY_HOLDINGS_LIMITED_en_2038423.html|work=Emerging Markets Information Service|izdavač=EMIS|pristupdatum=15.1.2014|access-date=2015-07-03|archivedate=2014-04-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140417092442/http://www.securities.com/Public/company-profile/ZA/Pick_n_Pay_Holdings_Limited_en_2038423.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;antiqui&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.antiquityofman.com/Peers_Cave.html|title=The Antiquity of man|izdavač=SouthAfrica.info|access-date=2015-07-03|archivedate=2009-03-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090301174424/http://www.antiquityofman.com/Peers_Cave.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;contact&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Contact Us|url=http://www.foschini.co.za/foschini/content/en/foschini-contact-us|work=Foshini Group|izdavač=Foschini|pristupdatum=15.1.2014|access-date=2015-07-03|archivedate=2014-01-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140116113904/http://www.foschini.co.za/foschini/content/en/foschini-contact-us|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;edp&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.iol.co.za/weekend-argus/highlights-from-the-state-of-the-city-2014-report-1.1784504#.VHIze4uUeSo |title = Highlights from the State of the City 2014 report |datum = 21.11.2014 |pristupdatum= 23.11.2014 |work = Weekend Argus |last = Morris |first = Michael}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;woulidge&quot;&gt;{{cite book| last = Woulidge| first = Sam| title = Time Out: Cape Town| year = 2006| publisher = Time Out Publishing| isbn = 1-904978-12-6| pages = 127–130: Sports }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;expatr&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.expatcapetown.com/why-cape-town.html | title=Why Cape Town is one of the best cities for travel and expat living |izdavač=ExpatCapeTown |pristupdatum=14.4.2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;southafrica.info&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.info/2010/2010-faq.htm|title=SA 2010: frequent questions|izdavač=southafrica.info|pristupdatum=26.5.2007|access-date=2015-07-03|archive-date=2007-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20070603155707/http://www.southafrica.info/2010/2010-faq.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;[http://census2011.adrianfrith.com/place/199 &quot;City of Cape Town&quot;]. Census 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bids&quot;&gt;[http://www.gamesbids.com/cgi-bin/news/viewnews.cgi?category=5&amp;id=1049905279 South Africa Announces Bid For 2020 Summer Olympic Games], Gamesbids.com&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;S.Afr. CS 2007&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/Publications/P03011/P030112007.pdf |izdavač=Statistika Južnoafričke Republike |title=Community Survey, 2007: Basic Results Municipalities |pristupdatum=23.3.2008 |access-date=2015-07-03 |archivedate=2013-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130825124835/http://www.statssa.gov.za/Publications/P03011/P030112007.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sanlam&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Who We Are|url=http://www.sanlam.co.za/wps/wcm/connect/sanlam_en/sanlam/about+sanlam/who+we+are|work=Sanlam|izdavač=Sanlam|pristupdatum=15.1.2014|access-date=2015-07-03|archivedate=2014-01-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140116114758/http://www.sanlam.co.za/wps/wcm/connect/sanlam_en/sanlam/about%2Bsanlam/who%2Bwe%2Bare|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wdc2014&quot;&gt;{{cite web|title=Cape Town Hosts Official WDC 2014 Signing Ceremony|url=http://www.worlddesigncapital.com/press-releases/cape-town-hosts-official-world-design-capital-2014-signing-ceremony/|izdavač=World Design Capital|pristupdatum=4.8.2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;southafrbuild&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafricanboatbuilders.co.za|title=South African Boatbuilders Business Council|izdavač=Southafricanboatbuilders.co.za|pristupdatum=24.2.2014|access-date=2021-08-18|archivedate=2017-01-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170106214500/http://www.southafricanboatbuilders.co.za/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;townmagaz&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.capetownmagazine.com/cape-confidential/14-fun-facts-you-didnt-know-about-cape-town/123_22_19306|title=14 Fun Facts You Didn’t Know About Cape Town - Interesting &amp; Amusing Things about the Mother City|work=Cape Town Magazine}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;godisnji2010&quot;&gt;{{cite book|url=http://www.capetownroutesunlimited.org/ctru/action/media/downloadFile?media_fileid=18219|publisher=Cape Town Routes Unlimited|title=Annual Report 2010|isbn=0-621-35496-1|format=PDF|access-date=2015-07-03|archivedate=2011-09-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110915071746/http://www.capetownroutesunlimited.org/ctru/action/media/downloadFile?media_fileid=18219|deadurl=yes|archive-date=2011-09-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110915071746/http://www.capetownroutesunlimited.org/ctru/action/media/downloadFile?media_fileid=18219|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;city11271025&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/travel/citybreaks/11271025/The-worlds-best-cities.html|title=The world's best cities|work=Telegraph.co.uk}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;westcape3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.westerncape.gov.za/eng/pubs/news/2007/mar/154622|title=Cape Town Leads In Information Technology|datum=27.3.2007|pristupdatum=24.2.2014|access-date=2015-07-03|archive-date=2012-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20120729151102/http://www.westerncape.gov.za/eng/pubs/news/2007/mar/154622}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mbenga&quot;&gt;{{cite web|last=Mbenga|first=Bernard|title=New History of South Africa|izdavač=Tafelberg, South Africa, 2007|url=http://www.tafelberg.com/Books/2652|pristupdatum=18.1.2013|access-date=2015-07-03|archivedate=2014-04-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140422132145/http://www.tafelberg.com/Books/2652|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fin24&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-1786_2389511 |title=Cape Town breeds entrepreneurs: Fin24: Business |izdavač=Fin24 |datum=7.9.2008 |pristupdatum=1.10.2011 |access-date=2015-07-03 |archivedate=2009-01-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090126202204/http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-1786_2389511 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;essinfo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.info/ess_info/sa_glance/history/districtsix.htm|publisher=SouthAfrica.info|title=Recalling District Six|datum=19.8.2003}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot;&gt;{{Cite book |title=Census 2011 Municipal report: Western Cape |publisher=Statistics South Africa |year=2012 |url=http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/WC_Municipal_Report.pdf |accessdate=2.9.2013 |archivedate=2015-01-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150102174512/http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/WC_Municipal_Report.pdf |deadurl=yes }} {{ISBN|978-0-621-41459-2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sahist1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/article/cape-schools-join-revolt|title=Cape Schools Join the Revolt - South African History Online}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gaw&quot;&gt;{{cite web|title=Cape Point (South Africa)|url=http://gaw.empa.ch/gawsis/reports.asp?StationID=35|work=Global Atmosphere Watch Station Information System (GAWSIS)|izdavač=Federal Office of Meteorology and Climatology MeteoSwiss|accessdate=20.5.2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130827135620/http://gaw.empa.ch/gawsis/reports.asp?StationID=35|archivedate=2013-08-27|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sahist2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/topic/western-cape-youth-uprising-timeline-1976|title=Western Cape Youth Uprising timeline 1976 - South African History Online}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;la&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.los-angeles.climatemps.com/|title=Los Angeles climate|izdavač=climatemps.com|pristupdatum=30.6.2012|access-date=2015-07-03|archive-date=2012-08-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20120808235405/http://www.los-angeles.climatemps.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iolza&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.iol.co.za/news/politics/cape-town-least-unequal-sa-city-1.1435199#.UjdA9KwazCR |title=Cape Town least unequal SA city - Politics &amp;#124; IOL News |izdavač=IOL.co.za |datum=4.12.2012 |pristupdatum=24.2.2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;madrid&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.madrid.climatemps.com/|title=Madrid climate|izdavač=climatemps.com|pristupdatum=30.6.2012|access-date=2015-07-03|archive-date=2012-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20120711062432/http://www.madrid.climatemps.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cape Town}}
* [http://www.capetown.gov.za/ Službena stranica grada Kaapstada] {{en icon}}
* [http://www.capegateway.gov.za/ Cape Gateway, službena stranica provincije Zapadni Kaap] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060711051503/http://www.capegateway.gov.za/ |date=2006-07-11 }} {{en icon}}
* [http://capetown.ic.cz/ Turistički vodič za Kaapstad] {{en icon}}

{{Glavni gradovi afričkih država}}
{{Glavni gradovi južnoafričkih provincija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Južnoj Africi]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]]
[[Kategorija:Zapadni Kaap]]</text>
      <sha1>t02smekfz8py9ctn8vhmqa48zv3asem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carla Giraldo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>108706</id>
    <revision>
      <id>42600390</id>
      <parentid>42455361</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1832" sha1="g77x8z97kgd7nm1fewdg07eok4hnzs1" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Carla Evelyn Giraldo
|ime_po_rođenju       =  Carla Evelyn Giraldo Quintero
|pseudonim       = Karla Giraldo
| slika          = Carla Giraldo (cropped).jpg
|datum_rođenja         = {{bda|1986|8|30|df=y}}
|mjesto_rođenja  = [[Medellin]], [[Kolumbija]]
|period     = [[1999|1999.]] - sada
|znamenite_uloge   = Latiffa Hashim u ''[[El clon|Klonu]]''&lt;br /&gt; Manuela Tirado Toledo u ''[[Verano en Venecia]]''
|zanimanje       = glumica, pjevačica, model
}}

'''Carla Evelyn Giraldo Quintero''' ([[30. 8.|30. kolovoza]], [[1986|1986.]] - [[Medellin]], [[Kolumbija]]) kolumbijska je [[glumci|glumica]], [[pjevač]]ica i model. Najpoznatija je o ulozi Lolite Rengifo u [[telenovela|telenoveli]] ''Me llaman Lolita''.Odrastala je u [[Bogota|Bogoti]]. Njen je [[otac]] Manuel Giraldo, a [[majka]] Charo Quintero.Njen [[horoskop]]ski znak je [[djevica]].

== Filmografija ==
=== Telenovele ===
* ''[[El clon|Klon]]'' kao Latiffa ([[2010|2010.]])
* ''[[Verano en Venecia]]'' kao Manuela Tirado Toledo ([[2009|2009.]])
* ''[[La diva]]'' kao Nicole ([[2006|2006.]])
* ''[[Juego limpio]]'' kao Claudia Guerra ([[2005|2005.]])
* ''[[Pobre Pablo]]'' kao Jenny Paola Guerrero ([[2000|2000.]])
* ''[[Francisco el matemático]]'' kao Tatiana Samper ([[1999|1999.]] - [[2004|2004.]])
* ''[[Me llaman Lolita]]'' kao Lolita Rengifo ([[1999|1999.]])

=== TV serije ===
* ''[[Tiempo final]]'' kao Claudia Guerra ([[2008|2008.]])
* ''[[Enigmas del más allá]]'' kao Valeria Herrante ([[2005|2005.]])
== Izvori ==
* {{imdb ime|id=0320601|ime=Carla Giraldo}}
* http://kaiser61.tripod.com/biography.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529154742/http://kaiser61.tripod.com/biography.html |date=2015-05-29 }}

{{Lifetime|1986||Giraldo,Everlyn Carla}}

[[Kategorija:Kolumbijske televizijske glumice]]</text>
      <sha1>g77x8z97kgd7nm1fewdg07eok4hnzs1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demokratska Kampućija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>111835</id>
    <revision>
      <id>42600486</id>
      <parentid>42462686</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T09:37:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109810" sha1="92u65eiigqij3ck7p8k29ysg0o9vj68" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = {{nowrap|Kampućija&lt;br&gt;{{small|កម្ពុជា&lt;br&gt;(1975–1976)}}&lt;hr/&gt;Demokratska Kampućija&lt;br&gt;{{small|កម្ពុជាប្រជាធិបតេយ្យ&lt;br&gt;(1976–1979)}}}}
|hr_ime             = {{nowrap|Kampućija&lt;br&gt;{{small|កម្ពុជា&lt;br&gt;(1975–1976)}}&lt;hr/&gt;Demokratska Kampućija&lt;br&gt;{{small|កម្ពុជាប្រជាធិបតេយ្យ&lt;br&gt;(1976–1979)}}}}|izvorno_ime        = 
|genitiv            = Demokratske Kampućije
|kontinent          = Azija
|regija             = Jugoistočna Azija
|država             = Kambodža
|status             =

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1975.
|godina_kraj        = 1979.
|datum_start        = [[17. travnja]] [[1975.]]
|datum_kraj         = [[7. siječnja]] [[1979.]]
|događaj_start      = [[Kambodžanski građanski rat#Pad Pnom Pena|Pad Phnom Penha]]
|događaj_kraj       = [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Vijetnamska invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = Proglašenje
|datum_događaj1     = [[5. siječnja]] [[1976.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije|Koalicijska vlada]]
|datum_poslije      = [[22. lipnja]] [[1982.]]

|p1                 = Kmerska Republika
|flag_p1            = Flag of the Khmer Republic.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Narodna Republika Kampućija
|flag_s1            = Flag of the People's Republic of Kampuchea.svg
|s2                 = Koalicijska vlada Demokratske Kampućije
|flag_s2            = Flag of Democratic Kampuchea.svg
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Democratic Kampuchea.svg
|zastava_i          = Zastava Kambodže
|zastava_tip        = 
|grb                = Emblem of Democratic Kampuchea 1975–1979.svg
|grb_i              = Grb Kambodže
|grb_tip            = Grb
|geslo              = 
|himna              = &quot;[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]&quot;

|mapa               = Cambodia Cold War (orthographic projection).svg
|mapa_opis          =

|glavni_grad        = [[Phnom Penh]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[kmerski jezik]]
|vjera              = [[državni ateizam]]

|vlada_tip          = [[Etnički nacionalizam|Etnonacionalistička]] [[jednopartijska država|jednopartijska]] [[Totalitarizam|totalitarna]] [[diktatura]]
|titula_vođa        = [[Generalni sekretar Komunističke partije Kampućije|Generalni sekretar]]
|vođa1              = [[Pol Pot]]
|godina_vođa1       = 1976. – 1979.
|vođa2              = 
|godina_vođa2       = 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Kambodže|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Penn Nouth]]
|godina_zamjenik1   = 1975. – 1976.
|zamjenik2          = ''[[Khieu Samphan]]''
|godina_zamjenik2   = 1976.
|zamjenik3          = [[Pol Pot]]
|godina_zamjenik3   = 1976.
|zamjenik4          = ''[[Nuon Chea]]''
|godina_zamjenik4   = 1976.
|zamjenik5          = [[Pol Pot]]
|godina_zamjenik5   = 1976. – 1979.
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = Predsjednik prezidija
|predstavnik1       = [[Norodom Sihanouk]]
|godina_predstavnik1= 1975. – 1976.
|predstavnik2       = [[Khieu Samphan]]
|godina_predstavnik2= 1976. – 1979.
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda|Predstavnička skupština]]
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               =

|stat_godina1       = 
|stat_površina1     = 181035
|stat_pop1          = 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = Bez valute&lt;br&gt;{{small|(valuta je ukinuta)}}
|broj               = 855
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Kambodža}}

|fusnote            = 
}}
Država '''Kampućija''' ([[kmerski]]: កម្ពុជា ''Kâmpŭchéa''), službeno '''Demokratska Kampućija''' ([[kmerski]]: កម្ពុជាប្រជាធិបតេយ្យ ''Kâmpŭchéa Prâcheathippadey'') bila je [[komunistička država]] na teritoriju moderne [[Kambodža|Kambodže]], koja je postojala od [[1975.]] do [[1979.]] godine. Demokratska Kampućija nastala je nakon što su snage [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], predvođene [[Pol Pot]]om, svladale [[Lon Nol]]ovu [[Kmerska Republika|Kmersku Republiku]] u sklopu [[Kambodžanski građanski rat|građanskog rata]] [[1975.]] godine. Ubrzo nakon smjene režima, uspostavljena je [[diktatura]] pod kojom su praktički sve aktivnosti i djelatnosti u državi stavljene pod kontrolu vladajuće [[Komunistička partija Kampućije|Komunističke partije Kampućije]], koja je jedno vrijeme samu sebe nazivala ''Angkar'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Organizacija). U četiri godine postojanja, država je počinila [[Kambodžanski genocid|niz zločina]] nad vlastitim stanovništvom (ubojstva, masakri, pogubljenja, etnički i vjerski progoni, deprivacije svih vrsta te generalno korištenje torture) što je dovelo do nestanka gotovo četvrtine tadašnje populacije, odnosno između jednog i dva milijuna ljudi.

Demokratska Kampućija je ''[[de facto]]'' prestala postojati [[1979.]] godine, nakon što je [[Vijetnam]] izvršio [[Kambodžansko-vijetnamski rat|invaziju zemlje]] i uspostavio sebi lojalnu [[Narodna Republika Kampućija|NR Kampućiju]]. Vijetnamska invazija bila je reakcija na masakr što ga je [[Pol Pot]]ov režim izvršio nad [[Vijetnamci]]ma, ali i na napade [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] na vijetnamska sela. Crveni Kmeri su nakon ovog napada pobjegli na sjever, uz granicu s [[Tajland]]om, gdje su se regrupirali i održavali Demokratsku Kampućiju postojanom na teritoriju što su ga kontrolirali. Provijetnamska NR Kampućija nikada nije bila u cijelosti međunarodno priznata tako da je predstavnik Crvenih Kmera i dalje sjedio u [[UN|Ujedinjenim nacijama]], a većina stranih država je i dalje nastavila priznavati Demokratsku Kampućiju kao jedinu legitimnu državu na području Kambodže.

Režim Crvenih Kmera u egzilu u konačnici je prestao postojati [[1991.]] godine potpisivanjem [[Pariški mirovni sporazum (1991)|Pariškog mirovnog sporazuma]], s tim da su njihovi gerilci i dalje kontrolirali dijelove zemlje sve do [[1998.]] godine.

== Historija ==

=== Pad Phnom Penha i pobjeda Crvenih Kmera ===
{{main|Kambodžanski građanski rat|Crveni Kmeri|Kmerska Republika}}
Kada je [[1970.]] godine premijer [[Lon Nol]] [[Državni udar u Kambodži 1970.|svrgnuo]] princa [[Norodom Sihanouk|Sihanouka]] s vlasti, [[Kambodžanski građanski rat]], koji se od [[1967.]] godine vodio paralelno s [[Vijetnamski rat|Vijetnamskim ratom]], došao je do prekretnice. Dotadašnja [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)|monarhija]] je ukinuta, a na njenom mjestu je formirana [[Kmerska Republika]]. [[Crveni Kmeri]], koji su dotad kao gerilci ratovali protiv monarhije, dobili su novog oponenta, koji je još oštrije reagirao na komunističke pobunjenike. S druge strane, svrgnuti Sihanouk je u [[Peking]]u formirao vladu u egzilu ([[GRUNK]]) te je osnovao jedinstveni front ([[FUNK]]) sa svojim dotadašnjim protivnicima, Crvenim Kmerima. U cilju da svrgnu Lon Nola, komunisti su tako dobili novog saveznika, međutim politički ciljevi unutar FUNK-a nisu se poklapali. Lon Nolov režim je nastavio žestoku borbu protiv komunističkih gerilaca, a podršku su mu pružile i [[Sjedinjene Države]], koje su u dvije serije zračnih bombardiranja (operacije ''[[Operacija Menu|Menu]]'' i ''[[Operacija Freedom Deal|Freedom Deal]]'') ciljale lokacije Crvenih Kmera.

Ipak, s vremenom se pokazalo kako je Kmerska Republika bila u rasulu te kako takva nije bila dorasla sve organiziranijim i sve brojnijim gerilcima Crvenih Kmera. Do [[1973.]] godine, Crveni Kmeri su kontrolirali gotovo dvije trećine zemlje i na tom su području već započeli s procesom radikalne [[kolektivizacija|kolektivizacije]].&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007, 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 314-324&lt;/ref&gt; U razgovoru s novinarkom Elizabeth Becker iz [[1978.]] godine, [[Pol Pot]] je objasnio razloge ovakve odluke:

{{izdvojeni citat|Vijetnamci su predstavljali glavni problem. Oni su željeli kupovati rižu. Zato smo mi ukinuli valutu. Ako narod nije imao potrebu za novcem, ako je živio unutar kooperative gdje mu je sve osigurala država, on ne bi prodavao rižu Vijetnamcima. (...) Nakon uspostave kooperativa, zemljoposjednici i trgovci su skupili svu rižu i dali ju na prodaju Lon Nolovoj kliki i Vijetnamcima. Siromašnom dijelu populacije nedostajalo je riže... Kampućijskoj revolucionarnoj armiji je nedostajalo riže i za svaki je obrok imala juhu od riže... Centralni komitet naše partije je [[1973.]] godine donio odluku o uspostavi kooperativa na svim nižim i višim razinama unutar oslobođene zone.|[[Pol Pot]], u:  Elizabeth Becker, ''When the War Was Over''&lt;ref name=&quot;BECKER 1998 WtWWO P162-163&quot;&gt;Elizabeth Becker, ''When the War Was Over : Cambodia and the Khmer Rouge Revolution'', str. 162-163&lt;/ref&gt;.}}

Kako je vrijeme odmicalo, Crveni Kmeri su imali sve više uspjeha, dok je Lonov režim postepeno krahirao. Jačanjem svoje pozicije, Crveni Kmeri su postajali sve više neovisni u odnosu na svoje saveznike iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. Nakon osvajanja [[Neak Luong]]a [[1. travnja]] [[1975.]] godine, Crveni Kmeri su imali otvoren put prema [[Phnom Penh]]u. Uvidjevši neizbježnost poraza, Lon Nol je istoga dana napustio zemlju i pobjegao za [[Sjedinjene Države]];&lt;ref name=&quot;ISAACS 1999 WHDiVaC P274&quot;&gt;{{cite book | language = en | author1 = Arnold R. Isaacs | title = Without Honor: Defeat in Vietnam and Cambodia | publisher = [[Johns Hopkins University Press]] | date = 27. siječnja 1999 | | isbn = 9780801861079 | link = http://jhupbooks.press.jhu.edu/ecom/MasterServlet/GetItemDetailsHandler?iN=9780801861079&amp;qty=1&amp;viewMode=1 | page = 274}}&lt;/ref&gt; otpor pobjedonosnom ulasku Crvenih Kmera je nestao. Trijumfalni ulazak u [[Phnom Penh]] uslijedio je [[17. travnja]] iste godine, što je označilo konačni krah Kmerske Republike i uspostavi države Kampućije, koja će početkom [[1976.]] godine promijeniti ime u Demokratska Kampućija.

=== Izgradnja i konsolidacija režima ===
Kada su Crveni Kmeri došli na vlast, narod mahom nije znao ništa o identitetima stvarnih vođa pokreta koji je preuzeo kontrolu nad zemljom; [[Khieu Samphan]], [[Hu Nim]] i [[Hou Yuon]] (s tim da je potonji vjerojatno eliminiran tokom travnja [[1975.]] godine) bili su eksponirane ličnosti pokreta u javnosti, dok je [[Saloth Sar]], koji se tada još uvijek nije zvao [[Pol Pot]], preferirao djelovati iz sjene. Uz to, [[Norodom Sihanouk]] je na samom početku vladavine Crvenih Kmera još uvijek figururao kao načelni šef države (ono što će kasnije postati predsjednik Državnog prezidija), tako da je narod ostao u priličnom neznanju. Činjenica da vladajuću strukturu sačinjava kadar [[Komunistička partija Kampućije|Komunističke partije Kampućije]] bila je poznata samo uskom krugu vođa Crvenih Kmera, dok javnost i članovi tih organizacija te činjenice nisu bili svjesni. Crveni Kmeri su se kambodžanskom narodu predstavili kao da djeluju u ime ''Angkara'' ([[kmerski]]: អង្ការ; [[srpskohrvatski|sh.]] Organizacija), što je bilo ime iza kojega se skrivala Partija.

Istoga dana nakon što su pobjedonosno ušli u [[Phnom Penh]], Crveni Kmeri su naredili prisilnu evakuaciju cjelokupnog stanovništva glavog grada (oko 2,500,000 ljudi) pod izlikom navodnog [[SAD|američkog]] bombardiranja, a kasnije ju pravdajući time da nova vlast ne bi bila u mogućnosti osigurati dovoljno hrane za cjelokupnu urbanu populaciju; trebalo je narod dovesti do namirnica, a ne namirnice do naroda. Grad je ubrzo bio gotovo u potpunosti prazan, međutim evakuacija je provedena u katastrofalnim uvjetima zahvaljujući kojima je umrlo vjerojatno više od 10,000 ljudi. U praznom Phnom Penhu, Partija je od [[20. svibnja|20.]] do [[24. svibnja]] održala tajnu konferenciju na kojoj su prisustvovali svi partijski službenici iz zemlje te časnici oružanih snaga. [[Pol Pot]] i [[Nuon Chea]] su na toj konferenciji iznijeli svoj plan za purifikaciju stanovništva preko evakuacije i brisanja gradova – proces koji je u narednim tjednima proveden u [[Battambang]]u, [[Kampong Cham]]u, [[Siem Reap]]u, [[Kampong Thom]]u i drugim urbanim centrima – eradikacije [[budizam|budizma]] i ukidanja svih oblika trgovina.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 51-74&lt;/ref&gt; Crveni Kmeri su željeli stvoriti zemlju seljaka u kojoj bi korupcija i &quot;parazitizam gradskog života&quot; bili potpuno izbrisani, a sve s ciljem realizacije ideje o stadiju potpunog [[komunizam|komunizma]]. Inicijalni plan Crvenih Kmera bio je zamijeniti dotadašnju valutu novom, revolucionarnom valutom, koja bi bila tiskana u [[Kina|NR Kini]], međutim vrh organizacije, posebice [[Ta Mok]], zalagao se za potpuno ukidanje novca i povratak sustava [[trampa|robne razmjene]]. Pol Pot se dao uvjeriti tako da je [[19. rujna]] objavljeno potpuno ukidanje novca u Kambodži; [[kambodžanski riel|riel]] je stavljen izvan snage, a preostale rezerve su uskladištene u Phnom Penhu.&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 395-397&lt;/ref&gt; Čini se, doduše, kako je ideja o ukidanju novca članovima partije objavljena još na tajnom sastanku iz svibnja, ali je u međuvremenu, tokom ljeta, donesena kontradiktorna odluka temeljem koje su određene količine novca privremeno distribuirane po većim dijelovima zemlje, ali su nakon odluke iz rujna nanovo povučene.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 69-70, 114&lt;/ref&gt; Ubrzo je provedena i administrativna reforma temeljem koje je država podijeljena na šest zona (sedma je dodana kasnije), kojima su upravljali tročlani odbori sastavljeni od članova Partije.

Nekoliko mjeseci nakon što su Crveni Kmeri preuzeli kontrolu nad državom, nikakva formalna vlada nije uspostavljena na teritoriju Kambodže. Norodom Sihanouk je, kao što je ranije rečeno, formalno bio šef države, dok je njegov bliski suradnik, [[Penn Nouth]], bio premijer. Međutim, boraveći u egzilu u [[Peking]]u, njih dvojica nisu imali nikakvu stvarnu vlast te su Crveni Kmeri nesmetano organizirali državu prema svojim idejama. Tokom tih mjeseci, stvarna priroda vlasti u Kambodži bila je prilično nejasna; naime, formalnu vlast u zemlji držala je koalicijska vlada [[GRUNK]], ali zbog odsutnosti njezinih čelnika, ista nije imala faktičnu vlast. S druge strane, Crveni Kmeri jesu držali faktičnu vlast u zemlji te su naveliko provodili njima prikladne reforme, ali isti nisu bili formalni čelnici zemlje, niti su imali uspostavljenu vladu. U kolovozu [[1975.]], [[Vorn Vet]], [[Ieng Sary]] i [[Son Sen]] su postali vice-premijeri s ministarskim funkcijama, što je bio prvi korak ka uspostavi stvarne vlade na teritoriju Kambodže. Ipak, proces je zaustavljen upravo zato što uloga Sihanouka u novoj vlasti nije bila jasno definirana.

Dana [[9. rujna]] [[1975.]] godine, Sihanouk je, u pratnji Penna Noutha, posjetio Kambodžu, vrativši se tako prvi put u zemlju nakon pet godina egzila. Po dolasku na [[aerodrom]] u [[Phnom Penh]]u, Sihanouka je dočekala skupina redovnika i mladih militanata Crvenih Kmera. Tokom tri tjedna, koliko je posjet trajao, Sihanouk je dobio najbolji mogući tretman, a društvo mu je većinu vremena pravio [[Khieu Samphan]]. S druge strane, [[Pol Pot]] i [[Nuon Chea]], glavni vođe Crvenih Kmera, nisu se susreli sa Sihanoukom tokom navedenog perioda. Princ je zadovoljan napustio zemlju te je u listopadu, pred [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalnom skupštinom UN-a]], održao govor u kojemu je pohvalio Crvene Kmere i stao u obranu Sjedinjenih Država. Nakon toga je otišao na međunarodnu turneju te se nije vražao u Kambodžu sve do prosinca. Prije povratka, ponudio je svojim pratiocima mogućnost da odbiju povratak – na koncu je polovica prinčeve pratnje odlučila ostati u egzilu.&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 392-393, 426-428&lt;/ref&gt; U međuvremenu, dok princ Sihanouk putuje po svijetu, Crveni Kmeri nastavljaju s uspostavom vlastitog sustava vlasti. Dana [[9. listopada]], Stalni komitet KPK na sastanku dodjeljuje zadatke partijskim čelnicima; [[Pol Pot]] je zadužen za pitanja vojske i ekonomije, [[Nuon Chea]] za pitanje rada partije, propagande i obrazovanja, [[Ieng Sary]] za vanjske poslove, [[Khieu Samphan]] za rad vlade, [[Vorn Vet]] za industriju, [[Son Sen]] za sigurnost, [[Koy Thuon]] za vanjsku trgovinu, a [[Ieng Thirith]] za kulturu i &quot;dobar život&quot;, mada je dijelila i resor vanjskih poslova sa svojim suprugom, Iengom Saryjem.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 121&lt;/ref&gt; Ova interna podjela poslova poslužit će kao osnova za formiranje prve vlade Demokratske Kampućije početkom [[1976.]] godine.

=== Državni teror ===
{{main|Kambodžanski genocid|Kambodžanska polja smrti}}
Tokom [[1975.]] godine, diktatura Crvenih Kmera se postepeno proširila na cijelu zemlju; narod je raspodijeljen po seoskim zajednicama, koje su također morale primiti bivše stanovnike gradova. Prema novoj ideološkoj osnovi, narod je podijeljen u nekoliko kategorija:&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 187-201&lt;/ref&gt;

# '''&quot;Svrgnuti&quot;''', bivši pripadnici elite iz vremena [[Lon Nol]]ovog režima te njegovi stvarni i navodni pobornici; 
# '''&quot;Novi ljudi&quot;''', stanovnici regija koje su nastale nakon administrativne reforme Crvenih Kmera [[1975.]] godine, te; 
# '''&quot;Stari ljudi&quot;''', stanovnici ruralnih dijelova zemlje koji su ranije tokom građanskog rata bili pod kontrolom Crvenih Kmera.

Isključivo su &quot;stari ljudi&quot; uživali puna građanska prava. &quot;Svrgnuti&quot; su praktički bili obespravljeni, dok su &quot;novi ljudi&quot; mahom korišteni kao robovska radna snaga.&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 375-76&lt;/ref&gt; Politička opozicija ''Angkaru'' nije bila dozvoljena, a režim Crvenih Kmera bio je obilježen naglašenim nasiljem i arbitrarnošću. Velik broj aspekata privatnog života (ljubavni odnosi, obiteljski odnosi, privatni život, individualno ponašanje) potpao je pod cenzuru režima, koji je provodio radikalni puritanizam i egalitarizam. Bilo koji oblik stvarnog ili navodnog neposluha, ili pak presumirana lijenost u obavljanju obveznog rada, bili su osnova za smrtu kaznu. Mete režima postali su i malobrojni preostali [[budizam|budisti]], ali i različite društvene kategorije poput &quot;intelektualaca&quot;, koji su bili mete progona i istrebljenja.&lt;ref&gt;Jean-Louis Margolin, ''Cambodge : au pays du crime déconcertant in Le Livre noir du communisme'', Robert Laffont, 1997, str. 643-651&lt;/ref&gt; Slične sudbine doživjele su i etničke te nacionalne manjine.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 360-367&lt;/ref&gt;

Službena politika Demokratske Kampućije prošla je kroz nekoliko razvojnih faza. Pobjedan iz travnja [[1975.]] godine smatrana je dijelom &quot;nacionalne revolucije&quot;, nakon koje su &quot;lakeji američkog imperijalizma&quot; bili eliminirani. U siječnju [[1976.]] godine dolazi do proklamacije sljedeće faze, &quot;demokratske revolucije&quot;, koja se poklapa s eliminacijom &quot;potkapitalista&quot;, odnosno osoba koje su posjedovale financijski ili intelektualni kapital. &quot;Socijalistička revolucija&quot; iz [[1977.]] godine trebala je dovesti do potpune [[kolektivizacija|kolektivizacije]] zemlje, pri čemu bi među narodom ostali samo &quot;seljaci iz niže srednje klase&quot; te najniže klase. Svaka faza bila je obilježena od strane države organiziranim progonom onih skupina koje je tadašnja faza smatrala nepodobnima. Došlo je do uspostave opće politike špijuniranja građana i to preko uspostave mreže ''Angkarovih'' doušnika, koji su trebali sve nadgledati i sve znati.&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;&gt;François Ponchaud, ''Une brève histoire du Cambodge'', Siloë, 2007, str. 84-90&lt;/ref&gt;

U svrhu održavanja državnog terora, posebna &quot;sigurnosna policija&quot;, [[Santebal]], postala je dio državnog aparata [[1975.]] godine (iako je ona postojala još i prije uspostave režima Crvenih Kmera). Nedugo nakon uspostave režima, središte Santebala, zloglasni S-21, preselio je svoju administraciju iz [[Phnom Penh]]a u zgradu bivše srednje škole u [[Muzej genocida Tuol Sleng|Tuol Slengu]]. U periodu od [[1975.]] do [[1975.]] godine, tamo će biti pogubljeno preko 20,000 ljudi, čime je S-21 postao najzloglasniji i najsmrtonosniji zatvor u Kampućiji. Međutim, država službeno nije imala zatvore, već je koristila termin &quot;centri za preodgoj&quot;, koji su bili uspostavljeni diljem zemlje i u kojima je primjena torture bila svakodnevna; kako nije bilo sudova, primjena sankcija (hapšenja, tortura, egzekucije) bila je arbitrarna i bez ikakve kontrole, a pogubljenja su se odvijala u nizu centara i lokacija diljem zemlje. Dodatni udar na narod bila je i glad, koja je zemlju pogodila [[1977.]] godine. Naime, vladina četveroljetka iz [[1976.]] godine predviđala je masivna ulaganja u poljoprivredu, ali se u kratkom roku pretvorila u potpunu katastrofu, mahom zbog opće nesposobnosti kampućijske administracije. Istovremeno dok je velik dio stanovništva gladovao, vlasti su zabranile berbu voća, smatrajući istu krađom kolektivne imovine kojom je upravljao ''Angkar''.&lt;ref name=&quot;Mangolin666&quot;&gt;Jean-Louis Margolin, ''Cambodge : au pays du crime déconcertant in Le Livre noir du communisme'', Robert Laffont, 1997, str. 666&lt;/ref&gt;

Potpuna arbitrarnost sankcija, nepostojanje sudbene vlasti, razina okrutnosti kod egzekucija i torture – sve je to navelo francuskog historičara, [[Jean-Louis Margolin|Jean-Louisa Margolina]], da govori o &quot;ubojstvu kao metodi vladavine&quot;.&lt;ref name=&quot;Mangolin666&quot;/&gt; O detaljima državnog genocida nad populacijom Kambodže više će biti govoreno niže u tekstu.

=== Reorganizacija režima i interne čistke ===
Unatoč rastućoj brizi oko političke situacije u zemlji te njegove vlastite uloge u cjelokupnom procesu, [[Norodom Sihanouk]] se [[31. prosinca]] [[1975.]] godine ipak vratio u [[Phnom Penh]]. Ovoga puta, princa je dočekala ožalošćena masa, koja je klicala slogane u čast ''[[Angkar]]a''. Još uvijek formalno državni poglavar, mada zapravo zatvorenik, Sihanouk od tog trenutka više nije mogao sumnjati u ozbiljnost situacije. No, tokom narednih tjedana je svejedno ostao u glavnom gradu te je udovoljavao željama [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] te je, [[5. siječnja]] [[1976.]] godine, predsjedao sjednicom Vijeća ministara na kojoj je izglasan [[Ustav Demokratske Kampućije]].&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 428-429&lt;/ref&gt; Ustavom je definirano novo državno i društveno uređenje, koje se uvelike razlikovalo od ijednog dotadašnjeg; Kambodža je prvi put u svojoj historiji postala [[socijalistička država]].

Izbori za [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda|Predstavničku skupštinu]], koje je stipulirao Ustav, najavljeni su za [[20. ožujka]] iste godine. Sihanouk je tada, ne želeći više podržavati Crvene Kmere, dao ostavku na sve pozicije, međutim [[Pol Pot]] ju je odbio te ga je prisilio da sačeka ishod glasovanja. Izbori su održani bez ikakve kampanje, a 250 predstavnika nije izabrano, već je određeno od strane Partije. Deset dana nakon izbora, [[30. ožujka]], vrh Komunističke partije Kampućije se odlučio na formiranje stvarne vlade (tzv. Administracije) na čelu s [[Pol Pot]]om, čiji su potpredsjednici bili [[Ieng Sary]], [[Vorn Vet]] i [[Son Sen]].&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 391-392&lt;/ref&gt; Sihanoukova ostavka javno je objavljena [[2. travnja]], nakon što su Crveni Kmeri odlučili prihvatiti istu, istovremeno odbacujući dotadašnju iluziju o postojanju zajedničkog fronta; [[GRUNK]] i [[FUNK]] su službeno prestali postojati.&lt;ref&gt;Wilfred P. Deac, ''Road to the Killing Fields : The Cambodian War of 1970-1975'', vol. 53, Texas A &amp; M University Press, kol. « military history », 15. travnja 1990., 328 str., str. 229&lt;/ref&gt; Vršitelj dužnosti premijera postao je [[Khieu Samphân]], koji je nakratko preuzeo funkciju od [[Penn Nouth|Penna Noutha]]. Iako su neki članovi kraljevske obitelji nestali, Sihanouk i njegova obitelj (supruga i dvojica sinova) su zadržani u zemlji u kućnom pritvoru; njihov diplomatski značaj je bio prevelik da bi ih režim tek tako likvidirao.&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 431-433&lt;/ref&gt;

U travnju [[1976.]] godine, bivši vojni upravitelj Istočne zone, [[Chan Chakrey]], pokušao je izvesti državni udar pomoću oružane pobune u [[Phnom Penh]]u. Država se brzo i efikasno obračunala s ustanicima, a njihov vođa je uhapšen i zatvoren u [[Muzej genocida Tuol Sleng|Tuol Sleng (S-21)]], gdje je ubrzo umro.&lt;ref&gt;Michael Vickery, ''Cambodia, 1975-1982'', South End Press, kol. « Asian studies/Politics », 1984, str. 142&lt;/ref&gt; Tokom ispitivanja pod torturom, Chan je priznao svoje članstvo u špijunskoj organizaciji koju su organizirali Vijetnamci, [[CIA]] i [[SSSR|Sovjeti]].&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 390&lt;/ref&gt;

Kampućijski parlament, [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]], započeo je svoju prvu (i jedinu) sjednicu [[10. travnja]] [[1976.]] godine na području bivšeg stadiona; prva točka dnevnog reda bio je izbor deseteročlanog Stalnog komiteta. Skupštinom je predsjedao [[Nuon Chea]], dok su njegovi zamjenici bili [[Ta Mok]] i [[Khek Penn]]; zbog Chanovog ranijeg pokušaja državnog udara, vrh Partije je bio nepovjerljiv prema Istočnoj zoni, što je dovelo do toga da Predstavnička skupština smijeni njezinog tadašnjeg upravitelja, [[So Phim]]a, s mjesta potpredsjednika Skupštine u korist Ta Moka. Četiri dana kasnije, [[Pol Pot]] je službeno potvrđen kao [[premijer Kambodže|predsjednik vlade]]. [[Khieu Samphan]] je zamijenio princa Sihanouka kao državni poglavar s titulom predsjednika Državnog prezidija. Prema Ustavu, Državni prezidij trebao je predstavljati egzekutivnu vlast u Kampućiji, međutim nema nikakvih dokaza o tome da se to kolektivno tijelo ikada sastalo.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 392-394&lt;/ref&gt; Nakon izbora svih izvršnih organa, Predstavnička skupština je raspuštena; do pada režima [[1979.]] godine, više se nikada neće sastati.&lt;ref&gt;''Max Planck Yearbook of United Nations Law'', Brill, 2005., str. 134&lt;/ref&gt;

Nakon što je potvrđen kao premijer, Saloth Sar, odnosno [[Pol Pot]], prvi put je, nakon desetljeća skrivanja, javno preuzeo svoju funkciju stvarnog vođe [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], mada i dalje pod [[pseudonim]]om i s lažnom biografijom. Režim je u fabriciranoj biografiji tvrdio da je Pol Pot bio &quot;radnik na plantaži kaučuka&quot; te da je bio pripadnik pokreta [[Khmer Issarak]]. Pol Pot je i dalje nastavio s diskretnim djelovanjem te se vrlo rijetko pojavljivao u javnosti. Nijedan službeni portret nije pušten u javnost tako da se jedino usporedbom starih fotografija Pol Pota i podataka dobivenih od strane zapadnih obavještajnih službi moglo utvrditi da su komunistički gerilac Saloth Sar, za kojega se vjerovalo da je mrtav, i Pol Pot jedna te ista osoba.&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 str. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 434-435&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jean-Louis Margolin, ''Cambodge : au pays du crime déconcertant in Le Livre noir du communisme'', Robert Laffont, 1997., str. 664&lt;/ref&gt; U širem kontekstu, cjelokupna je državna politika Demokratske Kampućije bila prekrivena velom tajne; zvanične državne institucije mahom su bile fiktivne u svom karakteru, dok je stvarna priroda vladajućeg ''Angkara'', čije se ime nije spominjalo u ustavu, ostala je skrivena. Takvo je stanje vladalo sve do [[27. rujna]] [[1977.]] godine, kada je [[Pol Pot]], tokom posjeta [[Peking]]u, u radijskom obraćanju objavio kako je ''Angkar'' zapravo [[Komunistička partija Kampućije]], što je bila prva javna i službena potvrda te činjenice.&lt;ref&gt;Henri Locard, ''Le &quot;petit livre rouge&quot; de Pol Pot, ou Les paroles de l'Angkar'', L'Harmattan, 2000., str. 78&lt;/ref&gt;

Tog istog dana, Pol Pot se, navodeći zdravstvene razloge, povukao s mjesta premijera; naslijedio ga je [[Nuon Chea]],&lt;ref&gt;Justin J. Corfield, ''The History of Cambodia'', Greenwood Press, 2009., str. 93&lt;/ref&gt; ali samo kao vršitelj dužnosti, koji se i sam povukao [[19. listopada]] iste godine, nakon čega se Pol Pot vratio na poziciju ([[25. listopada]]).&lt;ref&gt;Michael Vickery, ''Kampuchea: politics, economics, and society'', F. Pinter, 1986., str. 33&lt;/ref&gt; Pol Potovo privremeno povlačenje bilo je, čini se, motivirano internim borbama frakcija unutar Crvenih Kmera, ali i pokušaj da se ugodi [[Vijetnam]]u, odnosi s kojim su se već bili pogoršali, i, do jedne mjere, [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Izgleda, doduše, da su Vijetnamci doista povjerovali u tu Pol Potovu igru, nadajući se da će Nuon Chea biti znatno bolji suradnik. Istina je, ipak, bila ta da se Pol Pot nikada nije stvarno namjeravao odreći vlasti i da je sve to bila samo interna igra kako bi se provela čistka u redovima Crvenih Kmera. Vijetnamci uopće neće dobiti priliku pomoći svojim pobornicima u redovima Crvenih Kmera, s obzirom da će Pol Pot i [[Ieng Sary]] provesti brzu eliminaciju svojih oponenata.&lt;ref&gt;Susan E. Cook, ''Genocide in Cambodia and Rwanda: New Perspectives'', Transaction Publishers, 2005., str. 62-63&lt;/ref&gt;

Interni život kampućijskog režima bio je obilježen trajnim i fatalnim progonima, odnosno čistkama. Pobornici princa Sihanouka su ekspresno eliminirani, a ista sudbina zadesila je i bivše pripadnike pokreta [[Khmer Issarak]], koji su optuženi za preveliku bliskost s Vijetnamom. Međutim, mete režimskih progona ubrzo su postali i sami Crveni Kmeri. Tadašnji &quot;brat broj 6&quot;, [[Keo Meas]], uhapšen je je u rujnu [[1976.]] godine te je umro u Tuol Slengu, isto kao i [[Hu Nim]], bivši Sihanoukov ministar i prebjeg među Crvene Kmere, koji je bio jedan od glavnih ekonomskih ideologa pokreta. Tokom [[1977.]] i [[1978.]] godine, atmosfera internog terora bila je samo dodatno pojačana pogoršanjem odnosa između Kampućije i Vijetnama. Tvrdolinijski članovi ''Angkara'', predvođeni [[Pol Pot]]om, [[Ieng Sary|Iengom Saryjem]] i [[Ta Mok]]om, ubrzo su eliminirali sve stvarne i navodne provijetnamske kadrove u svojim redovima; ironično, ali dobar dio žrtava u zloglasnom zatvoru S-21 sačinjavali su upravo kadrovi Crvenih Kmera.&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;/&gt; U travnju i svibnju [[1978.]] godine, trupe predvođene [[Ke Pauk]]om i [[Son Sen]]om napadaju Istočnu zonu zemlje, kojom upravlja [[So Phim]], gdje je ranije došlo do pobune. Potpuno izgubljen, So Phim si oduzima život, a brojni Crveni Kmeri s tog područja, među kojima su bili [[Heng Samrin]] te mladi [[Hun Sen]], mogli su svoje živote dugovati isključivo činjenici da su uspjeli pobjeći u susjedni [[Vijetnam]].&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 461-477&lt;/ref&gt;

Početkom studenog [[1978.]] godine, [[Komunistička partija Kampućije]] održava svoj peti kongres te se odlučuje za novi pravac, što je bila posljedica uspona Ta Moka u partijskoj hijerarhiji; potonji je postao treća osoba unutar Partije, iza Pol Pota i Ienga Saryja. [[Vorn Vet]], dotadašnji Pol Potov zamjenik i ministar gospodarstva, izgubio je podršku koju je ranije uživao te je nedugo nakon kongresa uhapšen i odveden u S-21, gdje je pod mučenjem priznao da je bio agent Vijetnama i [[CIA]]-je, nakon čega je pogubljen.&lt;ref&gt;Karl D. Jackson, ''Cambodia, 1975-1978: Rendezvous with Death'', Princeton University Press, 1992., str. 92&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Matthew Scott Weltig, ''Pol Pot's Cambodia'', Lerner Books, 2009., str. 118&lt;/ref&gt; Vorn Vet je, prema nekim izvorima, planirao državni udar za kasno ljeto [[1978.]] godine,&lt;ref Name=&quot;Decline&quot;&gt;{{cite web|url=http://factsanddetails.com/southeast-asia/Cambodia/sub5_2b/entry-2862.html|title=Decline of the Khmer Rouge and their ouster by the Vietnamese |language=en| author=Jeffrey Heyes| date=2008|accessdate=2017-07-17}}&lt;/ref&gt; što je i bio povod njegova kasnijeg hapšenja, međutim nema nikakvih konkretnih dokaza o tome izuzev, kako tvrdi druga skupina izvora, pod torturom iznuđenog priznanja,&lt;ref Name=&quot;Totten&quot;&gt;Samuel Totten, Paul Robert Bartrop: ''Dictionary of Genocide: M-Z'', Greenwood Publishing Group, 2008., {{ISBN|9780313346446}}, str. 461.&lt;/ref&gt; koje je i iskorišteno kao osnova za Vornovo pogubljenje. U svakom slučaju, Vornovo pogubljenje bio je vrhunac posljednjeg velikog vala čistki (jer, zemlja će ubrzo ući u rat pa će to postati prioritet Crvenih Kmera), a čiji se uzroci pripisuju [[Pol Pot]]ovoj paranoji oko odnosa s Vijetnamom, odnosno straha od potencijalnog napada koji je doveo do toga da se okrenuo protiv vlastitih ljudi.&lt;ref Name=&quot;Kiernan 437&quot;&gt;Ben Kiernan: ''The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge'', 1975-79, Yale University Press, 2014., {{ISBN|9780300142990}}, str. 437.&lt;/ref&gt;&lt;ref Name=&quot;Short&quot;&gt;Philip Short: ''Pol Pot: The History of a Nightmare'', Hachette UK, 2013., {{ISBN|9781444780307}}.&lt;/ref&gt;

=== Tenzije s Vijetnamom ===
Još i prije nego su preuzeli vlast u zemlji, odnosi između [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] i njihovih ideoloških istomišljenika iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] bili su problematični, mahom jer su prvi željeli pobjeći od tutorstva [[Radnička partija Vijetnama|Radničke partije Vijetnama]] i postati samostalni. Crveni Kmeri su također odbili sudjelovati u pregovorima koji su doveli do [[Pariški mirovni sporazum|Pariškog mirovnog sporazuma]] o okončavanju [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] [[1973.]] godine; Sjeverni Vijetnam je tada prestao slati im svoju pomoć, ali je na taj način izgubio sredstvo vršenja pritiska nad njima.&lt;ref&gt;Jean-Louis Margolin, ''Cambodge : au pays du crime déconcertant in Le Livre noir du communisme'', Robert Laffont, 1997., str. 636&lt;/ref&gt; Dan nakon pada [[Phnom Penh]]a [[1975.]] godine, frakcija vojske Crvehih Kmera dobila je naredbu da se pozicionira uz vijetnamsku granicu, gdje je tokom travnja i svibnja došlo do nekoliko manjih sukoba s [[Narodna armija Vijetnama|vijetnamskom vojskom]]. U lipnju, vijetnamski čelnik [[Lê Duẩn]] dolazi u [[Phnom Penh]] kako bi smirio situaciju; tokom sastanka, [[Pol Pot]] mu se ispričao zbog &quot;nerazumijevanja topografije&quot; što ga je pokazala njegova vojska. Međutim, Crveni Kmeri su zapravo imali namjeru vratiti [[Kočinkina|Kočinkinu]], teritorij što ga je [[Francuski kolonijalni imperij|francuski]] [[protektorat]] [[Annam (francuski protektorat)|Annam]] anektirao [[1865.]], a koji je [[1940.]] godine postao dio [[Vijetnam]]a, koja se u Kambodži smatrala kolijevkom njihove civilizacije.&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;/&gt; Od svibnja do rujna [[1975.]] godine, oko 150,000 [[Vijetnamci|Vijetnamaca]] je prošlo kroz proces &quot;dobrovoljne repatrijacije&quot; i vraćeno u [[Vijetnam]], iako se, zapravo radilo o protjerivanju, što je drastično smanjilo vijetnamsku populaciju u Kampućiji (progoni su, doduše, unatoč svemu, bili osjetno manji i blaži nego za vrijeme [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]]); s druge strane, preostala manjina Vijetnamaca u Kampućiji je od [[1976.]] godine imala zabranu napuštanja zemlje.&lt;ref&gt;Jean-Louis Margolin, ''Cambodge : au pays du crime déconcertant in Le Livre noir du communisme'', Robert Laffont, 1997., str,. 648&lt;/ref&gt;

Dana [[1. travnja]] [[1977.]] godine, centar je donio direktivu koja je označila drastičnu promjenu politike prema Vijetnamcima; prema direktivi, lokalne su vlasti imale uhapsiti sve etničke Vijetnamce na svom području te ih predati [[Santebal|službama državne sigurnosti]].&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 360-365&lt;/ref&gt; Sredinom iste godine, vojska Crvenih Kmera je izvela nekoliko manjih, ali fatalnih napada na vijetnamskom teritoriju, među kojima je i onaj na selo Prey Tameang, u kojemu je masakrirano 200 civila. Vijetnamska vojska se suzdržavala kod kontranapada i ulaska na teritorij Kampućije. S vremenom je antivijetnamska propaganda Crvenih Kmera postajala sve žešća, a preostali etnički Vijetnamci na teritoriju Kampućije su ubrzo postali mete sustavnih egzekucija. Tokom [[1978.]] godine, Kampućija je, također, tajno pokušala organizirati pobune skupine [[Khmer Krom]] protiv vlasti u [[Hanoi]]ju.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 360-362, 426-434&lt;/ref&gt;

[[Vijetnam]] nije skrivao svoju namjeru da afirmira svoj status dominantne sile u regiji te je, [[18. srpnja]] [[1977.]] godine, potpisao sporazum o prijateljstvu i suradnji s [[Laos]]om. Demokratska Kampućija je odbila potpisati sporazum takvog tipa. S vremenom je politika Demokratske Kampućije sve više irititala službeni [[Hanoi]] te su ovi, ne želeći također da Kampućija postane ''[[tête de pont]]'' prema [[NR Kina|Kini]], tokom ljeta [[1977.]] godine odlučili riješiti taj problem.&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;/&gt;

=== Krah Demokratske Kampućije ===
Dana [[31. prosinca]] [[1977.]] godine, Demokratska Kampućija je službeno raskinula sve odnose s [[Vijetnam]]om. Istoga dana dolazi do kratkotrajnog upada [[Narodna armija Vijetnama|vijetnamske Narodne armije]] na teritorij Kampućije, a koji je trajao do [[6. siječnja]] [[1978.]] godinse. Iako kratkortajan, upad vojske bio je koristan za gotovo 300,000 Kambodžana, koji su povlaćenje susjedne vojske iskoristili kako bi prebjegli iz zemlje. Istovremeno dok službeni [[Phnom Penh]] javno negira bijeg svojih stanovnika, Vijetnam potvrđuje da su ti ljudi prebjegli na njihov teritorij.&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;/&gt;

Tokom [[1978.]] godine, tenzije između dvaju susjednih zemalja dosegle su svoj vrhunac. Dok su Crveni Kmeri širili (radikalni) antivijetnamski sentiment, njihovi susjedi su se metodično pripremali za borbu, podržavali opoziciju Pol Potu u Kampućiji te gradili izbjegličke kampove za kmerske disidente.&lt;ref&gt;Philip Short (prev. Odile Demange), ''Pol Pot : Anatomie d'un cauchemar'' [« ''Pol Pot, anatomy of a nightmare'' »], Denoël éditions, travanj 2007., 604 p. ({{ISBN|9782207257692}}), str. 488-489.&lt;/ref&gt; Ratna histerija uzimala je sve više maha, a činilo se i kako je [[Phnom Penh]] patio od prenaglašenih teritorijalnih ambicija, želeći povratiti deltu rijeke [[Mekong]], koja je u historiji značila kontrolu nad cijelom [[Indokina|Indokinom]]. Jedan od primjera te ratne histerije bila je i objava Radio Phnom Penha iz svibnja [[1978.]] godine, netom prije pobune u Istočnoj zoni koja će potaknuti novi val čistki, tokom koje je objavljeno da će, ako svaki kampućijski vojnik ubije 30 vijetnamskih, biti potrebno samo 2,000,000 vojnika da se uništi cjelokupna populacija Vijetnama od 50,000,000 ljudi.

Pred kraj [[1978.]] godine, nekoliko desetaka tisuća Kambodžana i Vijetnamaca iz Kambodže su se nalazili u egzilu u [[Vijetnam]]u. Početkom prosinca iste godine, Radio Hanoi je objavio osnivanje [[Ujedinjeni nacionalni front za spas Kampućije|Ujedinjenog nacionalnog fronta za spas Kampućije]] (FUNSK) u egzilu; radilo se o heterogenoj organizaciji koju je sačinjavalo sedamdeset disidenata i izbjeglica, a čiju je ideološku različitost (bilo je tu i komunista i nekomunsita) anulirala zajednička opozicija Pol Potu te potpuna ovisnost o vijetnamskoj zaštiti. Predvodnik pokreta bio je [[Heng Samrin]].&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 519&lt;/ref&gt;

Istovremeno, službeni [[Hanoi]] postaje sve manje tolerantniji prema napadima Crvenih Kmera na graničnom području i konačno, dana [[21. prosinca]], vijetnamski ministar obrane, [[Võ Nguyên Giáp]], objavljuje kako će njegova zemlja upotrijebiti &quot;silovitu vojnu snagu kako bi potpuno uništila neprijatelja&quot;; bila je to službena objava rata, odnosno kulminacija višegodišnjeg sukoba između režima u Phnom Penhu i onog u Hanoiju. [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Invazija]] je postepeno započela već sljedećga dana, da bi do [[25. prosinca]] na teritoriju Kampućije bilo preko 150,000 pripadnika [[Narodna armija Vijetnama|Narodne armije Vijetnama]], koji su uživali i zračnu podršku.&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 528&lt;/ref&gt; Iako su bili opremljeni i podržavani od strane [[NR Kina|Kine]], oko 68,000 pripadnika kampućijske vojske bilo je u potpunom neredu, suočeno s brojčano i borbeno superiornijom vijetnamskom vojskom. Nakon samo nekoliko dana, Crveni Kmeri su počeli bježati pred svojim protivnicima, vodeći sa sobom tisuće civila; oni civili koji su pružali otpor, bili su masakrirani.&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;/&gt; S druge strane, dio pripadnika kampućijske vojske je dezertirao te se pridružio Vijetnamcima. Odnos snaga bio je takav da je vijetnamska vojska u samo dva tjedna kontrolirala više od polovice kambodžanskog teritorija.&lt;ref&gt;Stephen J. Morris: ''Why Vietnam invaded Cambodia: political culture and causes of war'', Stanford University Press, Chicago, 1999., {{ISBN|978-0-8047-3049-5}}, str. 111.&lt;/ref&gt;

Početkom siječnja [[1979.]] godine, većina čelnika Demokratske Kampućije bježi pred dolaskom vijetnamske vojske. Dana [[5. siječnja]], princ [[Norodom Sihanouk]] je napustio kućni pritovr te se vratio u [[Phnom Penh]], gdje se prvi put susreo s [[Pol Pot]]om. Još uvijek aktualni premijer Kampućije mu je prilikom tog susreta, prema prinčevim vlastitim riječima, održao sumanuti govor u kojemu je iznio svoje uvjerenje kako će poraziti Vijetnamce uz podršku naroda. Također se zalagao i za vođenje dugoročnog gerilskog rata s ciljem protjerivanja neprijatrlja, što će vrlo brzo postati službena taktika preostalih [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] u narednim godinama.&lt;ref&gt;Paul Dreyfus, ''Pol Pot : le bourreau du Cambodge'', Stock, 2000., str. 254-258.&lt;/ref&gt; Nakon što je pristao založiti se za Demokratsku Kampućiju pred [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], princ Sihanouk je avionom evakuiran u [[Kina|NR Kinu]].&lt;ref&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 529&lt;/ref&gt;

Vijetnamska vojska je [[7. siječnja]] ušla u [[Phnom Penh]], koji je u tom trenutku već bio napušten i potpuno prazan. Tri dana kasnije, Vijetnamci su na teritoriju Kambodže proglasili svoju marionetsku državu, [[Narodna Republika Kampućija|Narodnu Republiku Kampućiju]], čime je Demokratska Kampućija prestala postojati. Na čelu države bio je disident [[Heng Samrin]].&lt;ref name=&quot;Ponchaud&quot;/&gt; Novi režim bio je obilježen snažnom vijetnamskom vojnom prisutnošću, ali i miješanom administracijom koja je radila za vijetnamske ciljeve. S druge strane, [[Hanoi]] je prebjege iz Crvenih Kmera smatrao podobnijim suradnicima i manje korumpiranim od bivših pripadnika pokreta [[Khmer Issarak]] te je favorizirao njihova imenovanja na administrativne funkcije nakon kratkog perioda &quot;preodgoja&quot;;&lt;ref&gt;Soizick Crochet, ''Le Cambodge'', Karthala, 1997., str. 133-134&lt;/ref&gt; naime, Vijetnam je pristao ne provesti čistku u Kambodži pod uvjetom da [[Pol Pot]] i [[Ieng Sary]] budu osuđeni na smrt (''[[in absentia]]'') tokom narednih mjeseci te da većina propagande novog režima bude usmjerena na denunciranje zločina iz perioda Demokratske Kampućije.

=== Djelovanje Crvenih Kmera u egzilu ===
Nakon kraha [[Pol Pot]]ovog režima, Crveni Kmeri su pobjegli prema sjeverozapadu zemlje te se smjestili u [[Tajland]]u, gdje su im vlasti nekoliko desetljeća dozvoljavale život na područu granične provincije [[Trat (provincija)|Trat]], odakle su godinama organizirali i provodilo gerilske operacije protiv provijetnamske vlasti u [[Phnom Penh]]u.&lt;ref name=&quot;verb&quot;/&gt; Osim Tajlanda, Crveni Kmeri su uživali podršku [[NR Kina|Kine]], [[SAD|Sjedinjenih Država]] te političkih pokreta [[FUNCINPEC]], kojega je predvodio [[Norodom Sihanouk]], i [[Nacionalni front oslobođenja kmerskog naroda|FLNPK]], kojega je predvodio [[Son Sann]]. Godine [[1982.]], ti su politički pokreti osnovali [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije|koalicijsku vladu Demokratske Kampućije]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://countrystudies.us/cambodia/72.htm |title=Coalition Government of Democratic Kampuchea |publisher=countrystudies.us |accessdate=2007-11-16}}&lt;/ref&gt; u kojoj su Crveni Kmeri i dalje imali glavnu riječ,&lt;ref name=&quot;verb&quot;&gt;[http://www.thirdworldtraveler.com/US_ThirdWorld/UncleSam_PolPot.html John Pilger: ''The Long Secret Alliance: Uncle Sam and Pol Pot''], Covert Action Quarterly Fall 1997 (englisch)&lt;/ref&gt; a koja je figurirala kao službena kambodžanska [[vlada u egzilu]]. Naime, Crveni Kmeri su uspjeli zadržati mjesto u [[UN|Ujedinjenim nacijama]] te su, unatoč faktičkom gubitku vlasti, i dalje uživali međunarodno priznanje u odnosu na NR Kampućiju;&lt;ref&gt;Michael Leifer, ''Dictionary of the Modern Politics of South-East Asia'', Routledge, 1995., str. 58-59.&lt;/ref&gt; dapače, Crveni Kmeri su i dalje nastavljali koristiti naziv Demokratska Kampućija, mada država nije postojala od [[1979.]] godine.

Gerilsko djelovanje Crvenih Kmera, kao i funkcioniranje vlade u egzilu, nastavilo se sve do potpisivanja [[Pariški mirovni sporazum (1991)|mirovnog sporazuma u Parizu]] [[1991.]] godine, koji je stipulirao osnivanje [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|prijelazne uprave Ujedinjenih nacija]], koja je trebala urediti situaciju u zemlji. Nakon održanih izbora i donošenja novog ustava [[1993.]] godine, došlo je do ponovne uspostave Kraljevine Kambodže. Svi ovi događaji imali su za posljedicu potpuno raspuštanje Crvenih Kmera, s tim da su se posljedni gerilci službeno predali tek [[1998.]] godine.

== Politika ==
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;font-size:90%; width:auto; text-align:left; white-space:nowrap; float:{{{align|right}}}; clear:{{{align|right}}}; {{#ifeq:{{{align|}}}|right|margin-left:1em; margin-right:0em;|margin-left:0em; margin-right:1em;}}&quot;
! style=&quot;background:#DCDCDC; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot;| Administracija Demokratske Kampućje
|-
|align=&quot;left&quot;|'''SLUŽBA'''||align=&quot;left&quot;|'''IME'''||align=&quot;left&quot;|'''MANDAT'''
|-
! style=&quot;background:black;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Premijer Kambodže|Predsjednik vlade]]||align=&quot;left&quot; |'''[[Pol Pot]]'''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Zamjenik premijera||align=&quot;left&quot; |'''[[Ieng Sary]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
|align=&quot;left&quot;|&amp;nbsp;||align=&quot;left&quot;|'''[[Vorn Vet]]'''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1978.
|-
|align=&quot;left&quot;|&amp;nbsp;||align=&quot;left&quot;|'''[[Son Sen]]'''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1976.
|-
! style=&quot;background:black;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar vanjskih poslova||align=&quot;left&quot; |'''[[Ieng Sary]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar gospodarstva i financija||align=&quot;left&quot; |'''[[Vorn Vet]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1978.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar industrije||align=&quot;left&quot; |'''[[Cheng An]]'''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar obrane||align=&quot;left&quot; |'''[[Son Sen]]'''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar zdravstva||align=&quot;left&quot; |'''[[Thioun Thoeun]]'''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar kulture i obrazovanja||align=&quot;left&quot; |'''[[Yun Yat]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1977.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar javnih radova||align=&quot;left&quot; |'''[[Toch Phoeun]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministrica za socijalna pitanja||align=&quot;left&quot; |'''[[Ieng Thirith]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1979.
|-
! style=&quot;background:#D1D1D1;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
|-
|align=&quot;left&quot;|Ministar informacija i propagande||align=&quot;left&quot; |'''[[Hu Nim]] '''||align=&quot;left&quot;|1976. – 1977.
|-
|align=&quot;left&quot;|&amp;nbsp;||align=&quot;left&quot;|'''[[Yun Yat]]'''||align=&quot;left&quot;|1977. – 1979.
|}
Osnovna politička i društvena struktura Demokratske Kampućije iznesena je u [[Ustav Demokratske Kampućije|Ustavu]], koji je na snagu stupio u [[5. siječnja]] [[1976.]] godine;&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;[http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf A HISTORY OF DEMOCRATIC KAMPUCHEA (1975-1979)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403221427/http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf |date=2018-04-03 }}, str. 20-21&lt;/ref&gt; od tog je trenutka dotadašnja država Kampućija i službeno postala Demokratska Kampućija. Izrada samog ustava trajala je gotovo godinu dana; vladajuća elita je već u travnju [[1975.]] godine imala osnovni nacrt budućeg državnog i društvenog uređenja, međutim izrada cjelokupnog teksta trajala je sve do prosinca [[1975.]] godine, kada je isti završen. Konačni tekst ustava usvojen je [[19. prosinca]] [[1975.]] godine, a na snagu je stupio sljedećeg mjeseca. Prema Ustavu, Demokratska Kampućija je &quot;nezavisna, ujedinjena, miroljubiva, neutralna, nesvrstana i suverena država koja uživa teritorijalni integritet&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Ustav Demokratske Kampućije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031012446/http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm |date=2016-10-31 }}, čl. 1&lt;/ref&gt; Glavni grad je bio [[Phnom Penh]].

Najviše ovlasti prema Ustavu imala je zakonodavna vlast, koja je utjelovljena u vidu [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda|Predstavničke skupštine kampućijskog naroda]]. Predstavnička skupština je brojala ukupno 250 članova, koji su bili raspoređeni u tri kategorije (seljaci, radnici, vojska), a ustav je dalje propisivao da se predstavnici biraju direktnim i tajnim glasovanjem. Mandat predstavnika trajao je pet godina. Izuzev općih zakonodavnih ovlasti, Predstavnička skupština je imala i pravo izbora članova izvršne i sudbene vlasti.&lt;ref&gt;[http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Ustav Demokratske Kampućije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031012446/http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm |date=2016-10-31 }}, čl. 5-11&lt;/ref&gt; Predstavnička skupština sastala se samo jednom, u travnju [[1976.]] godine.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;

Iako je najviše ovlasti bilo koncentrirano u rukama legislative, izvršna je vlast bila ta koja je u praksi držala svu moć; ili, još preciznije, bio je to sam partijski vrh na čelu s [[Pol Pot]]om i njegovim najbližim suradnicima, koji su držali sve ključne pozicije u državi, a bili su znani i kao &quot;Organizacija&quot; (odnosno &quot;[[Angkar]]&quot;). Glavno izvršno tijelo, Administracija (u praksi je to bila vlada), bila je zadužena za provođenje zakona i političkih odluka Predstavničke skupštine, a njezini članovi birani su od strane skupštinskih predstavnika.&lt;ref&gt;[http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Ustav Demokratske Kampućije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031012446/http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm |date=2016-10-31 }}, čl. 8&lt;/ref&gt;  Na jedinoj sjednici Predstavničke skupštine, onoj od [[14. travnja]] [[1976.]], izabrana je deveteročlana vlada na čelu s [[Pol Pot]]om, a koja je zapravo bila klanska, [[nepotizam|nepotistička]] [[oligarhija]] koja je preko državnog terora održavala svoju vlast;&lt;ref&gt;Timothy Carney: ''Unexpected Victory''. u: Karl D. Jackson (ur.): ''Cambodia 1975–1978: Rendezvous with Death'', Princeton University Press, 1989, {{ISBN|0-691-02541-X}}, str. 18.&lt;/ref&gt; neki članovi vlade su kasnije mijenjani jer su postali žrtve režimskih čistki. Drugo izvršno tijelo bio je tročlani Državni prezidij, a koji je bio zadužen za predstavljanje države unutar i izvan njezinih granica. Državni prezidij je imao predsjednika ([[Khieu Samphan]]) i dva potpredsjednika, a koje je na petogodišnje mandate izabirala Predstavnička skupština.&lt;ref&gt;[http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Ustav Demokratske Kampućije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031012446/http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm |date=2016-10-31 }}, čl. 11&lt;/ref&gt; Državna administracija praktički nije postojala, a njezinu je funkciju obavljala [[Komunistička partija Kampućije]], koja je koordinirala upravu na nacionalnoj razini, odnosno njezine podorganizacije, koje su koordinirale administraciju na lokalnoj razini.&lt;ref Name=&quot;Carney 97&quot;&gt;Timothy Carney: ''Organization of Power''. u: Karl D. Jackson (ur.): ''Cambodia 1975–1978 - Rendezvous with Death'', Princeton University Press, 1989, {{ISBN|0-691-02541-X}}, str. 97.&lt;/ref&gt;

Iako stipulirana u čl. 9 Ustava, sudbena vlast u praksi nije postojala.&lt;ref&gt;[http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Ustav Demokratske Kampućije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031012446/http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm |date=2016-10-31 }}, čl. 9&lt;/ref&gt; [[Crveni Kmeri]] su u potpunosti uništili sudski i pravni sustav koji je postojao za vrijeme [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]], a bivši sudski i pravni službenici su postali državni neprijatelji te su ili protjerani, ili pogubljeni. Narodni sudovi, čije su službenike trebali izabirati predstavnici, nikada nisu uspostavljeni tako da u Demokratskoj Kampućiji nikada nije došlo do vođenja sudskih procesa; sudovi, suci i odvjetnici, zapravo cjelokupna pravna struka, nisu postojali. Država (odnosno, Partija) je, doduše, provodila svoj teror kroz reedukaciju, nehumane istrage i sigurnosne centre, međutim radilo se o arbitrarnim pravnim mjerama čija je jedina funkcija bila održavanje državnog terora i eliminacija političkih oponenata. Zanimljivo je kako je ova masovna čistka pravne struke (u Demokratskoj Kampućiji je preostalo samo između 6 i 12 pravnika) dovela do toga da je sudbena vlast u Kambodži reuspostavljena tek [[1997.]] godine.

Ustav Demokratske Kampućije je na nominalnom planu bio usklađen s dobrim dijelom suvremenih tekovina i ne može se reći da je bio niti nazadan, niti radikalan kao i režim koji je iza njega stajao. Naravno, on je figurirao u političko-ideološkom kontekstu vladavine [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ali je unatoč tomu sadržavao velik broj modernih normi, čija je najveća boljka bila da nikada nisu provedene u praksi. [[Trodioba vlasti]], koja je u ustavu propisana, nikada nije sprovedena do kraja jer sudbena vlast nikada nije uspostavljena, a sva je vlast bila koncentrirana u rukama vlade (Partije), dok su legislativa i proklamirana [[demokracija]] u praksi bile nepostojeće. Slično je bilo i s ljudskim pravima i ostalim odredbama koje su se ticale društvenog uređenja, a o kojima će više riječi biti u kasnijem dijelu teksta.

=== Ideologija ===
Ideologija [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] formirala se kao kombinacija snažnih utjecaja [[maoizam|maoizma]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Karl D |title=Cambodia, 1975–1978: Rendezvous with Death |publisher=Princeton University Press |isbn=0-691-02541-X |page=[https://books.google.com/books?id=h27D3EYGwzgC&amp;pg=PA219 219]}}&lt;/ref&gt; [[Komunistička partija Francuske|Komunističke partije Francuske]] te djela [[Karl Marx|Marxa]] i [[Vladimir Lenjin|Lenjina]],&lt;ref&gt;Ervin Staub. ''The roots of evil: the origins of genocide and other group violence.'' [[Cambridge University Press]], 1989. [https://books.google.com/books?id=29u-vt_KgGEC&amp;pg=PA202 str. 202]&lt;/ref&gt; koje su Crveni Kmeri kombinirali s idejom o [[Kmerski nacionalizam|rasnoj superiornosti Kmera]];&lt;ref name=&quot;autogenerated1983&quot;&gt;{{cite book|title=Revolution and its Aftermath|editor=David Chandler &amp; Ben Kiernan|location=New Haven|year=1983}}&lt;/ref&gt; sve to je stvorilo jedan specifičan blend [[nacionalizam|nacionalistički]] obojanog [[komunizam|komunizma]] koji je bio specifičan za Demokratsku Kampućiju.

Korijeni ovakvog ideološkog formiranja leže u činjenici da je velika većina predvodnika Crvenih Kmera – [[Pol Pot]], [[Khieu Samphan]] i [[Kang Kek Iew]] – obrazovana u [[Francuska|Francuskoj]],&lt;ref&gt;Kiernan, Ben. &quot;The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge, 1975-79.&quot; New Haven, Conn: Yale University Press, 2002., str. 11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jackson, Karl D (ur.). &quot;Cambodia, 1975-1978: Rendezvous with Death.&quot; Princeton, N.J: Princeton University Press, 1992, str. 231.&lt;/ref&gt; gdje su došli u dodir s ostavštinom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[marksizam|marksističkom]] idejom o klasnoj borbi.&lt;ref&gt;Etcheson, Craig. &quot;The Rise and Demise of Democratic Kampuchea.&quot; Boulder, Colo: Westview, 1984., str. 27.&lt;/ref&gt; Činjenica je da su vođe Crvenih Kmera mahom bili obrazovani intelektualci, što ih je u određenoj mjeri [[alienacija|alieniralo]] od &quot;običnih ljudi&quot;, radnika i seljaka, međutim koliko su njihove ličnosti, odnosno oni sami, imali utjecaja u razvoju ideologije i njezinom radikaliziranju ka nasilju ostaje nejasno, zbog postojanja proturječnosti među znanstvenicima i historičarima. Nezanemariva činjenica u svemu ovome jest i ta da su Crveni Kmeri dugo godina djelovali kao gerilci koji su [[Kambodžanski građanski rat|ratovali]] protiv službenih režima; historijska okolnost ratovanja je tako, kombinirana s ideološkim utjecajem iz [[Europa|Europe]], nesumnjivo utjecala na formiranje stava o nužnosti nasilja kao sredstva operacionalizacije ideologije.
[[File:Tuol Sleng.jpg|thumb|left|320px|Zloglasni [[Muzej genocida Tuol Sleng|Sigurnosni zatvor 21]] (S-21), najreprezentativniji primjer državnog nasilja Crvenih Kmera, bio je smješten u zgradi bivše srednje škole, a danas je jedan od simbola [[Kambodžanski genocid|kambodžanskog genocida]]. Njegov upravitelj je bio [[Kang Kek Iew]], jedan od vodećih pripadnika Crvenih Kmera, kasnije osuđen za zločine protiv čovječnosti.]]
Osnovna namjera Crvenih Kmera bila je pretvoriti Kambodžu u državu seljaka u kojoj bi korupcija i &quot;parazitizam&quot; života u gradovima bili potpuno iskorijenjeni. Ta komunalizacija provedena je tako što su obitelji razdvajane, a članovi istih su prisilno poslani na rad u polja, uključujući ženu i djecu. Slanjem istih na rad u poljima, režim je tvrdio kako je &quot;oslobodio&quot; žene, čime je &quot;čini se, implementirao [[Friedrich Engels|Engelsovu]] doktrinu u njezinom najčišćem obliku: žene su stvarale, stoga su bile oslobođene&quot;, kako je to prokomentirao Zal Karkaria.&lt;ref name=&quot;Zal Karkaria&quot;&gt;Zal Karkaria. [http://migs.concordia.ca/documents/MIGS_Karkaria%20_4%20April.pdf Failure Through Neglect: The Women’s Policies of the Khmer Rouge in Comparative Perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726192746/http://migs.concordia.ca/documents/MIGS_Karkaria%20_4%20April.pdf |date=2011-07-26 }}. Concordia University Department of History.&lt;/ref&gt; Uz to, gradsko stanovništvo je masovno iseljavano, a nedugo nakon konsolidacije vlasti, režim je započeo [[Kambodžanski genocid|genocidalnu kampanju]] bez presedana, tokom koje je stradalo 25% tadašnjeg stanovništva. Takvo nasilje imalo je, u svojoj suštini, ideološko opravdanje, odnosno bilo je opravdano ideologijom koja je zahtijevala &quot;disproporcionalnu osvetu&quot; prema bogatim i moćnim tiranima;&lt;ref&gt;Locard, Henri, [http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf State Violence in Democratic Kampuchea (1975-1979) and Retribution (1979-2004)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030013853/http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf |date=2013-10-30 }}, ''European Review of History'', vol. 12, br. 1, ožujak 2005, str. 121–143.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nicholas A. Robins, Adam Jones. ''Genocides by the oppressed: subaltern genocide in theory and practice.'' Indiana University Press, 2009. [https://books.google.com/books?id=AX3UCk_PdEwC&amp;pg=PA98&amp;dq=much+of+the+killing+disproportionate+revenge&amp;hl=en&amp;ei=Bsc9TJekH8X_lgfIyIz6BQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=4&amp;ved=0CDQQ6AEwAw#v=onepage&amp;q=much%20of%20the%20killing%20disproportionate%20revenge&amp;f=false str. 98]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alexander Laban Hinton. A Head for an Eye: Revenge in the Cambodian Genocide. ''American Ethnologist'', vol. 25, br. 3 (kolovoz 1998), str. 352–377&lt;/ref&gt; u praksi je ta grupacija &quot;narodnih neprijatelja&quot; bila mnogo šira i uključivala je klasne neprijatelje poput bogatih kapitalista, intelektualaca, pravnika, stručnjaka i policajaca (uključujući i velik dio političkog karda iz vremena [[Lon Nol]]a),&lt;ref&gt;Nicholas A. Robins, Adam Jones. ''Genocides by the oppressed: subaltern genocide in theory and practice.'' Indiana University Press, 2009. [https://books.google.com/books?id=sboMgl1VmYAC&amp;pg=PA97&amp;dq=khmer+Rouge+kill+off+intellectuals+professionals&amp;hl=en&amp;ei=_ik9TLrLBMH78AaI1s2mBg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=2&amp;ved=0CC0Q6AEwAQ#v=onepage&amp;q=khmer%20Rouge%20kill%20off%20intellectuals%20professionals&amp;f=false STR. 97]&lt;/ref&gt; ali i etničke manjine poput [[Kinezi|Kineza]], [[Vijetnamci|Vijetnamaca]], [[Laošani|Laošana]] i [[Chami|Chama]].&lt;ref name=&quot;Fein&quot;&gt;Helen Fein. Revolutionary and Antirevolutionary Genocides: A Comparison of State Murders in Democratic Kampuchea, 1975 to 1979, and in Indonesia, 1965 to 1966. ''Comparative Studies in Society and History'', vol. 35, br. 4 (X. 1993.), str. 796–823&lt;/ref&gt; I dok je opravdanje genocida bilo vrlo jasno postulirano u ideološkim postavkama Crvenih Kmera, sustavno i institucionalno nasilje što su ga provodili nad narodom tokom četiri godine vladavine zahtijevalo je, ipak, nešto dublje ideološko opravdanje.

Po pitanju nasilja kao kolektivnog djelovanja, [[antropologija|antropolog]] Alexander Hinton je, nakon revolucionarnog istraživanja, zaključio kako je kolektivistički pristup nasilju od strane Crvenih Kmera imao dvije osnove. Prva je bila osveta, odnosno koncept prema kojemu bi klasni bijes prema bivšim tlačiteljima eskalirao do mjere &quot;disproporcionalne osvete&quot;;&lt;ref&gt;Hinton, Alexander Laban. &quot;Why did they Kill? : Cambodia in the Shadow of Genocide.&quot; Berkeley: University of California Press, 2005. str. 46.&lt;/ref&gt; Crveni Kmeri su ovime apelirali na najniže strasti kmerskog naroda i ponudili opravdanje za kolektivno nasilje, koje je Hinton usporedio s [[budizam|budističkim]] konceptom [[karma|karme]].&lt;ref&gt;Hinton, Alexander Laban. &quot;Why did they Kill? : Cambodia in the Shadow of Genocide.&quot; Berkeley: University of California Press, 2005. str. 287.&lt;/ref&gt; Druga osnova ticala se lokalnih moćnika, kod kojih je centralna Organizacija stvorila atmosferu nepovjerenja i konkurencije, što je istovremeno poslužilo i kao osnova za paranoidne političke progone, ali i jačanje centralne vlasti u [[Phnom Penh]]u.&lt;ref&gt;Hinton, Alexander Laban. &quot;Why did they Kill? : Cambodia in the Shadow of Genocide.&quot; Berkeley: University of California Press, 2005. str. 97.&lt;/ref&gt; Hinton se u svom radu dotaknuo i nasilja kao individualnog čina, odnosno nastojao je objasniti kako i zašto je nasilje bilo tako važno za individualne stanovnike Kampućije. Ideološka osnova za ovaj koncept leži u ideji &quot;[[Nulta godina (Kambodža)|Nulte godine]]&quot;, konceptu prema kojem je režim Crvenih Kmera morao u potpunosti eliminirati sve tragove starih sustava i krenuti ispočetka, odnosno konceptu [[Novi ljudi|novih i starih ljudi]], što ga je režim nametnuo nakon [[1975.]] godine. Tako invazivno prodiranje države (javne sfere) u privatne živote građana dovelo je do načelnog nestanka individualnih interakcija, s obzirom da su se ljudi uglavnom nalazili u grupama. U kontekstu toga, kulturološki modeli poput časti, ugleda i srama su postali dio revolucionarne svijesti i statusa u kontekstu ideologije Crvenih Kmera.&lt;ref&gt;Hinton, Alexander Laban. &quot;Why did they Kill? : Cambodia in the Shadow of Genocide.&quot; Berkeley: University of California Press, 2005. str. 260, 288.&lt;/ref&gt; Država je lukavo iskoristila ovu transformaciju te izradila hijerahizirani sustav kategorija koji je bio predominantno politički u prirodi. U sklopu tog sustava, država je na tijelima svojih žrtava urezivala kategorije kojima su pripadali, što je dalo osnovnu psihokulturološku podlogu za individualno nasilje. Naime, Hinton tvrdi da su kadrovi prakticirali nasilje kako bi, s jedne strane, očuvali ugled kojeg su uživali u društvu, odnosno, s druge strane, kako bi povratili ranije izgubljeni ugled.&lt;ref&gt;Hinton, Alexander Laban. &quot;Why did they Kill? : Cambodia in the Shadow of Genocide.&quot; Berkeley: University of California Press, 2005. str. 275.&lt;/ref&gt; U individualističkom poimanju, koncept prihvaćanja i pripadanja zajednici, čak i ako je ona bila uvrnuta kao ona kampućijska, bio je imperativ, što je stvaralo poslušnost i motiviralo nasilje.

Režim Crvenih Kmera bio je jedan od najbrutalnijih režima u historiji, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da su isti na vlasti bili samo četiri godine. Taj hibridni, nacionalističko-komunistički sustav ostao je zapamćen po svojoj nasilnoj ideologiji, odnosno po operacionalizaciji nasilja u svhru izgradnje poslušnog društva, ali i održavanja samoga sebe. Nasilje nije bilo samo državna mjera, već i kolektivna i individualna, te se provodilo na svim društvenim i političkim razinama, postavši tako ideološka okosnica revolucionarne svijesti izgrađene od strane Crvenih Kmera.

=== Vanjska politika ===
[[File:Nicolae Ceaușescu with Pol Pot.jpg|thumb|350px|[[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjski]] čelnik [[Nicolae Ceaușescu]] i njegova supruga [[Elena Ceaușescu|Elena]] posjetili su u svibnju [[1978.]] godine Demokratsku Kampućiju, gdje su se sastali s premijerom [[Pol Pot]]om i predsjednikom [[Khieu Samphan|Khieuom Samphanom]]. Taj je posjet bio vrhunac vanjske politike Pol Potova režima.]]
Iako je [[Pol Pot]]ov režim proklamirao [[autarkija|autarkiju]] kao svoj konačni cilj, nije se u potpunosti izolirao od svijeta u političkom smislu. Iako je doseg vanjskopolitičkih i diplomatskih odnosa bio ograničen (uglavnom na komunističke zemlje) i mahom je ovisio o [[Kina|NR Kini]], ukupno je devet zemalja imalo svoje ambadase u [[Phnom Penh]]u ([[Narodna Republika Albanija|NR Albanija]], [[Kina|NR Kina]], [[Sjeverna Koreja]], [[Kuba]], [[Egipat]], [[Laos]], [[Socijalistička Republika Rumunija|SR Rumunjska]], [[Sjeverni Vijetnam]] i [[SFR Jugoslavija]]), dok je Demokratska Kampućija imala ambasade u [[Kina|NR Kini]], [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]], [[Laos]]u i [[Vijetnam]]u, s tim da je potonja ambasada zatvorena [[1977.]] godine.&lt;ref name=&quot;VP&quot;&gt;[http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf A HISTORY OF DEMOCRATIC KAMPUCHEA (1975-1979)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403221427/http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf |date=2018-04-03 }}, str. 56-57&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jackson, Karl D. Cambodia 1977: gone to Pot – ''Asian Survey'', 1978., str. 82&lt;/ref&gt; Ipak, svi su strani diplomati, izuzev onih kineskih, tokom svih godina Pol Potovog režima bili zatvoreni u svojim ambasadama.&lt;ref name=&quot;VP&quot;/&gt; Postojali su i kontakti s [[Japan]]om oko uspostave diplomatskih odnosa, međutim projekt nikada nije zaživio, unatoč službenim objavama kampućijske vlade.&lt;ref name=&quot;KIERNAN 1998 lGaCRIeP P151-171&quot;&gt;Ben Kiernan, ''Le Génocide au Cambodge'', str. 151-171&lt;/ref&gt; Diplomatski odnosi Demokratske Kampućije svoj su vrhunac dosegli [[1978.]] godine, kada je i vanjska trgovina dosegla svoj zenit, te su bili prošireni na gotovo cijelu Istočnu Aziju i neke afričke zemlje.&lt;ref name=&quot;VP&quot;/&gt;

Demokratska Kampućija je zadržala mjesto što ga je [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)|Sihanoukova Kambodža]] [[1955.]] godine stekla u [[UN|Ujedinjenim nacijama]] te je, unatoč lošim diplomatskim odnosima, uživala međunarodno priznanje. Uz to, zadržano je i članstvo u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]] (od [[1961.]]), dok je politika nesvrstanosti potvrđena čak i u Ustavu.

U kontekstu [[Hladni rat|hladnoratovskih]] odnosa, Demokratska Kampućija je bila dio [[Kinesko-sovjetski raskol|kinesko-sovjetskog konflikta]] oko hegemonije u [[Indokina|Indokini]].&lt;ref name=&quot;VP&quot;/&gt; Naime, [[Sovjetski Savez]] i [[NR Kina]] su tokom 60-ih godina raskinuli političke odnose, tako da je svaka od dvije komunističke velesile nastojala izgraditi svoju sferu utjecaja. Sovjeti su podržavali [[Sjeverni Vijetnam]] (i kasniji [[Vijetnam]]), dok je Kina podršku pružila Pol Potovoj Demokratskoj Kampućiji, koja, iako je bila komunistička zemlja, nije imala diplomatske odnose s [[Moskva|Moskvom]]. Odnosi s Kinom bili su izrazito bliski i Kampućija je godinama primala različite oblike pomoći od [[Peking]]a. Dobre odnose režim je imao i sa susjedima [[Laos]]om, [[Tajland]]om i, do [[1977.]] godine, [[Vijetnam]]om, a dobra povezanost bila je i sa [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]], [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]] i [[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjskom]].

Strani posjeti su, opet uz izuzetak Kine, bili izrazito rijetki, s tim da se situacija od [[1977.]] godine postepeno mijenjala; to je, vjerojatno, bila posljedica svijesti o neizbježnosti koflikta s Vijetnamom pa je [[Pol Pot]] poboljšavanjem diplomatskih odnosa pokušao steći međunarodnu podršku, ali i blagonaklonost Zapada, koji nije gajio simpatije prema prosovjestkoj vladi u [[Hanoi]]ju. Tokom [[1977.]] godine, sjevernokorejski vođa [[Kim Il-sung]] je u otvorenom pismu izrazio podršku vladi u [[Phnom Penh]]u, dok je krajem studenog iste godine [[burma]]nski vođa [[Ne Win]] postao prvi strani čelnik koji je došao na službeni posjet u Demokratsku Kampućiju; posjet je trajao četiri dana. Naredna godina bila je osjetno bolja po tom pitanju. Došlo je do niza posjeta delegata međunarodnih prijateljskih organizacija (iz [[Belgija|Belgije]], [[Japan]]a, [[Švedska|Švedske]], ...), velikog broja [[Maoizam|maoista]], ali i, prvi put u historiji, dvoje novinara i znanstvenika iz jedne strane, nekomunističke zemlje. Potonji posjeti dogodili su se nekoliko tjedana prije vijetnamske vojne invazije tako da je [[Pol Pot]] u razgovoru s novinarkom Elizabeth Becker iz ''[[Washington Post]]a'' izjavio kako je uvjeren da je [[Varšavski pakt]] protiv Kampućije, što su neki promatrači protumačili kao pokušaj pridobivanja simpatija [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Nicolae Ceaușescu|Ceaușescuove]] Rumunjske, koja je bila kritična prema [[Moskva|Moskvi]].&lt;ref&gt;David P. Chandler: ''Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot'' (Revised Edition). str. 153–155&lt;/ref&gt; Vezano uz prethodno, upravo je posjet rumunjskog čelnika [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]] i njegove supruge [[Elena Ceaușescu|Elene]], koji se odvio od [[28. svibnja|28.]] do [[30. svibnja]] [[1978.]] godine, bio vrhunac vanjske politike Pol Potova režima.

=== Administrativna podjela ===
Po dolasku na vlast, [[Crveni Kmeri]] su dokinuli administrativnu podjelu iz vremena [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]] i proveli opširnu administrativnu reformu [[1976.]] godine. Zemlja više nije bila podijeljena na provincije, već na sedam geografskih zona, koje su okvirno odgovarale ratnoj podjeli teritorija, koju su [[Crveni Kmeri]] koristili tokom [[Kambodžanski građanski rat|građanskog rata]]. Šest zona uspostavljeno je odmah, dok je sedma, Centralna zona, formirana [[1977.]] godine. Zone su dalje bile podijeljene na 32 regije (''damban''), s tim da su postojale i četiri &quot;autonomne regije&quot;, koje nisu bile podređene upravi u zonama, već direktno Centralnom komitetu; regije nisu imale zasebne nazive već su im bili dodijeljeni brojevi, a prema svim dostupnim informacija ta je praksa bila rađena bez nekog posebnog reda. Regije su se dalje dijelile na distrikte, subdistrikte i kooperative.&lt;ref name=&quot;admin&quot;&gt;[http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf A HISTORY OF DEMOCRATIC KAMPUCHEA (1975-1979)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403221427/http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf |date=2018-04-03 }}, str. 23-25&lt;/ref&gt;

Administrativna podjela Demokratske Kampućije od [[1977.]] godine, sa zonskim sekretarima u vrijeme uspostave, izgledala je ovako:&lt;ref name=&quot;admin&quot;/&gt;

&lt;div class=&quot;left&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Naziv !! Broj zone !! Zonski sekretar !! Broj regija !! Mapa
|-
!colspan=&quot;4&quot;| Zone 
| rowspan=&quot;13&quot;|[[File:Khmer Rouge Administrative Zones for Democratic Kampuchea, 1975-78.png|420px|center]]
|-
| Istočna zona || {{center|Zona 203}} || [[So Phim]] || {{center|5}}
|-
| Jugozapadna zona || {{center|Zona 405}} || [[Ta Mok]] || {{center|4}} 
|-
| Sjeverna zona || {{center|Zona 303}} || [[Koy Thuon]] || {{center|3}} 
|-
| Sjeverozapadna zona || {{center|Zona 560}} || [[Nhim Ros]] || {{center|7}} 
|-
| Zapadna zona || {{center|Zona 401}} || [[Chuo Chet]] || {{center|5}} 
|-
| Sjeveroistočna zona || {{center|Zona 108}} || [[Ney Sarann]] || {{center|6}} 
|-
| Centralna zona || {{center|Zona ???}} || [[Ke Pauk]] || {{N/A|''TBC''}}
|-
!colspan=&quot;4&quot;| Autonomne regije
|-
| Preah Vihear || {{center|Regija 103}} || {{N/A|''TBC''}} || {{center|—}} 
|-
| Siem Reap-Oddar Meanchey || {{center|Regija 106}} || {{N/A|''TBC''}} || {{center|—}} 
|-
| Mondul Kiri || {{center|Regija 105}} || {{N/A|''TBC''}} || {{center|—}} 
|-
| Kratie || {{center|Regija 505}} || {{N/A|''TBC''}} || {{center|—}} 
|}
&lt;/div&gt;

=== Vojska ===
[[File:Roundel of Cambodia (1976–1979).svg|thumb|120px|Simbol zračnih snaka Kampućijske revolucionarne armije]]
Nakon uspostave Demokratske Kampućije, ranije Narodnooslobodilačke oružane snage kambodžanskog naroda, koje su sudjelovale u [[Kambodžanski građanski rat|građanskom ratu]], preimenovane su u [[Kampućijska revolucionarna armija|Kampućijsku revolucionarnu armiju]], kako je stipulirano i u čl. 19. [[Ustav Demokratske Kampućije|Ustava]]. Vojska je tada brojala oko 68,000 članova, a njezin novi službeni naziv bio je isti onaj koji je korišten tokom [[Samlautska pobuna|pobune uzgajivača riže u Battambangu]] [[1967.]] godine. Pod dugogodišnjim vodstvom tadašnjeg ministra obrane, [[Son Sen]]a, vojska je brojala oko 230 bataljuna; prema Ustavu, Kampućijska revolucionarna armija dijelila se u tri kategorija – redovnu, regionalnu i gerilsku. Zapovjedna stuktura unutar pojedinih formacija temeljila se na tročlanom komitetu, u kojemu je politički komesar bio hijerarhijski viši od vojnog zapovjednika i njegovog zamjenika.

Vojska je zemlju podijelila u zone i posebne sektore, koji su se tokom godina neznatno mijenjali. U sklopu tih područja, prva i glavna misija Revolucionarne armije bila su sumarna pogubljenja bivših časnika [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]] (i ranijih režima) i njihovih obitelji. Sljedeći prioritet bila je konsolidacija, odnosno ujedinjenje više-manje autonomnih frakcija i grupacija u jedinstvenu vojsku. Većina članova Revolucionarne armije bili su operativci [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], koji su na taj način koristili vojsku kako bi održavali i provodili svoju politiku državnog nasilja.

== Društvo ==
[[File:Khmer rouge clothing.jpg|220px|left|thumb|Službena uniforma [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] iz perioda Demokratske Kampućije. Lijevo je ženska, a desno muška uniforma.]]
Prema okvirnim procjenama za [[1975.]] godinu, Kambodža je u trenutku dolaska [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] na vlast imala oko 8,000,000 stanovnika. Većinsku etničku skupinu činili su [[Kmeri]], dok su znakovitije manjinske skupine bili [[Vijetnamci]], [[Chami]] i [[Laošani]]. Ustav Demokratske Kampućije propisivao je potpuno egalitarno društvo,&lt;ref name=&quot;HR&quot;&gt;[http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Ustav Demokratske Kampućije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031012446/http://www.d.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm |date=2016-10-31 }}, čl. 12-14, 20&lt;/ref&gt; navodeći da narod živi u &quot;jednakoj, pravednoj, demokratskoj, harmoničnoj i sretnoj zajednici&quot;. Muškarci i žene su bili [[Ravnopravnost spolova|potpuno jednaki]].&lt;ref name=&quot;HR&quot;/&gt; Iako nije detaljno razrađivao propisana prava, Ustav Demokratske Kampućije je na nominalnoj razini bio donekle usklađen sa suvremenim [[ustav]]ima te, barem na papiru, nije bio toliko restriktivan. Ipak, problem se pojavio prilikom provođenja ustavnih normi u praksi. Naime, Ustav Demokratske Kampućije bio je odviše liberalan i progresivan za režim koji je želio potpunu kontrolu nad svim aspektima javnog i privatnog života. Koncepti poput jednakosti, slobode vjeroispovjesti ili prava na kulturu, svi su oni redom bili nepomirljivi s autokratskim nazorima čelnika Crvenih Kmera. Kako su Crveni Kmeri imalu svu vlast u zemlji, bez postojanja sustava kontrole, jasno je da su ustavom proklamirana prava stavljena u drugi plan i da je Ustav Demokratske Kampućije u praksi funkcionirao izrazito ograničeno.

Nepoštivanje Ustava bilo je evidentno već u organizaciji društva, odnosno stratifikaciji koju je nametnuo [[Pol Pot]]ov režim; građani, pa čak ni spolovi, nisu bili ravnopravni. Odmah po dolasku na vlast, Crveni Kmeri su društvo podijelili na tri skupine – &quot;svrgnuti&quot;, &quot;[[novi ljudi]]&quot; i &quot;stari ljudi&quot;. &quot;Svrgnuti&quot; su bili oni Kambodžani koji su činili dio vladajuće elite iz vremena [[Lon Nol]]ove [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]], odnosno otvoreni pobornici tog režima. Kako se tu radilo i o klasnim i o režimskim neprijateljima, &quot;svrgnuti&quot; su po uspostavi Demokratske Kampućije u potpunosti obespravljeni te su u doglednom vremenu postali žrtvama režima. &quot;[[Novi ljudi]]&quot;, znani još i kao &quot;Ljudi od 17. travnja&quot;,&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;&gt;[http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf A HISTORY OF DEMOCRATIC KAMPUCHEA (1975-1979)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403221427/http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf |date=2018-04-03 }} str. 29-41&lt;/ref&gt; bili su oni građani koji su nakon travnja [[1975.]] godine evakuirani iz gradova.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Iako se u velikoj mjeri radilo o bivšim stanovnicima ruralnih dijelova zemlje koji su u gradove pobjegli kako bi izbgjegli [[Kambodžanski građanski rat|rat]], režim ih je svejedno smatrao parazitima te je na njih gledao s prizirom i sumnjom.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Tomu u prilog idu i slogani koji su kružili u to doba – &quot;''Ljudi od 17. travnja su parazitske biljke. Oni su ratni gubitnici i ratni zarobljenici.''&quot; te &quot;''Sačuvati vas nije nikakav dobitak, izgubiti vas nije nikakav gubitak.''&quot;.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; &quot;Novi ljudi&quot; nisu imali nikakvih prava te su uglavnom biti mete režimskog nasilja, mada je intenzitet istog varirao od regije do regije.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; &quot;Stari ljudi&quot;, ili &quot;Bazni ljudi&quot;,&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; bili su jedina društvena skupina koja je uživala određena prava, a sačinjavali su ju stanovnici ruralnih dijelova zemlje, koje su Crveni Kmeri osvojili prije travnja [[1975.]] godine.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Oni su se dijelili na dvije skupine – punopravni ljudi i kandidati.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Punopravni ljudi su jedini imali velika građanska prava, a radilo se u ljudima koji nisu imali nikakvu rodbinu povezano s Lonovim režimom.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Imali su aktivno i pasivno biračko pravo te su mogli biti birani na funkcije unutar partije i partijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Kandidati su, s druge strane, bili oni građani čija je rodbina bila povezana s Lonovim režimom; uživali su ograničena prava te su bili tolerirani dok god su naporno radili.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt;

Država je nastojala kontrolirati sve aspekte društvenog života, tako i privatni. Dotadašnja struktura privatnog i obiteljskog života je uništena, a od [[1975.]] godine su obitelji organizirane u kooperative. Ideja kooperativa nastala je od ranijeg koncepta &quot;timova međusobne pomoći&quot;, koje su Crveni Kmeri na područjima osvojenima prije [[1975.]] godine organizirali okupljajući između 10 i 30 obitelji.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Ti su timovi [[1975.]] godine pretvoreni u &quot;niže kooperative&quot;, koje su se znale sastojati od nekoliko stotina ljudi pa do cijelih sela.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Do [[1977.]], &quot;niže kooperative&quot; su postepeno grupirane u veće skupine, koje su znale brojati i oko 1,000 obitelji.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Poanta kooperativa bila je ideološka, odnosno eliminacija kapitalističkog načina života i privatnog vlasništva, ali je za posljedicu imala uništenje obiteljskog života u Kambodži.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Takav kolektivistički način života dokinuo je tradicionalne elemente privatnog, obiteljskog života i stvarao velike neugode pripadnicima kooperativa; s druge strane, režimu je omogućio strožu kontrolu nad privatnim životima svojih građana. Jedan vid te kontrole bilo je i sklapanje [[brak]]a, proces koji je doživio drastične promjene za vrijeme vladavine Crvenih Kmera te je dodatno ograničavao osobne slobode građana i njihove privatne živote. Naime, sklapanje braka u Kampućiji bio je masovni obred (od 3 pa do preko 100 parova odjednom); nikakvog slavlja nije bilo, a članovi obitelji budućih supružnika nisu smjeli prisustvovai ceremoniji.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Brakovi su bili dogovoreni, odnosno parove je birao ''Angkar'' (bilo je situacija da se budući supružnici prvi put upoznaju i vide na samom vjenčanju),&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; a često i prisilni;&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; ovo potonje je najčešće bilo u slučaju žena koje bi bile prisiljene udati se za vojnike jer im je u suprotnome zaprijećeno torturom ili teškim radom. Prisilni brakovi su doveli i do povećane stope [[suicid]]a među ženama.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt; Dječja prava također su bila izrazito ugrožena, posebice u vidu prisilnog rada koji je nametan djeci.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt;

Iako je Ustav Demokratske Kampućije propisivao slobodu vjeroispovjesti,&lt;ref name=&quot;HR&quot;/&gt; ista nikada nije provođena u praksi. Doduše, ustav jest zabranjivao sve religije koje potencijalno podrivaju režim, ali iste nikada nisu definirane, što je davalo veliku arbitrarnost cijelom postupku. Demokratska Kampućija je provodila [[državni ateizam]] na svim razinama, unatoč činjenici da je [[budizam]] imao snažan utjecaj na kambodžansku kulturu i svakodnevnicu, pa tako i za vrijeme režima Crvenih Kmera. Vjerske skupine su proganjane, a njihovo djelovanje je onemogućavano na svim razinama.

=== Kambodžanski genocid ===
{{main|Kambodžanski genocid}}
[[File:Skulls of the victims of the Khmer Rouge occupation of Cambodia.jpg|thumb|280px|Lubanje žrtava [[Kambodžanski genocid|genocida]] s polja smrti [[Choeung Ek]].]]
Jedan od centralnih dijelova historije Demokratske Kampućije, a koji se direktno odnosi na tamođnje društvo, jest serija masovnih ubojstava vlastitog naroda, koju se danas najčešće opisuje kao [[autogenocid]]. Ta politika internog nasilja (vidi [[#Ideologija|gore]]) započela je još pred sam kraj [[Lon Nol]]ovog režima na područjima pod kontrolom Crvenih Kmera, samo da bi se nakon preuzimanja vlasti [[1975.]] godine usustavila i dodatno intenzivirala. Već je tokom inicijalne evakuacije gradova i prisilnih marševa u ruralne dijelove zemlje velik broj Kambodžana umro od posljedica gladi i bolesti. Nešto kasnije, prisilni rad u agrarnim kooperativama također je odnio značajan broj žrtava. Uz to, deseci tisuća ljudi su, bez stvarnog razloga ili zbog beznačajne sitnice, etiketirani kao (navodni) &quot;neprijatelji revolucije&quot; te su se nad njima vršile masovne egzekucije na [[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]].&lt;ref Name=&quot;Dark&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/7814000.stm |title=Dark memories of Cambodia's killing spree |publisher=BBC News |accessdate=2009-8-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tyner&quot;&gt;James A. Tyner: ''The Killing of Cambodia: Geopolitics, Genocide, and the Unmaking of Space''. Ashgate, Burlington VT 2008, {{ISBN|978-0-7546-7096-4}}.&lt;/ref&gt; Čak ni članovi partije nisu bili pošteđeni potonjeg procesa; od [[1975.]] do [[1978.]] godine došlo je do nekoliko valova čistki u kojima su pogubljeni brojni dužnosnici i neki čelnici KP Kampućije.

Procjene broja žrtava uvelike variraju, od nekoliko stotina tisuća pa do par milijuna. [[Ben Kiernan]] s [[Univerzitet Yale|Yalea]] procjenjuje da je u sklopu autogenocida ubijeno oko 1,600,000 od oko 8,000,000 ljudi.&lt;ref name=&quot;kie458&quot;&gt;Ben Kiernan: ''The Pol Pot Regime. Race, Power and Genocide in Cambodia under the Khmer Rouge, 1975–79'' (2. izdanje). str. 458&lt;/ref&gt; U jednoj od konzervativnijih procjena, [[Michael Vickery]] je, prema statističkim podacima [[Angus Maddison|Angusa Maddisona]], broj žrtava procijenio na oko 750,000.&lt;ref&gt;[[Steven Rosefielde]]: ''Red Holocaust''. Routledge, New York, 2010., {{ISBN|0-203-86437-9}}, str. 119&lt;/ref&gt; David Chandler je baratao brojkom od između 800,000 i 1,000,000 žrtava, dok su najliberalnije interpretacije išle do dva, čak i tri milijuna žrtava.&lt;ref Name=&quot;Dark&quot;/&gt;

Francuski svećenik [[François Ponchaud]], koji je do [[1975.]] godine živio u Kambodži, a kasnije u Tajlandu, u svojoj je knjizi, ''[[Cambodge, année zéro]]'' ([[1977.]]), upoznao svjetsku javnost s činjenicom postojanja genocida u Kambodži. Svoju je knjigu temeljio na vlastitim iskustvima dok je živio u [[Phnom Penh]]u, odnosno na izjavama svjedoka, Kambodžana koji su uspjeli pobjeći u Tajland. Jedan od rijetkih zapadnih intelektualaca koji je stao u obranu [[Pol Pot]]ovog režima bio je britanski srednjoškolski profesor, [[Malcolm Caldwell]], koji je ubijen [[1978.]] godine u [[Phnom Penh]]u, samo nekoliko sati nakon sastanka s Pol Potom, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima. Caldwell je zdušno branio evakuaciju gradova, tvrdeći da je ona bila nužna za &quot;pročišćenje i transformaciju&quot; stanovništva kroz naporan rad na poljima riže te ju je vidio kao umjerenije sredstvo u odnosu na masovna pogubljenja koja bi se svakako dogodila da evakuacije nisu provedene.&lt;ref Name=&quot;Defence&quot;&gt;Malcolm Caldwell, &quot;The Cambodian Defence&quot;, ''The Guardian'', 5. kolovoza 1978.&lt;/ref&gt;

Kambodžanski genocid je često referenciran u popularnoj kulturi te se o njemu govori kao o jednom od najvećih zločina suvremene historije.

== Gospodarstvo ==
Gospodarski sustav Demokratske Kampućije, što su ga [[1975.]] godine uspostavili [[Crveni Kmeri]], slovi za apsolutno revolucionarni i u cijelosti jedinstveni u historiji.&lt;ref&gt;Charles H. Twining: ''The Economy''. u: Karl D. Jackson (ur.): ''Cambodia 1975–1978: Rendezvous with Death'', Princeton University Press, 1989, {{ISBN|0-691-02541-X}}, str. 109.&lt;/ref&gt; Glavni ideolozi tog sustava bili su [[Khieu Samphan]] i [[Hu Nim]], a uzor je pronalazio i u [[NR Kina|kineskom]] [[Veliki skok naprijed|Velikom skoku naprijed]], s tim da su te ideje u Kampućiji još dodatno radikalizirane. Ultimativni cilj bilo je stvaranje potpuno [[autarkija|autarkičnog]] sustava i trenutna kolekvitizacija gospodarskog života, uz naglasak da bi se narod trebao poticati da samostalno prihvati i provodi reforme, a ne da im se iste nameću silom.&lt;ref name=&quot;LOCARD 2013 PlKR P41&quot;&gt;Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', &quot;Aux origines de l'idéologie&quot;, str. 141&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SHAWCROSS 1979 uTsIKNrlAdC P242-245&quot;&gt;William Shawcross (prev. Françoise Bonnet), ''Une Tragédie sans importance : Kissinger, Nixon et l'anéantissement du Cambodge'' [« Sideshow »], F. Adel, 1979, 438 str. ({{ISBN|9782715802186}}), pog. XVII (« Les autres »), str. 242-245&lt;/ref&gt; Ipak, iako su Kheu i Hu bili glavni gospodarski ideolozi, nijedan od njih nije predlagao neke od realiziranih radikalnih ideja.

Nedugo nakon preuzimanja vlasti, Crveni Kmeri su dekretom objavili kako je dotadašnja državna valuta, [[kambodžanski riel]], postala nevažeća. Ranije su postojali planovi da se stari riel zamijeni novom valutom – nakon kraha režima su čak pronađene i odgovarajuće pločice za tiskanje novca&lt;ref&gt;Charles H. Twining: ''The Economy''. u: Karl D. Jackson (ur.): ''Cambodia 1975–1978: Rendezvous with Death'', Princeton University Press, 1989, {{ISBN|0-691-02541-X}}, str. 121.&lt;/ref&gt; – međutim na partijskom kongresu iz veljače [[1975.]] godine je odlučeno kako će novac u Kampućiji biti u cijelosti ukinut. Od travnja [[1975.]] godine, zbog takve odluke, došlo je do zastoja trgovine u zemlji. Nedugo nakon prve radikalne odluke uslijedila je i druga, a koja se sastojala u ukidanju svih trgovina u zemlji.

Vladajuća &quot;Organizacija&quot; je svoj prvi konkretni gospodarski plan, ''Partijin četvrtogodišnji plan za izgradnju socijalizma u svim domenama'', predstavila dekretom tokom ljeta [[1976.]] godine. Kampućijska četveroljetka sastojala se od izražene [[kolektivizacija|kolektivizacije]] te značajnog ulaganja u primarne djelatnosti, koje su trebale biti nositeljice ideje o autarkiji i samodostatnosti, dok su tercijalne djelatnosti, koje su smatrane parazitskima, svedene na minimum. Kolektivizacija je, nakon nacionalne obrane, bila postavljena kao najvažniji cilj nove vlasti, a započela je odmah [[1976.]] godine, kada je narodu preko dekreta naređeno da svoje privatne stvari (uključujući i kuhinjske predmete) donese kako bi se one kolektivno koristile.&lt;ref name=&quot;econ&quot;&gt;[http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf A HISTORY OF DEMOCRATIC KAMPUCHEA (1975-1979)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403221427/http://www.d.dccam.org/Projects/Genocide/DK_Book/DK_History--EN.pdf |date=2018-04-03 }}, str. 26-29&lt;/ref&gt; Ultimativni cilj Crvenih Kmera bio je stvoriti apsolutno samodostatnu i u gospodarskom smislu nezavisnu zemlju, koja bi izvršila tranziciju iz nerazvijene poljoprivredne zemlje u modernu, razvijenu poljoprivrednu zemlju.&lt;ref name=&quot;econ&quot;/&gt;

Okosnica kampućijskog gospodarstva bila je [[riža]] i ulaganje u razvoj te kulture bila su iznimne. Narod se preko popularnih parola (popout &quot;Tko posjeduje rižu, ima sve&quot; ili &quot;Treba po jednom hektru proizvoditi tri tone&quot;) potican na uzgoj riže, dok je država željela povećati proizvodnju povećanjem obradivih površina te sustavim kanala i brana pomoću kojih bi se kontroliralo navodnjavanje tih polja; potonji sustav je, doduše, izgrađen od strane naroda. Nakon riže, drugi najvažniji proizvod bio je [[lateks]], a nakon njega [[drvo]], oba koja su bili važne sirovine u vanjskoj trgovini, koja je postepeno obnavljana od listopada [[1976.]] godine. Kako je interna trgovina, zbog ukidanja novca, bila obustavljena, Kampućija je koristila robnu razmjenu kroz vanjsku trgovinu (glavni partneri bili su [[Kina]], [[Japan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[Sjedinjene Države]], a kasnije i [[Hong Kong]], [[Singapur]], [[Madagaskar]], [[Tajland]], [[Sjeverna Koreja]] te [[Bangladeš]])&lt;ref name=&quot;VP&quot;/&gt; kako bi obnovila nacionalno gospodarstvo.

Iako nije bila razvijana jednako kao i poljoprivreda, [[industrija]] je također bila važan dio kampućijske gospodarske politike te nipošto nije bila zanemarivana. Nedugo nakon konsolidacije režima, velik broj kineskih &quot;savjetnika&quot; je došao u Kampućiju kako bi pomogao u obnovi infrastrukture, ali i tvornica, koje su bile zatvorene tokom [[Kambodžanski građanski rat|građanskog rata]]. Međutim, činjenica da su kampućijske vlasti obnovu svoje industrije povjerili odanim revolucionarima, a ne školovanim stručnjacima (iz bivših režima), dovela je do ultimativnog kraha projekta reindustrijalizacije; pred kraj [[1978.]] godine, samo su 54 industrijska postrojenja, koja su bila u funkciji od [[1970.]] godine, ponovo stavljena u aktivnu funkciju.&lt;ref name=&quot;KANE 2007 DdKR P167-168&quot;&gt;Solomon Kane (prev. François Gerles, préf. David Chandler), ''Dictionnaire des Khmers rouges'', IRASEC, veljača 2007., 460 str. ({{ISBN|9782916063270}}), str. 167-168&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LOCARD 2013 PlKR P155&quot;&gt;Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', &quot;La politique intérieure entre autarcie et table rase&quot;, str. 155&lt;/ref&gt; Sukladno bliskim trgovinskim odnosima, Kinezi su u Kampućiju dostavljali gorivo, lijekove, poljoprivredni materijal, mehanizaciju, ali i vojnu opremu.&lt;ref name=&quot;KANE 2007 DdKR P83&quot;&gt;Solomon Kane (prev. François Gerles, préf. David Chandler), ''Dictionnaire des Khmers rouges'', IRASEC, veljača 2007., 460 str. ({{ISBN|9782916063270}}), str. 83&lt;/ref&gt;

Unatoč činjenici da su tercijarne djelatnosti opisane parazitskima i praktički zanemarivane, četveroljetka je predviđala i ograničen razvoj [[turizam|turizma]], koji je trebao biti koncentriran na kompleks [[Angkor]], &quot;velika ostvarenja&quot; režima Crvenih Kmera i specijalne zone modelirane prema onima uspostavljenima [[1975.]] godine u provincijama [[Kandal (provincija)|Kandal]] i [[Kampong Speu (provincija)|Kampong Speu]]. Projekt je pokrenut na ljeto [[1978.]] godine; stari zatvor u [[Siem Reap]]u je zatvoren, dok je sam grad očišćen, a postojao je i plan za izgradnju pruge do [[Bangkok]]a. Ipak, projekt je ubrzo obustavljen zbog pada režima Crvenih Kmera tokom [[1979.]] godine.&lt;ref name=&quot;LOCARD 2013 PlKR P160-161&quot;&gt;Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', &quot;La politique intérieure entre autarcie et table rase&quot;, str. 160-161&lt;/ref&gt;.

== Kultura i obrazovanje ==
[[File:Institut de technologie du Cambodge.jpg|thumb|280px|Današnji prestižni [[Tehnološki institut Kambodže]] otvoren je krajem [[1978.]] godine kao ustanova visokog obrazovanja rezervirana isključivo za djecu partijskih kadrova.]]
Po dolasku [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] na vlast, sva dotadašnja i tradicionalna (folklorna) kultura u Kambodži je praktički potpuno uništena u sklopu [[Pol Pot]]ove &quot;borbe protiv praznovjerja&quot;.&lt;ref&gt;Michael Vickery, ''Cambodia 1975-1982'', {{ISBN|978-9747100815}}&lt;/ref&gt; U skladu s novim početkom i konceptom izgradnje autohtone, nacionlne kulture Kmera, vlasti Demokratske Kampućije su svu staru, ali i modernu, prozapadnu umjetnost proglasili dekadentnom te su započeli intenzivne progone umjetnika i intelektualaca. Kako je većina potonjih dolazila iz urbanih sredina, velik dio istih je po prisilnoj evakuaciji gradova poslan na prisilni rad u poljima, gdje se nisu mogli baviti intelektualnim radom; ostatak istih je ili ubijen, ili je uspio pobjeći iz zemlje.&lt;ref name=modern&gt;Visiting Arts (2005), [http://www.culturalprofiles.net/cambodia/Directories/Cambodia_Cultural_Profile/-1792.html &quot;Modern and contemporary visual arts&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120226001759/http://www.culturalprofiles.net/cambodia/Directories/Cambodia_Cultural_Profile/-1792.html |date=2012-02-26 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;David P. Chandler, ''A history of Cambodia,'' Westview Press; Allen &amp; Unwin, Boulder, Sydney, 1992&lt;/ref&gt;

Umjetnička produkcija u periodu Demokratske Kampućije bila je praktički nepostojana. Na polju književnosti i likovne umjetnosti gotovo da ništa nije stvoreno, mahom jer su se ti umjetnici morali skrivati i tajiti svoju profesiju, dok je jedini, kakav-takav, opus nastao na polju filmske umjetnosti, mada se i tu radilo isključivo o propagandnim filmovima i dokumentarističkim snimkama diplomatskih sastanaka i posjeta. Kambodža je imala značajnu tradiciju proizvodnje i gledanja filmova, međutim Crveni Kmeri su deurbanizacijom i kondemnacijom &quot;stare&quot; kulture gotovo uništili nacionalnu filmsku industriju, ali i publiku koja je odlazila u kino dvorane. Kambodžanska glazba, koja je od 60-ih godina pa nadalje pratila zapadne trendove i bila na svom kreativnom vrhuncu, također je praktički uništena, čak do te mjere da je vrlo mali broj djela iz perioda prije Demokratske Kampućije ostao sačuvan. Popularni pjevači, poput [[Sinn Sisamouth|Sinna Sisamoutha]] i [[Ros Serey Sothea|Ros Serey Sothee]], proganjani su i na koncu ubijeni. U konačnici, pokušaj stvaranja &quot;nove&quot; kulture pod direkcijom Crvenih Kmera nikada nije zaživio, a nakon pada režima, kambodžanska kultura je započela s postepenom obnovom.

Obrazovni sustav također je uništen. Crveni Kmeri su dokinuli stari obrazovni sustav, tvrdeći kako je doprinosio očuvanju &quot;stare&quot; kulture, koju su oni proglasili dekadentnom i namjeravali izbrisati. Škole i univerziteti su masovno zatvarani, često pretvarani u skladišta ili centre za ispitivanje (čak je i zloglasni [[Muzej genocida Tuol Sleng|Sigurnosni zatvor 21]] utemeljen u prostorijama bivše srednje škole), a sama činjenica da je osoba bila profesor iz perioda prije Demokratske Kampućije bila je dovoljna da isti bude progonjen i ubijen.&lt;ref name=&quot;CHANDLER KIERNAN BOUA 1989 PPPtFCLDfDK P36-40&quot;&gt;{{cite book |language= en | title =  Pol Pot Plans the Future | subtitle = Confidential Leadership Documents from Democratic Kampuchea, 1976-1977 | author1  = David Porter Chandler | | author2 = [[Ben Kiernan]] | author3  = Chanthou Boua | series = Southeast Asia Studies |  publisher = [[Yale University Press]] | month  = ožujak | year = 1989 | volume = 33 | isbn = 9780938692355 | page = 36-40}}&lt;/ref&gt; Ova činjenica je ironična upravo zato što je velik dio kadra Crvenih Kmera ([[Pol Pot]], [[Ieng Sary]], [[Son Sen]], [[Kang Kek Iew]], [[Yun Yat]], [[Vorn Vet]], ...) bio dio profesorske struke.

Četveroljetka iz [[1976.]] godine predviđala je, nakon što se svi tragovi &quot;imperijalističkog&quot; sustava potpuno izbrišu, uspostvu novog obrazovnog sustava, međutim ta je praksa nejednako primjenjivana i ostavljna je na dispoziciju lokalnim čelnicima.&lt;ref name=&quot;LOCARD 2013 PlKR P161&quot;&gt;Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', &quot;La politique intérieure entre autarcie et table rase&quot;, str. 161&lt;/ref&gt; Novi sustav predviđao je vrlo reduciran obrazovni program koji je uključivao čitanje, pisanje, osnove aritmetike i praktične vještine; izuzev političkog obrazovanja i ideološke indoktrinacije, bilo kakvo teorijsko obrazovanje bilo je strogo zabranjeno.&lt;ref name=&quot;Soc.&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CHANDLER KIERNAN BOUA 1989 PPPtFCLDfDK P159&quot;&gt;{{cite book |language= en | title =  Pol Pot Plans the Future | subtitle = Confidential Leadership Documents from Democratic Kampuchea, 1976-1977 | author1  = David Porter Chandler | | author2 = [[Ben Kiernan]] | author3  = Chanthou Boua | series = Southeast Asia Studies |  publisher = [[Yale University Press]] | month  = ožujak | year = 1989 | volume = 33 | isbn = 9780938692355 | page = 159}}&lt;/ref&gt; Profesori su birani po političkoj podobnosti, a ne po stručnosti, što je znalo dovesti do situacija da su profesori bili potpuno nekompetentni za svoju funkciju, ili da bi učenici obrazovani za vrijeme [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]] bili obrazovaniji od svojih predavača.&lt;ref name=&quot;LOCARD 2013 PlKR P164&quot;&gt;Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', &quot;La politique intérieure entre autarcie et table rase&quot;, str. 164&lt;/ref&gt; Režim je također imao ideju uvesti &quot;tehničko-strukovno obrazovanje&quot;, koje bi trajalo devet godina i bilo obilježeno periodima &quot;rada na terenu&quot;. Kako bi odgovorili tim potrebama, Crveni Kmeri su kasnije otvarali neke stare škole, a krajem [[1978.]] godine otvoren je i [[Tehnološki institut Kambodže|Viši tehnološki institut kmersko-sovjetskog prijateljstva]], mada samo za djecu partijskih kadrova.&lt;ref name=&quot;LOCARD 2013 PlKR P164-165&quot;&gt;Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', &quot;La politique intérieure entre autarcie et table rase&quot;, str. 164-165&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==
[[File:Buddhist Stupa at Choeung Ek killing fields, Cambodia.JPG|280px|thumb|left|Memorijalna [[stupa]] kod polja smrti [[Choeung Ek]], nedaleko od [[Phnom Penh]]a. Ovo memorijalno područje je jedno od samo dva koja se mogu smatrati kvalitetno uređenima od strane države.]]
Nasilna ostavština Demokratske Kampućije i danas proganja kambodžansku svakodnevnicu. U posljednje vrijeme, vlasti su poduzele značajnije poteze kako bi se komemorirale žrtve [[Pol Pot]]ovog režima; u kontekstu toga, bivši S-21 je pretvoren u [[Muzej genocida Tuol Sleng]], dok je polje smrti [[Choeung Ek]], nedaleko od [[Phnom Penh]]a, pretvoreno u memorijalu lokaciju. Obje ove lokacije su popularne turističke destinacije.

Međutim, izuzev uspostave ova dva velika memorijalna središta, vlasti se nisu pretjerano trudile naglašavati strahote [[Kambodžanski genocid|kambodžanskog genocida]], niti se o njima detaljno uči u kambodžanskim školama. Ovo je posljedica činjenice da su bivši kadrovi [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] ostali aktivni u kambodžanskoj nacionalnoj politici i nakon pada režima, te da su na taj način sprječavali suočavanje sa strahotama iz tog perioda.

Slično kao što je [[Holokaust]] imao odjeka na umjetničku produkciju u Europi, tako je kambodžanski genocid utjecao na Kambodžu. Brojna umjetnička djela nastala su pod utjecajem strahota preživljenih tokom četverogodišnjeg perioda, od kojih je svakako najvažnije memoarska proza, koja se inicijalno počela pojavljivati već krajem [[1970e|70-ih]] godina. Memoarska proza, koja se dijeli u dva vala, nastala je od strane svjedoka, disidenata, preživjelih, ali i njihovih potomaka, koji su u vrijeme režima još bili djeca; glavna svrha bila joj je osvješćivanje javnosti o strahotama [[Pol Pot]]ovog režima. Značajni autori iz prvog vala su [[Haing S. Ngor]] (''Haing Ngor: A Cambodian Odyssey'', [[1988.]]), [[François Ponchaud]] (''[[Cambodge, année zéro]]'', [[1977.]]) i Pin Yathay (''L'utopie meurtrière : un rescapé du génocide cambodgien témoigne'', [[1981.]]); autori drugog vala su mahom potomci žrtava i njihova su djela stilski uvelike različita. Najutjecajnije knjige iz ovog vala su ''[[First They Killed My Father]]'' ([[2000.]]) [[Loung Ung|Lounga Unga]] te Nawuth Keatova ''[[Alive in the Killing Fields]]'' ([[2009.]]). Filmska produkcija mahom je koncentrirana u brojnim međunarodno priznatim dokumentarnim filmovima, bilo da su producirani u Kambodži ili izvan nje. Vjerojatno najznačajniji među njima je [[Rithy Panh]]ov ''[[S-21, la machine de mort Khmère rouge]]'' iz [[2003.]] godine, koji je dobio brojne nagrade na svjetskim festivalima. Rithy je snimio i još tri značajna dokumentarca - ''[[Cambodge, entre guerre et paix]]'' ([[1991.]]), ''[[La terre des âmes errantes]]'' ([[2003.]]) i ''[[L'Image manquante]]'' ([[2013.]]). Značajan uvid u problematiku dao je i britanski televizijski dokumentarac ''[[Year Zero: The Silent Death of Cambodia]]'' iz [[1979.]] godine, koji je bio jedan od prvih filmova o ovoj tematici. Na polju fikcije, najznačajniji je za [[Oscar]]a nominirani britanski film ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' iz [[1985.]] godine, temeljen na stvarnim događajima opisanim u knjizi ''The Death and Life of Dith Pran'', američkog [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerom]] nagrađenog novinara, [[Sydney Schanberg|Sydneyja Schanberga]].

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* Beang, Pivoine; Wynne Cougill. ''Vanished Stories from Cambodia's New People Under Democratic Kampuchea''. Phnom Penh: Documentation Center of Cambodia, 2006. {{ISBN|99950-60-07-8}}
* Elizabeth Becker, ''When the War Was Over : Cambodia and the Khmer Rouge Revolution'', PublicAffairs, zbir. « History / Asian Studies », 20. listopada 1998., 632 str. ({{ISBN|978-1891620003}})
* Daniel Bultmann: ''Kambodscha unter den Roten Khmer: Die Erschaffung des perfekten Sozialisten''. Ferdinand Schöningh, Paderborn 2017, {{ISBN|978-3-506-78692-0}}.
* Daniel Bultmann: ''Irrigating a Socialist Utopia: Disciplinary Space and Population Control under the Khmer Rouge, 1975–1979''; Transcience, Band 3, Heft 1 (2012), S. 40–52 ([http://www2.hu-berlin.de/transcience/Vol3_Issue1_2012_40_52.pdf Text-Link]; PDF; 383&amp;nbsp;kB).
* Daniel Bultmann: ''Die Revolution frisst ihre Kinder. Mangelnde Legitimation, pädagogische Gewalt und organisierter Terror unter den Roten Khmer.'' Internationales Asienforum Nr. 42, Mai 2011, {{ISSN|0020-9449}}.
* Chandler, David P. &quot;A History of Cambodia.&quot; Boulder: Westview Press, 1992. 
* Dy, Khamboly. ''A History of Democratic Kampuchea (1975–1979)''. Phnom Penh, Cambodia: Documentation Center of Cambodia, 2007. {{ISBN|99950-60-04-3}} &lt;small&gt;[https://web.archive.org/web/20080828075907/http://dccam.org/Projects/Genocide/DK_History_07.htm Foreword]&lt;/small&gt;
* Etcheson, Craig. ''The Rise and Demise of Democratic Kampuchea''. Westview special studies on South and Southeast Asia. Boulder, Colo: Westview, 1984. {{ISBN|0-86531-650-3}}
*Hinton, Alexander Laban. &quot;Why did they Kill? : Cambodia in the Shadow of Genocide.&quot; Berkeley: University of California Press, 2005.
* Karl D. Jackson (Hrsg.): ''Cambodia, 1975-1978: Rendezvous with Death''. Princeton University, Princeton 1989, {{ISBN|0-691-07807-6}}.
* Kiernan, Ben. &quot;The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge, 1975-79.&quot; New Haven, Conn: Yale University Press, 2002.
* Henri Locard, ''Pourquoi les Khmers rouges'', Pariz, Éditions Vendémiaire, zbir. « Révolutions », 13. veljače 2013, 352 str. ({{ISBN|9782363580528}})
* Vickery, Michael. &quot;Cambodia, 1975-1982.&quot; Boston, MA: South End Press, 1984.
* Piergiorgio Pescali: &quot;S-21 Nella prigione di Pol Pot&quot;. La Ponga Edizioni, Milan, 2015. {{ISBN|978-8897823308}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Democratic Kampuchea}}
* [http://countrystudies.us/cambodia/73.htm Countrystudies.us: Democratic Kampuchea]
* [https://archive.org/details/DemocraticKampucheaIsMovingForward Archive.org: &quot;Democratic Kampuchea is moving forward&quot;]
* [https://archive.org/details/DemocraticKampucheaAWorkersAndPeasantsStateInSouth-eastAsia Archive.org: &quot;Democratic Kampuchea, a workers' and peasants' state in South-East Asia&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20070328212757/http://www.dccam.org/Archives/Documents/DK_Policy/DK_Policy_DK_Constitution.htm Constitution of Democratic Kampuchea]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/7814000.stm BBC News: &quot;Dark memories of Cambodia's killing spree&quot;] – ''commemorating the 30th anniversary of the Khmer Rouge's demise''.

{{Socijalističke države}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Demokratska Kampućija| ]]
[[Kategorija:Historija Kambodže po periodima]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]
[[Kategorija:Bivše države u Aziji]]</text>
      <sha1>92u65eiigqij3ck7p8k29ysg0o9vj68</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42600469</id>
      <parentid>42600255</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:33:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Načini ishrane */</comment>
      <origin>42600469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19061" sha1="g098bxvqmn1sow2hcnt11h7s5h8d7lx" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
{{div col end}}</text>
      <sha1>g098bxvqmn1sow2hcnt11h7s5h8d7lx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arsenal F.C.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116149</id>
    <revision>
      <id>42600475</id>
      <parentid>42486134</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T07:43:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42600475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22138" sha1="7gvooi8l37xckwqcu48z7falrwp4xft" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Sređivanje}} 
{{ nogometni klub
| ime kluba          = Arsenal F.C.
| slika              = 
| puno ime           = Arsenal Football Club
| nadimak            = ''The Gunners''&lt;br /&gt;([[engleski]] ''Topnici'')
| godina osnivanja   = [[1886.]]
| igralište          = [[Emirates Stadium]]
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 60.355
| direktor           = {{ZD|ENG}} [[Peter Hill-Wood]]
| trener             = {{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
| liga               = [[FA Premier Liga]]
| sezona             = [[FA Premier Liga 2009./10.|2009./10.]]
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona = Arsenal F.C. - sezona 2010./11.
| pattern_la1 = _arsenal2526h
| pattern_b1 = _arsenal2526h
| pattern_ra1 = _arsenal2526h
| pattern_sh1 = _arsenal2526h
| pattern_so1 = _arsenal2526hl
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = F00000
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = F00000
| pattern_la2 = _arsenal2526a
| pattern_b2 = _arsenal2526a
| pattern_ra2 = _arsenal2526a
| pattern_sh2 = _arsenal2526a
| pattern_so2 = _adidasredl
| leftarm2 = 192B47
| body2 = 192B47
| rightarm2 = 192B47
| shorts2 = 0c1c3e
| socks2 = 0c1c3e
| pattern_la3 = _arsenal2425T
| pattern_b3 = _arsenal2425T
| pattern_ra3 = _arsenal2425T
| pattern_sh3 = _arsenal2425t
| pattern_so3 = _arsenal2425tl
| leftarm3 = 9adee9
| body3 = 9adee9
| rightarm3 = 9adee9
| shorts3 = 000040
| socks3 = 000040
}}

'''Arsenal Football Club''' je [[Engleska|engleski]] [[nogometni klub]] sa sjedištem u sjevernom [[London]]u. Klub je najčešće spominjan kao '''Arsenal''', a poznat je i pod nadimkom '''Topnici''' (''The Gunners''). Klub igra u [[FA Premier Liga|FA Premier Ligi]] i jedan je od najuspješnijih engleskih klubova. Osvojili su 13 [[FA Premier Liga|Premiershipa]], 11 [[FA kup]]ova, no nikad nisu osvojili naslov europskog prvaka, a samo su [[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006.]] igrali u [[Finale UEFA Lige prvaka|finalu]] [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Međutim, osvojili su [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] i [[Kup velesajamskih gradova]].
 
Arsenal je osnovan u sjeveroistočnom [[London]]u [[1886]]., a [[1913]]. preselio je na stadion [[Highbury]] i tamo igrao domaće utakmice sve do proljeća [[2006]]. da bi se potom u ljeti iste godine preselio na novoizgrađeni stadion [[Emirates Stadium]], koji prima 60.355 gledatelja. Arsenalov lokalni rival iz sjevernog Londona je klub [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]].

== Historija ==
Arsenal je osnovan kao '''Dial Square''', 1886. godine od strane radnika tvornice oružja Royal Arsenal u [[Woolwich]]u, no klubu je ubrzo nakon osnutka ime promjenjeno u '''Royal Arsenal'''. Sam klub ponovno je preimenovan u Woolwich Arsenal nakon ulaska u profesionalne vode [[1891]]. godine. Klub se pridružio [[Football League]]u 1893. godine. Započeli su u drugoj lizi, a promociju u prvu ligu zaslužili su [[1904]]. Međutim, klupska geografska izolacija od ostalih klubova uzrokovala je nisku posjećenost utakmica te je Arsenal zapao u financijsku krizu. 1913. godine, uskoro nakon propadanja u drugu ligu, klub se preselio na novi stadion, [[Highbury]], u sjevernom [[London]]u. Iduće godine izbacili su ''Woolwich'' iz imena. Arsenal je završio samo na 5. mjestu godine 1919., no bez obzira na to bili su izabrani za promociju u prvu ligu na štetu gradskih rivala [[Tottenham Hotspur]]a. Od tuda potječe veliko rivalstvo tih dvaju klubova.

[[1925]]. godine Arsenal zapošljava visoko rangiranog trenera [[Herbert Chapman|Herberta Chapmana]]. Chapman je bio osvojio ligu sa Huddersfield Townom 1924. i 1925. i baš je on Arsenalu donio prvo poglavlje uspjeha u povijesti. Njegova revolucionarna taktika i treninzi, zajedno sa dovođenjem zvijezda poput [[Alex James|Alexa Jamesa]] i [[Cliff Bastin|Cliffa Bastina]] postavili su temelje za Arsenalovu nogometnu dominaciju u Engleskom nogometu 1930-ih. Između 1930. i 1938. Arsenal je pet puta osvojio prvu ligu, a [[FA kup]] dva puta. Na žalost Chapman nije doživio da vidi sva svoja dostignuća jer je umro 1934. godine od upale pluća. Uz to, Chapman je bio zaslužan što je lokalna željeznička stanica nazvana prema Arsenalu. Bila je to prva i jedina stanica koja je nosila ime nekoga nogometnog kluba.

Nakon pauze u Engleskom nogometu, zbog [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Arsenal je osvojio ligu 1948. i 1953., a FA kup 1950. Nakon toga njihova sreća počela je venuti. U nemogućnosti privlačenja igrača dovoljno velikog kalibra, Arsenal je proveo većinu 1950.-ih i 1960.-ih bez trofeja. Čak ni bivši Engleski kapetan [[Billy Wright]] nije mogao donijeti klubu uspjeh kao trener.

Arsenalova iduća uspješna era počela je iznenađujućim zapošljavanjem klupskog fizioterapeuta Bertiea Meea za trenera 1966. godine. Nakon što su izgubili u dva finala [[Liga kup]]a, osvojili su [[Kup velesajamskih gradova]], svoj prvi europski trofej, 1970. godine. Nakon toga došao je i još veći trijumf, prvi put su osvojili i ligu i FA kup 1971. Međutim, sljedeće desetljeće bilo je karakterizirano mnogim bliskim promašajima. Arsenal je završio kao viceprvak u prvoj lizi 1973., izgubili su u 3 FA kup finala (1972., 1978., i 1980.), a izgubili su i [[Kup pobjednika kupova]] 1980. godine u finalu na jedanaesterce. Jedini klupski uspjeh u to vrijeme bilo je osvajanje FA kupa 1979. sa kasnim pogotkom za pobjedu od 3-2 nad [[Manchester United]]om. Taj se susret u svijetu smatra jednim od klasika.

Povratak bivšeg igrača [[George Graham|Georgea Grahama]] u Arsenal, na mjesto trenera 1986. doveo je treću eru uspjeha. Arsenal je osvojio Liga kup 1987., u Grahamovoj prvoj sezoni na klupi. Nakon toga usljedilo je osvajanje Lige 1989., koju su osvojili pogotkom u posljednjoj minuti, u posljednjoj utakmici sezone i protiv izravnih konkurenata za titulu [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Grahamov Arsenal osvojio je još jednu titulu prvaka 1991. godine. U toj su sezoni izgubili samo jednu utakmicu. Zatim FA kup i liga kup (tzv. ''double''), 1993. i svoj drugi Euro trofej, Kup pobjednika kupova 1994. Međutim, Grahamova reputacija bila je jako narušena kada se saznalo da je dobivao ''poticaje'' od menadžera Runea Haugea da kupi neke igrače. Zbog toga je dobio otkaz 1995. godine. Njegova zamjena, Bruce Rioch, potrajao je samo jednu sezonu, napustio je klub nakon prepirke sa upravom oko budžeta za transfere.

Za svoje uspjehe u posljednjim godinama 1990.-ih i cijelim 2000.-ih klub duguje [[Arsène Wenger|Arsèneu Wengeru]] koji je u klub došao 1996. Wenger je sa sobom donio nove taktike, novi režim treninga i nekoliko stranih igrača koji su upotpunili postojeći engleski talent. Arsenal je osvojio još jedan ''double'' 1998. a nakon toga i treći 2002. U dodatku, klub je došao do finala [[Kup UEFA|kupa UEFA]] (izgubili su na jedanaesterce od [[Galatasaray]]a), osvojili su FA kup 2003. i 2005., a kao šećer na kraju osvojili su Premiership 2004 ne izgubivši niti jednu utakmicu. Zbog toga su dobili nadimak ''The Invincibles'' (Nepobjedivi), uspjeli su odigrati 49 utakmica bez poraza.

Arsenal je bio pobjednik ili drugi u Premiershipu u osam od deset Wengerovih sezona. Oni su jedna od 4 ekipe koje su osvojile Premiership od njegovog osnutka 1993. godine. (zajedno sa Manchester Unitedom, [[Blackbur]]nom i [[Chelsea FC|Chelseaom]]), međutim još nikada nisu uspjeli obraniti naslov. Sve do nedavno, Arsenal nije uspio otići dalje od četvrtfinala u Ligi Prvaka, no u sezoni 2005-2006, došli su do finala i bili su poraženi od Barcelone sa rezultatom 2-1.

== Trofeji ==
* [[Premier League]] (14) – 1930/31, 1932/33, 1933/34, 1934/35, 1937/38, 1947/48, 1952/53, 1970/71, 1988/89, 1990/91, 1997/98, 2001/02, 2003/04, 2025/26.
* [[FA Cup]] (14) – 1929/30, 1935/36, 1949/50, 1970/71, 1978/79, 1992/93, 1997/98, 2001/02, 2002/03, 2004/05, 2013/14, 2014/15, 2016/17, 2019/20.
* [[Football League Cup]] (2) – 1986/87, 1992/93.
* [[FA Community Shield]] (16) – 1930, 1931, 1933, 1934, 1938, 1948, 1953, 1991dagger, 1998, 1999, 2002, 2004, 2014, 2015, 2017, 2020.
* [[UEFA Kup pobjednika kupova]] (1) – 1993/94.
* [[Kup velesajamskih gradova]] – 1969/70.

=== Međunarodna finala ===
'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1979/80. || Arsenal || 0-0 (4-5 11-m) || '''Valencia'''
|-
|| 1993/94. || '''Arsenal''' || 1-0 || Parma
|- 
|| 1994/95. || Arsenal || 1-2 || '''Real Zaragoza'''
|}

'''[[Kup UEFA]] / [[Kup velesajamskih gradova]]''' 
{| {{prettytable}}
|| 1969/70. || '''Arsenal''' || 1-3, 3-0 || Anderlecht Bruxelles
|-
|| 1999/00. || Arsenal || 0-0 (1-4 11-m) || '''Galatasaray Istanbul'''
|}

'''[[Europski superkup]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1994. || Arsenal || 0-0, 0-2 || '''Milan'''
|}

'''[[Liga prvaka UEFA|Liga prvaka]]'''
{| {{prettytable}}
|| 2006. || Arsenal || 1-2 || '''Barcelona'''
|}

== Grb ==
Arsenal je tijekom godina promijenio tri grba. Ta tri grba su:

=== Arsenalov grb iz 1888. ===
[[Datoteka:Arsenal_crest_1888.png|thumb|left|Arsenalov grb iz [[1888]].]]
Arsenalov prvi grb imao je tri topa koji stoje uspravno kao dimnjaci, pa su i često zamijenjivani s njima. No lavlje glave su dokazale da su to topovi. Tek su [[1922]]. predstavili grb s jednim topom koji je bio okrenut prema istoku. Nadimak ''Topnici'' dobili su [[1925]]. nakon što su predstavili top okrenut prema zapadu.

=== Arsenalov grb od 1949.-2002. ===
[[Datoteka:Arsenal_fc_old_crest_small.png|thumb|right|Arsenalov grb od [[1949]].-[[2002]].]]
Arsenal je [[1949]]. predstavio grb s istim rasporedom topa i natpisom posebnim rukopisom i latinskim motom ''Victoria Concordia Crescit'' (pobjeda dolazi od sklada).

=== Arsenalov sadašnji grb ===
Arsenal je [[2002]]. predstavio novi grb jer nije mogao dobiti [[autorsko pravo]] za priješnje grbove.

== Dresovi ==
U povijesti su Arsenalovi dresovi uglavnom bili crveni s bijelim rukavima i hlačama, no to nije uvijek bio slučaj. Crvena boja bila je dar od [[Nottingham Forest FC|Nottingham Foresta]] za osnivanje [[1886]]. No na prvoj utakmici nije bilo dresova pa su osnivači pisali pismo i dobili dresove i lopte. Bila je malo tamnije crvene, skoro ljubičaste s kričavo crvenim hlačama. Te boje inspirirale su [[Sparta Prag|Spartu Prag]] da [[1909]]. uzme tamnocrvenu boju dresa koju ima i do danas.

== Stadion ==
[[Datoteka:Arsenal Stadium interior North Bank.jpg|thumb|200px|Sjeverna tribina starog stadiona Highburya]]
Stadion [[Highbury]] je bio Arsenalov stadion od preseljenja u sjeverni [[London]] [[1913]]. 
Klub je od sezone 2006/07 dobio novi, [[Emirates Stadium]], kojeg sponzorira emiratska aviokompanija [[Fly Emirates]]. Ta će tvrtka ujedno biti i glavni Arsenalov sponzor do [[Premiership 2013/14.|sezone 2013/14.]]

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
{{updated|9. jula 2019.}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Squad: First team |url=https://www.arsenal.com/first-team/players |publisher=Arsenal F.C. |accessdate=13. jul 2019 |archivedate=2020-01-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200115143756/https://www.arsenal.com/first-team/players |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
{{about||recent transfers|2019–20 Arsenal F.C. season#Transfers}}
{{Fs start}}
{{Fs player|no=1 |nat=GER|pos=GK|name=[[Bernd Leno]]}}
{{Fs player|no=2 |nat=ESP|pos=DF|name=[[Héctor Bellerín]]}}
{{Fs player|no=4 |nat=EGY|pos=MF|name=[[Mohamed Elneny]]}}
{{Fs player|no=5 |nat=GRE|pos=DF|name=[[Sokratis Papastathopoulos]]}}
{{Fs player|no=6 |nat=FRA|pos=DF|name=[[Laurent Koscielny]]|other=[[Captain (association football)|captain]]}}
{{Fs player|no=7 |nat=ARM|pos=MF|name=[[Henrikh Mkhitaryan]]}}
{{Fs player|no=9 |nat=FRA|pos=FW|name=[[Alexandre Lacazette]]}}
{{Fs player|no=10|nat=GER|pos=MF|name=[[Mesut Özil]]}}
{{Fs player|no=11|nat=URU|pos=MF|name=[[Lucas Torreira]]}}
{{Fs player|no=14|nat=GAB|pos=FW|name=[[Pierre-Emerick Aubameyang]]}}
{{Fs player|no=15|nat=ENG|pos=MF|name=[[Ainsley Maitland-Niles]]}}
{{Fs player|no=16|nat=ENG|pos=DF|name=[[Rob Holding]]}}
{{Fs player|no=17|nat=NGR|pos=FW|name=[[Alex Iwobi]]}}
{{Fs player|no=18|nat=ESP|pos=DF|name=[[Nacho Monreal]]}}
{{Fs player|no=20|nat=GER|pos=DF|name=[[Shkodran Mustafi]]}}
{{fs mid}}
{{Fs player|no=21|nat=ENG|pos=DF|name=[[Calum Chambers]]}}
{{Fs player|no=24|nat=ENG|pos=FW|name=[[Reiss Nelson]]}}
{{Fs player|no=25|nat=ENG|pos=DF|name=[[Carl Jenkinson]]}}
{{Fs player|no=26|nat=ARG|pos=GK|name=[[Emiliano Martínez]]}}
{{Fs player|no=27|nat=GRE|pos=DF|name=[[Konstantinos Mavropanos]]}}
{{Fs player|no=28|nat=ENG|pos=MF|name=[[Joe Willock]]}}
{{Fs player|no=29|nat=FRA|pos=MF|name=[[Matteo Guendouzi]]}}
{{Fs player|no=30|nat=ENG|pos=FW|name=[[Eddie Nketiah]]}}
{{Fs player|no=31|nat=BIH|pos=DF|name=[[Sead Kolašinac]]}}
{{Fs player|no=32|nat=ENG|pos=MF|name=[[Emile Smith Rowe]]}}
{{Fs player|no=33|nat=ENG|pos=GK|name=[[Matt Macey]]}}
{{Fs player|no=34|nat=SUI|pos=MF|name=[[Granit Xhaka]]}}
{{Fs player|no=35|nat=BRA|pos=FW|name=[[Gabriel Martinelli]]}}
{{Fs player|no=— |nat=JPN|pos=FW|name=[[Takuma Asano]]}}
{{Fs end}}

=== Igrači na pozajmici ===
{{Fs start}}
{{Fs player|no=36|nat=NIR|pos=DF|name=Daniel Ballard|other=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]}}
{{Fs player|no=52|nat=ENG|pos=DF|name=Jordi Osei-Tutu|other=[[VfL Bochum]]}}
{{Fs player|no=54|nat=ENG|pos=MF|name=[[Ben Sheaf]] |other=[[Doncaster Rovers]]}}
{{Fs player|no=44|nat=MKD|pos=GK|name=Dejan lliev |other=[[ŠKF iClinic Sereď|iClinic Sereď]]}}
{{Fs end}}

== Poznati igrači ==
''Igrači su svrstani po godini debija za klub (u zagradama):''
* 1920-e: [[Jimmy Brain]] (1924.), [[Charlie Buchan]] (1925.), [[Joe Hulme]] (1926.), [[Eddie Hapgood]] (1927.), [[David Jack]] (1928.), [[Cliff Bastin]] (1929.), [[Alex James]] (1929.).
* 1930-e: [[Leslie Compton]] (1930.), [[Ted Drake]] (1934.), [[Wilf Copping]] (1934.), [[Bernard Joy]] (1935.), [[George Swindin]] (1936.), [[Denis Compton]] (1936.), [[Reg Lewis]] (1938.).
* 1940-e: [[Walley Barnes]] (1946.), [[Jimmy Logie]] (1946.), [[Joe Mercer]] (1946.), [[Laurie Scott]] (1946.), [[Doug Lishman]] (1948.).
* 1950-e: [[Cliff Holton]] (1950.), [[Dave Bowen]] (1951.), [[Jack Kelsey]] (1951.), [[Tommy Lawton]] (1953.), [[Jimmy Bloomfield]] (1954.), [[David Herd (nogometaš)|David Herd]] (1954.).
* 1960-e: [[George Armstrong]] (1962.), [[Bob Wilson]] (1963.), [[John Radford]] (1963.), [[Frank McLintock]] (1964.), [[Peter Simpson]] (1964.), [[Sammy Nelson]] (1965.), [[Bob McNab]] (1966), [[George Graham]] (1966.), [[Pat Rice]] (1967.), [[Charlie George]] (1968.), [[Ray Kennedy]] (1969.).
* 1970-e: [[Alan Ball Jr.]] (1971), [[Liam Brady]] (1973.), [[Jimmy Rimmer]] (1974.), [[Brian Kidd]] (1974.),  [[Frank Stapleton]] (1975.), [[David O'Leary]] (1975.), [[Malcolm Macdonald]] (1976.), [[Pat Jennings]] (1977.), [[Alan Sunderland]] (1977.), [[Graham Rix]] (1977.), [[Willie Young]] (1977.).
* 1980-e: [[Paul Davis]] (1980.), [[Kenny Sansom]] (1980.), [[Vladimir Petrović]] (1980.), [[Tony Adams]] (1983.), [[Niall Quinn]] (1983.), [[John Lukic]] (1983.), [[Martin Keown]] (1984.), [[Viv Anderson]] (1984.), [[Michael Thomas]] (1984), [[David Rocastle]] (1985.), [[Paul Merson]] (1986.), [[Michael Thomas]] (1986.), [[Steve Bould]] (1988.), [[Lee Dixon]] (1988.), [[Nigel Winterburn]] (1988.).
* 1990-e: [[David Seaman]] (1990.), [[Andy Linighan]] (1990.), [[Adrian Clarke]] (1991.), [[Ian Wright]] (1991.), [[Ray Parlour]] (1992.), [[Stefan Schwarz]] (1994.), [[Dennis Bergkamp]] (1995.), [[David Platt]] (1995.), [[John Hartson]] (1995.), [[Glenn Helder]] (1995.), [[Stephen Hughes]] (1995.), [[Patrick Vieira]] (1996.), [[Gilles Grimandi]] (1997.), [[Emmanuel Petit]] (1997.), [[Marc Overmars]] (1997.), [[Nicolas Anelka]] (1997.), [[Alex Manninger]] (1997.), [[Matthew Upson]] (1997.), [[Luís Boa Morte]] (1997.), [[Fredrik Ljungberg]] (1998.), [[Thierry Henry]] (1999.), [[Oleg Luzhny]] (1999.), [[Davor Šuker]] (1999.), [[Nwankwo Kanu]] (1999.), [[Sylvinho]] (1999.), [[Jermaine Pennant]] (1999).
* 2000-e: [[Ashley Cole]] (2000.), [[Igors Stepanovs]] (2000.), [[Lauren]] (2000.), [[Robert Pirès]] (2000.), [[Sylvain Wiltord]] (2000.), [[Sol Campbell]] (2001.), [[Giovanni van Bronckhorst]] (2001.), [[Edu Gaspar]] (2001.), [[Kolo Touré]] (2002.), [[Gilberto Silva]] (2002.), [[Pascal Cygan]] (2002.),  [[Justin Hoyte]] (2002.), [[Jens Lehmann]] (2003.), [[Cesc Fàbregas]] (2003.), [[Michal Papadopulos]] (2003.), [[Manuel Almunia]] (2004.), [[Emmanuel Eboué]] (2005.), [[Gaël Clichy]] (2003.), [[Robin van Persie]] (2004.), [[Mathieu Flamini]] (2004.), [[Philippe Senderos]] (2004.), [[José Antonio Reyes]] (2004.), [[Johan Djourou]] (2004.), [[Nicklas Bendtner]] (2005.), [[Alex Song]] (2005.), [[Carlos Vela]] (2005.), [[Vito Mannone]] (2006.), [[Abou Diaby]] (2006.), [[Tomáš Rosický]] (2006.), [[Theo Walcott]] (2006.), [[Denílson]] (2006.), [[Júlio Baptista]] (2006.), [[Łukasz Fabiański]] (2007.), [[Kieran Gibbs]] (2007.), [[Eduardo da Silva]] (2007.), [[Bacary Sagna]] (2007.), [[Lassana Diarra]] (2007.), [[Fran Mérida]] (2007.), [[Gavin Hoyte]] (2007.), [[Mickaël Silvestre]] (2008.), [[Jack Wilshere]] (2008.), [[Aaron Ramsey]] (2008.), [[Francis Coquelin]] (2008.), [[Wojciech Szczęsny]] (2009.), [[Thomas Vermaelen]] (2009.), [[Andrej Aršavin]] (2009.), [[Laurent Koscielny]] (2010.), [[Marouane Chamakh]] (2010.), [[Sébastien Squillaci]] (2010.), [[Yossi Benayoun]] (2011.), [[Per Mertesacker]] (2011.), [[Mikel Arteta]] (2011.), [[Joel Campbell]] (2011.), [[Alex Oxlade-Chamberlain]] (2011.),  [[Gervinho]] (2011.), [[André Santos]] (2011.), [[Santi Cazorla]] (2012.), [[Olivier Giroud]]  (2012.), [[Héctor Bellerín]] (2013.), [[Nacho Monreal]] (2013.), [[Mesut Özil]] (2013.), [[Chuba Akpom]] (2013.), [[Alexis Sánchez]] (2014.), [[Danny Welbeck]] (2014.), [[Mathieu Debuchy]] (2014.), [[Ainsley Maitland-Niles]] (2014.), [[Calum Chambers]] (2014.), [[David Ospina]] (2014.), [[Petr Čech]] (2015), [[Alex Iwobi]] (2015.), [[Jeff Reine-Adélaïde]] (2015.), [[Rob Holding]] (2016.), [[Shkodran Mustafi]] (2016.), [[Mohamed Elneny]] (2016.), [[Granit Xhaka]] (2016.), [[Sead Kolašinac]] (2017.), [[Alexandre Lacazette]] (2017.), [[Pierre-Emerick Aubameyang]] (2018), [[David Luiz]] (2019)

&lt;!--Nemojte dodavati novopridošle igrače jer nisu još dovoljno dugo u klubu da bi bili toliko poznati kao igrači Arsenala--&gt;

== Menadžeri kluba kroz povijest ==
''Od [[18. svibnja]] [[2018]]. broje se samo natjecateljske utakmice:''

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Država
!rowspan=&quot;2&quot;|Od
!rowspan=&quot;2&quot;|Do
!colspan=&quot;6&quot;|Rekord
|-
!Uta.!!Pob.!!Izj.!!Por.!!PoP.!!PrP.
|-
|align=left|[[Sam Hollis]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|kolovoz 1894.
|align=left|srpanj 1897.
||95||43||14||38||213||181
|-
|align=left|[[Thomas Mitchell]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|kolovoz 1897.
|align=left|ožujak 1898.
||26||14||4||8||66||46
|-
|align=left|[[George Elcoat]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|ožujak 1898.
|align=left|svibanj 1899.
||43||23||6||14||92||55
|-
|align=left|[[Harry Bradshaw]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|kolovoz 1899.
|align=left|svibanj 1904.
||189||96||39||54||329||173
|-
|align=left|[[Phil Kelso]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|srpanj 1904.
|align=left|veljača 1908.
||151||63||31||57||225||228
|-
|align=left|[[George Morrell]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|veljača 1908.
|align=left|svibanj 1915.
||294||104||73||117||365||412
|-
|align=left|[[Leslie Knighton]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|svibanj 1919.
|align=left|lipanj 1925.
||267||92||62||114||330||380
|-
|align=left|[[Herbert Chapman]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1925.
|align=left|[[6. siječnja]] [[1934.]]
||403||201||97||105||864||598
|-
|align=left|[[Joseph E. Shaw|Joe Shaw]] 
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[6. siječnja]] [[1934.]]
|align=left|lipanj 1934.
||23||14||3||6||44||29
|-
|align=left|[[George Allison]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1934.
|align=left|svibanj 1947.
||283||131||75||77||543||333
|-
|align=left|[[Tom Whittaker]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1947.
|align=left|[[24. listopada]] [[1956.]]
||428||202||106||120||797||566
|-
|align=left|[[Jack Crayston]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[24. listopada]] [[1956.]]
|align=left|svibanj 1958.
||77||33||16||28||142||142
|-
|align=left|[[George Swindin]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[21. lipnja]] [[1958.]]
|align=left|svibanj 1962.
||179||70||43||66||320||320
|-
|align=left|[[Billy Wright]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|svibanj 1962.
|align=left|lipanj 1966.
||182||70||43||69||336||330
|-
|align=left|[[Bertie Mee]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1966.
|align=left|[[4. svibnja]] [[1976.]]
||539||241||148||150||739||542
|-
|align=left|[[Terry Neill]]
|{{ZD|SJI}}
|align=left|[[9. srpnja]] [[1976.]]
|align=left|[[16. prosinca]] [[1983.]]
||414||187||117||112||601||446
|-
|align=left|[[Don Howe]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[16. prosinca]] [[1983.]]
|align=left|[[22. ožujka]] [[1986.]]
||116||56||32||31||187||142
|-
|align=left|[[Steve Burtenshaw]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[23. ožujka]] [[1986.]]
|align=left|[[14. svibnja]] [[1986.]]
||11||3||2||6||7||15
|-
|align=left|[[George Graham]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[14. svibnja]] [[1986.]]
|align=left|[[21. veljače]] [[1995.]]
||460||225||133||102||711||403
|-
|align=left|[[Stewart Houston]] 
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[21. veljače]] [[1995.]]
|align=left|[[15. lipnja]] [[1995.]]
||19||7||3||9||29||25
|-
|align=left|[[Bruce Rioch]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[15. lipnja]] [[1995.]]
|align=left|[[12. kolovoza]] [[1996.]]
||47||22||15||10||67||37
|-
|align=left|[[Stewart Houston]] 
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[12. kolovoza]] [[1996.]]
|align=left|[[15. rujna]] [[1996.]]
||6||2||2||2||11||10
|-
|align=left|[[Pat Rice]] 
|{{ZD|SJI}}
|align=left|[[16. rujna]] [[1996.]]
|align=left|[[30. rujna]] [[1996.]]
||4||3||0||1||10||4
|-
|align=left|[[Arsène Wenger]]
|{{ZD|FRA}}
|align=left|[[30. rujna]] [[1996.]]
|align=left| 23 may 2018
||556||320||137||99||1005||507
|-
| [[Unai Emery]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arsenal F.C.}}
* [https://www.arsenal.com/ Zvanični web-site]

{{Prvaci FA Premier lige}}
{{Momčadi FA Premier Lige}}
{{Pobjednici Kupa velesajamskih gradova}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1886.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Sport u Londonu]]</text>
      <sha1>7gvooi8l37xckwqcu48z7falrwp4xft</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600476</id>
      <parentid>42600475</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T07:43:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42600476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22138" sha1="811qlvo6cnb90j35dukouldbifheu0a" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Sređivanje}} 
{{ nogometni klub
| ime kluba          = Arsenal F.C.
| slika              = 
| puno ime           = Arsenal Football Club
| nadimak            = ''The Gunners''&lt;br /&gt;([[engleski]] ''Topnici'')
| godina osnivanja   = [[1886.]]
| igralište          = [[Emirates Stadium]]
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 60.355
| direktor           = {{ZD|ENG}} [[Peter Hill-Wood]]
| trener             = {{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
| liga               = [[FA Premier Liga]]
| sezona             = [[FA Premier Liga 2009./10.|2009./10.]]
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona = Arsenal F.C. - sezona 2010./11.
| pattern_la1 = _arsenal2526h
| pattern_b1 = _arsenal2526h
| pattern_ra1 = _arsenal2526h
| pattern_sh1 = _arsenal2526h
| pattern_so1 = _arsenal2526hl
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = F00000
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = F00000
| pattern_la2 = _arsenal2526a
| pattern_b2 = _arsenal2526a
| pattern_ra2 = _arsenal2526a
| pattern_sh2 = _arsenal2526a
| pattern_so2 = _adidasredl
| leftarm2 = 192B47
| body2 = 192B47
| rightarm2 = 192B47
| shorts2 = 0c1c3e
| socks2 = 0c1c3e
| pattern_la3 = _arsenal2425T
| pattern_b3 = _arsenal2425T
| pattern_ra3 = _arsenal2425T
| pattern_sh3 = _arsenal2425t
| pattern_so3 = _arsenal2425tl
| leftarm3 = 9adee9
| body3 = 9adee9
| rightarm3 = 9adee9
| shorts3 = 000040
| socks3 = 000040
}}

'''Arsenal Football Club''' je [[Engleska|engleski]] [[nogometni klub]] sa sjedištem u sjevernom [[London]]u. Klub je najčešće spominjan kao '''Arsenal''', a poznat je i pod nadimkom '''Topnici''' (''The Gunners''). Klub igra u [[FA Premier Liga|FA Premier Ligi]] i jedan je od najuspješnijih engleskih klubova. Osvojili su 14 [[FA Premier Liga|Premiershipa]], 11 [[FA kup]]ova, no nikad nisu osvojili naslov europskog prvaka, a samo su [[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006.]] igrali u [[Finale UEFA Lige prvaka|finalu]] [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Međutim, osvojili su [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] i [[Kup velesajamskih gradova]].
 
Arsenal je osnovan u sjeveroistočnom [[London]]u [[1886]]., a [[1913]]. preselio je na stadion [[Highbury]] i tamo igrao domaće utakmice sve do proljeća [[2006]]. da bi se potom u ljeti iste godine preselio na novoizgrađeni stadion [[Emirates Stadium]], koji prima 60.355 gledatelja. Arsenalov lokalni rival iz sjevernog Londona je klub [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]].

== Historija ==
Arsenal je osnovan kao '''Dial Square''', 1886. godine od strane radnika tvornice oružja Royal Arsenal u [[Woolwich]]u, no klubu je ubrzo nakon osnutka ime promjenjeno u '''Royal Arsenal'''. Sam klub ponovno je preimenovan u Woolwich Arsenal nakon ulaska u profesionalne vode [[1891]]. godine. Klub se pridružio [[Football League]]u 1893. godine. Započeli su u drugoj lizi, a promociju u prvu ligu zaslužili su [[1904]]. Međutim, klupska geografska izolacija od ostalih klubova uzrokovala je nisku posjećenost utakmica te je Arsenal zapao u financijsku krizu. 1913. godine, uskoro nakon propadanja u drugu ligu, klub se preselio na novi stadion, [[Highbury]], u sjevernom [[London]]u. Iduće godine izbacili su ''Woolwich'' iz imena. Arsenal je završio samo na 5. mjestu godine 1919., no bez obzira na to bili su izabrani za promociju u prvu ligu na štetu gradskih rivala [[Tottenham Hotspur]]a. Od tuda potječe veliko rivalstvo tih dvaju klubova.

[[1925]]. godine Arsenal zapošljava visoko rangiranog trenera [[Herbert Chapman|Herberta Chapmana]]. Chapman je bio osvojio ligu sa Huddersfield Townom 1924. i 1925. i baš je on Arsenalu donio prvo poglavlje uspjeha u povijesti. Njegova revolucionarna taktika i treninzi, zajedno sa dovođenjem zvijezda poput [[Alex James|Alexa Jamesa]] i [[Cliff Bastin|Cliffa Bastina]] postavili su temelje za Arsenalovu nogometnu dominaciju u Engleskom nogometu 1930-ih. Između 1930. i 1938. Arsenal je pet puta osvojio prvu ligu, a [[FA kup]] dva puta. Na žalost Chapman nije doživio da vidi sva svoja dostignuća jer je umro 1934. godine od upale pluća. Uz to, Chapman je bio zaslužan što je lokalna željeznička stanica nazvana prema Arsenalu. Bila je to prva i jedina stanica koja je nosila ime nekoga nogometnog kluba.

Nakon pauze u Engleskom nogometu, zbog [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Arsenal je osvojio ligu 1948. i 1953., a FA kup 1950. Nakon toga njihova sreća počela je venuti. U nemogućnosti privlačenja igrača dovoljno velikog kalibra, Arsenal je proveo većinu 1950.-ih i 1960.-ih bez trofeja. Čak ni bivši Engleski kapetan [[Billy Wright]] nije mogao donijeti klubu uspjeh kao trener.

Arsenalova iduća uspješna era počela je iznenađujućim zapošljavanjem klupskog fizioterapeuta Bertiea Meea za trenera 1966. godine. Nakon što su izgubili u dva finala [[Liga kup]]a, osvojili su [[Kup velesajamskih gradova]], svoj prvi europski trofej, 1970. godine. Nakon toga došao je i još veći trijumf, prvi put su osvojili i ligu i FA kup 1971. Međutim, sljedeće desetljeće bilo je karakterizirano mnogim bliskim promašajima. Arsenal je završio kao viceprvak u prvoj lizi 1973., izgubili su u 3 FA kup finala (1972., 1978., i 1980.), a izgubili su i [[Kup pobjednika kupova]] 1980. godine u finalu na jedanaesterce. Jedini klupski uspjeh u to vrijeme bilo je osvajanje FA kupa 1979. sa kasnim pogotkom za pobjedu od 3-2 nad [[Manchester United]]om. Taj se susret u svijetu smatra jednim od klasika.

Povratak bivšeg igrača [[George Graham|Georgea Grahama]] u Arsenal, na mjesto trenera 1986. doveo je treću eru uspjeha. Arsenal je osvojio Liga kup 1987., u Grahamovoj prvoj sezoni na klupi. Nakon toga usljedilo je osvajanje Lige 1989., koju su osvojili pogotkom u posljednjoj minuti, u posljednjoj utakmici sezone i protiv izravnih konkurenata za titulu [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Grahamov Arsenal osvojio je još jednu titulu prvaka 1991. godine. U toj su sezoni izgubili samo jednu utakmicu. Zatim FA kup i liga kup (tzv. ''double''), 1993. i svoj drugi Euro trofej, Kup pobjednika kupova 1994. Međutim, Grahamova reputacija bila je jako narušena kada se saznalo da je dobivao ''poticaje'' od menadžera Runea Haugea da kupi neke igrače. Zbog toga je dobio otkaz 1995. godine. Njegova zamjena, Bruce Rioch, potrajao je samo jednu sezonu, napustio je klub nakon prepirke sa upravom oko budžeta za transfere.

Za svoje uspjehe u posljednjim godinama 1990.-ih i cijelim 2000.-ih klub duguje [[Arsène Wenger|Arsèneu Wengeru]] koji je u klub došao 1996. Wenger je sa sobom donio nove taktike, novi režim treninga i nekoliko stranih igrača koji su upotpunili postojeći engleski talent. Arsenal je osvojio još jedan ''double'' 1998. a nakon toga i treći 2002. U dodatku, klub je došao do finala [[Kup UEFA|kupa UEFA]] (izgubili su na jedanaesterce od [[Galatasaray]]a), osvojili su FA kup 2003. i 2005., a kao šećer na kraju osvojili su Premiership 2004 ne izgubivši niti jednu utakmicu. Zbog toga su dobili nadimak ''The Invincibles'' (Nepobjedivi), uspjeli su odigrati 49 utakmica bez poraza.

Arsenal je bio pobjednik ili drugi u Premiershipu u osam od deset Wengerovih sezona. Oni su jedna od 4 ekipe koje su osvojile Premiership od njegovog osnutka 1993. godine. (zajedno sa Manchester Unitedom, [[Blackbur]]nom i [[Chelsea FC|Chelseaom]]), međutim još nikada nisu uspjeli obraniti naslov. Sve do nedavno, Arsenal nije uspio otići dalje od četvrtfinala u Ligi Prvaka, no u sezoni 2005-2006, došli su do finala i bili su poraženi od Barcelone sa rezultatom 2-1.

== Trofeji ==
* [[Premier League]] (14) – 1930/31, 1932/33, 1933/34, 1934/35, 1937/38, 1947/48, 1952/53, 1970/71, 1988/89, 1990/91, 1997/98, 2001/02, 2003/04, 2025/26.
* [[FA Cup]] (14) – 1929/30, 1935/36, 1949/50, 1970/71, 1978/79, 1992/93, 1997/98, 2001/02, 2002/03, 2004/05, 2013/14, 2014/15, 2016/17, 2019/20.
* [[Football League Cup]] (2) – 1986/87, 1992/93.
* [[FA Community Shield]] (16) – 1930, 1931, 1933, 1934, 1938, 1948, 1953, 1991dagger, 1998, 1999, 2002, 2004, 2014, 2015, 2017, 2020.
* [[UEFA Kup pobjednika kupova]] (1) – 1993/94.
* [[Kup velesajamskih gradova]] – 1969/70.

=== Međunarodna finala ===
'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1979/80. || Arsenal || 0-0 (4-5 11-m) || '''Valencia'''
|-
|| 1993/94. || '''Arsenal''' || 1-0 || Parma
|- 
|| 1994/95. || Arsenal || 1-2 || '''Real Zaragoza'''
|}

'''[[Kup UEFA]] / [[Kup velesajamskih gradova]]''' 
{| {{prettytable}}
|| 1969/70. || '''Arsenal''' || 1-3, 3-0 || Anderlecht Bruxelles
|-
|| 1999/00. || Arsenal || 0-0 (1-4 11-m) || '''Galatasaray Istanbul'''
|}

'''[[Europski superkup]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1994. || Arsenal || 0-0, 0-2 || '''Milan'''
|}

'''[[Liga prvaka UEFA|Liga prvaka]]'''
{| {{prettytable}}
|| 2006. || Arsenal || 1-2 || '''Barcelona'''
|}

== Grb ==
Arsenal je tijekom godina promijenio tri grba. Ta tri grba su:

=== Arsenalov grb iz 1888. ===
[[Datoteka:Arsenal_crest_1888.png|thumb|left|Arsenalov grb iz [[1888]].]]
Arsenalov prvi grb imao je tri topa koji stoje uspravno kao dimnjaci, pa su i često zamijenjivani s njima. No lavlje glave su dokazale da su to topovi. Tek su [[1922]]. predstavili grb s jednim topom koji je bio okrenut prema istoku. Nadimak ''Topnici'' dobili su [[1925]]. nakon što su predstavili top okrenut prema zapadu.

=== Arsenalov grb od 1949.-2002. ===
[[Datoteka:Arsenal_fc_old_crest_small.png|thumb|right|Arsenalov grb od [[1949]].-[[2002]].]]
Arsenal je [[1949]]. predstavio grb s istim rasporedom topa i natpisom posebnim rukopisom i latinskim motom ''Victoria Concordia Crescit'' (pobjeda dolazi od sklada).

=== Arsenalov sadašnji grb ===
Arsenal je [[2002]]. predstavio novi grb jer nije mogao dobiti [[autorsko pravo]] za priješnje grbove.

== Dresovi ==
U povijesti su Arsenalovi dresovi uglavnom bili crveni s bijelim rukavima i hlačama, no to nije uvijek bio slučaj. Crvena boja bila je dar od [[Nottingham Forest FC|Nottingham Foresta]] za osnivanje [[1886]]. No na prvoj utakmici nije bilo dresova pa su osnivači pisali pismo i dobili dresove i lopte. Bila je malo tamnije crvene, skoro ljubičaste s kričavo crvenim hlačama. Te boje inspirirale su [[Sparta Prag|Spartu Prag]] da [[1909]]. uzme tamnocrvenu boju dresa koju ima i do danas.

== Stadion ==
[[Datoteka:Arsenal Stadium interior North Bank.jpg|thumb|200px|Sjeverna tribina starog stadiona Highburya]]
Stadion [[Highbury]] je bio Arsenalov stadion od preseljenja u sjeverni [[London]] [[1913]]. 
Klub je od sezone 2006/07 dobio novi, [[Emirates Stadium]], kojeg sponzorira emiratska aviokompanija [[Fly Emirates]]. Ta će tvrtka ujedno biti i glavni Arsenalov sponzor do [[Premiership 2013/14.|sezone 2013/14.]]

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
{{updated|9. jula 2019.}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Squad: First team |url=https://www.arsenal.com/first-team/players |publisher=Arsenal F.C. |accessdate=13. jul 2019 |archivedate=2020-01-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200115143756/https://www.arsenal.com/first-team/players |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
{{about||recent transfers|2019–20 Arsenal F.C. season#Transfers}}
{{Fs start}}
{{Fs player|no=1 |nat=GER|pos=GK|name=[[Bernd Leno]]}}
{{Fs player|no=2 |nat=ESP|pos=DF|name=[[Héctor Bellerín]]}}
{{Fs player|no=4 |nat=EGY|pos=MF|name=[[Mohamed Elneny]]}}
{{Fs player|no=5 |nat=GRE|pos=DF|name=[[Sokratis Papastathopoulos]]}}
{{Fs player|no=6 |nat=FRA|pos=DF|name=[[Laurent Koscielny]]|other=[[Captain (association football)|captain]]}}
{{Fs player|no=7 |nat=ARM|pos=MF|name=[[Henrikh Mkhitaryan]]}}
{{Fs player|no=9 |nat=FRA|pos=FW|name=[[Alexandre Lacazette]]}}
{{Fs player|no=10|nat=GER|pos=MF|name=[[Mesut Özil]]}}
{{Fs player|no=11|nat=URU|pos=MF|name=[[Lucas Torreira]]}}
{{Fs player|no=14|nat=GAB|pos=FW|name=[[Pierre-Emerick Aubameyang]]}}
{{Fs player|no=15|nat=ENG|pos=MF|name=[[Ainsley Maitland-Niles]]}}
{{Fs player|no=16|nat=ENG|pos=DF|name=[[Rob Holding]]}}
{{Fs player|no=17|nat=NGR|pos=FW|name=[[Alex Iwobi]]}}
{{Fs player|no=18|nat=ESP|pos=DF|name=[[Nacho Monreal]]}}
{{Fs player|no=20|nat=GER|pos=DF|name=[[Shkodran Mustafi]]}}
{{fs mid}}
{{Fs player|no=21|nat=ENG|pos=DF|name=[[Calum Chambers]]}}
{{Fs player|no=24|nat=ENG|pos=FW|name=[[Reiss Nelson]]}}
{{Fs player|no=25|nat=ENG|pos=DF|name=[[Carl Jenkinson]]}}
{{Fs player|no=26|nat=ARG|pos=GK|name=[[Emiliano Martínez]]}}
{{Fs player|no=27|nat=GRE|pos=DF|name=[[Konstantinos Mavropanos]]}}
{{Fs player|no=28|nat=ENG|pos=MF|name=[[Joe Willock]]}}
{{Fs player|no=29|nat=FRA|pos=MF|name=[[Matteo Guendouzi]]}}
{{Fs player|no=30|nat=ENG|pos=FW|name=[[Eddie Nketiah]]}}
{{Fs player|no=31|nat=BIH|pos=DF|name=[[Sead Kolašinac]]}}
{{Fs player|no=32|nat=ENG|pos=MF|name=[[Emile Smith Rowe]]}}
{{Fs player|no=33|nat=ENG|pos=GK|name=[[Matt Macey]]}}
{{Fs player|no=34|nat=SUI|pos=MF|name=[[Granit Xhaka]]}}
{{Fs player|no=35|nat=BRA|pos=FW|name=[[Gabriel Martinelli]]}}
{{Fs player|no=— |nat=JPN|pos=FW|name=[[Takuma Asano]]}}
{{Fs end}}

=== Igrači na pozajmici ===
{{Fs start}}
{{Fs player|no=36|nat=NIR|pos=DF|name=Daniel Ballard|other=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]}}
{{Fs player|no=52|nat=ENG|pos=DF|name=Jordi Osei-Tutu|other=[[VfL Bochum]]}}
{{Fs player|no=54|nat=ENG|pos=MF|name=[[Ben Sheaf]] |other=[[Doncaster Rovers]]}}
{{Fs player|no=44|nat=MKD|pos=GK|name=Dejan lliev |other=[[ŠKF iClinic Sereď|iClinic Sereď]]}}
{{Fs end}}

== Poznati igrači ==
''Igrači su svrstani po godini debija za klub (u zagradama):''
* 1920-e: [[Jimmy Brain]] (1924.), [[Charlie Buchan]] (1925.), [[Joe Hulme]] (1926.), [[Eddie Hapgood]] (1927.), [[David Jack]] (1928.), [[Cliff Bastin]] (1929.), [[Alex James]] (1929.).
* 1930-e: [[Leslie Compton]] (1930.), [[Ted Drake]] (1934.), [[Wilf Copping]] (1934.), [[Bernard Joy]] (1935.), [[George Swindin]] (1936.), [[Denis Compton]] (1936.), [[Reg Lewis]] (1938.).
* 1940-e: [[Walley Barnes]] (1946.), [[Jimmy Logie]] (1946.), [[Joe Mercer]] (1946.), [[Laurie Scott]] (1946.), [[Doug Lishman]] (1948.).
* 1950-e: [[Cliff Holton]] (1950.), [[Dave Bowen]] (1951.), [[Jack Kelsey]] (1951.), [[Tommy Lawton]] (1953.), [[Jimmy Bloomfield]] (1954.), [[David Herd (nogometaš)|David Herd]] (1954.).
* 1960-e: [[George Armstrong]] (1962.), [[Bob Wilson]] (1963.), [[John Radford]] (1963.), [[Frank McLintock]] (1964.), [[Peter Simpson]] (1964.), [[Sammy Nelson]] (1965.), [[Bob McNab]] (1966), [[George Graham]] (1966.), [[Pat Rice]] (1967.), [[Charlie George]] (1968.), [[Ray Kennedy]] (1969.).
* 1970-e: [[Alan Ball Jr.]] (1971), [[Liam Brady]] (1973.), [[Jimmy Rimmer]] (1974.), [[Brian Kidd]] (1974.),  [[Frank Stapleton]] (1975.), [[David O'Leary]] (1975.), [[Malcolm Macdonald]] (1976.), [[Pat Jennings]] (1977.), [[Alan Sunderland]] (1977.), [[Graham Rix]] (1977.), [[Willie Young]] (1977.).
* 1980-e: [[Paul Davis]] (1980.), [[Kenny Sansom]] (1980.), [[Vladimir Petrović]] (1980.), [[Tony Adams]] (1983.), [[Niall Quinn]] (1983.), [[John Lukic]] (1983.), [[Martin Keown]] (1984.), [[Viv Anderson]] (1984.), [[Michael Thomas]] (1984), [[David Rocastle]] (1985.), [[Paul Merson]] (1986.), [[Michael Thomas]] (1986.), [[Steve Bould]] (1988.), [[Lee Dixon]] (1988.), [[Nigel Winterburn]] (1988.).
* 1990-e: [[David Seaman]] (1990.), [[Andy Linighan]] (1990.), [[Adrian Clarke]] (1991.), [[Ian Wright]] (1991.), [[Ray Parlour]] (1992.), [[Stefan Schwarz]] (1994.), [[Dennis Bergkamp]] (1995.), [[David Platt]] (1995.), [[John Hartson]] (1995.), [[Glenn Helder]] (1995.), [[Stephen Hughes]] (1995.), [[Patrick Vieira]] (1996.), [[Gilles Grimandi]] (1997.), [[Emmanuel Petit]] (1997.), [[Marc Overmars]] (1997.), [[Nicolas Anelka]] (1997.), [[Alex Manninger]] (1997.), [[Matthew Upson]] (1997.), [[Luís Boa Morte]] (1997.), [[Fredrik Ljungberg]] (1998.), [[Thierry Henry]] (1999.), [[Oleg Luzhny]] (1999.), [[Davor Šuker]] (1999.), [[Nwankwo Kanu]] (1999.), [[Sylvinho]] (1999.), [[Jermaine Pennant]] (1999).
* 2000-e: [[Ashley Cole]] (2000.), [[Igors Stepanovs]] (2000.), [[Lauren]] (2000.), [[Robert Pirès]] (2000.), [[Sylvain Wiltord]] (2000.), [[Sol Campbell]] (2001.), [[Giovanni van Bronckhorst]] (2001.), [[Edu Gaspar]] (2001.), [[Kolo Touré]] (2002.), [[Gilberto Silva]] (2002.), [[Pascal Cygan]] (2002.),  [[Justin Hoyte]] (2002.), [[Jens Lehmann]] (2003.), [[Cesc Fàbregas]] (2003.), [[Michal Papadopulos]] (2003.), [[Manuel Almunia]] (2004.), [[Emmanuel Eboué]] (2005.), [[Gaël Clichy]] (2003.), [[Robin van Persie]] (2004.), [[Mathieu Flamini]] (2004.), [[Philippe Senderos]] (2004.), [[José Antonio Reyes]] (2004.), [[Johan Djourou]] (2004.), [[Nicklas Bendtner]] (2005.), [[Alex Song]] (2005.), [[Carlos Vela]] (2005.), [[Vito Mannone]] (2006.), [[Abou Diaby]] (2006.), [[Tomáš Rosický]] (2006.), [[Theo Walcott]] (2006.), [[Denílson]] (2006.), [[Júlio Baptista]] (2006.), [[Łukasz Fabiański]] (2007.), [[Kieran Gibbs]] (2007.), [[Eduardo da Silva]] (2007.), [[Bacary Sagna]] (2007.), [[Lassana Diarra]] (2007.), [[Fran Mérida]] (2007.), [[Gavin Hoyte]] (2007.), [[Mickaël Silvestre]] (2008.), [[Jack Wilshere]] (2008.), [[Aaron Ramsey]] (2008.), [[Francis Coquelin]] (2008.), [[Wojciech Szczęsny]] (2009.), [[Thomas Vermaelen]] (2009.), [[Andrej Aršavin]] (2009.), [[Laurent Koscielny]] (2010.), [[Marouane Chamakh]] (2010.), [[Sébastien Squillaci]] (2010.), [[Yossi Benayoun]] (2011.), [[Per Mertesacker]] (2011.), [[Mikel Arteta]] (2011.), [[Joel Campbell]] (2011.), [[Alex Oxlade-Chamberlain]] (2011.),  [[Gervinho]] (2011.), [[André Santos]] (2011.), [[Santi Cazorla]] (2012.), [[Olivier Giroud]]  (2012.), [[Héctor Bellerín]] (2013.), [[Nacho Monreal]] (2013.), [[Mesut Özil]] (2013.), [[Chuba Akpom]] (2013.), [[Alexis Sánchez]] (2014.), [[Danny Welbeck]] (2014.), [[Mathieu Debuchy]] (2014.), [[Ainsley Maitland-Niles]] (2014.), [[Calum Chambers]] (2014.), [[David Ospina]] (2014.), [[Petr Čech]] (2015), [[Alex Iwobi]] (2015.), [[Jeff Reine-Adélaïde]] (2015.), [[Rob Holding]] (2016.), [[Shkodran Mustafi]] (2016.), [[Mohamed Elneny]] (2016.), [[Granit Xhaka]] (2016.), [[Sead Kolašinac]] (2017.), [[Alexandre Lacazette]] (2017.), [[Pierre-Emerick Aubameyang]] (2018), [[David Luiz]] (2019)

&lt;!--Nemojte dodavati novopridošle igrače jer nisu još dovoljno dugo u klubu da bi bili toliko poznati kao igrači Arsenala--&gt;

== Menadžeri kluba kroz povijest ==
''Od [[18. svibnja]] [[2018]]. broje se samo natjecateljske utakmice:''

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Država
!rowspan=&quot;2&quot;|Od
!rowspan=&quot;2&quot;|Do
!colspan=&quot;6&quot;|Rekord
|-
!Uta.!!Pob.!!Izj.!!Por.!!PoP.!!PrP.
|-
|align=left|[[Sam Hollis]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|kolovoz 1894.
|align=left|srpanj 1897.
||95||43||14||38||213||181
|-
|align=left|[[Thomas Mitchell]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|kolovoz 1897.
|align=left|ožujak 1898.
||26||14||4||8||66||46
|-
|align=left|[[George Elcoat]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|ožujak 1898.
|align=left|svibanj 1899.
||43||23||6||14||92||55
|-
|align=left|[[Harry Bradshaw]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|kolovoz 1899.
|align=left|svibanj 1904.
||189||96||39||54||329||173
|-
|align=left|[[Phil Kelso]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|srpanj 1904.
|align=left|veljača 1908.
||151||63||31||57||225||228
|-
|align=left|[[George Morrell]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|veljača 1908.
|align=left|svibanj 1915.
||294||104||73||117||365||412
|-
|align=left|[[Leslie Knighton]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|svibanj 1919.
|align=left|lipanj 1925.
||267||92||62||114||330||380
|-
|align=left|[[Herbert Chapman]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1925.
|align=left|[[6. siječnja]] [[1934.]]
||403||201||97||105||864||598
|-
|align=left|[[Joseph E. Shaw|Joe Shaw]] 
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[6. siječnja]] [[1934.]]
|align=left|lipanj 1934.
||23||14||3||6||44||29
|-
|align=left|[[George Allison]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1934.
|align=left|svibanj 1947.
||283||131||75||77||543||333
|-
|align=left|[[Tom Whittaker]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1947.
|align=left|[[24. listopada]] [[1956.]]
||428||202||106||120||797||566
|-
|align=left|[[Jack Crayston]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[24. listopada]] [[1956.]]
|align=left|svibanj 1958.
||77||33||16||28||142||142
|-
|align=left|[[George Swindin]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[21. lipnja]] [[1958.]]
|align=left|svibanj 1962.
||179||70||43||66||320||320
|-
|align=left|[[Billy Wright]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|svibanj 1962.
|align=left|lipanj 1966.
||182||70||43||69||336||330
|-
|align=left|[[Bertie Mee]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1966.
|align=left|[[4. svibnja]] [[1976.]]
||539||241||148||150||739||542
|-
|align=left|[[Terry Neill]]
|{{ZD|SJI}}
|align=left|[[9. srpnja]] [[1976.]]
|align=left|[[16. prosinca]] [[1983.]]
||414||187||117||112||601||446
|-
|align=left|[[Don Howe]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[16. prosinca]] [[1983.]]
|align=left|[[22. ožujka]] [[1986.]]
||116||56||32||31||187||142
|-
|align=left|[[Steve Burtenshaw]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[23. ožujka]] [[1986.]]
|align=left|[[14. svibnja]] [[1986.]]
||11||3||2||6||7||15
|-
|align=left|[[George Graham]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[14. svibnja]] [[1986.]]
|align=left|[[21. veljače]] [[1995.]]
||460||225||133||102||711||403
|-
|align=left|[[Stewart Houston]] 
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[21. veljače]] [[1995.]]
|align=left|[[15. lipnja]] [[1995.]]
||19||7||3||9||29||25
|-
|align=left|[[Bruce Rioch]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[15. lipnja]] [[1995.]]
|align=left|[[12. kolovoza]] [[1996.]]
||47||22||15||10||67||37
|-
|align=left|[[Stewart Houston]] 
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[12. kolovoza]] [[1996.]]
|align=left|[[15. rujna]] [[1996.]]
||6||2||2||2||11||10
|-
|align=left|[[Pat Rice]] 
|{{ZD|SJI}}
|align=left|[[16. rujna]] [[1996.]]
|align=left|[[30. rujna]] [[1996.]]
||4||3||0||1||10||4
|-
|align=left|[[Arsène Wenger]]
|{{ZD|FRA}}
|align=left|[[30. rujna]] [[1996.]]
|align=left| 23 may 2018
||556||320||137||99||1005||507
|-
| [[Unai Emery]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arsenal F.C.}}
* [https://www.arsenal.com/ Zvanični web-site]

{{Prvaci FA Premier lige}}
{{Momčadi FA Premier Lige}}
{{Pobjednici Kupa velesajamskih gradova}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1886.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Sport u Londonu]]</text>
      <sha1>811qlvo6cnb90j35dukouldbifheu0a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600477</id>
      <parentid>42600476</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T07:45:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <comment>update</comment>
      <origin>42600477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21585" sha1="8uxnj37esun5kwxt3gu8xpqyjsfspbf" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Sređivanje}} 
{{ nogometni klub
| ime kluba          = Arsenal F.C.
| slika              = 
| puno ime           = Arsenal Football Club
| nadimak            = ''The Gunners''&lt;br /&gt;([[engleski]] ''Topnici'')
| godina osnivanja   = [[1886.]]
| igralište          = [[Emirates Stadium]]
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 60.355
| direktor           = {{ZD|ENG}} [[Peter Hill-Wood]]
| trener             = {{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
| liga               = [[FA Premier Liga]]
| sezona             = [[FA Premier Liga 2009./10.|2009./10.]]
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona = Arsenal F.C. - sezona 2010./11.
| pattern_la1 = _arsenal2526h
| pattern_b1 = _arsenal2526h
| pattern_ra1 = _arsenal2526h
| pattern_sh1 = _arsenal2526h
| pattern_so1 = _arsenal2526hl
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = F00000
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = F00000
| pattern_la2 = _arsenal2526a
| pattern_b2 = _arsenal2526a
| pattern_ra2 = _arsenal2526a
| pattern_sh2 = _arsenal2526a
| pattern_so2 = _adidasredl
| leftarm2 = 192B47
| body2 = 192B47
| rightarm2 = 192B47
| shorts2 = 0c1c3e
| socks2 = 0c1c3e
| pattern_la3 = _arsenal2425T
| pattern_b3 = _arsenal2425T
| pattern_ra3 = _arsenal2425T
| pattern_sh3 = _arsenal2425t
| pattern_so3 = _arsenal2425tl
| leftarm3 = 9adee9
| body3 = 9adee9
| rightarm3 = 9adee9
| shorts3 = 000040
| socks3 = 000040
}}

'''Arsenal Football Club''' je [[Engleska|engleski]] [[nogometni klub]] sa sjedištem u sjevernom [[London]]u. Klub je najčešće spominjan kao '''Arsenal''', a poznat je i pod nadimkom '''Topnici''' (''The Gunners''). Klub igra u [[FA Premier Liga|FA Premier Ligi]] i jedan je od najuspješnijih engleskih klubova. Osvojili su 14 [[FA Premier Liga|Premiershipa]], 11 [[FA kup]]ova, no nikad nisu osvojili naslov europskog prvaka, a samo su [[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006.]] igrali u [[Finale UEFA Lige prvaka|finalu]] [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Međutim, osvojili su [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] i [[Kup velesajamskih gradova]].
 
Arsenal je osnovan u sjeveroistočnom [[London]]u [[1886]]., a [[1913]]. preselio je na stadion [[Highbury]] i tamo igrao domaće utakmice sve do proljeća [[2006]]. da bi se potom u ljeti iste godine preselio na novoizgrađeni stadion [[Emirates Stadium]], koji prima 60.355 gledatelja. Arsenalov lokalni rival iz sjevernog Londona je klub [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]].

== Historija ==
Arsenal je osnovan kao '''Dial Square''', 1886. godine od strane radnika tvornice oružja Royal Arsenal u [[Woolwich]]u, no klubu je ubrzo nakon osnutka ime promjenjeno u '''Royal Arsenal'''. Sam klub ponovno je preimenovan u Woolwich Arsenal nakon ulaska u profesionalne vode [[1891]]. godine. Klub se pridružio [[Football League]]u 1893. godine. Započeli su u drugoj lizi, a promociju u prvu ligu zaslužili su [[1904]]. Međutim, klupska geografska izolacija od ostalih klubova uzrokovala je nisku posjećenost utakmica te je Arsenal zapao u financijsku krizu. 1913. godine, uskoro nakon propadanja u drugu ligu, klub se preselio na novi stadion, [[Highbury]], u sjevernom [[London]]u. Iduće godine izbacili su ''Woolwich'' iz imena. Arsenal je završio samo na 5. mjestu godine 1919., no bez obzira na to bili su izabrani za promociju u prvu ligu na štetu gradskih rivala [[Tottenham Hotspur]]a. Od tuda potječe veliko rivalstvo tih dvaju klubova.

[[1925]]. godine Arsenal zapošljava visoko rangiranog trenera [[Herbert Chapman|Herberta Chapmana]]. Chapman je bio osvojio ligu sa Huddersfield Townom 1924. i 1925. i baš je on Arsenalu donio prvo poglavlje uspjeha u povijesti. Njegova revolucionarna taktika i treninzi, zajedno sa dovođenjem zvijezda poput [[Alex James|Alexa Jamesa]] i [[Cliff Bastin|Cliffa Bastina]] postavili su temelje za Arsenalovu nogometnu dominaciju u Engleskom nogometu 1930-ih. Između 1930. i 1938. Arsenal je pet puta osvojio prvu ligu, a [[FA kup]] dva puta. Na žalost Chapman nije doživio da vidi sva svoja dostignuća jer je umro 1934. godine od upale pluća. Uz to, Chapman je bio zaslužan što je lokalna željeznička stanica nazvana prema Arsenalu. Bila je to prva i jedina stanica koja je nosila ime nekoga nogometnog kluba.

Nakon pauze u Engleskom nogometu, zbog [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Arsenal je osvojio ligu 1948. i 1953., a FA kup 1950. Nakon toga njihova sreća počela je venuti. U nemogućnosti privlačenja igrača dovoljno velikog kalibra, Arsenal je proveo većinu 1950.-ih i 1960.-ih bez trofeja. Čak ni bivši Engleski kapetan [[Billy Wright]] nije mogao donijeti klubu uspjeh kao trener.

Arsenalova iduća uspješna era počela je iznenađujućim zapošljavanjem klupskog fizioterapeuta Bertiea Meea za trenera 1966. godine. Nakon što su izgubili u dva finala [[Liga kup]]a, osvojili su [[Kup velesajamskih gradova]], svoj prvi europski trofej, 1970. godine. Nakon toga došao je i još veći trijumf, prvi put su osvojili i ligu i FA kup 1971. Međutim, sljedeće desetljeće bilo je karakterizirano mnogim bliskim promašajima. Arsenal je završio kao viceprvak u prvoj lizi 1973., izgubili su u 3 FA kup finala (1972., 1978., i 1980.), a izgubili su i [[Kup pobjednika kupova]] 1980. godine u finalu na jedanaesterce. Jedini klupski uspjeh u to vrijeme bilo je osvajanje FA kupa 1979. sa kasnim pogotkom za pobjedu od 3-2 nad [[Manchester United]]om. Taj se susret u svijetu smatra jednim od klasika.

Povratak bivšeg igrača [[George Graham|Georgea Grahama]] u Arsenal, na mjesto trenera 1986. doveo je treću eru uspjeha. Arsenal je osvojio Liga kup 1987., u Grahamovoj prvoj sezoni na klupi. Nakon toga usljedilo je osvajanje Lige 1989., koju su osvojili pogotkom u posljednjoj minuti, u posljednjoj utakmici sezone i protiv izravnih konkurenata za titulu [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Grahamov Arsenal osvojio je još jednu titulu prvaka 1991. godine. U toj su sezoni izgubili samo jednu utakmicu. Zatim FA kup i liga kup (tzv. ''double''), 1993. i svoj drugi Euro trofej, Kup pobjednika kupova 1994. Međutim, Grahamova reputacija bila je jako narušena kada se saznalo da je dobivao ''poticaje'' od menadžera Runea Haugea da kupi neke igrače. Zbog toga je dobio otkaz 1995. godine. Njegova zamjena, Bruce Rioch, potrajao je samo jednu sezonu, napustio je klub nakon prepirke sa upravom oko budžeta za transfere.

Za svoje uspjehe u posljednjim godinama 1990.-ih i cijelim 2000.-ih klub duguje [[Arsène Wenger|Arsèneu Wengeru]] koji je u klub došao 1996. Wenger je sa sobom donio nove taktike, novi režim treninga i nekoliko stranih igrača koji su upotpunili postojeći engleski talent. Arsenal je osvojio još jedan ''double'' 1998. a nakon toga i treći 2002. U dodatku, klub je došao do finala [[Kup UEFA|kupa UEFA]] (izgubili su na jedanaesterce od [[Galatasaray]]a), osvojili su FA kup 2003. i 2005., a kao šećer na kraju osvojili su Premiership 2004 ne izgubivši niti jednu utakmicu. Zbog toga su dobili nadimak ''The Invincibles'' (Nepobjedivi), uspjeli su odigrati 49 utakmica bez poraza.

Arsenal je bio pobjednik ili drugi u Premiershipu u osam od deset Wengerovih sezona. Oni su jedna od 4 ekipe koje su osvojile Premiership od njegovog osnutka 1993. godine. (zajedno sa Manchester Unitedom, [[Blackbur]]nom i [[Chelsea FC|Chelseaom]]), međutim još nikada nisu uspjeli obraniti naslov. Sve do nedavno, Arsenal nije uspio otići dalje od četvrtfinala u Ligi Prvaka, no u sezoni 2005-2006, došli su do finala i bili su poraženi od Barcelone sa rezultatom 2-1.

== Trofeji ==
* [[Premier League]] (14) – 1930/31, 1932/33, 1933/34, 1934/35, 1937/38, 1947/48, 1952/53, 1970/71, 1988/89, 1990/91, 1997/98, 2001/02, 2003/04, 2025/26.
* [[FA Cup]] (14) – 1929/30, 1935/36, 1949/50, 1970/71, 1978/79, 1992/93, 1997/98, 2001/02, 2002/03, 2004/05, 2013/14, 2014/15, 2016/17, 2019/20.
* [[Football League Cup]] (2) – 1986/87, 1992/93.
* [[FA Community Shield]] (16) – 1930, 1931, 1933, 1934, 1938, 1948, 1953, 1991dagger, 1998, 1999, 2002, 2004, 2014, 2015, 2017, 2020.
* [[UEFA Kup pobjednika kupova]] (1) – 1993/94.
* [[Kup velesajamskih gradova]] – 1969/70.

=== Međunarodna finala ===
'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1979/80. || Arsenal || 0-0 (4-5 11-m) || '''Valencia'''
|-
|| 1993/94. || '''Arsenal''' || 1-0 || Parma
|- 
|| 1994/95. || Arsenal || 1-2 || '''Real Zaragoza'''
|}

'''[[Kup UEFA]] / [[Kup velesajamskih gradova]]''' 
{| {{prettytable}}
|| 1969/70. || '''Arsenal''' || 1-3, 3-0 || Anderlecht Bruxelles
|-
|| 1999/00. || Arsenal || 0-0 (1-4 11-m) || '''Galatasaray Istanbul'''
|}

'''[[Europski superkup]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1994. || Arsenal || 0-0, 0-2 || '''Milan'''
|}

'''[[Liga prvaka UEFA|Liga prvaka]]'''
{| {{prettytable}}
|| 2006. || Arsenal || 1-2 || '''Barcelona'''
|}

== Grb ==
Arsenal je tijekom godina promijenio tri grba. Ta tri grba su:

=== Arsenalov grb iz 1888. ===
[[Datoteka:Arsenal_crest_1888.png|thumb|left|Arsenalov grb iz [[1888]].]]
Arsenalov prvi grb imao je tri topa koji stoje uspravno kao dimnjaci, pa su i često zamijenjivani s njima. No lavlje glave su dokazale da su to topovi. Tek su [[1922]]. predstavili grb s jednim topom koji je bio okrenut prema istoku. Nadimak ''Topnici'' dobili su [[1925]]. nakon što su predstavili top okrenut prema zapadu.

=== Arsenalov grb od 1949.-2002. ===
[[Datoteka:Arsenal_fc_old_crest_small.png|thumb|right|Arsenalov grb od [[1949]].-[[2002]].]]
Arsenal je [[1949]]. predstavio grb s istim rasporedom topa i natpisom posebnim rukopisom i latinskim motom ''Victoria Concordia Crescit'' (pobjeda dolazi od sklada).

=== Arsenalov sadašnji grb ===
Arsenal je [[2002]]. predstavio novi grb jer nije mogao dobiti [[autorsko pravo]] za priješnje grbove.

== Dresovi ==
U povijesti su Arsenalovi dresovi uglavnom bili crveni s bijelim rukavima i hlačama, no to nije uvijek bio slučaj. Crvena boja bila je dar od [[Nottingham Forest FC|Nottingham Foresta]] za osnivanje [[1886]]. No na prvoj utakmici nije bilo dresova pa su osnivači pisali pismo i dobili dresove i lopte. Bila je malo tamnije crvene, skoro ljubičaste s kričavo crvenim hlačama. Te boje inspirirale su [[Sparta Prag|Spartu Prag]] da [[1909]]. uzme tamnocrvenu boju dresa koju ima i do danas.

== Stadion ==
[[Datoteka:Arsenal Stadium interior North Bank.jpg|thumb|200px|Sjeverna tribina starog stadiona Highburya]]
Stadion [[Highbury]] je bio Arsenalov stadion od preseljenja u sjeverni [[London]] [[1913]]. 
Klub je od sezone 2006/07 dobio novi, [[Emirates Stadium]], kojeg sponzorira emiratska aviokompanija [[Fly Emirates]]. Ta će tvrtka ujedno biti i glavni Arsenalov sponzor do [[Premiership 2013/14.|sezone 2013/14.]]

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
{{updated|24. januara 2026.}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.arsenal.com/men/players |title=Squad: Men |publisher=Arsenal F.C.}}&lt;/ref&gt;
{{about||recent transfers|2019–20 Arsenal F.C. season#Transfers}}
{{Fs start}}
{{Fs player|no=1|nat=ESP|pos=GK|name=[[David Raya]]}}
{{Fs player|no=2|nat=FRA|pos=DF|name=[[William Saliba]]}}
{{Fs player|no=3|nat=ESP|pos=DF|name=[[Cristhian Mosquera]]}}
{{Fs player|no=4|nat=ENG|pos=DF|name=[[Ben White]]}}
{{Fs player|no=5|nat=ECU|pos=DF|name=[[Piero Hincapié]]}}
{{Fs player|no=6|nat=BRA|pos=DF|name=[[Gabriel Magalhães]]}}
{{Fs player|no=7|nat=ENG|pos=FW|name=[[Bukayo Saka]]}}
{{Fs player|no=8|nat=NOR|pos=MF|name=[[Martin Ødegaard]]}}
{{Fs player|no=9|nat=BRA|pos=FW|name=[[Gabriel Jesus]]}}
{{Fs player|no=10|nat=ENG|pos=MF|name=[[Eberechi Eze]]}}
{{Fs player|no=11|nat=BRA|pos=FW|name=[[Gabriel Martinelli]]}}
{{Fs player|no=12|nat=NED|pos=DF|name=[[Jurriën Timber]]}}
{{Fs mid}}
{{Fs player|no=13|nat=ESP|pos=GK|name=[[Kepa Arrizabalaga]]}}
{{Fs player|no=14|nat=SWE|pos=FW|name=[[Viktor Gyökeres]]}}
{{Fs player|no=16|nat=DEN|pos=MF|name=[[Christian Nørgaard]]}}
{{Fs player|no=19|nat=BEL|pos=FW|name=[[Leandro Trossard]]}}
{{Fs player|no=20|nat=ENG|pos=FW|name=[[Noni Madueke]]}}
{{Fs player|no=23|nat=ESP|pos=MF|name=[[Mikel Merino]]}}
{{Fs player|no=29|nat=GER|pos=FW|name=[[Kai Havertz]]}}
{{Fs player|no=33|nat=ITA|pos=DF|name=[[Riccardo Calafiori]]}}
{{Fs player|no=35|nat=ENG|pos=GK|name=[[Tommy Setford]]}}
{{Fs player|no=36|nat=ESP|pos=MF|name=[[Martín Zubimendi]]}}
{{Fs player|no=41|nat=ENG|pos=MF|name=[[Declan Rice]]}}
{{Fs player|no=49|nat=ENG|pos=DF|name=[[Myles Lewis-Skelly]]}}
{{Fs end}}

=== Igrači na pozajmici ===
{{Fs start}}
{{Fs player|no=36|nat=NIR|pos=DF|name=Daniel Ballard|other=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]}}
{{Fs player|no=52|nat=ENG|pos=DF|name=Jordi Osei-Tutu|other=[[VfL Bochum]]}}
{{Fs player|no=54|nat=ENG|pos=MF|name=[[Ben Sheaf]] |other=[[Doncaster Rovers]]}}
{{Fs player|no=44|nat=MKD|pos=GK|name=Dejan lliev |other=[[ŠKF iClinic Sereď|iClinic Sereď]]}}
{{Fs end}}

== Poznati igrači ==
''Igrači su svrstani po godini debija za klub (u zagradama):''
* 1920-e: [[Jimmy Brain]] (1924.), [[Charlie Buchan]] (1925.), [[Joe Hulme]] (1926.), [[Eddie Hapgood]] (1927.), [[David Jack]] (1928.), [[Cliff Bastin]] (1929.), [[Alex James]] (1929.).
* 1930-e: [[Leslie Compton]] (1930.), [[Ted Drake]] (1934.), [[Wilf Copping]] (1934.), [[Bernard Joy]] (1935.), [[George Swindin]] (1936.), [[Denis Compton]] (1936.), [[Reg Lewis]] (1938.).
* 1940-e: [[Walley Barnes]] (1946.), [[Jimmy Logie]] (1946.), [[Joe Mercer]] (1946.), [[Laurie Scott]] (1946.), [[Doug Lishman]] (1948.).
* 1950-e: [[Cliff Holton]] (1950.), [[Dave Bowen]] (1951.), [[Jack Kelsey]] (1951.), [[Tommy Lawton]] (1953.), [[Jimmy Bloomfield]] (1954.), [[David Herd (nogometaš)|David Herd]] (1954.).
* 1960-e: [[George Armstrong]] (1962.), [[Bob Wilson]] (1963.), [[John Radford]] (1963.), [[Frank McLintock]] (1964.), [[Peter Simpson]] (1964.), [[Sammy Nelson]] (1965.), [[Bob McNab]] (1966), [[George Graham]] (1966.), [[Pat Rice]] (1967.), [[Charlie George]] (1968.), [[Ray Kennedy]] (1969.).
* 1970-e: [[Alan Ball Jr.]] (1971), [[Liam Brady]] (1973.), [[Jimmy Rimmer]] (1974.), [[Brian Kidd]] (1974.),  [[Frank Stapleton]] (1975.), [[David O'Leary]] (1975.), [[Malcolm Macdonald]] (1976.), [[Pat Jennings]] (1977.), [[Alan Sunderland]] (1977.), [[Graham Rix]] (1977.), [[Willie Young]] (1977.).
* 1980-e: [[Paul Davis]] (1980.), [[Kenny Sansom]] (1980.), [[Vladimir Petrović]] (1980.), [[Tony Adams]] (1983.), [[Niall Quinn]] (1983.), [[John Lukic]] (1983.), [[Martin Keown]] (1984.), [[Viv Anderson]] (1984.), [[Michael Thomas]] (1984), [[David Rocastle]] (1985.), [[Paul Merson]] (1986.), [[Michael Thomas]] (1986.), [[Steve Bould]] (1988.), [[Lee Dixon]] (1988.), [[Nigel Winterburn]] (1988.).
* 1990-e: [[David Seaman]] (1990.), [[Andy Linighan]] (1990.), [[Adrian Clarke]] (1991.), [[Ian Wright]] (1991.), [[Ray Parlour]] (1992.), [[Stefan Schwarz]] (1994.), [[Dennis Bergkamp]] (1995.), [[David Platt]] (1995.), [[John Hartson]] (1995.), [[Glenn Helder]] (1995.), [[Stephen Hughes]] (1995.), [[Patrick Vieira]] (1996.), [[Gilles Grimandi]] (1997.), [[Emmanuel Petit]] (1997.), [[Marc Overmars]] (1997.), [[Nicolas Anelka]] (1997.), [[Alex Manninger]] (1997.), [[Matthew Upson]] (1997.), [[Luís Boa Morte]] (1997.), [[Fredrik Ljungberg]] (1998.), [[Thierry Henry]] (1999.), [[Oleg Luzhny]] (1999.), [[Davor Šuker]] (1999.), [[Nwankwo Kanu]] (1999.), [[Sylvinho]] (1999.), [[Jermaine Pennant]] (1999).
* 2000-e: [[Ashley Cole]] (2000.), [[Igors Stepanovs]] (2000.), [[Lauren]] (2000.), [[Robert Pirès]] (2000.), [[Sylvain Wiltord]] (2000.), [[Sol Campbell]] (2001.), [[Giovanni van Bronckhorst]] (2001.), [[Edu Gaspar]] (2001.), [[Kolo Touré]] (2002.), [[Gilberto Silva]] (2002.), [[Pascal Cygan]] (2002.),  [[Justin Hoyte]] (2002.), [[Jens Lehmann]] (2003.), [[Cesc Fàbregas]] (2003.), [[Michal Papadopulos]] (2003.), [[Manuel Almunia]] (2004.), [[Emmanuel Eboué]] (2005.), [[Gaël Clichy]] (2003.), [[Robin van Persie]] (2004.), [[Mathieu Flamini]] (2004.), [[Philippe Senderos]] (2004.), [[José Antonio Reyes]] (2004.), [[Johan Djourou]] (2004.), [[Nicklas Bendtner]] (2005.), [[Alex Song]] (2005.), [[Carlos Vela]] (2005.), [[Vito Mannone]] (2006.), [[Abou Diaby]] (2006.), [[Tomáš Rosický]] (2006.), [[Theo Walcott]] (2006.), [[Denílson]] (2006.), [[Júlio Baptista]] (2006.), [[Łukasz Fabiański]] (2007.), [[Kieran Gibbs]] (2007.), [[Eduardo da Silva]] (2007.), [[Bacary Sagna]] (2007.), [[Lassana Diarra]] (2007.), [[Fran Mérida]] (2007.), [[Gavin Hoyte]] (2007.), [[Mickaël Silvestre]] (2008.), [[Jack Wilshere]] (2008.), [[Aaron Ramsey]] (2008.), [[Francis Coquelin]] (2008.), [[Wojciech Szczęsny]] (2009.), [[Thomas Vermaelen]] (2009.), [[Andrej Aršavin]] (2009.), [[Laurent Koscielny]] (2010.), [[Marouane Chamakh]] (2010.), [[Sébastien Squillaci]] (2010.), [[Yossi Benayoun]] (2011.), [[Per Mertesacker]] (2011.), [[Mikel Arteta]] (2011.), [[Joel Campbell]] (2011.), [[Alex Oxlade-Chamberlain]] (2011.),  [[Gervinho]] (2011.), [[André Santos]] (2011.), [[Santi Cazorla]] (2012.), [[Olivier Giroud]]  (2012.), [[Héctor Bellerín]] (2013.), [[Nacho Monreal]] (2013.), [[Mesut Özil]] (2013.), [[Chuba Akpom]] (2013.), [[Alexis Sánchez]] (2014.), [[Danny Welbeck]] (2014.), [[Mathieu Debuchy]] (2014.), [[Ainsley Maitland-Niles]] (2014.), [[Calum Chambers]] (2014.), [[David Ospina]] (2014.), [[Petr Čech]] (2015), [[Alex Iwobi]] (2015.), [[Jeff Reine-Adélaïde]] (2015.), [[Rob Holding]] (2016.), [[Shkodran Mustafi]] (2016.), [[Mohamed Elneny]] (2016.), [[Granit Xhaka]] (2016.), [[Sead Kolašinac]] (2017.), [[Alexandre Lacazette]] (2017.), [[Pierre-Emerick Aubameyang]] (2018), [[David Luiz]] (2019)

&lt;!--Nemojte dodavati novopridošle igrače jer nisu još dovoljno dugo u klubu da bi bili toliko poznati kao igrači Arsenala--&gt;

== Menadžeri kluba kroz povijest ==
''Od [[18. svibnja]] [[2018]]. broje se samo natjecateljske utakmice:''

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Država
!rowspan=&quot;2&quot;|Od
!rowspan=&quot;2&quot;|Do
!colspan=&quot;6&quot;|Rekord
|-
!Uta.!!Pob.!!Izj.!!Por.!!PoP.!!PrP.
|-
|align=left|[[Sam Hollis]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|kolovoz 1894.
|align=left|srpanj 1897.
||95||43||14||38||213||181
|-
|align=left|[[Thomas Mitchell]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|kolovoz 1897.
|align=left|ožujak 1898.
||26||14||4||8||66||46
|-
|align=left|[[George Elcoat]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|ožujak 1898.
|align=left|svibanj 1899.
||43||23||6||14||92||55
|-
|align=left|[[Harry Bradshaw]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|kolovoz 1899.
|align=left|svibanj 1904.
||189||96||39||54||329||173
|-
|align=left|[[Phil Kelso]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|srpanj 1904.
|align=left|veljača 1908.
||151||63||31||57||225||228
|-
|align=left|[[George Morrell]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|veljača 1908.
|align=left|svibanj 1915.
||294||104||73||117||365||412
|-
|align=left|[[Leslie Knighton]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|svibanj 1919.
|align=left|lipanj 1925.
||267||92||62||114||330||380
|-
|align=left|[[Herbert Chapman]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1925.
|align=left|[[6. siječnja]] [[1934.]]
||403||201||97||105||864||598
|-
|align=left|[[Joseph E. Shaw|Joe Shaw]] 
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[6. siječnja]] [[1934.]]
|align=left|lipanj 1934.
||23||14||3||6||44||29
|-
|align=left|[[George Allison]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1934.
|align=left|svibanj 1947.
||283||131||75||77||543||333
|-
|align=left|[[Tom Whittaker]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1947.
|align=left|[[24. listopada]] [[1956.]]
||428||202||106||120||797||566
|-
|align=left|[[Jack Crayston]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[24. listopada]] [[1956.]]
|align=left|svibanj 1958.
||77||33||16||28||142||142
|-
|align=left|[[George Swindin]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[21. lipnja]] [[1958.]]
|align=left|svibanj 1962.
||179||70||43||66||320||320
|-
|align=left|[[Billy Wright]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|svibanj 1962.
|align=left|lipanj 1966.
||182||70||43||69||336||330
|-
|align=left|[[Bertie Mee]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|lipanj 1966.
|align=left|[[4. svibnja]] [[1976.]]
||539||241||148||150||739||542
|-
|align=left|[[Terry Neill]]
|{{ZD|SJI}}
|align=left|[[9. srpnja]] [[1976.]]
|align=left|[[16. prosinca]] [[1983.]]
||414||187||117||112||601||446
|-
|align=left|[[Don Howe]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[16. prosinca]] [[1983.]]
|align=left|[[22. ožujka]] [[1986.]]
||116||56||32||31||187||142
|-
|align=left|[[Steve Burtenshaw]]
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[23. ožujka]] [[1986.]]
|align=left|[[14. svibnja]] [[1986.]]
||11||3||2||6||7||15
|-
|align=left|[[George Graham]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[14. svibnja]] [[1986.]]
|align=left|[[21. veljače]] [[1995.]]
||460||225||133||102||711||403
|-
|align=left|[[Stewart Houston]] 
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[21. veljače]] [[1995.]]
|align=left|[[15. lipnja]] [[1995.]]
||19||7||3||9||29||25
|-
|align=left|[[Bruce Rioch]]
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[15. lipnja]] [[1995.]]
|align=left|[[12. kolovoza]] [[1996.]]
||47||22||15||10||67||37
|-
|align=left|[[Stewart Houston]] 
|{{ZD|ŠKO}}
|align=left|[[12. kolovoza]] [[1996.]]
|align=left|[[15. rujna]] [[1996.]]
||6||2||2||2||11||10
|-
|align=left|[[Pat Rice]] 
|{{ZD|SJI}}
|align=left|[[16. rujna]] [[1996.]]
|align=left|[[30. rujna]] [[1996.]]
||4||3||0||1||10||4
|-
|align=left|[[Arsène Wenger]]
|{{ZD|FRA}}
|align=left|[[30. rujna]] [[1996.]]
|align=left| 23 may 2018
||556||320||137||99||1005||507
|-
| [[Unai Emery]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arsenal F.C.}}
* [https://www.arsenal.com/ Zvanični web-site]

{{Prvaci FA Premier lige}}
{{Momčadi FA Premier Lige}}
{{Pobjednici Kupa velesajamskih gradova}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1886.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Sport u Londonu]]</text>
      <sha1>8uxnj37esun5kwxt3gu8xpqyjsfspbf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diario Frontera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123485</id>
    <revision>
      <id>42600491</id>
      <parentid>40951793</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T11:00:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="675" sha1="s3jp4pe825jjlxdsjrrmfpilb4pmr85" xml:space="preserve">'''Diario Frontera''' su [[venezuela]]nske [[novine|dnevne novine]]. Regionalni su dnevni list. Najviše ih se distribuira po [[Mérida (grad u Venezueli)|Méridi]] i područjima južno od jezera [[Maracaibo (jezero)|Maracaiba]].

== Direktori ==
* Rafael Ángel Gallegos 
* Alcides Monsalve 

== Vanjske veze ==
* {{jezikk|špa./kast.|španjolski/kastiljanski}} [http://diariofrontera.com/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822205125/http://www.diariofrontera.com// |date=2011-08-22 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1978.]]
[[Kategorija:Novine u Venezueli]]
[[Kategorija:Dnevne novine]]
[[Kategorija:Mérida, Venezuela]]</text>
      <sha1>s3jp4pe825jjlxdsjrrmfpilb4pmr85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carter Family</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128434</id>
    <revision>
      <id>42600392</id>
      <parentid>42453406</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:33:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="t5opkn1nitm56jf2vabe2wqg50ky91l" xml:space="preserve">{{about |originalnoj Carter Family| bend druge generacije| The Carter Sisters }}
{{Infokutija muzičar
 | image_size            = 5 by 10
 | Background          = group_or_band
 | Porijeklo = [[Maces Spring (Virginia)|Maces Spring]], [[Virginia]]
 | Žanr = [[Američka folk muzika|tradicionalna američka folk muzika]]
 | Godine_aktivnosti = 1927–1944
 | label               =
 | povezani_izvođaći = [[Johnny Cash]], [[Jimmie Rodgers]]
 | website                 =
 | Bivši_članovi = [[A. P. Carter]]&lt;br /&gt;[[Sara Carter]]&lt;br /&gt;[[Maybelle Carter]]&lt;br /&gt;[[Helen Carter]]&lt;br /&gt;[[Anita Carter]]&lt;br /&gt;[[June Carter Cash]]&lt;br /&gt;[[Janette Carter]]&lt;br /&gt;Joe Carter&lt;br /&gt;
}}

'''Carter Family''' ili '''Porodica Carter''' je [[američka folk muzika|američka folk muzička]] grupa koja je djelovala od 1927. do 1956. godine. Poznata je po tome što je njen opus imao izuzetan uticaj na dalji razvoj [[bluegrass muzika|bluegrassa]], [[country]]ja, [[Southern gospel|južnjačkog gospela]], [[pop]]a i [[rock and Roll|rocka]], kao i na [[Renesansa folka i bluesa|renesansu folka]] 1960-ih. Smatra se prvom grupom koja je bila istinska zvijezda country muzike. Njihove pjesme kao &quot;[[Wabash Cannonball]]&quot;, &quot;[[Can the Circle Be Unbroken (By and By)|Can the Circle Be Unbroken]]&quot;, &quot;[[Wildwood Flower]]&quot; i &quot;[[Keep On the Sunny Side]]&quot; su postale standardni dio country repertoara.&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Definitive Illustrated Encyclopedia of Rock |last=Heatley |first=Michael |authorlink= |coauthors= |year=2007 |publisher=Star Fire |location=London, United Kingdom |isbn=978 1 84451 996 5 }}&lt;/ref&gt;

Originalnu grupu su činili [[A.P. Carter|Alvin Pleasant &quot;A.P.&quot; Delaney Carter]] (1891–1960), njegova supruga [[Sara Carter|Sara Dougherty Carter]] (1898–1979) i šurjakinja [[Maybelle Carter|Maybelle Addington Carter]] (1909–1978). Maybelle je bila oženjena za A.P.-ovog brata Ezru (Ecka) Cartera koji je istovremeno bio i Sarin bliski rođak. Sve troje su se rodili i odrasli u jugozapadnoj [[Virginia|Virdžiniji]], gdje su naučili planinsku [[gospel muzika|gospel muziku]] i [[shape note]] pjevanje.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* ''Among my klediments'', June Carter Cash, Grand Rapids, MI, Zondervan, 1979. {{ISBN|0-310-38170-3}}
* ''In the Country of Country: A Journey to the Roots of American Music'', Nicholas Dawidoff, Vintage Books, 1998. {{ISBN|0-375-70082-X}}
* ''Will you miss me when I'm gone?: the Carter Family and their legacy in American music'', Mark Zwonitzer with Charles Hirshberg, New York, Simon &amp; Schuster, 2002

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20020802044413/http://www.npr.org/programs/morning/features/2002/jul/carter/index.html Country Music's First Family]
* [http://bluegrasslyrics.com/carter_index.cfm.htm Songs of the Carter Family] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060628003556/http://bluegrasslyrics.com/carter_index.cfm.htm |date=2006-06-28 }}
* [http://www.carterfamilyfold.org The Carter Family Memorial Music Center, Inc.]
* [http://www.bluegrasswest.com/ideas/carter.htm Complete song texts of the original Carter Family 1927-1941] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002194151/http://www.bluegrasswest.com/ideas/carter.htm |date=2011-10-02 }}
* [http://www.nativeground.com/carterfamily.asp Native Ground Music article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926232131/http://www.nativeground.com/carterfamily.asp |date=2009-09-26 }}
* [http://www.virginia.org/site/description.asp?AttrID=31750 Carter Family Fold, Hiltons, Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051019193037/http://www.virginia.org/site/description.asp?AttrID=31750 |date=2005-10-19 }}
* [http://www.friendsofthefold.com Friends of the Carter Family Fold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080425042928/http://www.friendsofthefold.com/ |date=2008-04-25 }}
* [http://www.carterfoldlegacy.com The Carter Fold Legacy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723122429/http://www.carterfoldlegacy.com/ |date=2012-07-23 }}
* [http://www.hankwilliamsdiscography.com/p/carterfamily/ The Carter Family Discography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111006075236/http://www.hankwilliamsdiscography.com/p/carterfamily/ |date=2011-10-06 }}

{{Johnny Cash}}

[[Kategorija:Američke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Country]]</text>
      <sha1>t5opkn1nitm56jf2vabe2wqg50ky91l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cry Freedom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139624</id>
    <revision>
      <id>42600451</id>
      <parentid>42414603</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T03:57:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2940" sha1="7mj04hnuqaalw1tualnly1wr4yq76vu" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film   
| naslov           = Cry Freedom
| slika         = Cry Freedom.jpg
| opis        = kino-poster
| alt            = 
| režija      = [[Richard Attenborough]]
| producent      = Richard Attenborough
| scenario     = [[John Briley]] 
| uloge       = [[Denzel Washington]]&lt;br /&gt;[[Kevin Kline]]&lt;br /&gt;[[Penelope Wilton]]&lt;br /&gt;[[Kevin McNally]]
| muzika          = [[George Fenton]]&lt;br /&gt;[[Jonas Gwangwa]]
| fotografija = [[Ronnie Taylor]]
| montaža        = [[Lesley Walker]]
| studio         = [[Universal Pictures]]&lt;br /&gt;Marble Arch Productions
| distributer    = Universal Pictures&lt;br /&gt;MCA Home Video
| premijera       = {{Film date|1987|11|6|df=y}}
| trajanje        = 157 minutes
| zemlja        = {{flagcountry|GBR}}
| jezik       = engleski&lt;br /&gt;francuski
| budžet         = 
| bruto          = 5,899.797 $&lt;ref name=BoxOfficeMojo&gt;{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=cryfreedom.htm |title=Cry Freedom |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=15. VI 2010}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Cry Freedom''''' je [[UK|britanski]] igrani film snimljen 1987. u režiji [[Richard Attenborough|Richarda Attenborougha]]. Scenarij je napisao [[John Briley]] na temelju knjiga [[Donald Woods|Donalda Woodsa]], [[Južna Afrika|južnoafričkog]] novinara , u kojima je on opisao svoje poznanstvo sa znamenitim crnačkim anti-[[aparthejd]] aktivistom [[Steve Biko|Steveom Bikoom]], njegovu smrt kao i progone kojima je bio izložen od tadašnjih južnoafričkih vlasti.

Film, koji je sniman u londonskim studijima, odnosno na lokacijama u [[Kenija|Keniji]] i [[Zimbabve]]u, dobio je vrlo dobre kritike i nekoliko prestižnih nagrada. Washington, koji je tumačio lik Bikoa, se nametnuo kao specijalist za karizmatične historijske ličnosti, odnosno jedan od najvećih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] glumaca svog doba.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Denzel Vošington]] ||[[Stiv Biko]] 
|-
| [[Kevin Klajn]]||[[Donald Vuds]] 
|-
| [[Penelopi Vilton]]|| Vendi Vuds 
|-
| [[Džon To]]||ministar pravde 
|-
| [[Robert Džouns]]||Čarls Dženkins 
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.nbcuniversalstore.com/detail.php?p=11083/ Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930150711/http://www.nbcuniversalstore.com/detail.php?p=11083%2F |date=2011-09-30 }}
* {{imdb title|id=0092804|title=Cry Freedom}}
* [http://www.mrqe.com/movies/m100047080?s=1 ''Cry Freedom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101011115942/http://www.mrqe.com/movies/m100047080?s=1 |date=2010-10-11 }} at the [[Movie Review Query Engine]]
* {{rotten-tomatoes|id=cry_freedom|title=Cry Freedom}}
* {{mojo title|id=cryfreedom|title=Cry Freedom}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=iq4VjE0_AVQ ''Cry Freedom''] film trailer at [[You Tube]]

{{Richard Attenborough - filmovi}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Britanski filmovi]]</text>
      <sha1>7mj04hnuqaalw1tualnly1wr4yq76vu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carcass</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153395</id>
    <revision>
      <id>42600388</id>
      <parentid>42341573</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T13:47:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5555" sha1="sa50ieyk7jg8mzk1dsz6j1wjojxfgxx" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime =Carcass
| ime_genitiv =Carcassa
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Carcass Island&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Isla del Rosario&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Carcass Island - Falkland Islands.jpg
| veličina_slike =280 px
| opis_slike     =Satelitska snimka otoka Carcass

| slika_lokacijska_karta_država =Falklandi
| slika_lokacijska_karta_opis   =&lt;center&gt;Otok Carcass na karti Falklanda

| širina-stupnjevi =51
| širina-minute    =15
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =60
| dužina-minute    =31
| dužina-oznaka    =W

| lokacija_ime   =[[Britanski prekomorski teritoriji|Britanska prekomorska područja]]
| lokacija_info  =[[Datoteka:Flag of the Falkland Islands.svg|26px]], [[Falklandi|Falklandski Otoci]]
| lokacija1_ime  =[[Zapadni Falkland]]
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| visina            =220 &lt;ref name=west/&gt;
| površina_ukupna   =18.9 [[kvadratni kilometar|km²]] &lt;ref name=west/&gt;
| stanovništvo_godina       =
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =6 - 10
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona     =FKST
| utc_pomak          =-4
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =-3
}}
'''Carcass''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Carcass Island'', [[španski jezik|španjolski]]: ''Isla del Rosario'') je jedan od [[ostrvo|otoka]] malog [[arhipelag]]a otoka [[West Point (Falklandi)|West Point]] koji leži sjeverozapadno od obale [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]].
&lt;ref name=west/&gt;
== Geografija ==
''Carcass'' ima izduljeni oblik dug je 10&amp;nbsp;km, a širok 2.5&amp;nbsp;km, površine 18.9 [[kvadratni kilometar|km²]].&lt;ref name=west&gt;{{cite web
 |url         = http://www.falklandsconservation.com/wildlife/birds/IBAs/iba_west_point.pdf
 |title       = ''West Point Island Group''
 |accessdate  = 14. 04. 2012
 |language    = engleski
 |publisher   = Falklands Conservation
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20110710223934/http://www.falklandsconservation.com/wildlife/birds/IBAs/iba_west_point.pdf
 |archivedate = 2011-07-10
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt;
Sjeverozapadna obala Carcassa ima velike pješčane uvale sa okomitim kamenim stijenama, sjeveroistočna obala ima hridi sa strmim padinama. Najviši vrh na otoku je ''Gora Byng'' od 220 m. Po otoku ima nekoliko većih slatkovodnih jezerca, važnih staništa ptica, koja leže na zapadu otoka. Otok Carcass se koristi kao [[pašnjak]] za uzgoj [[Ovca|ovaca]] od kraja [[19. vijek]]a.&lt;ref name=west/&gt;
[[Datoteka:MS Columbus Caravelle calling Carcass Island, Falkland Islands.jpg|thumb|left|240px|Pogled na Port Patterson, jedino naselje na otoku]]
== Historija ==
Otok je dobio ime po [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] [[jedrenjak]]u ''Carcass'' koji je posjetio otok [[1766]]., i susjedni arhipelag [[Jason (Falklandi)|Jason]] koji je dobio ime po pratećem brodu te male flotile - ''Jason''.&lt;ref name=wed&gt;{{cite web
 | url =http://www.falklandislands.com/contents/view/309
 | title =''Carcass Island''
 | accessdate = 16. 04. 2012
 | language=engleski
 | publisher=Falkland Islands Tourist Board Stanley
}}&lt;/ref&gt;

Jedino naselje od desetak stanovnika leži u velikoj uvali - ''Port Patterson'' na jugozapadnoj obali, to je zapravo skup zgrada [[Ovčarstvo|ovčarske]] farme osnovane krajem [[19. vijek]]a, uz mali lukobran i lučicu. 
Port Patterson je na Falklandima poznat po svojim zelenim okućnicama, na kojima je uspješno presađeno nešto drveća i ukrasnog grmolikog bilja.
[[Datoteka:Carcass Insel Falkland Insel.jpg|thumb|left|240px|Pogled na otok Carcass sa mora]]
Obale otoka stanište su brojnih kolonija [[pingvini|pingvina]], [[morski lav|morskih lavova]], [[delfin]]a i [[ptica]] zbog tog je Carcass u novije vrijeme postao [[Turizam|turistička]] destinacija, tako da danas u naselju radi pansion sa malom trgovinom za turiste.&lt;ref name=wed/&gt;

Za Carcass vozi trajekt iz lučice [[New Haven (Falklandi)|New Haven]] na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]] jedamput na mjesec, koji na svojoj kružnoj plovidbi oko [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]] iskrca putnike i po otocima; [[New (Falklandi)|New]], [[West Point (Falklandi)|West Point]], [[Saunders (Falklandi)|Saunders]], [[Keppel (Falklandi)|Keppel]], [[Golding (Falklandi)|Golding]], [[Pebble (Falklandi)|Pebble]] i [[Weddell]].&lt;ref name=tra&gt;{{cite web
 | url =http://www.horariodeferry.com/fk/
 | title =''Ferry and Boat in Falkland Islands''
 | accessdate =13. 04. 2012
 | language =engleski
 | publisher =Horario de ferry
 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.gisele.com/arnie/html/carcass_island.html Carcass Island (na portalu Arnie Travels)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191227011453/http://www.gisele.com/arnie/html/carcass_island.html |date=2019-12-27 }} {{en icon}}
* [http://www.falklandislands.com/contents/view/309 Carcass Island (na portalu Falkland Islands Tourist Board Stanley)] {{en icon}}
* [http://www.falklandislands.com/contents/view/97 Detaljna karta Falklanda]

{{commonscat|Carcass}}

[[Kategorija:Falklandski otoci]]

&lt;!--interwiki --&gt;</text>
      <sha1>sa50ieyk7jg8mzk1dsz6j1wjojxfgxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harold Macmillan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160477</id>
    <revision>
      <id>42600423</id>
      <parentid>42541195</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T20:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bepo Zubanović 1</username>
        <id>181614</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Predsednik vlade (1957-1963) */ Fixed grammar</comment>
      <origin>42600423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5557" sha1="2fznugl3dbxfko9mthnpbcei113pytb" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Makmilan (razvrstavanje)}}
{{Infokutija Političar
| ime = Harold Makmilan
| slika = Harold Macmillan in 1942.jpg
| opis_slike = 
| datum_rođenja = [[10. februar]] [[1894.]]
| mesto_rođenja = [[London]]
| država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[29. decembar]] [[1986.]]
| mesto_smrti =  [[Saseks]]
| država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| veroispovest = 
| partija = 
| supružnik = 
| deca = 
| univerzitet = 
| profesija = 
| funkcija 1 = 
| izbori 1 = 
| početak funkcije 1 = 
| kraj funkcije 1 = 
| prethodnik 1 = 
| naslednik 1 = 
}}

'''Harold Makmilan ''' (rođen [[10. februara]] [[1894]], umro [[29. decembra]] [[1986]]) je britanski konzervativni političar i predsednik britanske vlade od [[1957]]. do [[1963]].

== Rani život ==
Rođen je u Čelsiju u [[London]]u. Njegov deda je osnovao izdavačku kuću Makmilan pablišers. Školovao se na [[Iton]]u odakle je ili oteran ili je sam napustio. Pred [[Prvi svetski rat]] školovao se dve godine u [[Oksford]]u. Po izbijanju rata učestvovao je u ratu i tri puta je ranjavan. Tokom rata je poginulo toliko mnogo njegovih prijatelja iz studentskih dana, da je odbio da se vrati u Oksford, jer to više nije bilo isto.

== Politička karijera (1924-1957) ==
Izabran je u donji dom parlamenta 1924. Mesto je izgubio 1929, a 1931 je ponovo [[poslanik]]. Žestoko je kritikovao [[Nevil Čemberlen|Nevila Čemberlena]].

Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] služio je u početku u ratnoj koalicionoj vladi u ministarstvu nabavki i ministarstvu kolonija. Kasnije je dobio zadatak da bude britanski predstavnik kod saveznika na Mediteranu. Tada se upoznaje sa [[Dvajt Ajzenhauer|Dvajtom Ajzenhauerom]] i to prijateljstvo postaje ključno za njegovu kasniju karijeru.

Kada su [[Konzervativna stranka UK|konzervativci]] pobedili [[1951]]. postao je ministar stanogradnje u vladi [[Vinston Čerčil|Vinstona Čerčila]]. Kao ministar ispunio je obećanje da će sagraditi 300.000 kuća godišnje. Od oktobra [[1954]]. je bio ministar odbrane. U vladi [[Entoni Idn|Entonija Idna]] bio je ministar vanjskih poslova od aprila do decembra 1955. i [[ministar finansija]] od 1955 do 1957. Za vreme [[Suecka kriza|Suecke krize]] najpre se zalagao za rat, a zatim je među prvima tražio da se rat prekine zbog finansijske krize.

Kada je [[Entoni Idn]] podneo ostavku u januaru [[1957]] Harold Makmilan je postao predsednik britanske vlade.

== Predsednik vlade (1957-1963) ==
Britanija je imala tehničkih poteškoća kod svojih raketa za prenos nuklearnih projektila, pa se morala oslanjati na američke Polaris rakete.

[[Šarl de Gol]] je [[1963]]. [[veto]]m sprečio da Britanija postane članica [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]]. De Gol se bojao prevelikog uticaja [[SAD]] preko Britanije.

Makmilan se najviše zanimao za ekonomiju. Britanija je 1961. imala velikih [[trgovački deficit]], pa je vlada zamrzla plate. Nepopularn potez je vlada platila gubitkom na dopunskim izborima. Vodio je politiku pune zaposlenosti, čemu su se opirali njegovi ministri, koji su smatrali da podrška funti zahteva jaku monetarnu kontrolu, koja nužno vodi većoj nezaposlenosti. Tokom 1958. tri ministra su dala ostavku, jer se nisu slagala sa ekonomskom politikom vlade.

Makmilan je preuzeo kontrolu nad spoljnom politikom. Nakon Suecke krize ponovo jeuspostavio dobre odnose sa SAD, gde je na vlasti bio njegov prijatelj [[Dvajt Ajzenhauer]]. Za vreme Makmilanove vlade mnoge zemlje su dobile nezavisnost od Britanije. Međutim, intervenisao je u [[Irak]]u 1958. i 1960.

== Afera Profjumo i ostavka ==
{{Poseban članak|Afera Profjumo}} 
[[Afera Profjumo]] [[1963]]. je nanela veliku štetu ugledu vlade. Državni sekretar za rat [[Džon Profjumo]] u Makmilanovoj vladi imao je [[1961]] ljubavne odnose sa striptizetom Kristinom Kiler. Ta ista Kristina Kiler imala je odnose i sa sovjetskim pomorskim atašeom Jevgenijem Ivanovim. Tada je [[Hladni rat]] bio u punoj snazi. Glasine su počele kružiti 1962. Vlada se našla na udaru. Došlo je do parlamentarne istrage. Profumo u martu [[1963]]. ništa nije priznao. Priznao je tri meseca kasnije. Došlo je do glasanja o poverenju vladi. Makmilanova vlada je jedva izdržala glasanje o poverenju vladi. Samo jedan glas je presudio. Međutim sama afera je izgleda doprinela da se Makmilanu pogorša zdravlje. Najpre se smatralo da se radi o raku, pa je dao ostavku [[18. oktobra]] [[1963]]. Povukao se iz politike septembra 1964. i pri tome je odbio plemstvo.

== Literatura ==
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/29/newsid_2547000/2547307.stm BBC Harold Macmillan obituary]
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/h/harold_macmillan.html Some Harold Macmillan quotes]
* President of the friends of Roquetaillade association [http://www.roquetaillade.eu]
* [http://www.pm.gov.uk/output/Page131.asp More about Harold Macmillan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070515190448/http://www.pm.gov.uk/output/Page131.asp |date=2007-05-15 }} on the Downing Street website
* [http://www.rootsandleaves.com/ RootsAndLeaves.com], Cavendish family genealogy

{{niz
|pre=[[Entoni Iden]]
|spisak=[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]&lt;br /&gt;1957. – 1963.
|posle=[[Alek Daglas Houm]]
}}

{{commonscat|Harold Macmillan}}

{{Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva}}
{{Osobe Hladnoga rata}}

{{Lifetime|1894|1986|Macmillan, Harold}}

[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]]</text>
      <sha1>2fznugl3dbxfko9mthnpbcei113pytb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600424</id>
      <parentid>42600423</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bepo Zubanović 1</username>
        <id>181614</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Predsednik vlade (1957-1963) */ Fixed grammar</comment>
      <origin>42600424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5558" sha1="qwnbw5g7tks15v1cowxw3rscpmicp1v" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Makmilan (razvrstavanje)}}
{{Infokutija Političar
| ime = Harold Makmilan
| slika = Harold Macmillan in 1942.jpg
| opis_slike = 
| datum_rođenja = [[10. februar]] [[1894.]]
| mesto_rođenja = [[London]]
| država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[29. decembar]] [[1986.]]
| mesto_smrti =  [[Saseks]]
| država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| veroispovest = 
| partija = 
| supružnik = 
| deca = 
| univerzitet = 
| profesija = 
| funkcija 1 = 
| izbori 1 = 
| početak funkcije 1 = 
| kraj funkcije 1 = 
| prethodnik 1 = 
| naslednik 1 = 
}}

'''Harold Makmilan ''' (rođen [[10. februara]] [[1894]], umro [[29. decembra]] [[1986]]) je britanski konzervativni političar i predsednik britanske vlade od [[1957]]. do [[1963]].

== Rani život ==
Rođen je u Čelsiju u [[London]]u. Njegov deda je osnovao izdavačku kuću Makmilan pablišers. Školovao se na [[Iton]]u odakle je ili oteran ili je sam napustio. Pred [[Prvi svetski rat]] školovao se dve godine u [[Oksford]]u. Po izbijanju rata učestvovao je u ratu i tri puta je ranjavan. Tokom rata je poginulo toliko mnogo njegovih prijatelja iz studentskih dana, da je odbio da se vrati u Oksford, jer to više nije bilo isto.

== Politička karijera (1924-1957) ==
Izabran je u donji dom parlamenta 1924. Mesto je izgubio 1929, a 1931 je ponovo [[poslanik]]. Žestoko je kritikovao [[Nevil Čemberlen|Nevila Čemberlena]].

Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] služio je u početku u ratnoj koalicionoj vladi u ministarstvu nabavki i ministarstvu kolonija. Kasnije je dobio zadatak da bude britanski predstavnik kod saveznika na Mediteranu. Tada se upoznaje sa [[Dvajt Ajzenhauer|Dvajtom Ajzenhauerom]] i to prijateljstvo postaje ključno za njegovu kasniju karijeru.

Kada su [[Konzervativna stranka UK|konzervativci]] pobedili [[1951]]. postao je ministar stanogradnje u vladi [[Vinston Čerčil|Vinstona Čerčila]]. Kao ministar ispunio je obećanje da će sagraditi 300.000 kuća godišnje. Od oktobra [[1954]]. je bio ministar odbrane. U vladi [[Entoni Idn|Entonija Idna]] bio je ministar vanjskih poslova od aprila do decembra 1955. i [[ministar finansija]] od 1955 do 1957. Za vreme [[Suecka kriza|Suecke krize]] najpre se zalagao za rat, a zatim je među prvima tražio da se rat prekine zbog finansijske krize.

Kada je [[Entoni Idn]] podneo ostavku u januaru [[1957]] Harold Makmilan je postao predsednik britanske vlade.

== Predsednik vlade (1957-1963) ==
Britanija je imala tehničkih poteškoća kod svojih raketa za prenos nuklearnih projektila, pa se morala oslanjati na američke Polaris rakete.

[[Šarl de Gol]] je [[1963]]. [[veto]]m sprečio da Britanija postane članica [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]]. De Gol se bojao prevelikog uticaja [[SAD]] preko Britanije.

Makmilan se najviše zanimao za ekonomiju. Britanija je 1961. imala velikih [[trgovački deficit]], pa je vlada zamrzla plate. Nepopularn potez je vlada platila gubitkom na dopunskim izborima. Vodio je politiku pune zaposlenosti, čemu su se opirali njegovi ministri, koji su smatrali da podrška funti zahteva jaku monetarnu kontrolu, koja nužno vodi većoj nezaposlenosti. Tokom 1958. tri ministra su dala ostavku, jer se nisu slagala sa ekonomskom politikom vlade.

Makmilan je preuzeo kontrolu nad spoljnom politikom. Nakon Suecke krize ponovo je uspostavio dobre odnose sa SAD, gde je na vlasti bio njegov prijatelj [[Dvajt Ajzenhauer]]. Za vreme Makmilanove vlade mnoge zemlje su dobile nezavisnost od Britanije. Međutim, intervenisao je u [[Irak]]u 1958. i 1960.

== Afera Profjumo i ostavka ==
{{Poseban članak|Afera Profjumo}} 
[[Afera Profjumo]] [[1963]]. je nanela veliku štetu ugledu vlade. Državni sekretar za rat [[Džon Profjumo]] u Makmilanovoj vladi imao je [[1961]] ljubavne odnose sa striptizetom Kristinom Kiler. Ta ista Kristina Kiler imala je odnose i sa sovjetskim pomorskim atašeom Jevgenijem Ivanovim. Tada je [[Hladni rat]] bio u punoj snazi. Glasine su počele kružiti 1962. Vlada se našla na udaru. Došlo je do parlamentarne istrage. Profumo u martu [[1963]]. ništa nije priznao. Priznao je tri meseca kasnije. Došlo je do glasanja o poverenju vladi. Makmilanova vlada je jedva izdržala glasanje o poverenju vladi. Samo jedan glas je presudio. Međutim sama afera je izgleda doprinela da se Makmilanu pogorša zdravlje. Najpre se smatralo da se radi o raku, pa je dao ostavku [[18. oktobra]] [[1963]]. Povukao se iz politike septembra 1964. i pri tome je odbio plemstvo.

== Literatura ==
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/29/newsid_2547000/2547307.stm BBC Harold Macmillan obituary]
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/h/harold_macmillan.html Some Harold Macmillan quotes]
* President of the friends of Roquetaillade association [http://www.roquetaillade.eu]
* [http://www.pm.gov.uk/output/Page131.asp More about Harold Macmillan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070515190448/http://www.pm.gov.uk/output/Page131.asp |date=2007-05-15 }} on the Downing Street website
* [http://www.rootsandleaves.com/ RootsAndLeaves.com], Cavendish family genealogy

{{niz
|pre=[[Entoni Iden]]
|spisak=[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]&lt;br /&gt;1957. – 1963.
|posle=[[Alek Daglas Houm]]
}}

{{commonscat|Harold Macmillan}}

{{Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva}}
{{Osobe Hladnoga rata}}

{{Lifetime|1894|1986|Macmillan, Harold}}

[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]]</text>
      <sha1>qwnbw5g7tks15v1cowxw3rscpmicp1v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600425</id>
      <parentid>42600424</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:04:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bepo Zubanović 1</username>
        <id>181614</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Politička karijera (1924-1957) */ Fixed grammar</comment>
      <origin>42600425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5558" sha1="9in3u6rdbjg3cq7rfgx4m9nwe44f5rm" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Makmilan (razvrstavanje)}}
{{Infokutija Političar
| ime = Harold Makmilan
| slika = Harold Macmillan in 1942.jpg
| opis_slike = 
| datum_rođenja = [[10. februar]] [[1894.]]
| mesto_rođenja = [[London]]
| država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[29. decembar]] [[1986.]]
| mesto_smrti =  [[Saseks]]
| država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| veroispovest = 
| partija = 
| supružnik = 
| deca = 
| univerzitet = 
| profesija = 
| funkcija 1 = 
| izbori 1 = 
| početak funkcije 1 = 
| kraj funkcije 1 = 
| prethodnik 1 = 
| naslednik 1 = 
}}

'''Harold Makmilan ''' (rođen [[10. februara]] [[1894]], umro [[29. decembra]] [[1986]]) je britanski konzervativni političar i predsednik britanske vlade od [[1957]]. do [[1963]].

== Rani život ==
Rođen je u Čelsiju u [[London]]u. Njegov deda je osnovao izdavačku kuću Makmilan pablišers. Školovao se na [[Iton]]u odakle je ili oteran ili je sam napustio. Pred [[Prvi svetski rat]] školovao se dve godine u [[Oksford]]u. Po izbijanju rata učestvovao je u ratu i tri puta je ranjavan. Tokom rata je poginulo toliko mnogo njegovih prijatelja iz studentskih dana, da je odbio da se vrati u Oksford, jer to više nije bilo isto.

== Politička karijera (1924-1957) ==
Izabran je u donji dom parlamenta 1924. Mesto je izgubio 1929, a 1931 je ponovo [[poslanik]]. Žestoko je kritikovao [[Nevil Čemberlen|Nevila Čemberlena]].

Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] služio je u početku u ratnoj koalicionoj vladi u ministarstvu nabavki i ministarstvu kolonija. Kasnije je dobio zadatak da bude britanski predstavnik kod saveznika na Mediteranu. Tada se upoznaje sa [[Dvajt Ajzenhauer|Dvajtom Ajzenhauerom]] i to prijateljstvo postaje ključno za njegovu kasniju karijeru.

Kada su [[Konzervativna stranka UK|konzervativci]] pobedili [[1951]]. postao je ministar stanogradnje u vladi [[Vinston Čerčil|Vinstona Čerčila]]. Kao ministar ispunio je obećanje da će sagraditi 300.000 kuća godišnje. Od oktobra [[1954]]. bio je ministar odbrane. U vladi [[Entoni Idn|Entonija Idna]] bio je ministar vanjskih poslova od aprila do decembra 1955. i [[ministar finansija]] od 1955 do 1957. Za vreme [[Suecka kriza|Suecke krize]] najpre se zalagao za rat, a zatim je među prvima tražio da se rat prekine zbog finansijske krize.

Kada je [[Entoni Idn]] podneo ostavku u januaru [[1957]] Harold Makmilan je postao predsednik britanske vlade.

== Predsednik vlade (1957-1963) ==
Britanija je imala tehničkih poteškoća kod svojih raketa za prenos nuklearnih projektila, pa se morala oslanjati na američke Polaris rakete.

[[Šarl de Gol]] je [[1963]]. [[veto]]m sprečio da Britanija postane članica [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]]. De Gol se bojao prevelikog uticaja [[SAD]] preko Britanije.

Makmilan se najviše zanimao za ekonomiju. Britanija je 1961. imala velikih [[trgovački deficit]], pa je vlada zamrzla plate. Nepopularn potez je vlada platila gubitkom na dopunskim izborima. Vodio je politiku pune zaposlenosti, čemu su se opirali njegovi ministri, koji su smatrali da podrška funti zahteva jaku monetarnu kontrolu, koja nužno vodi većoj nezaposlenosti. Tokom 1958. tri ministra su dala ostavku, jer se nisu slagala sa ekonomskom politikom vlade.

Makmilan je preuzeo kontrolu nad spoljnom politikom. Nakon Suecke krize ponovo je uspostavio dobre odnose sa SAD, gde je na vlasti bio njegov prijatelj [[Dvajt Ajzenhauer]]. Za vreme Makmilanove vlade mnoge zemlje su dobile nezavisnost od Britanije. Međutim, intervenisao je u [[Irak]]u 1958. i 1960.

== Afera Profjumo i ostavka ==
{{Poseban članak|Afera Profjumo}} 
[[Afera Profjumo]] [[1963]]. je nanela veliku štetu ugledu vlade. Državni sekretar za rat [[Džon Profjumo]] u Makmilanovoj vladi imao je [[1961]] ljubavne odnose sa striptizetom Kristinom Kiler. Ta ista Kristina Kiler imala je odnose i sa sovjetskim pomorskim atašeom Jevgenijem Ivanovim. Tada je [[Hladni rat]] bio u punoj snazi. Glasine su počele kružiti 1962. Vlada se našla na udaru. Došlo je do parlamentarne istrage. Profumo u martu [[1963]]. ništa nije priznao. Priznao je tri meseca kasnije. Došlo je do glasanja o poverenju vladi. Makmilanova vlada je jedva izdržala glasanje o poverenju vladi. Samo jedan glas je presudio. Međutim sama afera je izgleda doprinela da se Makmilanu pogorša zdravlje. Najpre se smatralo da se radi o raku, pa je dao ostavku [[18. oktobra]] [[1963]]. Povukao se iz politike septembra 1964. i pri tome je odbio plemstvo.

== Literatura ==
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/29/newsid_2547000/2547307.stm BBC Harold Macmillan obituary]
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/h/harold_macmillan.html Some Harold Macmillan quotes]
* President of the friends of Roquetaillade association [http://www.roquetaillade.eu]
* [http://www.pm.gov.uk/output/Page131.asp More about Harold Macmillan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070515190448/http://www.pm.gov.uk/output/Page131.asp |date=2007-05-15 }} on the Downing Street website
* [http://www.rootsandleaves.com/ RootsAndLeaves.com], Cavendish family genealogy

{{niz
|pre=[[Entoni Iden]]
|spisak=[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]&lt;br /&gt;1957. – 1963.
|posle=[[Alek Daglas Houm]]
}}

{{commonscat|Harold Macmillan}}

{{Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva}}
{{Osobe Hladnoga rata}}

{{Lifetime|1894|1986|Macmillan, Harold}}

[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]]</text>
      <sha1>9in3u6rdbjg3cq7rfgx4m9nwe44f5rm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sanica (Ključ)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169973</id>
    <revision>
      <id>42600399</id>
      <parentid>42514167</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:58:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4955" sha1="trbp3sjheo7kj7irh8siswnxzcbp2vn" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Sanica
|slika= Sanica1.jpg
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Federacija Bosne i Hercegovine
|kanton = 
|opština = [[Ključ (grad)|Ključ]]
|nadm visina= 
|populacija= 2.241
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir= 44.6142
|gduž= 16.6411
}}
'''Sanica''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Ključ (grad)|Ključ]] koja pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 2.241 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Područje uz rijeku Sanicu poznato je pod jednim imenom Sanica ili Sanička dolina. Rijeka Sanica izvire iz tri vrela na [[Grmeč]]u. Jedno vrelo služi za napajanje vodovoda u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Nakon toka od 12&amp;nbsp;km. rijeka se ulijeva u [[Sana (rijeka u BiH)|Sanu]].

== Historija ==
Na lokalitetu Crkvena glavica u [[Sanica Gornja|Sanici Gornjoj]] nalazi se preistorijsko nalazište. Potiče iz željeznog doba, iz vremena kada su ovdje bili naseljeni [[Iliri]], odnosno njihovo pleme [[Mezeji]]. Iz antičkog doba, u vrijeme rimske vlasti na ovim prostorima, potiču ostaci dva napredna rimska naselja, jedno veće na Dvorištu u zaseoku Pantoši u Gornjoj Sanici, a drugo u Biljanima u ravnici pod antičkom utvrdom zvanom Grad. Dolinom Sane prolazila je Klaudijeva cesta, koja je silazila s [[Bravsko polje|Bravskog polja]] u dolinu Sanice što je utvrđeno na osnovu očuvanih rimskih miljokaza kod bivše željezničke stanice u [[Sanica Donja|Sanici Donjoj]].&lt;ref&gt;Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI&lt;/ref&gt;

U srednjem vijeku Sanica je bila u vlasništvu hrvatske ili bosanske vlastele.

Prvi dokument u kojem se spominje Sanica je povelja iz (datum in Zanichca) povodom presude u sporu radi Sanice (de Zanicha). Izdao ju je vlastelin Vukosav Hrvatinić koji je držao župu Banjicu u kojoj se nalazila Sanica. Bosanski vladar ban [[Stjepan II Kotromanić]] prvi je vladar koji ovo područje priključuje bosanskoj državi.

Prilikom sloma srednjovjekovne Bosne koje se simbolično desilo u [[Ključ]]u i saničko područje nakratko je inkorporirano u sastav Osmanskog carstva. Međutim, osmansko prisajedinjenje Donjih Kraja nije dugo potrajalo, ove oblasti osvojio je iste 1463. godine ugarski kralj Matija Korvin te naredne godine osnovao Jajačku banovinu koja je imala funkciju ugarskog južnog odbrambenog bedema. U sastav ove novoosnovane banovine ušao je i teritorij župe Banjice, a samim tim i Sanica koja će nekoliko narednih decenija egzistirati u ovako definiranom administrativnom sistemu. U periodu od 1493. do 1495. godine i Sanica, zajedno sa Ključem i susjednim teritorijem našla se u sastavu osmanskih posjeda.&lt;ref&gt;Enes Dedić, Institut za Historiju Sarajevo- UDK UDK 94 (497.6 Sanica) “04/14” –Sanica u srednjem vijeku&lt;/ref&gt;

Sanička dolina upamćena je i po [[Prva omladinska poljoprivredna radna akcija|Prvoj omladinskoj poljoprivrednoj radnoj akciji]] u periodu 1942, koja je tokom tri mjeseca požnjela 120 vagona žita i isto toliko voća i povrća.

Do sredine prošlog stoljeća bila je Sanica posebno opštinsko mjesto.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 641
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 1.526
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 4
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 50
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 20
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 2.241
|}

== Privreda ==
* Sanica je poznata po drvnoj industriji.

{{...}}

== Značajne osobe ==
* Šerif Konjević, poznati pjevač narodne muzike

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sanica.net/ Info Centar Sanica]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.oazamirasanica.com.ba/ Eko Centar Oaza Mira Sanica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713075254/http://www.oazamirasanica.com.ba/ |date=2011-07-13 }}

{{Ključ}}
{{Commonscat|Sanica}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ključ]]
[[Kategorija:Grmeč]]</text>
      <sha1>trbp3sjheo7kj7irh8siswnxzcbp2vn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dejan Đokić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>201273</id>
    <revision>
      <id>42600480</id>
      <parentid>42554462</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T08:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1815" sha1="tltjubfj2doe260skx09lm0ayi80gmi" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|mini|Predstavljanje knjige na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Munchenu, januar 2023.]]
Dr '''Dejan Đokić''' ({{Jez-eng|Dejan Djokic, Dejan Djokić}}) je [[historija|historičar]] i profesor iz [[Srbija|Srbije]] [[Jugoslaveni|jugoslavenske]] nacionalnosti.&lt;ref name=opendemocracy&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002''&lt;/ref&gt;

Đokić je diplomirao historiju na SSEES, University of London 1996. godine a doktorirao ju je na University College London 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.gold.ac.uk/history/staff/d-djokic/ |title=Archive copy |access-date=2018-08-14 |archive-date=2022-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220605024331/https://www.gold.ac.uk/history/staff/d-djokic/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Profesor je moderne i savremene historije i je direktor Centra za studije Balkana na Goldsmiths College-u Univerziteta u Londonu. Naučni je saradnik britanskog Kraljevskog istorijskog društva, a bio je i naučni saradnik Centra Woodrow Wilson u Vašingtonu i Instituta Hariman Kolumbija Univerziteta u Njujorku.&lt;ref name=pescanik&gt;[http://pescanik.net/2010/03/postsocijalisticka-srbija/ Postsocijalistička Srbija] [[Peščanik]]. ''Dejan Đokić; 18.03.2010''&lt;/ref&gt;

Autor je, između ostalog, knjige &quot;Elusive Compromise: A History of Interwar Yugoslavia&quot; (2007) i urednik &quot;Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992&quot; (2003). 

== Reference ==
{{reflist}}

{{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]</text>
      <sha1>tltjubfj2doe260skx09lm0ayi80gmi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daša Drndić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>207816</id>
    <revision>
      <id>42600478</id>
      <parentid>42256789</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T08:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 5 sources and tagging 7 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12611" sha1="kezbdebere01n8ns8yc57wlnmyxb71d" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Daša Drndić
| slika = 
| širina_slike = 250px
| opis_slike = 
| puno_ime = 
| datum_rođenja = 10 august 1946
| mjesto_rođenja = Zagreb
| država_rođenja = 
| datum_smrti = 5 juni 2018
| mjesto_smrti = Rijeka
| država_smrti = 
| državljanstvo     = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Hrvatska
| zanimanje         = prevodilac, pisac
| supružnik         = 
| djeca             = 
| roditelji         =
}}
'''Daša Drndić''' ([[Zagreb]], 10. VIII. 1946. – [[Rijeka (grad)|Rijeka]], 5. VI. 2018.), [[SFRJ|jugoslavenska]] i [[hrvatska]] književnica i prevoditeljica. Studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u [[Beogradu]]. Kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Southern Illinois University gdje je pohađala postdiplomski studij Theatre and Communications, a potom studirala na Case Western Reserve University. Doktorirala je u Rijeci s temom o protofeminizmu i političkom angažmanu spisateljica kroz njihova djela. Na Sveučilištu u Rijeci predaje Modernu britansku književnost i kreativno pisanje na Odsjeku za anglistiku. U svom bogatom radnom iskustvu radila je u izdavaštvu, predavala engleski jezik, radila kao dramaturg na Radiju Beograd, bila književna prevoditeljica, članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije 1970-92, a od tada radi kao slobodna umjetnica. Objavljivala je prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima ''[[Književnost]]'', ''[[Delo]]'', ''[[Savremenik]]'', ''[[Vidici]]'' i ''[[Književna reč]]''. Piše radiodrame koje se emitiraju na Radiju Beograd, Radiju Zagreb, Radiju Sarajevo i Radiju Ljubljana, a urednica je i dramskog programa Radio-televizijskog programa Beograd. Odlomci iz njene proze i njenih radiodrama postoje u prijevodima na engleski, njemački, francuski, finski, mađarski, poljski, talijanski i slovenski.

== Bibliografija ==
=== Knjige ===
* Put do subote, ''Prosveta'', Beograd, 1982.
* Kamen s neba, ''Prosveta'', Beograd, 1984.
* [http://www.borut.com/library/texts/drndic/marija/trava.htm Marija Częstochowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu], ''Adamić'' – Rijeka i ''Arkzin'' Zagreb, 1997.
* [http://www.elektronickeknjige.com/drndic_dasa/canzone_di_guerra/index.htm Canzone di guerra – Nove davorije], ''Meandar'', Zagreb, 1998.
* Cannzone di guerra, roman, 2007.
* Totenwande, Zidovi smrti, ''Meandar'', Zagreb, 2000.
* Doppelgänger, ''Samizdat B92'', Beograd, 2002.
* [http://hrcak.srce.hr/59262 Leica format], ''Meandar'', Zagreb, 2003. i ''Samizdat B92'', Beograd, 2003.
* [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kolumna-opsirnije.php?ppar=449 Doppelgänger], ''Faust Vrančić'', Zagreb, 2005.
* [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=59 After Eight], književni ogledi, ''Meandar'', Zagreb, 2005.
* Feministički rukopis ili politička parabola: drame Lillian Hellman; ''Ženska infoteka'', Zagreb, 2006.
* [http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic Sonnenschein]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - dokumentarni roman; ''Fraktura'', Zaprešić, 2007.
* [http://max.tportal.hr/Dasa-Drndic-Video_5934_0__0.aspx April u Berlinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014114804/http://max.tportal.hr/Dasa-Drndic-Video_5934_0__0.aspx |date=2010-10-14 }}; ''Fraktura'', Zagreb, 2009.
* [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6658 Belladonna]; ''Fraktura'', Zagreb, 2012.

=== Pripovijetke ===

Guida di Fiume, Novi Kamov, br. 2, sv. 7, god. III, 2003.

Sreća dolazi preko noći, Književna republika, časopis za književnost, god. I, svibanj/lipanj 2003.

Bella ciao, Večernji list, svibanj 2003.

Fiumanska fuga, Tvrđa, časopis za književnost, umjetnost, znanost, 1-2/2002.

Ljudi finog ludila, Novi Kamov, br. 1. sv. 6. god. II, 2002.

[http://www.b92.net/casopis_rec/61.7/sadrzaj.html Artur i Isabella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608160227/http://www.b92.net/casopis_rec/61.7/sadrzaj.html |date=2011-06-08 }}, Reč, časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja, br.61.7, mart 2001.

Put u vječnost, Telegram, Zagreb, 17. travnja 1964.

Najveći rođendan, Telegram, Zagreb, 26. lipnja 1964.

Dani za jednu sahranu, Istarski mozaik, Časopis za društvena, književna i umjetnička pitanja Istre, Pula, Broj 2, Godina 1966.

Nona Žvana, Večernji list, Zagreb, 4. i 5. kolovoza 1973., str. 36.
 
Faun, Večernji list, Zagreb, 21. i 22. veljače 1976., str. 31.

Bosa i spokojna, Književna reč, List književne omladine Srbije, Beograd, broj 58, 9. jun 1976., str. 12.

Marika, Večernji list, Zagreb, 11. i 12. lipnja 1977., str. 37.

Vadim i Hana, Istra, Časopis za kulturu, književnost, društvena pitanja, godina 15, broj 5, 1977., str. 46-52.

Sjeme, Život, Časopis za književnost i kulturu, Sarajevo, God. XXVII, Knj. LIV, Br. 9, 1978., str. 207-214.

Nitko ne lovi galebove, Književnost, Prosveta, Beograd, God. XXXVIII, Knj. LXXV, Sv. 8-9, avgust-septembar 1983., str. 1286-1292.

Zbog školjki i suhog grožđa, Politika, Beograd, 9. mart 1984., str. 13.

Sjeme, Izabrane priče, Deset godina Susreta Zija Dizdarević, Fojnica, 1987., str. 7-28.

Eeny meeny miney mo – out you go, The European, 18-21 March, 1993, str. 20.

Nomadi, Nedjeljna Dalmacija, Split, 14. travnja 1993., str. 29.

Deset malih tuljana, Nova Istra, Časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, Godina I., Svezak III, Broj 4, Pula 1996. , str. 69-71.

Kazna, Nova istra, godište XI:, sv. XXXIV, broj 3-4/2006. str. 46-54.

O, i giorni felici, Novi Kamov, br. 4, sv. 21, god. VI, Rijeka, 2006., str. 15-31.

Schöne Zeiten, Europski glasnik, Godište XI, br. 11, Zagreb, 2006., str. 571-593.

=== Radiodrame ===

Muževi Lile Weiss, Hrvatski radio, Zagreb 2005.; Prix Europa, Berlin, 2005.

Pupi, Hrvatski radio, Zagreb, 2003.; Finski radio, Helsinki, 2005.; Mađarski radio, Budimpešta, 2005., Prix Europa, Berlin, 2003., Radio Beograd, 2003.

Artur i Isabella, Hrvatski Radio, Zagreb, 2002., Prix Europa, Berlin, 2002., Radio Beograd 2004.

Children of Our Age, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1997.

Lost in the Promised Land, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1996.
 
The Church in Croatia, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1996.

Izgubljeni i nađeni (nagrada Saveza slijepih Jugoslavije - Fedor, 1989.

Ćuprija na Drini, Radio Beograd, 1988.

Bića noći, Radio Beograd, 1987.

Mali dani, Radio Ljubljana, 1986.

Bolnica, Radio Beograd, 1986.

Mali dani, (druga nagrada na natječaju Radio Zagreba), 1985.

Subota, Radio Sarajevo, 1984.

U ime oca, (prva nagrada na natječaju Radio Beograda), 1983.

Zov jarebica, Radio Beograd, 1982.

I djeca umiru, Radio Beograd, 1982.

Begonije (druga nagrada na natječaju Radio Beograda), 1981.

Sa starih fotografija, Radio Beograd, 1981.

Zemljo moja, Radio Beograd (Prix Italia, 1980)

Istarska početnica, Radio Beograd, 1979.

Mate Balota, Radio Beograd, 1978.

Napisala je brojne ''oglede'', ''kritike'', ''analize'' te ''eseje'' i ''studije'':

Je li vrijeme nestanka intelektualaca, Tema, god II, 10-11, 2005., str. 37-42.

[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=23bd5570-2119-4c61-a4d2-7fe78ea64587&amp;articleId=d6eb398d-57ff-49cf-93ff-dc20ed00c3ef Feministički rukopis ili politička parabola: Lillian Hellman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220121083952/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=23bd5570-2119-4c61-a4d2-7fe78ea64587&amp;articleId=d6eb398d-57ff-49cf-93ff-dc20ed00c3ef |date=2022-01-21 }}, Kruh i ruže, br. 27, 2005., str. 26-36.

[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&amp;WCU=285A285E2863285928592863285A28582858285D286328982897288F286328632859285E2860285E285D285D28632863286328582863O Vječna borba], Novi list (Pogled), Okrugli stol: Intelektualci i mediji, 26. 11. 2005.

Waine, John: Krug tajanstvene svetlosti, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 3, str. 201-203.

Senker, Izrael: Sol Belou i Sjedinjene Države, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 2, str. 191-192.

Borhes, Jorge Luis: Filozofija razara stvarnost, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 4, str. 377-383.

Sanguinetti, Edoardo: Novac u književnosti, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 6, str. 513-517.

Gombrovič, Vitold: Pisac i novac, Savremenik, 1970., god. XVI, knj. XXXI, str. 523-526

Auden, Wystan H.: Jedan od elemenata poezije jeste elemenat zagonetke, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXII, 7, str. 77-78.

Levi, Simon: Razgovori sa Šmuelom, Radio-Beograd, Dramska redakcija III programa. Emitirano 29. 2. 1972.

Stankijevič, Edvard: Lingvistika i izučavanje pesničkog jezika, Savremenik, Beograd, 1972., god. XVIII, knj. XXXV, 3, str. 203-213.

== Autorski tekstovi u Sarajevskim Sveskama ==

1. [http://www.sveske.ba/bs/content/dzepni-amsterdam Džepni Amsterdam]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

2. [http://www.sveske.ba/bs/content/iz-vile-na-wannseeu Iz vile na vannseeu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306042351/http://www.sveske.ba/bs/content/iz-vile-na-wannseeu |date=2016-03-06 }}

3. [http://www.sveske.ba/bs/content/les-poupees-gargantuesques Les poupées gargantuesques]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

4. [http://www.sveske.ba/bs/content/literatura-talijana-u-hrvatskoj-i-sloveniji Literatura Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

5. [http://www.sveske.ba/bs/content/pabirci-2004 Pabirci - 2004.]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

6. [http://www.sveske.ba/bs/content/postaje-sjecanja Postaje sjećanja]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

7. [http://www.sveske.ba/bs/content/prilagodavanje-rijeci-jezik-i-politika Prilagođavanje riječi: jezik i politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120202123859/http://www.sveske.ba/bs/content/prilagodavanje-rijeci-jezik-i-politika |date=2012-02-02 }}

8. [http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-ili-kronika-sveopceg-bescasca Sonnenschein ili Kronika sveopćeg beščašća]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

9. [http://www.sveske.ba/bs/content/stations-memory Stations of memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102074511/http://www.sveske.ba/bs/content/stations-memory |date=2012-11-02 }}

== Nagrade ==

[http://www.premiosondas.com/ Premios Ondas, Barcelona, 1991.] kao producent radio-drame Aleksandra Hemona, Život i djelo Alfonsa Kaudersa

FEDOR – Nagrada Saveza slijepih Jugoslavije, na Festivalu dokumentarne radio-drame, Beograd, 1990. za dokumentarnu dramu, Izgubljeni i nadjeni

Više nagrada Radio Beograda za godišnja ostvarenja.

[http://www.fraktura.hr/novosti.aspx?page=9 Nagrada Fran Galović 2007. za roman &quot;Sonnenschein]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;

[http://arhiv.sanjamknjige.hr/sajam2007/index.php?dobitnici2007 Nagrada Kiklop 2007. za prozno djelo godine - roman &quot;Sonnenschein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306091828/http://arhiv.sanjamknjige.hr/sajam2007/index.php?dobitnici2007 |date=2016-03-06 }}&quot;

== Vanjske veze ==

* http://www.jutarnji.hr/dasa-drndic--pisanjem-protiv-zaborava/1075699/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130106093952/http://www.jutarnji.hr/dasa-drndic--pisanjem-protiv-zaborava/1075699/ |date=2013-01-06 }}
* http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160323231329/http://sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic |date=2016-03-23 }}
* http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/224878/I-muskarci-su-optereceni-i-bore-se-sa-staroscu.html#.URaXnR2ZTEE
* http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/214/214.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228040730/http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/214/214.pdf |date=2013-12-28 }}
* http://sveske.ba/en/content/dnevnik-citanja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305225438/http://sveske.ba/en/content/dnevnik-citanja |date=2016-03-05 }}
* http://www.slobodnaevropa.org/content/dasa-drndic-dvadeseg-godina-me-je-beograd-bolio/24811110.html

{{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1946|2018|Drndić, Daša}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski ateisti]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>kezbdebere01n8ns8yc57wlnmyxb71d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charles Frohman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>217937</id>
    <revision>
      <id>42600410</id>
      <parentid>41591474</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T18:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3638" sha1="s54rdqivlenec4nhakcs8e1h5kxnnbw" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Charles Frohman 
| slika = Charles Frohman c1914.png
| opis = Frohman godine 1914.
| datum_rođenja = {{Birth date|1856|7|15|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Sandusky (Ohio)|Sandusky]], [[Ohio]], SAD
| datum_smrti = {{Death date and age|1915|5|7|1856|7|15|df=y}}
| mjesto_smrti = ''[[RMS Lusitania]]'', [[Atlantik|Atlantski ocean]]
| zanimanje = producent
}}

'''Charles Frohman''' (15. jul 1856 – 7. maj 1915) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] kazališni impresario, poznat po postavljanju nekih od najpopularnijih kazališnih komada na prijelazu iz 19. u 20. vijek, odnosno kao mentor mnogih znamenitih glumaca. Rodio se kao najmlađi od tri [[braća Forhman|brata Frohman]]; zajedno sa bratom [[Daniel Frohman|Danielom]] i [[Gustave Frohman|Gustaveom]] je stvorio sistem angažmana poznatih glumaca koji je 1896. prerastao u [[Theatrical Syndicate]], de facto monopol na prestižne kazališne predstave na Istočnoj obali. Njegov talent za prepoznavanje talenta mu je omogućio da svoje operacije prenese i u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] gdje je ostvario plodnu suradnju s književnikom [[J. M. Barrie]]jem. Kada je 1915. za vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] putovao preko [[Atlantik]]a za [[London]], putnički brod [[RMS Lusitania]] je pogodio [[torpedo]] s [[nemačko Carstvo|njemačke]] podmornice ''[[U-20]]''; Frohman je poginuo prilikom potapanja broda.

Frohman se pojavljuje kao lik u nekoliko biografskih filmova, uključujući ''[[Finding Neverland]]'' iz 2004. gdje ga je tumačio [[Dustin Hoffman]].

== Literatura ==
* Denison, Chuck, and Duncan Schiedt. ''The Great American Songbook''. Bandon, Oregon, Robert D. Reed Publishers, 2004. {{ISBN|978-1-931741-42-2}}.
* Frohman, Daniel and [[Isaac Frederick Marcosson]]. ''Charles Frohman, Manager and Man'' (John Lane, The Bodley Head, 1916).
* McLean, Lorraine Arnal. ''Dorothy Donnelly''. Jefferson, North Carolina, McFarlan, 1999. {{ISBN|978-0-7864-0677-7}}.
* Preston, Diana. ''Lusitania, An Epic Tragedy'' (Walker &amp; Company, 2002).
* Skinner, Otis. ''Footlights and Spotlights'' (Blue Ribbon Books, 1924).
* Zecher, Henry. ''William Gillette, America’s Sherlock Holmes'' (Xlibris Corporation, 2011).

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Charles Frohman}}
* {{ibdb name|id= 21442|name=Charles Frohman}}
* [http://www.rmslusitania.info/people/saloon/charles-frohman/ Biography of Frohman at The Lusitania Resource] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230805235630/http://www.rmslusitania.info/people/saloon/charles-frohman/ |date=2023-08-05 }}
* [http://www.infoplease.com/ce6/people/A0819767.html Brief profile of Frohman]
* [http://www.bookrags.com/Charles_Frohman Detailed profile of Frohman]
* [http://library.kent.ac.uk/library/special/icons/playbills/playdat1.htm Production and cast lists for a number of London shows produced by Frohman]
* [http://www.talkinbroadway.com/bway101/3b.html Includes an anecdote about Frohman's last words and deeds on the Lusitania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230423084140/https://www.talkinbroadway.com/bway101/3b.html |date=2023-04-23 }}
* [http://www.ednamay.net/charlesfrohman.html Frohman and Edna May] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321225533/http://www.ednamay.net/charlesfrohman.html |date=2012-03-21 }}
* [http://www.charlesfrohman.com/ Site dedicated to Charles Frohman]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{gutenberg|no=26146|name=Charles Frohman: Manager and Man}}

{{Lifetime|1860|1915|Frohman, Charles}}

[[Kategorija:Američki teatarski producenti]]</text>
      <sha1>s54rdqivlenec4nhakcs8e1h5kxnnbw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1290.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223692</id>
    <revision>
      <id>42600405</id>
      <parentid>42374058</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T16:58:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>dop. iz proleksis</comment>
      <origin>42600405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4829" sha1="ob161agb1vx7bke3d99deffhqv4mdta" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1290}}
{{commonscat|1290}}

== Događaji ==
* početkom godine - [[Andrija Mlečanin]] je došao u Ugarsku, gde ostrogonski nadbiskup i Ivan Gisingovac nameravaju zbaciti kralja [[László IV, kralj Ugarske|Ladislava IV]], ali kraljev pristalica Arnold Hahot hvata Andriju i šalje ga u Austriju.

* [[1. 3.]] - Kralj [[Dinis od Portugala]] osniva [[Univerzitet u Coimbri]], najstariji u zemlji, sedmi nastariji na svetu u neprekidnom radu (papa potvrđuje 9. 8.).

* [[10. 7.]] - Ubijen je [[László IV, kralj Ugarske]]. Nije ostavio naslednike, ostrogonski nadbiskup šalje po Andriju Mlečanina (on je sin [[Stjepan Postum|Stjepana Postuma]], osporenog sina [[András II, kralj Ugarske|Andrije II]]).
* [[18. 7.]] - Kralj Edward I izdaje Edikt o proterivanju Jevreja iz Kraljevine Engleske - prvi takav akt u Evropi (ostaje na snazi do 1656).
* [[23. 7.]] - [[András III, kralj Ugarske|András III]], Andrija Mlečanin, okrunjen je u Stolnom Biogradu. Vlada do 1301. kao posljednji [[Arpadovići|Arpadović]]. 
** Velikaši i prelati mu se zaklinju tek nakon što je izdao povelju da će poštovati njihove privilegije, što je presedan. 
** Andrijino nasleđe osporavaju Ladislavljeva sestra, napuljska kraljica [[Marija Arpadović|Marija]] (čiji će unuk [[Karlo I Robert]] i biti kralj 1301/08 do 1342), nemački kralj Rudolf, a pojavio se i neko ko tvrdi da je njegov pokojni brat [[Andrija (herceg)|Andrija]].

* avgust - Ugarski sabor zahteva, kako bi se okončala anarhija, da se sruše zamkovi podignuti bez dozvole i vrate nepravično uzeta imanja.
* [[16. 8.]] - [[Margareta, grofica Anjoua]], kći Karla II Napuljskog, udata za [[Karlo Valois|Karla Valois]], sina Filipa III Francuskog - donosi grofovije Anjou i Maine u miraz, u zamenu za Karlove pretenzije na Aragon, Valensiju i Barselonu.
* [[24. 8.]] - Pogubljen je češki velikaš i očuh češkog kralja [[Záviš od Falkensteina]], [[Vaclav II od Češke|Vaclav II]] vlada samostalno.
* [[31. 8.]] - Njemački kralj [[Rudolf I Habsburški]] proglašava svog sina [[Albrecht I Habsburški|Albrechta]], austrijsko-štajerskog vojvodu, za ugarskog kralja, na osnovu toga što se [[Bela IV]] zakleo na vernost [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva|Friedrichu II]] 1241. (ali još je papa [[Inocent IV]] razrešio Belu zakletve).

* septembar - U [[Macerata|Macerati]] je osnovana pravna škola, početak jednog od najstarijih postojećih univerziteta.
* 26 - 29. 9. - [[Margaret od Škotske]] (7) umire na [[Orkneyski otoci|Orkneyskim otocima]], na putu iz Norveške u Škotsku.
** Trinaestorica tvrde da imaju pravo na presto [[Kraljevina Alba|Škotske]], među kojima [[John Balliol]] i Robert de Brus, 5. lord Annandalea (otac [[Robert Bruce|Roberta Brucea]]). [[Škotski gvardijani]] se obraćaju engleskom kralju [[Edward I od Engleske|Edwardu I]] za administraciju izbora (Balliol izabran 1292).

* [[13. 11.]] - Papa Nikola IV je postavio kamen temeljac [[Katedrala u Orvijetu|Katedrale u Orvijetu]] (gradnja traje malo preko tri stoleća).
* novembar? - Čovek koji je tvrdio da je slavonski herceg [[Andrija (herceg)|Andrija]], pokojni brat pokojnog kralja Ladislava, pošto je ubedio &quot;tetku&quot; [[Kunegunda Ugarska|Kunegundu]], upao je u Ugarsku iz Poljske, ali ga je porazio Đorđe Bakša, nakon čega je ubijen.

* [[18. 12.]] - Umro je kralj [[Magnus III od Švedske]], nasleđuje ga 10-godišnji sin [[Birger od Švedske|Birger]] (do zbacivanja 1318). Najvažniji državnik je Torkel Knutsson.
* krajem godine? - Kralj Andrija III se oženio Fenenom Kujavskom.

=== Kroz godinu ===
* [[Čazma]] je slobodno trgovište.
* [[Stjepan I Kotromanić]] ostaje jedini bosanski ban.
* [[Juraj I. Šubić Bribirski]] je [[nin]]ski knez, a [[Mladen II Šubić]] se prvi put pominje, kao načelnik Nina.
* [[Giotto di Bondone]] naslikao 1290-95 Raspelo u Santa Maria Novella u Firenci.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1290.}}
* [[Andrea Pisano]], vajar i arhitekt († 1348)
* {{circa}} [[Juraj II. Šubić Bribirski]], knez dalmatinskih gradova († [[1328]])
* {{circa}} [[Ambrogio Lorenzetti]], slikar Sijenske škole († [[1348]])
* {{circa}} [[Ivan Paricida]], sin Rudolfa II Habsburškog (* 1312/13)

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1290.}}
* [[10. 5.]] - [[Rudolf II Habsburški]], bivši vojvoda Austrije i Štajerske (* ca. 1270)
* [[10. 7.]] - [[László IV, kralj Ugarske]], zvani Kumanac (* [[1262]])
* [[24. 8.]] - [[Záviš od Falkensteina]], češki velikaš (* ca. 1250)
* 26 - 29. 9. - [[Margaret od Škotske]], osporena kraljica Škotske (* [[1283]])
* [[28. 11.]] - [[Eleonora Kastiljska]], engleska kraljica (* 1241)
* [[18. 12.]] - [[Magnus III od Švedske]] (* ca. 1240)
* [[Prijezda II]], bosanski ban 

[[Kategorija:1290.| ]]
[[Kategorija:1290-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>ob161agb1vx7bke3d99deffhqv4mdta</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42600464</id>
      <parentid>42600342</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:25:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kod stoke */</comment>
      <origin>42600464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36200" sha1="34elto586w2gq24qvuleqxuahnaoyvi" xml:space="preserve">[[File:Baby eating baby food.jpg|thumb|Bebi se nudi dječja hrana]]
'''Odvikavanje od dojenja''' je proces postepenog uvođenja [[novorođenče]]ta, čovjeka ili drugog [[sisar]]a, u ishranu odrasle osobe/jedinke, uz istovremeno ukidanje majčinog [[mlijeko|mlijeka]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], odvikavanje se prvenstveno odnosi na uvođenje čvrste hrane sa 6 mjeseci;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-13 |title=Weaning - Start for Life |url=https://www.nhs.uk/start-for-life/baby/weaning/ |access-date=2024-05-22 |website=[[NHS]] |language=en |quote=Introducing your baby to solid foods, also referred to as weaning or complementary feeding, starts when your baby is around 6 months old.}}&lt;/ref&gt; u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u se prvenstveno odnosi na prestanak dojenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=CDC |date=2021-07-09 |title=Weaning |url=https://www.cdc.gov/nutrition/infantandtoddlernutrition/breastfeeding/weaning.html |access-date=2024-05-22 |website=[[Centers for Disease Control and Prevention]] |language=en-us |quote=Each child may be ready to wean, or stop breastfeeding, at different ages.}}&lt;/ref&gt;

Taj proces se odvija samo kod sisara, jer samo sisari proizvode mlijeko. Smatra se da je dojenče potpuno odviknuto od dojenja kada se više ne [[dojenje|hrani]] [[majčino mlijeko|majčinim mlijekom]] (ili njegovom [[mlijeko za dojenčad|zamjenom]] u bočici).

== Ljudi ==
[[File:Kitagawa Utamaro - Abalone Divers - MFA Boston 21.7353-5.jpg|thumb|[[ama|Skupljačica školjki]] se priprema za dojenje malog djeteta. (Japan, oko 1806. godine)]]
U nekim kulturama, odvikavanje od dojenja napreduje hranjenjem djeteta hranom koju je roditelj prethodno sažvakao, uz nastavak dojenja; to je praksa poznata kao [[premastikacija]].&lt;ref name=Pelto&gt;{{citation |first1=Greta |last1=Pelto |first2=Yuanyuan |last2=Zhang |last3=Habicht |first3=Jean-Pierre |title=Premastication: the second arm of infant and young child feeding for health and survival?|journal=Journal of Maternal and Child Nutrition |year=2010 |publisher=Blackwell Publishing Ltd |doi=10.1111/j.1740-8709.2009.00200.x |pmid=20073131 |volume=6 |issue=1 |pages=4–18|pmc=6860819 }}&lt;/ref&gt; Ta je praksa bila važna kroz ljudsku historiju jer je djetetu prirodno davala znatno poboljšan izvor proteina, pored toga što je sprječavala nedostatak željeza.&lt;ref&gt;{{citation |title=Iron Interventions for Women and Children in Low-Income Countries |first=Rebecca J. |last=Stoltzfus |journal=Journal of Nutrition |year=2011 |volume=141 |number=4 |pages=756S–762S |doi=10.3945/jn.110.128793|pmid=21367936 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Međutim, premasticirana hrana od staratelja nižeg socioekonomskog statusa u područjima s endemskim bolestima može rezultirati prenošenjem bolesti na dijete.&lt;ref&gt;Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for transmission of HIV, Elke R. Maritz, Martin Kidd, Mark F. Cotton Pediatrics Vol. 128 No. 3 September 1, 2011 {{cite journal |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |title=Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for Transmission of HIV |date=2011 |doi=10.1542/peds.2010-3109 |access-date=2013-02-01 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924032639/http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |archive-date=2011-09-24 |last1=Maritz |first1=Elke R. |last2=Kidd |first2=Martin |last3=Cotton |first3=Mark F. |journal=Pediatrics |volume=128 |issue=3 |pages=e579–e590 |pmid=21873699 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Kako i kada odviknuti dijete od dojenja je kontroverzno. Američka akademija za pedijatriju preporučuje hranjenje bebe isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci njenog života.&lt;ref name=AAP&gt;{{cite web|title=Longer Breastfeeding Leads to Better Protection|publisher=American Academy of Pediatrics|year=2010|access-date=2012-02-26|url=http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&amp;nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&amp;nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908134225/http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&amp;nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&amp;nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|archive-date=2014-09-08}}&lt;/ref&gt; Mnoge majke smatraju dojenje izazovnim, posebno u zemljama gdje se mnoge majke moraju vratiti na posao relativno brzo nakon rođenja djeteta.

Američka akademija za pedijatriju, Svjetska zdravstvena organizacija, Britanska nacionalna zdravstvena služba i Nacionalno vijeće za zdravstvena i medicinska istraživanja u Australiji preporučuju čekanje do šest mjeseci prije uvođenja dječje hrane.&lt;ref name=&quot;AAP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nhs.uk/Conditions/pregnancy-and-baby/Pages/solid-foods-weaning.aspx|title=Your baby's first solid foods|website=NHS Choices|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718084405/http://www.nhs.uk/conditions/pregnancy-and-baby/pages/solid-foods-weaning.aspx|archive-date=2016-07-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|title=Introducing solid food|website=Pregnancy, Birth &amp; Baby|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160707095155/http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|archive-date=2016-07-07}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnoge firme koje proizvode dječju hranu prodaju onu iz &quot;faze 1&quot; za djecu između četiri i šest mjeseci starosti uz predostrožnost da je hrana namijenjena konzumiranju uz majčino mlijeko ili formulu i da je samo za &quot;vježbu&quot;. Ta hrana za vježbu je uglavnom mekana i tekuća. Primjeri uključuju pire od voća i povrća. Preporučuje se izbjegavanje određene hrane. Britanski NHS preporučuje uskraćivanje hrane, uključujući onu &quot;koja sadrži pšenicu, gluten, orašaste plodove, kikiriki, proizvode od kikirikija, sjemenke, jetru, jaja, ribu, školjke, kravlje mlijeko i meki ili nepasterizirani sir&quot; dok beba ne napuni šest mjeseci, jer mogu izazvati alergije na hranu ili bolest kod bebe.&lt;ref&gt;[http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/Weaningfirststeps.aspx &quot;Solids: the first steps&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730212725/http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/weaningfirststeps.aspx |date=2010-07-30 }}. Pristupljeno 2010-06-28.&lt;/ref&gt; Međutim, takve preporuke dovedene su u pitanje istraživanjem koje sugerira da rano izlaganje potencijalnim alergenima ne povećava vjerovatnoću alergija, a u nekim slučajevima je smanjuje.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |title = The New Yorker |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20110405115919/http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |archive-date = 2011-04-05 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi iz kliničkih istraživanja pokazuju da edukacija članova porodice o ishrani i praksama odvikavanja od dojenja vjerovatno ima pozitivan učinak na težinu i visinu beba u 12. mjesecu u poređenju s konvencionalnim sprovođenjem nad odvikavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ojha |first1=S |last2=Elfzzani |first2=Z |last3=Kwok |first3=TC |last4=Dorling |first4=J |title=Education of family members to support weaning to solids and nutrition in later infancy in term-born infants. |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 July 2020 |volume=2020 |issue=7 |article-number=CD012241 |doi=10.1002/14651858.CD012241.pub2 |pmid=32710657|pmc=7388772 }}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na to u kojoj dobi se uvodi dječja hrana, to je uglavnom vrlo neuredan događaj, budući da mala djeca nemaju koordinaciju za uredno jedenje. Koordinacija za pravilno korištenje pribora za jelo i spretnost u jedenju razvija se godinama. Mnoge bebe počinju koristiti pribor za jelo između 10 i 14 mjeseci, ali većina neće moći dovoljno dobro sama jesti do otprilike dvije ili tri godine.

=== Konflikt odvikavanja ===
U tom trenutku, majka pokušava prisiliti dojenče da prestane s dojenjem, dok dojenče pokušava prisiliti majku da nastavi. Iz evolucijske perspektive, konflikt odvikavanja može se smatrati rezultatom troškova nastavka dojenja za majku, možda u smislu smanjene sposobnosti odgoja budućeg potomstva, što premašuje koristi za majku u smislu povećanog preživljavanja trenutnog dojenčeta.&lt;ref name=family&gt;{{cite book|title=Family Relationships: An Evolutionary Perspective|url=https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020|url-access=limited|author1=Salmon, C.  |author2=Shackelford, T.K.|pages=[https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020/page/n158 148]–149|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=978-0-19-532051-0}}&lt;/ref&gt; Do toga može doći jer će buduće potomstvo biti podjednako povezano s majkom kao i trenutno dojenče, ali će dijeliti manje od 100% [[gen]]a trenutnog dojenčeta. Dakle, iz perspektive evolucijske sposobnosti majke, ima smisla da ona prestane dojiti trenutno dojenče čim troškovi za buduće potomstvo premaše korist za trenutno dojenče.&lt;ref name=family/&gt; Međutim, pod pretpostavkom da trenutno dojenče dijeli 50% gena budućeg potomstva, iz perspektive vlastite evolucijske sposobnosti dojenčeta, ima smisla da dojenče nastavi s dojenjem sve dok troškovi za buduće potomstvo ne premaše dvostruku korist za njega samog (možda i manje, ovisno o broju potencijalnih budućih potomaka).&lt;ref name=family/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Parent-offspring conflict|url=http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090402140158/http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|archive-date=2009-04-02}}&lt;/ref&gt; Konflikt odbijanja od dojenja proučen je kod raznih vrsta sisara, uključujući [[primati|primate]] i [[psi|pse]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Natural selection and social theory|url=https://archive.org/details/naturalselection00triv|url-access=limited|author=Trivers, R.|pages=[https://archive.org/details/naturalselection00triv/page/n134 124]–126|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=978-0-19-513062-1|author-link=Robert Trivers}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gorilla|url=http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|publisher=National Primate Research Center, University of Wisconsin - Madison|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20091002004151/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|archive-date=2009-10-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Weaning in an arctic wolf pack:behavior mechanisms |last1=Packard |first1=J.M. |last2=Mech |first2=L.D. |last3=Ream |first3=R.R.|pages=1269–1275|url=http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|access-date=2009-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20091001045714/http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|archive-date=2009-10-01}}&lt;/ref&gt;

=== Dob ===
[[File:Lactancia en tandem 1.jpg|thumb|Istovremeno dojenje dvoje djece]]
Postoje značajne individualne i kulturne varijacije u pogledu odvikavanja od dojenja.

Naučno gledano, mogu se postaviti različita pitanja; neka od najdirektnijih empirijskih uključuju:
* U kojoj dobi se djeca sama odvikavaju od dojenja?
* U kojoj dobi različita društva normativno određuju dob za odvikavanje od dojenja?
* Kako se to može usporediti s drugim životinjama (naročito sličnim primatima) na osnovu različitih mjerila.

Budući da postoje značajni rasponi i odstupanja u ovim brojkama (na primjer, neka dojenčad se nikada ne doji ili se doji samo kratko), korisnije je gledati [[medijan]] (srednju vrijednost) nego [[prosjek]].&lt;ref name=&quot;dettwyler&quot; /&gt;

Uzimajući u obzir biološke mjere zrelosti, koje je naročito istraživala [[Katherine Ann Dettwyler]], dolazi se do raspona dobi od {{frac|2|1|2}} godine do 7 godina kao dobi odvikavanja od sisanja analogne drugim primatima – &quot;prirodne dobi odbijanja od sisanja&quot;.&lt;ref name=&quot;dettwyler&quot;&gt;&quot;[http://www.kathydettwyler.org/detwean.html A Natural Age of Weaning] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330155259/http://www.kathydettwyler.org/detwean.html |date=2012-03-30 }}&quot;, by [[Katherine Ann Dettwyler]], brief version of chapter &quot;A Time to Wean&quot; in ''Breastfeeding: Biocultural Perspectives,''  pp. 39–73, ed. Patricia Stuart-Macadam and Katherine A. Dettwyler, 1995, {{ISBN|978-0-202-01192-9}}&lt;/ref&gt; To ovisi o mjeri, na primjer: odbijanje kod primata često je povezano s nicanjem [[trajni zubi|trajnih]] kutnjaka (ljudi: {{frac|5|1|2}} do 6 godina); poređenje trajanja dojenja s dužinom trudnoće (vrijeme gestacije) daje faktor od oko 6 kod čimpanzi i gorila (ljudi: {{nowrap|6 × 9}} mjeseci = 54 mjeseca = {{frac|4|1|2}} godine); tjelesna težina se može usporediti s težinom pri rođenju (četverostručavanje težine pri rođenju daje oko {{frac|2|1|2}} do {{frac|3|1|2}} godine za ljude; {{frac|1|3}} težine odrasle osobe daje 5 do 7 godina za ljude); i slično za druge mjere.

Moguća su i druga istraživanja, kao što je slučaj s psihološkim faktorima. Na primjer, [[Barbara Rogoff]] je primijetila, pozivajući se na istraživanje Whitinga i Childa iz 1953. godine, da je najteže vrijeme za odvikavanje djeteta od dojenja između 13 i 18 mjeseci. Nakon tog vrhunca, odvikavanje postaje progresivno lakše i manje stresno za dijete, pri čemu se &quot;starija djeca često sama odvikavaju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Cultural Nature Of Human Development|url=https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo|url-access=limited|author=Rogoff, B.|pages=[https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo/page/n79 64]–65|publisher=Oxford University Press|year=2003|isbn=978-0-19-513133-8|author-link=Barbara Rogoff}}&lt;/ref&gt;

U svom istraživanju o [[japanska kultura|japanskom društvu]] prije rata, pod nazivom ''[[The Chrysanthemum and the Sword|Hrizantema i mač]]'',&lt;ref name=&quot;Benedict&quot;&gt;{{cite book |last1=Benedict |first1=Ruth |title=The Chrysanthemum and the Sword: Patterns of Japanese Culture |date=25 January 2006 |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-547-52514-3 |page=219 |url=https://books.google.com/books?id=16_qDwAAQBAJ&amp;q=weaning&amp;pg=PT219 |access-date=8 October 2021 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Ruth Benedict]] dokumentira da japanska djeca obično nisu odvikavana od dojenja sve do neposredno prije dolaska novog brata ili sestre. Međutim, vlada je promovirala odvikavanje od dojenja u osmom mjesecu, što je srednja klasa nevoljko prihvatila u korist bebe. Činjenica da [[japanska kuhinja|japanski obroci]] nisu uključivali kravlje mlijeko ili posebno povrće za djecu također je pogodovala kasnijem odvikavanju od dojenja.

== Kod drugih sisara ==
U nauci se [[miš]]evi često koriste u laboratorijskim eksperimentima. Prilikom uzgoja [[Laboratorijski miš|laboratorijskih miševa]] u kontroliranom okruženju, odvikavanje se definira kao trenutak kada se mladunci premještaju iz majčinog kaveza. Preporučuje se odvikavanje od sisanja tri do četiri sedmice nakon [[Rođenje|koćenja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |title= Raising Mice|website=ko.cwru.edu |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124091855/http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |archive-date=November 24, 2010}}&lt;/ref&gt;

Za [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]] [[mesožder]]e poput [[pas]]a ili [[mačka|mačaka]], komercijalno je dostupna posebna hrana za štence ili mačiće. Alternativno, ako vlasnik kućnog ljubimca hrani roditelje domaćom hranom za kućne ljubimce, mladi se mogu hraniti istom hranom isjeckanom na male komadiće.

=== Kod stoke ===
[[File:John Thorsen, Nose Piece (For Weaning Calf), c. 1938, NGA 24827.jpg|alt=A ring with long metal spikes and two leather straps.|thumb|Crtež nosnog prstena za odvikavanje od dojenja iz 1938. Taj prsten bi bio pričvršćen za lice teleta i činio bi njegove pokušaje sisanja vrlo neugodnim za kravu.]]
Odvikavanje od dojenja kod goveda može se obaviti na mnogo načina. [[mliječna goveda|Mliječna]] [[tele|telad]] u Sjedinjenim Državama se odvajaju od majke u prosjeku u dobi od oko 7 sedmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|title=Early Weaning Strategies (Dairy Cattle Nutrition)|website=Dairy Cattle Nutrition (Penn State Extension)|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127090405/http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; [[goveda za meso|Telad za meso]] se obično ne odvaja od majki dok ne napune između 8 i 10 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|title=Weaning beef calves|date=2007-09-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910035951/http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|archive-date=2016-09-10}}&lt;/ref&gt; Prije nego što se tele potpuno odvikne od mlijeka, i kod mliječnih i kod goveda za meso, ono mora imati razvijen potpuno funkcionalan [[burag]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|title=Weaning Beef Calves|last=Filley|first=S|website=Oregon State University|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808210000/http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|archive-date=2017-08-08}}&lt;/ref&gt; Kod goveda za meso postoji mnogo metoda odvikavanja koje se koriste. Neke od mogućih opcija su:
* tradicionalno odvikavanje potpunim odvajanjem,
* dvostepeno odvikavanje uz upotrebu nosnog prstena ili druge sprave i
* odvikavanje pomoću ograde, gdje se tele fizički odvaja od majke ogradom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Boriyo|first=Hawii|date=2020-01-03|title=Weaning management of Beef Calves|url=https://extension.oregonstate.edu/animals-livestock/beef/weaning-management-beef-calves|journal=Ag - Beef/Cattle|language=en}}&lt;/ref&gt;

Upotreba tih metoda zavisi od načina upravljanja farmom, dostupnosti hrane, stanja i starosti krave (majke), vrste proizvodnje i od toga da li su telad junice ili ne.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Rezultati se razlikuju između farmi, a metode se još uvijek istražuju jer su studije pokazale kontradiktorne rezultate o nivou stresa teladi iz različitih metoda odbijanja.

Tradicionalno, telad za meso se odbija naglim odvajanjem, gdje se telad odvaja od majki i nemaju međusobni kontakt, ili odbijanjem preko ograde gdje majka i tele imaju kontakt preko ograde.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&amp;print|title=Weaning - Beef Cattle Research Council|website=www.beefresearch.ca|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807113712/http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&amp;print|archive-date=2016-08-07}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da ovo uzrokuje veliki stres i kod majki i kod teladi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; I majke i mladunci pokazuju visoku vokalizaciju, smanjen unos hrane, smanjeno preživanje i povećanu količinu vremena koje provode tražeći jedno drugo,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|title=BC SPCA|newspaper=BCSPCA|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127153032/http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; kao i narušavanje socijalne strukture stada i teladi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Postoje dokazi da telad mogu proći kroz oblik depresije nakon odbijanja od dojenja i imaju potencijal da obole od bolesti koje će možda trebati liječiti.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[File:Cattle with calf weaner ring in Switzerland.jpg|thumb|Žuti prsten na nosu sprečava tele da siše, ali ne ometa ispašu ili društveni kontakt s majkom i drugim članovima stada.]]

Dvostepeno odvikavanje se koristi za odvikavanje teladi od majki tokom nekoliko sedmica. Tom metodom teletu se stavlja poklopac za nos koji sprečava sisanje na određeni vremenski period, nakon čega se tele odvaja od majke, sprječavajući kontakt.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Enriquez |last2=Ungerfeld |last3=Quintans |last4=Guidoni |last5=Hotzel |year=2010|title=The effects of alternative weaning methods on behaviour in beef calves|journal=Livestock Science|volume=128|issue=1–3|pages=20–27|doi=10.1016/j.livsci.2009.10.007}}&lt;/ref&gt; Poklopac za nos ne ograničava tele u obavljanju bilo kakvih drugih ponašanja osim sisanja; ono i dalje može normalno piti i pasti travu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Većina istraživanja pokazala je da ta metoda smanjuje količinu stresa koju telad trpi. Istraživanja pokazuju da prije odvajanja nema promjena u navikama hranjenja i društvenoj interakciji s drugim članovima stada.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Nakon što se poklopac za nos ukloni i telad se odvoji od majki, podaci pokazuju da ona stvaraju manje vokalizacije, manje hodaju i provode više vremena jedući nego telad koja su odvikavana tradicionalnom metodom.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

U većini mljekarskih pogona, telad za mliječne proizvode se odvaja od majke ubrzo nakon rođenja. U nekim slučajevima nema kontakta između teleta i krave iz navodnih zdravstvenih razloga, kao što je sprječavanje goveđe [[paratuberkuloza|paratuberkuloze]] (Johneova bolest).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Međutim, jedan pregled je otkrio da promjena vremena odvajanja nije dosljedno poboljšala cjelokupno zdravlje krava ili teladi.&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Roadknight |first1=Natalie |last2=Wales |first2=William |last3=Jongman |first3=Ellen |last4=Mansell |first4=Peter |last5=Hepworth |first5=Graham |last6=Fisher |first6=Andrew |date=April 2022 |title=Does the duration of repeated temporary separation affect welfare in dairy cow-calf contact systems? |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168159122000508 |journal=Applied Animal Behaviour Science |language=en |volume=249 |doi=10.1016/j.applanim.2022.105592 |quote= |article-number=105592|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Glavna svrha odvajanja mliječnih krava od teladi je omogućiti prikupljanje i prodaju mlijeka. Telad se zatim prvih nekoliko dana hrani [[kolostrum]]om od majke, a zatim zamjenom za mlijeko.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|title=AFTER THE CALF IS BORN|website=www.fao.org|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120070522/http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|archive-date=2016-11-20}}&lt;/ref&gt; Telad za mliječne proizvode nemaju mlijeko po volji kao telad za meso. Ograničavanje količine mlijeka koju telad prima uzrokovalo je da telad konzumira više hrane, što dovodi do bržeg razvoja [[burag]]a.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Telad za mliječne proizvode se obično rano odvikava od majčinog mlijeka, obično u dobi od 4 do 8 sedmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|title=Feeding Young Dairy Calves|website=The Merck Veterinary Manual|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085443/http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt;

=== Kod konja ===
Odvikavanje kod [[konj]]a se obično odvija kada [[ždrijebe]] ima 4 do 5 mjeseci,&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|title=Weaning Your Foal|website=asci.uvm.edu|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150817000741/http://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|archive-date=2015-08-17}}&lt;/ref&gt; jer do tada ždrijebetu više nisu potrebne hranjive tvari osim onih koje kobila nudi.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last=Freeman|first=David|title=Weaning and Management of Weanling Horses|url=http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|journal=Oklahoma Cooperative Extension Service|volume=ANSI-3978|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085026/http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; Prije odvikavanja, ždrijebetu se obično postavlja puzajuća hranilica kako bi ono moglo početi konzumirati hranu kojoj kobila ne može pristupiti.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Postoje dva glavna pristupa odvikavanju ždrijebadi, naglo i postepeno odvikavanje.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Naglo odvikavanje podrazumijeva potpuno odvajanje kobile i ždrijebeta,&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; obično bez kontakta. Postepeno odvikavanje sastoji se od odvajanja kobile i ždrijebeta uz nastavljen kontakt, ali ne toliko da je dojenje omogućeno; nakon određenog vremena kobila i ždrijebe se odvoje bez dozvoljenog kontakta ili, u nekim slučajevima, potpunog vizuelnog pristupa.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Pokazalo se da ždrijebad koja se odvikava naglom metodom ispoljava izraženije ponašanje stresa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Odvikavanje ždrijebadi u grupama može smanjiti stres kod obje metode.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

=== Kod pasa ===
Kod [[pas]]a se štenci polako odvikavaju od majke, postepeno smanjujući količinu mlijeka i brige koju im majka pruža. Sa tim se obično počne kada štenci napune 3-4 sedmice i nastavlja se dok ne napune 7-8 sedmica. Postepenim odvikavanjem štenaca, količina majčinog mlijeka se polako smanjuje, što joj stvara manji stres.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|title=Weaning Puppies: What to Do|newspaper=WebMD|language=en-US|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129082936/http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|archive-date=2016-11-29}}&lt;/ref&gt;

Naravno, u divljini, majka će početi odvikavati štence od dojenja jer im se počinju razvijati zubi koji bi iritirali majku dok sišu. Zbog toga ona stalno ostavlja štence na duže periode, što dovodi do njihovog postepenog odvikavanja od majke. Divlji psi će također [[regurgitacija|povraćati]] hranu kako bi štence preveli na novu ishranu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|title=Breeding - Growing, Lactation, Weaning|newspaper=Vetwest Animal Hospitals|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129145040/https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|archive-date=2016-11-29}}&lt;/ref&gt;

Tokom tog procesa odvikavanja, štenci će učiti određena ponašanja od ostalih iz legla, kao i svoje majke - na primjer razumijevanje dominacije, učenje smanjenja navike grizenja i kada biti pokoran drugima.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Tokom odvikavanja, štenci trebaju biti hranjeni visokokvalitetnom hranom. Može biti korisno navlažiti hranu vodom ili zamjenom za mlijeko u početnom periodu. Hranjenjem štenaca na taj način smanjuje se njihova ovisnost o majci.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Kod pacova ===
Pacovi koji se uzgajaju u laboratoriji ili u svrhu prodaje,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|title=Rodent Breeding Colony Management|website=www.bu.edu|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202170720/http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|archive-date=2016-12-02}}&lt;/ref&gt; obično se odvikavanju od sisanja u dobi od 3 sedmice.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|title=Breeding Guide: Birth to Weaning Figure 3|website=ratguide.com|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912153617/http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|archive-date=2016-09-12}}&lt;/ref&gt; Ako bi se mladunci ostavili s majkom, odvikavanje se ne bi dogodilo do starije dobi. To može pružiti određene zdravstvene i bihevioralne koristi kod pacova.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Glavni razlog zašto se mladunci odbijaju od sisanja u dobi od 3 sedmice je taj što je majka često ponovo skotna, naročito u laboratorijskom okruženju ili ako su u vlasništvu uzgajivača pacova, te se stoga mladunci moraju odvojiti od majke prije nego što se rodi sljedeće leglo.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Na taj način će se spriječiti gaženje mladunaca, kao i prenatrpanost, do koje lako može doći, posebno ako se majka drži u monogamnim parovima.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Općenito, mladunci se razdvajaju po spolu kada se odvikavaju od sisanja, ali se nikada ne drže sami.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Nakon što je odvikavanje započelo, mladunce treba hraniti dopunjenom prehranom najmanje mjesec dana, ali se to može raditi i do 13. sedmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nfrs.org/geninfo.html|title=National Fancy Rat Society|website=www.nfrs.org|access-date=2016-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909021538/http://www.nfrs.org/geninfo.html|archive-date=2016-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Kod mačića ===
Odvikavanje mačića od sisanja podrazumijeva prelazak mačića s majčinog mlijeka na čvrstu hranu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|title=Weaning Kittens: How and When {{!}} What to Feed a Kitten {{!}} Bottle Feeding Kittens |website=petMD |access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145614/http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt; Tokom odvikavanja mačići postepeno prelaze iz potpune zavisnosti od majčine brige ka društvenoj samostalnosti. U idealnom slučaju odbijanje u potpunosti obavlja majka mačka. Međutim, ako je mače, na primjer, odvojeno od majke, odbijanje može morati obaviti čovjek.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|title=Weaning a Kitten from Mother's Milk to Solid Food|work=WebMD|access-date=2017-04-07|language=en-US|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145318/http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt;

Dvadeset i četiri sata nakon rođenja mačići mogu razlikovati majčinu sisu od strane sise.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Further Observations On Suckling Behaviour in Kittens, Together With Some General Considerations of the Interrelations of Innate and Acquired Responses |last=Ewer |first=R. F. |doi=10.1163/156853961X00060 |journal=Behaviour |volume=17 |issue=5 |issn=0005-7959 |year=1961|location=South Africa|pages=247–260 }}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju da mačići imaju različite preferencije tokom odvikavanja, a one se zasnivaju na određenoj prenatalnoj i postnatalnoj izloženosti različitim okusima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=P. G. |last1=Hepper |first2=D. L. |last2=Wells |first3=S. |last3=Millsopp |first4=K. |last4=Kraehenbuehl |first5=S. A. |last5=Lyn |first6=O. |last6=Mauroux|year=2012|title=Prenatal and Early Sucking Influences on Dietary Preference in Newborn, Weaning, and Young Adult Cats|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&amp;Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=37|issue=8|pages=755–766|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407144211/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&amp;Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjs062|pmid=22832482 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Na primjer, mačići izloženi okusu sira tokom skotnosti i prve sedmice nakon rođenja pokazivali su sklonost prema piletini s okusom sira.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=Aurélie |last1=Becques |first2=Claire |last2=Larose |first3=Patrick |last3=Gouat |first4=Jessica |last4=Serra|year=2009|title=Effects of Pre- and Postnatal Olfactogustatory Experience on EarlyPreferences at Birth and Dietary Selection at Weaning in Kittens|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&amp;Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=35|issue=1 |pages=41–45|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407233215/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&amp;Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjp080|pmid=19965899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Proces odvikavanja obično počinje kada mačići navrše oko četiri sedmice, a najčešće se završava kada dostignu 8–10 sedmica starosti. Važno je imati na umu da naglo odvajanje od majke može negativno uticati na zdravlje mačića i njihove društvene sposobnosti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=Suzanne |last1=Hetts |first2=Marsha L. |last2=Heinke |first3=Daniel Q. |last3=Estep|year=2004|title=Behavior wellness concepts or general veterinary practice|url=https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|journal=JAVMA|volume=225|issue=4 |pages=506–513|doi=10.2460/javma.2004.225.506 |pmid=15344354 |via=ADMIN|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145114/https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt; Odvikavanje mačića trebalo bi započeti kada oni navrše četiri sedmice starosti. Potrebno ih je povremeno smještati u odvojen prostor na nekoliko sati kako bi se smanjila njihova zavisnost od majčinog mlijeka i njenog prisustva uopće. Mačiće treba smjestiti u poseban prostor s kutijom za pijesak te posudama za hranu i vodu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|title=Weaning Kittens|last=PetPlace.com|access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170608235522/http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|archive-date=2017-06-08}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Baby-led weaning]]
*[[Extended breastfeeding]]
*[[Birth spacing]]
*[[Cow-calf separation]]

== Reference ==
{{Reflist}}
{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>34elto586w2gq24qvuleqxuahnaoyvi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600465</id>
      <parentid>42600464</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:28:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42600465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36218" sha1="lg24i7iczfjc9ovbn5s8bzpbmmn36ld" xml:space="preserve">[[File:Baby eating baby food.jpg|thumb|Bebi se nudi dječja hrana]]
'''Odvikavanje od dojenja''' je proces postepenog uvođenja [[novorođenče]]ta, čovjeka ili drugog [[sisar]]a, u ishranu odrasle osobe/jedinke, uz istovremeno ukidanje majčinog [[mlijeko|mlijeka]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], odvikavanje se prvenstveno odnosi na uvođenje čvrste hrane sa 6 mjeseci;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-13 |title=Weaning - Start for Life |url=https://www.nhs.uk/start-for-life/baby/weaning/ |access-date=2024-05-22 |website=[[NHS]] |language=en |quote=Introducing your baby to solid foods, also referred to as weaning or complementary feeding, starts when your baby is around 6 months old.}}&lt;/ref&gt; u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u se prvenstveno odnosi na prestanak dojenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=CDC |date=2021-07-09 |title=Weaning |url=https://www.cdc.gov/nutrition/infantandtoddlernutrition/breastfeeding/weaning.html |access-date=2024-05-22 |website=[[Centers for Disease Control and Prevention]] |language=en-us |quote=Each child may be ready to wean, or stop breastfeeding, at different ages.}}&lt;/ref&gt;

Taj proces se odvija samo kod sisara, jer samo sisari proizvode mlijeko. Smatra se da je dojenče potpuno odviknuto od dojenja kada se više ne [[dojenje|hrani]] [[majčino mlijeko|majčinim mlijekom]] (ili njegovom [[mlijeko za dojenčad|zamjenom]] u bočici).

== Ljudi ==
[[File:Kitagawa Utamaro - Abalone Divers - MFA Boston 21.7353-5.jpg|thumb|[[ama|Skupljačica školjki]] se priprema za dojenje malog djeteta. (Japan, oko 1806. godine)]]
U nekim kulturama, odvikavanje od dojenja napreduje hranjenjem djeteta hranom koju je roditelj prethodno sažvakao, uz nastavak dojenja; to je praksa poznata kao [[premastikacija]].&lt;ref name=Pelto&gt;{{citation |first1=Greta |last1=Pelto |first2=Yuanyuan |last2=Zhang |last3=Habicht |first3=Jean-Pierre |title=Premastication: the second arm of infant and young child feeding for health and survival?|journal=Journal of Maternal and Child Nutrition |year=2010 |publisher=Blackwell Publishing Ltd |doi=10.1111/j.1740-8709.2009.00200.x |pmid=20073131 |volume=6 |issue=1 |pages=4–18|pmc=6860819 }}&lt;/ref&gt; Ta je praksa bila važna kroz ljudsku historiju jer je djetetu prirodno davala znatno poboljšan izvor proteina, pored toga što je sprječavala nedostatak željeza.&lt;ref&gt;{{citation |title=Iron Interventions for Women and Children in Low-Income Countries |first=Rebecca J. |last=Stoltzfus |journal=Journal of Nutrition |year=2011 |volume=141 |number=4 |pages=756S–762S |doi=10.3945/jn.110.128793|pmid=21367936 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Međutim, premasticirana hrana od staratelja nižeg socioekonomskog statusa u područjima s endemskim bolestima može rezultirati prenošenjem bolesti na dijete.&lt;ref&gt;Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for transmission of HIV, Elke R. Maritz, Martin Kidd, Mark F. Cotton Pediatrics Vol. 128 No. 3 September 1, 2011 {{cite journal |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |title=Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for Transmission of HIV |date=2011 |doi=10.1542/peds.2010-3109 |access-date=2013-02-01 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924032639/http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |archive-date=2011-09-24 |last1=Maritz |first1=Elke R. |last2=Kidd |first2=Martin |last3=Cotton |first3=Mark F. |journal=Pediatrics |volume=128 |issue=3 |pages=e579–e590 |pmid=21873699 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Kako i kada odviknuti dijete od dojenja je kontroverzno. Američka akademija za pedijatriju preporučuje hranjenje bebe isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci njenog života.&lt;ref name=AAP&gt;{{cite web|title=Longer Breastfeeding Leads to Better Protection|publisher=American Academy of Pediatrics|year=2010|access-date=2012-02-26|url=http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&amp;nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&amp;nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908134225/http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&amp;nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&amp;nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|archive-date=2014-09-08}}&lt;/ref&gt; Mnoge majke smatraju dojenje izazovnim, posebno u zemljama gdje se mnoge majke moraju vratiti na posao relativno brzo nakon rođenja djeteta.

Američka akademija za pedijatriju, Svjetska zdravstvena organizacija, Britanska nacionalna zdravstvena služba i Nacionalno vijeće za zdravstvena i medicinska istraživanja u Australiji preporučuju čekanje do šest mjeseci prije uvođenja dječje hrane.&lt;ref name=&quot;AAP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nhs.uk/Conditions/pregnancy-and-baby/Pages/solid-foods-weaning.aspx|title=Your baby's first solid foods|website=NHS Choices|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718084405/http://www.nhs.uk/conditions/pregnancy-and-baby/pages/solid-foods-weaning.aspx|archive-date=2016-07-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|title=Introducing solid food|website=Pregnancy, Birth &amp; Baby|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160707095155/http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|archive-date=2016-07-07}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnoge firme koje proizvode dječju hranu prodaju onu iz &quot;faze 1&quot; za djecu između četiri i šest mjeseci starosti uz predostrožnost da je hrana namijenjena konzumiranju uz majčino mlijeko ili formulu i da je samo za &quot;vježbu&quot;. Ta hrana za vježbu je uglavnom mekana i tekuća. Primjeri uključuju pire od voća i povrća. Preporučuje se izbjegavanje određene hrane. Britanski NHS preporučuje uskraćivanje hrane, uključujući onu &quot;koja sadrži pšenicu, gluten, orašaste plodove, kikiriki, proizvode od kikirikija, sjemenke, jetru, jaja, ribu, školjke, kravlje mlijeko i meki ili nepasterizirani sir&quot; dok beba ne napuni šest mjeseci, jer mogu izazvati alergije na hranu ili bolest kod bebe.&lt;ref&gt;[http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/Weaningfirststeps.aspx &quot;Solids: the first steps&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730212725/http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/weaningfirststeps.aspx |date=2010-07-30 }}. Pristupljeno 2010-06-28.&lt;/ref&gt; Međutim, takve preporuke dovedene su u pitanje istraživanjem koje sugerira da rano izlaganje potencijalnim alergenima ne povećava vjerovatnoću alergija, a u nekim slučajevima je smanjuje.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |title = The New Yorker |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20110405115919/http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |archive-date = 2011-04-05 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi iz kliničkih istraživanja pokazuju da edukacija članova porodice o ishrani i praksama odvikavanja od dojenja vjerovatno ima pozitivan učinak na težinu i visinu beba u 12. mjesecu u poređenju s konvencionalnim sprovođenjem nad odvikavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ojha |first1=S |last2=Elfzzani |first2=Z |last3=Kwok |first3=TC |last4=Dorling |first4=J |title=Education of family members to support weaning to solids and nutrition in later infancy in term-born infants. |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 July 2020 |volume=2020 |issue=7 |article-number=CD012241 |doi=10.1002/14651858.CD012241.pub2 |pmid=32710657|pmc=7388772 }}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na to u kojoj dobi se uvodi dječja hrana, to je uglavnom vrlo neuredan događaj, budući da mala djeca nemaju koordinaciju za uredno jedenje. Koordinacija za pravilno korištenje pribora za jelo i spretnost u jedenju razvija se godinama. Mnoge bebe počinju koristiti pribor za jelo između 10 i 14 mjeseci, ali većina neće moći dovoljno dobro sama jesti do otprilike dvije ili tri godine.

=== Konflikt odvikavanja ===
U tom trenutku, majka pokušava prisiliti dojenče da prestane s dojenjem, dok dojenče pokušava prisiliti majku da nastavi. Iz evolucijske perspektive, konflikt odvikavanja može se smatrati rezultatom troškova nastavka dojenja za majku, možda u smislu smanjene sposobnosti odgoja budućeg potomstva, što premašuje koristi za majku u smislu povećanog preživljavanja trenutnog dojenčeta.&lt;ref name=family&gt;{{cite book|title=Family Relationships: An Evolutionary Perspective|url=https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020|url-access=limited|author1=Salmon, C.  |author2=Shackelford, T.K.|pages=[https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020/page/n158 148]–149|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=978-0-19-532051-0}}&lt;/ref&gt; Do toga može doći jer će buduće potomstvo biti podjednako povezano s majkom kao i trenutno dojenče, ali će dijeliti manje od 100% [[gen]]a trenutnog dojenčeta. Dakle, iz perspektive evolucijske sposobnosti majke, ima smisla da ona prestane dojiti trenutno dojenče čim troškovi za buduće potomstvo premaše korist za trenutno dojenče.&lt;ref name=family/&gt; Međutim, pod pretpostavkom da trenutno dojenče dijeli 50% gena budućeg potomstva, iz perspektive vlastite evolucijske sposobnosti dojenčeta, ima smisla da dojenče nastavi s dojenjem sve dok troškovi za buduće potomstvo ne premaše dvostruku korist za njega samog (možda i manje, ovisno o broju potencijalnih budućih potomaka).&lt;ref name=family/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Parent-offspring conflict|url=http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090402140158/http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|archive-date=2009-04-02}}&lt;/ref&gt; Konflikt odbijanja od dojenja proučen je kod raznih vrsta sisara, uključujući [[primati|primate]] i [[psi|pse]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Natural selection and social theory|url=https://archive.org/details/naturalselection00triv|url-access=limited|author=Trivers, R.|pages=[https://archive.org/details/naturalselection00triv/page/n134 124]–126|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=978-0-19-513062-1|author-link=Robert Trivers}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gorilla|url=http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|publisher=National Primate Research Center, University of Wisconsin - Madison|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20091002004151/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|archive-date=2009-10-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Weaning in an arctic wolf pack:behavior mechanisms |last1=Packard |first1=J.M. |last2=Mech |first2=L.D. |last3=Ream |first3=R.R.|pages=1269–1275|url=http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|access-date=2009-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20091001045714/http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|archive-date=2009-10-01}}&lt;/ref&gt;

=== Dob ===
[[File:Lactancia en tandem 1.jpg|thumb|Istovremeno dojenje dvoje djece]]
Postoje značajne individualne i kulturne varijacije u pogledu odvikavanja od dojenja.

Naučno gledano, mogu se postaviti različita pitanja; neka od najdirektnijih empirijskih uključuju:
* U kojoj dobi se djeca sama odvikavaju od dojenja?
* U kojoj dobi različita društva normativno određuju dob za odvikavanje od dojenja?
* Kako se to može usporediti s drugim životinjama (naročito sličnim primatima) na osnovu različitih mjerila.

Budući da postoje značajni rasponi i odstupanja u ovim brojkama (na primjer, neka dojenčad se nikada ne doji ili se doji samo kratko), korisnije je gledati [[medijan]] (srednju vrijednost) nego [[prosjek]].&lt;ref name=&quot;dettwyler&quot; /&gt;

Uzimajući u obzir biološke mjere zrelosti, koje je naročito istraživala [[Katherine Ann Dettwyler]], dolazi se do raspona dobi od {{frac|2|1|2}} godine do 7 godina kao dobi odvikavanja od sisanja analogne drugim primatima – &quot;prirodne dobi odbijanja od sisanja&quot;.&lt;ref name=&quot;dettwyler&quot;&gt;&quot;[http://www.kathydettwyler.org/detwean.html A Natural Age of Weaning] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330155259/http://www.kathydettwyler.org/detwean.html |date=2012-03-30 }}&quot;, by [[Katherine Ann Dettwyler]], brief version of chapter &quot;A Time to Wean&quot; in ''Breastfeeding: Biocultural Perspectives,''  pp. 39–73, ed. Patricia Stuart-Macadam and Katherine A. Dettwyler, 1995, {{ISBN|978-0-202-01192-9}}&lt;/ref&gt; To ovisi o mjeri, na primjer: odbijanje kod primata često je povezano s nicanjem [[trajni zubi|trajnih]] kutnjaka (ljudi: {{frac|5|1|2}} do 6 godina); poređenje trajanja dojenja s dužinom trudnoće (vrijeme gestacije) daje faktor od oko 6 kod čimpanzi i gorila (ljudi: {{nowrap|6 × 9}} mjeseci = 54 mjeseca = {{frac|4|1|2}} godine); tjelesna težina se može usporediti s težinom pri rođenju (četverostručavanje težine pri rođenju daje oko {{frac|2|1|2}} do {{frac|3|1|2}} godine za ljude; {{frac|1|3}} težine odrasle osobe daje 5 do 7 godina za ljude); i slično za druge mjere.

Moguća su i druga istraživanja, kao što je slučaj s psihološkim faktorima. Na primjer, [[Barbara Rogoff]] je primijetila, pozivajući se na istraživanje Whitinga i Childa iz 1953. godine, da je najteže vrijeme za odvikavanje djeteta od dojenja između 13 i 18 mjeseci. Nakon tog vrhunca, odvikavanje postaje progresivno lakše i manje stresno za dijete, pri čemu se &quot;starija djeca često sama odvikavaju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Cultural Nature Of Human Development|url=https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo|url-access=limited|author=Rogoff, B.|pages=[https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo/page/n79 64]–65|publisher=Oxford University Press|year=2003|isbn=978-0-19-513133-8|author-link=Barbara Rogoff}}&lt;/ref&gt;

U svom istraživanju o [[japanska kultura|japanskom društvu]] prije rata, pod nazivom ''[[The Chrysanthemum and the Sword|Hrizantema i mač]]'',&lt;ref name=&quot;Benedict&quot;&gt;{{cite book |last1=Benedict |first1=Ruth |title=The Chrysanthemum and the Sword: Patterns of Japanese Culture |date=25 January 2006 |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-547-52514-3 |page=219 |url=https://books.google.com/books?id=16_qDwAAQBAJ&amp;q=weaning&amp;pg=PT219 |access-date=8 October 2021 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Ruth Benedict]] dokumentira da japanska djeca obično nisu odvikavana od dojenja sve do neposredno prije dolaska novog brata ili sestre. Međutim, vlada je promovirala odvikavanje od dojenja u osmom mjesecu, što je srednja klasa nevoljko prihvatila u korist bebe. Činjenica da [[japanska kuhinja|japanski obroci]] nisu uključivali kravlje mlijeko ili posebno povrće za djecu također je pogodovala kasnijem odvikavanju od dojenja.

== Kod drugih sisara ==
U nauci se [[miš]]evi često koriste u laboratorijskim eksperimentima. Prilikom uzgoja [[Laboratorijski miš|laboratorijskih miševa]] u kontroliranom okruženju, odvikavanje se definira kao trenutak kada se mladunci premještaju iz majčinog kaveza. Preporučuje se odvikavanje od sisanja tri do četiri sedmice nakon [[Rođenje|koćenja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |title= Raising Mice|website=ko.cwru.edu |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124091855/http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |archive-date=November 24, 2010}}&lt;/ref&gt;

Za [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]] [[mesožder]]e poput [[pas]]a ili [[mačka|mačaka]], komercijalno je dostupna posebna hrana za štence ili mačiće. Alternativno, ako vlasnik kućnog ljubimca hrani roditelje domaćom hranom za kućne ljubimce, mladi se mogu hraniti istom hranom isjeckanom na male komadiće.

=== Kod stoke ===
[[File:John Thorsen, Nose Piece (For Weaning Calf), c. 1938, NGA 24827.jpg|alt=A ring with long metal spikes and two leather straps.|thumb|Crtež nosnog prstena za odvikavanje od dojenja iz 1938. Taj prsten bi bio pričvršćen za lice teleta i činio bi njegove pokušaje sisanja vrlo neugodnim za kravu.]]
Odvikavanje od dojenja kod goveda može se obaviti na mnogo načina. [[mliječna goveda|Mliječna]] [[tele|telad]] u Sjedinjenim Državama se odvajaju od majke u prosjeku u dobi od oko 7 sedmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|title=Early Weaning Strategies (Dairy Cattle Nutrition)|website=Dairy Cattle Nutrition (Penn State Extension)|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127090405/http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; [[goveda za meso|Telad za meso]] se obično ne odvaja od majki dok ne napune između 8 i 10 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|title=Weaning beef calves|date=2007-09-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910035951/http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|archive-date=2016-09-10}}&lt;/ref&gt; Prije nego što se tele potpuno odvikne od mlijeka, i kod mliječnih i kod goveda za meso, ono mora imati razvijen potpuno funkcionalan [[burag]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|title=Weaning Beef Calves|last=Filley|first=S|website=Oregon State University|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808210000/http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|archive-date=2017-08-08}}&lt;/ref&gt; Kod goveda za meso postoji mnogo metoda odvikavanja koje se koriste. Neke od mogućih opcija su:
* tradicionalno odvikavanje potpunim odvajanjem,
* dvostepeno odvikavanje uz upotrebu nosnog prstena ili druge sprave i
* odvikavanje pomoću ograde, gdje se tele fizički odvaja od majke ogradom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Boriyo|first=Hawii|date=2020-01-03|title=Weaning management of Beef Calves|url=https://extension.oregonstate.edu/animals-livestock/beef/weaning-management-beef-calves|journal=Ag - Beef/Cattle|language=en}}&lt;/ref&gt;

Upotreba tih metoda zavisi od načina upravljanja farmom, dostupnosti hrane, stanja i starosti krave (majke), vrste proizvodnje i od toga da li su telad junice ili ne.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Rezultati se razlikuju između farmi, a metode se još uvijek istražuju jer su studije pokazale kontradiktorne rezultate o nivou stresa teladi iz različitih metoda odbijanja.

Tradicionalno, telad za meso se odbija naglim odvajanjem, gdje se telad odvaja od majki i nemaju međusobni kontakt, ili odbijanjem preko ograde gdje majka i tele imaju kontakt preko ograde.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&amp;print|title=Weaning - Beef Cattle Research Council|website=www.beefresearch.ca|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807113712/http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&amp;print|archive-date=2016-08-07}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da ovo uzrokuje veliki stres i kod majki i kod teladi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; I majke i mladunci pokazuju visoku vokalizaciju, smanjen unos hrane, smanjeno preživanje i povećanu količinu vremena koje provode tražeći jedno drugo,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|title=BC SPCA|newspaper=BCSPCA|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127153032/http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; kao i narušavanje socijalne strukture stada i teladi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Postoje dokazi da telad mogu proći kroz oblik depresije nakon odbijanja od dojenja i imaju potencijal da obole od bolesti koje će možda trebati liječiti.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[File:Cattle with calf weaner ring in Switzerland.jpg|thumb|Žuti prsten na nosu sprečava tele da siše, ali ne ometa ispašu ili društveni kontakt s majkom i drugim članovima stada.]]

Dvostepeno odvikavanje se koristi za odvikavanje teladi od majki tokom nekoliko sedmica. Tom metodom teletu se stavlja poklopac za nos koji sprečava sisanje na određeni vremenski period, nakon čega se tele odvaja od majke, sprječavajući kontakt.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Enriquez |last2=Ungerfeld |last3=Quintans |last4=Guidoni |last5=Hotzel |year=2010|title=The effects of alternative weaning methods on behaviour in beef calves|journal=Livestock Science|volume=128|issue=1–3|pages=20–27|doi=10.1016/j.livsci.2009.10.007}}&lt;/ref&gt; Poklopac za nos ne ograničava tele u obavljanju bilo kakvih drugih ponašanja osim sisanja; ono i dalje može normalno piti i pasti travu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Većina istraživanja pokazala je da ta metoda smanjuje količinu stresa koju telad trpi. Istraživanja pokazuju da prije odvajanja nema promjena u navikama hranjenja i društvenoj interakciji s drugim članovima stada.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Nakon što se poklopac za nos ukloni i telad se odvoji od majki, podaci pokazuju da ona stvaraju manje vokalizacije, manje hodaju i provode više vremena jedući nego telad koja su odvikavana tradicionalnom metodom.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

U većini mljekarskih pogona, telad za mliječne proizvode se odvaja od majke ubrzo nakon rođenja. U nekim slučajevima nema kontakta između teleta i krave iz navodnih zdravstvenih razloga, kao što je sprječavanje goveđe [[paratuberkuloza|paratuberkuloze]] (Johneova bolest).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Međutim, jedan pregled je otkrio da promjena vremena odvajanja nije dosljedno poboljšala cjelokupno zdravlje krava ili teladi.&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Roadknight |first1=Natalie |last2=Wales |first2=William |last3=Jongman |first3=Ellen |last4=Mansell |first4=Peter |last5=Hepworth |first5=Graham |last6=Fisher |first6=Andrew |date=April 2022 |title=Does the duration of repeated temporary separation affect welfare in dairy cow-calf contact systems? |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168159122000508 |journal=Applied Animal Behaviour Science |language=en |volume=249 |doi=10.1016/j.applanim.2022.105592 |quote= |article-number=105592|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Glavna svrha odvajanja mliječnih krava od teladi je omogućiti prikupljanje i prodaju mlijeka. Telad se zatim prvih nekoliko dana hrani [[kolostrum]]om od majke, a zatim zamjenom za mlijeko.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|title=AFTER THE CALF IS BORN|website=www.fao.org|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120070522/http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|archive-date=2016-11-20}}&lt;/ref&gt; Telad za mliječne proizvode nemaju mlijeko po volji kao telad za meso. Ograničavanje količine mlijeka koju telad prima uzrokovalo je da telad konzumira više hrane, što dovodi do bržeg razvoja [[burag]]a.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Telad za mliječne proizvode se obično rano odvikava od majčinog mlijeka, obično u dobi od 4 do 8 sedmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|title=Feeding Young Dairy Calves|website=The Merck Veterinary Manual|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085443/http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt;

=== Kod konja ===
Odvikavanje kod [[konj]]a se obično odvija kada [[ždrijebe]] ima 4 do 5 mjeseci,&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|title=Weaning Your Foal|website=asci.uvm.edu|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150817000741/http://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|archive-date=2015-08-17}}&lt;/ref&gt; jer do tada ždrijebetu više nisu potrebne hranjive tvari osim onih koje kobila nudi.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last=Freeman|first=David|title=Weaning and Management of Weanling Horses|url=http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|journal=Oklahoma Cooperative Extension Service|volume=ANSI-3978|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085026/http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; Prije odvikavanja, ždrijebetu se obično postavlja puzajuća hranilica kako bi ono moglo početi konzumirati hranu kojoj kobila ne može pristupiti.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Postoje dva glavna pristupa odvikavanju ždrijebadi, naglo i postepeno odvikavanje.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Naglo odvikavanje podrazumijeva potpuno odvajanje kobile i ždrijebeta,&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; obično bez kontakta. Postepeno odvikavanje sastoji se od odvajanja kobile i ždrijebeta uz nastavljen kontakt, ali ne toliko da je dojenje omogućeno; nakon određenog vremena kobila i ždrijebe se odvoje bez dozvoljenog kontakta ili, u nekim slučajevima, potpunog vizuelnog pristupa.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Pokazalo se da ždrijebad koja se odvikava naglom metodom ispoljava izraženije ponašanje stresa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Odvikavanje ždrijebadi u grupama može smanjiti stres kod obje metode.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

=== Kod pasa ===
Kod [[pas]]a se štenci polako odvikavaju od majke, postepeno smanjujući količinu mlijeka i brige koju im majka pruža. Sa tim se obično počne kada štenci napune 3-4 sedmice i nastavlja se dok ne napune 7-8 sedmica. Postepenim odvikavanjem štenaca, količina majčinog mlijeka se polako smanjuje, što joj stvara manji stres.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|title=Weaning Puppies: What to Do|newspaper=WebMD|language=en-US|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129082936/http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|archive-date=2016-11-29}}&lt;/ref&gt;

Naravno, u divljini, majka će početi odvikavati štence od dojenja jer im se počinju razvijati zubi koji bi iritirali majku dok sišu. Zbog toga ona stalno ostavlja štence na duže periode, što dovodi do njihovog postepenog odvikavanja od majke. Divlji psi će također [[regurgitacija|povraćati]] hranu kako bi štence preveli na novu ishranu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|title=Breeding - Growing, Lactation, Weaning|newspaper=Vetwest Animal Hospitals|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129145040/https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|archive-date=2016-11-29}}&lt;/ref&gt;

Tokom tog procesa odvikavanja, štenci će učiti određena ponašanja od ostalih iz legla, kao i svoje majke - na primjer razumijevanje dominacije, učenje smanjenja navike grizenja i kada biti pokoran drugima.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Tokom odvikavanja, štenci trebaju biti hranjeni visokokvalitetnom hranom. Može biti korisno navlažiti hranu vodom ili zamjenom za mlijeko u početnom periodu. Hranjenjem štenaca na taj način smanjuje se njihova ovisnost o majci.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Kod pacova ===
Pacovi koji se uzgajaju u laboratoriji ili u svrhu prodaje,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|title=Rodent Breeding Colony Management|website=www.bu.edu|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202170720/http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|archive-date=2016-12-02}}&lt;/ref&gt; obično se odvikavanju od sisanja u dobi od 3 sedmice.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|title=Breeding Guide: Birth to Weaning Figure 3|website=ratguide.com|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912153617/http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|archive-date=2016-09-12}}&lt;/ref&gt; Ako bi se mladunci ostavili s majkom, odvikavanje se ne bi dogodilo do starije dobi. To može pružiti određene zdravstvene i bihevioralne koristi kod pacova.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Glavni razlog zašto se mladunci odbijaju od sisanja u dobi od 3 sedmice je taj što je majka često ponovo skotna, naročito u laboratorijskom okruženju ili ako su u vlasništvu uzgajivača pacova, te se stoga mladunci moraju odvojiti od majke prije nego što se rodi sljedeće leglo.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Na taj način će se spriječiti gaženje mladunaca, kao i prenatrpanost, do koje lako može doći, posebno ako se majka drži u monogamnim parovima.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Općenito, mladunci se razdvajaju po spolu kada se odvikavaju od sisanja, ali se nikada ne drže sami.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Nakon što je odvikavanje započelo, mladunce treba hraniti dopunjenom prehranom najmanje mjesec dana, ali se to može raditi i do 13. sedmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nfrs.org/geninfo.html|title=National Fancy Rat Society|website=www.nfrs.org|access-date=2016-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909021538/http://www.nfrs.org/geninfo.html|archive-date=2016-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Kod mačića ===
Odvikavanje mačića od sisanja podrazumijeva prelazak mačića s majčinog mlijeka na čvrstu hranu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|title=Weaning Kittens: How and When {{!}} What to Feed a Kitten {{!}} Bottle Feeding Kittens |website=petMD |access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145614/http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt; Tokom odvikavanja mačići postepeno prelaze iz potpune zavisnosti od majčine brige ka društvenoj samostalnosti. U idealnom slučaju odbijanje u potpunosti obavlja majka mačka. Međutim, ako je mače, na primjer, odvojeno od majke, odbijanje može morati obaviti čovjek.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|title=Weaning a Kitten from Mother's Milk to Solid Food|work=WebMD|access-date=2017-04-07|language=en-US|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145318/http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt;

Dvadeset i četiri sata nakon rođenja mačići mogu razlikovati majčinu sisu od strane sise.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Further Observations On Suckling Behaviour in Kittens, Together With Some General Considerations of the Interrelations of Innate and Acquired Responses |last=Ewer |first=R. F. |doi=10.1163/156853961X00060 |journal=Behaviour |volume=17 |issue=5 |issn=0005-7959 |year=1961|location=South Africa|pages=247–260 }}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju da mačići imaju različite preferencije tokom odvikavanja, a one se zasnivaju na određenoj prenatalnoj i postnatalnoj izloženosti različitim okusima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=P. G. |last1=Hepper |first2=D. L. |last2=Wells |first3=S. |last3=Millsopp |first4=K. |last4=Kraehenbuehl |first5=S. A. |last5=Lyn |first6=O. |last6=Mauroux|year=2012|title=Prenatal and Early Sucking Influences on Dietary Preference in Newborn, Weaning, and Young Adult Cats|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&amp;Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=37|issue=8|pages=755–766|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407144211/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&amp;Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjs062|pmid=22832482 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Na primjer, mačići izloženi okusu sira tokom skotnosti i prve sedmice nakon rođenja pokazivali su sklonost prema piletini s okusom sira.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=Aurélie |last1=Becques |first2=Claire |last2=Larose |first3=Patrick |last3=Gouat |first4=Jessica |last4=Serra|year=2009|title=Effects of Pre- and Postnatal Olfactogustatory Experience on EarlyPreferences at Birth and Dietary Selection at Weaning in Kittens|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&amp;Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=35|issue=1 |pages=41–45|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407233215/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&amp;Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjp080|pmid=19965899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Proces odvikavanja obično počinje kada mačići navrše oko četiri sedmice, a najčešće se završava kada dostignu 8–10 sedmica starosti. Važno je imati na umu da naglo odvajanje od majke može negativno uticati na zdravlje mačića i njihove društvene sposobnosti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=Suzanne |last1=Hetts |first2=Marsha L. |last2=Heinke |first3=Daniel Q. |last3=Estep|year=2004|title=Behavior wellness concepts or general veterinary practice|url=https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|journal=JAVMA|volume=225|issue=4 |pages=506–513|doi=10.2460/javma.2004.225.506 |pmid=15344354 |via=ADMIN|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145114/https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt; Odvikavanje mačića trebalo bi započeti kada oni navrše četiri sedmice starosti. Potrebno ih je povremeno smještati u odvojen prostor na nekoliko sati kako bi se smanjila njihova zavisnost od majčinog mlijeka i njenog prisustva uopće. Mačiće treba smjestiti u poseban prostor s kutijom za pijesak te posudama za hranu i vodu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|title=Weaning Kittens|last=PetPlace.com|access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170608235522/http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|archive-date=2017-06-08}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Dohrana vođena bebom]]
* [[Produženo dojenje]]
* [[Razmak između poroda]]
* [[Odvajanje krave i teleta]]

== Reference ==
{{Reflist}}
{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>lg24i7iczfjc9ovbn5s8bzpbmmn36ld</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600470</id>
      <parentid>42600465</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:40:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22252" sha1="ppr6t7xllrz6atydhw8r7cs4mairnxq" xml:space="preserve">{{For|oblik ljudske prehrane|frutarijanstvo}}
[[Image:Orang Utan, Semenggok Forest Reserve, Sarawak, Borneo, Malaysia.JPG|thumb|[[Bornejski orangutan]] (''Pongo pygmaeus'') jede voće.]]
A '''frugivore''' ({{IPAc-en|'|f|r|uː|dʒ|ɪ|v|ɔːr}} {{respell|FROO|jih|vor}}) is an animal that thrives mostly on [[fruit]]s. 

Approximately 20% of [[mammal]]ian herbivores eat fruit.&lt;ref name=&quot;Dannell&quot;&gt;{{Cite book|last1=Danell|first1=Kjell|title=Plant–Animal Interactions: An Evolutionary Approach|last2=Bergström|first2=Roger|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-0-632-05267-7|editor-last=Herrera|editor-first=Carlos M.|publication-date=February 2002|chapter=Mammalian herbivory in terrestrial environments|date=February 2002|lccn=2004302984|editor-last2=Pellmyr|editor-first2=Olle}}&lt;/ref&gt; Frugivores are highly dependent on the abundance and nutritional composition of fruits. Frugivores can benefit or hinder fruit-producing plants by either dispersing or destroying their seeds through digestion. When both the [[fruit]]-producing plant and the frugivore benefit by fruit-eating behavior the interaction is a form of [[Mutualism (biology)|mutualism]].

== Širenje sjemenja od strane frugivora ==
[[Seed dispersal]] is important for plants because it allows their progeny to move away from their parents over time. The advantages of seed dispersal may have led to the evolution of fleshy [[fruit]]s, which entice animals to consume them and move the plant's seeds from place to place. While many fruit-producing plant species would not disperse far without frugivores, their seeds can usually [[germination|germinate]] even if they fall to the ground directly below their parent.{{Citation needed|date=February 2021}}

Many types of animals are seed dispersers. Mammal and bird species represent the majority of seed-dispersing species. However, frugivorous tortoises, lizards, amphibians, and even fish also disperse seeds.&lt;ref name=&quot;Herrera&quot;&gt;{{Cite book|last=Herrera|first=Carlos M.|title=Plant–Animal Interactions: An Evolutionary Approach|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-0-632-05267-7|editor-last=Herrera|editor-first=Carlos M.|publication-date=February 2002|chapter=Seed Dispersal by Vertebrates|date=February 2002|lccn=2004302984|editor-last2=Pellmyr|editor-first2=Olle}}&lt;/ref&gt; For example, [[Cassowary|cassowaries]] are a [[keystone species]] because they spread fruit through digestion, many of the seeds of which will not grow unless they have been digested by the animal. While frugivores and fruit-producing plant species are present worldwide, there is some evidence that tropical forests have more frugivore seed dispersers than the temperate zones.{{Citation needed|date=May 2020}}

=== Ekološki značaj ===
Frugivore seed dispersal is a common phenomenon in many ecosystems. However, it is not a highly specific type of plant–animal interaction. For example, a single species of frugivorous bird may disperse fruits from several species of plants, or a few species of bird may disperse seeds of one plant species.&lt;ref name=&quot;Wutherich&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wütherich|first1=Dirk|last2=Azócar|first2=Aura|last3=García-Nuñez|first3=Carlos|last4=Silva|first4=Juan F.|date=May 2001|title=Seed dispersal in ''Palicourea rigida'', a common treelet species from neotropical savannas|url=https://www.researchgate.net/publication/242225218|journal=Journal of Tropical Ecology|volume=17|issue=3|pages=449–458|doi=10.1017/S0266467401001304|issn=0266-4674|jstor=3068721|s2cid=55044664|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt; This lack of specialization could be because fruit availability varies by season and year, which tends to discourage frugivore animals from focusing on just one plant species.&lt;ref name=Herrera/&gt; Furthermore, different seed dispersers tend to disperse seeds to different habitats, at different abundances, and distances, depending on their behavior and numbers.&lt;ref name=&quot;Jordano&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Jordano|first1=P.|last2=García|first2=C.|last3=Godoy|first3=J. A.|last4=García-Castaño|first4=J. L.|date=February 27, 2007|editor-last=Dirzo|editor-first=Rodolfo|editor-link=Rodolfo Dirzo|title=Differential contribution of frugivores to complexseed dispersal patterns|url=https://www.pnas.org/content/pnas/104/9/3278.full.pdf|url-status=live|journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]]|volume=104|issue=9|pages=3278–3282|bibcode=2007PNAS..104.3278J|doi=10.1073/pnas.0606793104|jstor=25426641|pmc=1805555|pmid=17360638|archive-url=https://web.archive.org/web/20190220205359/https://www.pnas.org/content/pnas/104/9/3278.full.pdf|archive-date=February 20, 2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Adaptacije biljaka za privlačenje raspršivača ===
There are a number of fruit characteristics that seem to be adaptive characteristics to attract frugivores. Animal-dispersed fruits may advertise their palatability to animals with bright colors &lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lim|first1=Ganges|last2=Burns|first2=Kevin C.|date=2021-11-24|title=Do fruit reflectance properties affect avian frugivory in New Zealand?|journal=New Zealand Journal of Botany|volume=60 |issue=3 |pages=319–329|doi=10.1080/0028825X.2021.2001664|s2cid=244683146|issn=0028-825X}}&lt;/ref&gt; and attractive smells (mimetic fruits).&lt;ref name=&quot;Galetti&quot;&gt;{{Cite book|last=Galetti|first=Mauro|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution and Conservation|publisher=[[CABI Publishing]]|isbn=978-0-85199-525-0|editor-last=Levey|editor-first=Douglas J.|publication-date=February 2002|pages=177–191|chapter=Seed Dispersal of Mimetic Fruits: Parasitism, Mutualism, Aposematism or Exapation?|year=2002|lccn=2001035222|author-link=Mauro Galetti|editor-last2=Silva|editor-first2=Wesley R.|editor-last3=Galetti|editor-first3=Mauro|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt; Fruit pulp is generally rich in water and [[carbohydrate]]s and low in [[protein]] and [[lipid]]s. However, the exact nutritional composition of fruits varies widely. The seeds of animal-dispersed fruits are often adapted to survive digestion by frugivores. For example, seeds can become more permeable to water after passage through an animal's gut. This leads to higher [[germination]] rates.&lt;ref name=&quot;Traveset&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Traveset|first1=Anna|last2=Rodríguez-Pérez|first2=Javier|last3=Pías|first3=Beatriz|date=2008|editor-last=Valone|editor-first=T. J.|title=Seed Trait Changes in Dispersers' Guts and Consequences for Germination and Seedling Growth|url=https://digital.csic.es/bitstream/10261/110956/1/Traveset-Ecology-2008-v89-n1-p95.pdf|url-status=live|journal=[[Ecology (journal)|Ecology]]|volume=89|issue=1|pages=95–106|doi=10.1890/07-0094.1|jstor=27651512|pmid=18376551|bibcode=2008Ecol...89...95T |archive-url=https://web.archive.org/web/20180723155800/https://digital.csic.es/bitstream/10261/110956/1/Traveset-Ecology-2008-v89-n1-p95.pdf|archive-date=July 23, 2018|via=the [[Spanish National Research Council]]|hdl=10261/110956|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Some [[mistletoe]] seeds even germinate inside the disperser's intestine.&lt;ref name=Traveset/&gt;

== Adaptacije frugivora za konzumiranje voća ==
Many seed-dispersing animals have specialized digestive systems to process fruits, which leave seeds intact. Some bird species have shorter intestines to rapidly pass seeds from fruits, while some frugivorous bat species have longer intestines. Some seed-dispersing frugivores have short gut-retention times, and others can alter intestinal enzyme composition when eating different types of fruits.&lt;ref name=Herrera/&gt;

== Biljni mehanizmi za odgađanje ili odvraćanje frugivorije ==
{{More citations needed section|date=January 2021}}
Many plants evolved to encourage mutualist frugivores to consume their fruit for seed dispersal. Some have also evolved mechanisms to decrease consumption of fruits when unripe and from non-seed-dispersing predators. Predators and parasites of fruit include seed predators, insects, and microbial frugivores.&lt;ref name=&quot;Levey&quot;&gt;{{Cite book|last1=Levey|first1=D. J.|url=https://www.researchgate.net/publication/273766563|title=Seed Dispersal: Theory and its Application in a Changing World|last2=Tewksbury|first2=J. J.|last3=Izhaki|first3=I. |last4=Tsahar|first4=E.|last5=Haak|first5=D. C.|publisher=[[Centre for Agriculture and Bioscience International|CABI]]|year=2007|isbn=978-1-84593-165-0|editor-last=Dennis|editor-first=Andrew J.|pages=37–58|chapter=Evolutionary ecology of secondary compounds in ripe fruit: case studies with capsaicin and emodin|doi=10.1079/9781845931650.0037|lccn=2007002294|editor-last2=Schupp|editor-first2=Eugene W.|editor-last3=Green|editor-first3=Ronda J.|editor-last4=Wescott|editor-first4=David A.}}&lt;/ref&gt;

Plants have developed both chemical and physical [[adaptation]]s: ''physical deterrents'' may include [[Crypsis|cryptic]] coloration (e.g., green fruits blend in with the plant leaves), unpalatable textures (e.g., thick skins made of anti-nutritive substances), resins and saps (e.g., discourage animals from swallowing), and repellent substances, hard outer coats, spines, or thorns.&lt;ref name=&quot;Smith&quot;&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Robert Leo|title=Ecology and Field Biology|publisher=HarperCollins|year=1996|isbn=978-0-06-500976-7|edition=Fifth|lccn=95034993}}{{Page needed|date=May 2020}}&lt;/ref&gt;

''Chemical deterrents'' may include [[secondary metabolite]]s produced by the plant as non-essential for primary processes, such as growth and reproduction. Toxins may have evolved to deter consumption by animals that disperse seeds into unsuitable habitats.&lt;ref name=&quot;Barnea&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Barnea|first1=Anat|last2=Harborne|first2=Jeffrey B.|author-link2=Jeffrey Harborne|last3=Pannell|first3=C.|date=June 1993|title=What parts of fleshy fruits contain secondary compounds toxic to birds and why?|journal=[[Biochemical Systematics and Ecology]]|volume=21|issue=4|pages=421–429|doi=10.1016/0305-1978(93)90100-6|bibcode=1993BioSE..21..421B }}&lt;/ref&gt; Secondary chemical defenses are divided into three categories: [[nitrogen]]-based, [[carbon]]-based [[terpene]]s, and carbon-based [[polyphenol|phenolics]].&lt;ref name=Barnea/&gt;

=== Sekundarne hemijske odbrane ===
*[[Capsaicin]] is a carbon-based [[polyphenol|phenolic]] compound only found in plant genus ''[[Capsicum]]'' (chili and bell peppers). Capsaicin is responsible for the pungent, hot &quot;flavor&quot; of fruits and inhibits growth of microbes and invertebrates.&lt;ref name=Levey/&gt;
*[[Cyanogen]]ic [[glycoside]]s are nitrogen-based compounds found in 130 plant families, but not necessarily in the fruits, and may induce [[vomiting]], [[diarrhea]], or mild [[narcotic|narcosis]] in animals.&lt;ref name=Barnea/&gt;
*[[Emodin]] is a carbon-based [[polyphenol|phenolic]] compound in plants like rhubarb. Emodin can be [[cathartic]], may kill [[dipteran]] larvae, inhibits growth of bacteria and fungi, and deters consumption by birds and mice.&lt;ref name=Levey/&gt;

== Frugivorne životinje ==

=== Ptice&lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Avian species&quot;&gt;&lt;/span&gt; ===
Birds are a main focus of frugivory research. An article by Bette A. Loiselle and John G. Blake, &quot;Potential Consequences of Extinction of Frugivorous Birds for Shrubs of a Tropical Wet Forest&quot;, discusses the important role frugivorous birds have on ecosystems. The conclusions of their research indicate how the extinction of seed-dispersing species could negatively affect seed removal, seed viability, and plant establishment. The article highlights the importance that seed-dispersing birds have on the deposition of plant species.&lt;ref name=&quot;Loiselle&quot;&gt;{{Cite book|last1=Loiselle|first1=Bette A.|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution and Conservation|last2=Blake|first2=John G.|publisher=[[CABI Publishing]]|isbn=978-0-85199-525-0|editor-last=Levey|editor-first=Douglas J.|publication-date=February 2002|pages=397–406|chapter=Potential Consequences of Extinction of Frugivorous Birds for Shrubs of a Tropical Wet Forest|year=2002|lccn=2001035222|editor-last2=Silva|editor-first2=Wesley R.|editor-last3=Galetti|editor-first3=Mauro|editor-link3=Mauro Galetti|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt;

Examples of seed-dispersing birds are the [[hornbill]], the [[toucan]], the [[aracari]], the [[cotinga]] (ex. [[Guianan cock-of-the-rock]]), and some species of [[parrot]]s. Frugivores are common in the [[temperate zone]], but mostly found in the [[tropics]]. Many frugivorous birds feed mainly on fruits until nesting season, when they incorporate protein-rich insects into their diet. Facultatively-baccivorous birds may also eat bitter berries, such as juniper, in months when alternative foods are scarce. In North America, red mulberry (''[[Morus rubra]]'') fruits are widely sought after by birds in spring and early summer; as many as 31 species of birds were recorded visiting a fruiting tree in [[Arkansas]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jackson|first1=J. L. II|last2=Kannan|first2=R.|date=2018|title=Avian Frugivory in a Fruiting Mulberry Tree (''Morus rubra'') in Arkansas|url=https://scholarworks.uark.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3310&amp;context=jaas|url-status=live|journal=Journal of the Arkansas Academy of Science|volume=72|pages=38–46|doi=10.54119/jaas.2018.7219 |issn=2326-0491|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503071835/https://scholarworks.uark.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3310&amp;context=jaas|archive-date=May 3, 2020|via=the [[University of Arkansas]]}}&lt;/ref&gt;

Prior to 1980, most reports of avian frugivory were made in the tropics. From 1979–1981, a number of studies recognized the importance of fruits to fall temperate assemblages of [[passerine]] migrants.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Thompson|first1=John N.|last2=Willson|first2=Mary F.|date=September 1979|title=Evolution of Temperate Fruit/Bird Interactions: Phenological Strategies|journal=[[Evolution (journal)|Evolution]]|volume=33|issue=3|pages=973–82|doi=10.1111/j.1558-5646.1979.tb04751.x|jstor=i200133|pmid=28568428|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Stiles|first1=Edmund W.|date=1980|title=Patterns of Fruit Presentation and Seed Dispersal in Bird-Disseminated Woody Plants in the Eastern Deciduous Forest|journal=[[The American Naturalist]]|volume=116|issue=5|pages=670–88|doi=10.1086/283657|jstor=2460623|bibcode=1980ANat..116..670S |s2cid=84451896}}&lt;/ref&gt; The earliest of these field studies were conducted in the fall of 1974 in [[upstate New York]] by Robert Rybczynski &amp; Donald K. Riker&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Rybczynski|first1=Robert|last2=Riker|first2=Donald K.|date=January 1981|title=A Temperate Species-Rich Assemblage of Migrant Frugivorous Birds|url=https://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/auk/v098n01/p0176-p0179.pdf|journal=[[The Auk]]|volume=98|issue=1|pages=176–179|jstor=4085621|via=the [[University of New Mexico]]}}&lt;/ref&gt; and separately by John W. Baird&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Baird|first1=John W.|date=March 1980|title=The Selection and Use of Fruit by Birds in an Eastern Forest|url=https://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/wilson/v092n01/p0063-p0073.pdf|journal=[[The Wilson Bulletin]]|volume=92|issue=1|pages=63–73|jstor=4161294|via=the [[University of New Mexico]]}}&lt;/ref&gt; in [[New Jersey]], each documenting ingestion of fruits in stands of fruit-bearing shrubs by [[mixed-species feeding flock|mixed species assemblages]] dominated by migrant [[white-throated sparrow]]s.{{Citation needed|date=February 2021}}

=== Sisari ===
[[Mammal]]s are considered frugivorous if the seed is dispersed and able to establish.{{citation needed|date=April 2022|reason=This contradicts the lead section.}} One example of a mammalian frugivore is the [[maned wolf]], or ''Chrysocyon brachyurus'', which is found in South America. A study by José Carlos Motta-Junior and Karina Martins found that the maned wolf is probably an important seed disperser. The researchers found that 22.5–54.3% of the diet was fruit.&lt;ref name=&quot;Motta-Junior&quot;&gt;{{Cite book|last1=Motta-Junior|first1=José Carlos|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution, and Conservation|last2=Martins|first2=Karina|publisher=[[CABI Publishing]]|isbn=978-0-85199-525-0|editor-last=Levey|editor-first=Douglas J.|publication-date=February 2002|pages=291–303|chapter=The Frugivorous Diet of the Maned Wolf, ''Chrysocyon brachyurus'', in Brazil: Ecology and Conservation|year=2002|lccn=2001035222|editor-last2=Silva|editor-first2=Wesley R.|editor-last3=Galetti|editor-first3=Mauro|editor-link3=Mauro Galetti|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt;

65% of the diet of [[orangutan]]s consists of fruit. Orangutans primarily eat fruit, along with young leaves, bark, flowers, honey, insects, and vines. One of their preferred foods is the fruit of the [[durian]] tree, which tastes somewhat like sweet custard. Orangutans discard the skin, eat the flesh, and spit out the seeds.{{Citation needed|date=May 2020}}

Other examples of mammalian frugivores include [[fruit bat]]s and the [[gray-bellied night monkey]], also known as the owl monkey:&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=Owl monkey (''Aotus'') factsheet|url=http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/owl_monkey|author=Cawthon Lang|first=Kristina A.|date=July 18, 2005|publisher=[[University of Wisconsin-Madison|Wisconsin Primate Research Center]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190915192445/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/owl_monkey|archive-date=September 15, 2019|access-date=October 28, 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;blockquote&gt;&quot;Owl monkeys are frugivores and supplement their diet with flowers, insects, nectar, and leaves (Wright 1989; 1994). They prefer small, ripe fruit when available and in order to find these, they forage in large-crown trees (larger than ten meters [32.8 ft]) (Wright 1986). Seasonal availability of fruit varies across environments. Aotus species in tropical forests eat more fruit throughout the year because it is more readily available compared to the dry forests where fruit is limited in the dry season and owl monkeys are more dependent on leaves.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Ribe ===
Some species of [[fish]] are frugivorous, such as the [[tambaqui]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Emerson Casimiro Ferrari |first1=Jeisson |last2=Palma |first2=Mariana |last3=Castellani Carli |first3=Gabriela |last4=Mota Satiro |first4=Thaise |last5=Tavares |first5=Ludgero |last6=Viegas |first6=Ivan |last7=Susumu Takahashi |first7=Leonardo |title=Carbohydrate tolerance in Amazon tambaqui (Colossoma macropomum) revealed by NMR-metabolomics - Are glucose and fructose different sugars for fruit-eating fish? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1744117X21001404 |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part D: Genomics and Proteomics |year=2022 |volume=41 |article-number=100928 |doi=10.1016/j.cbd.2021.100928 |pmid=34847514 |s2cid=240234202 |access-date=2 July 2023|url-access=subscription |hdl=11449/229956 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Očuvanje ==
Since seed dispersal allows plant species to disperse to other areas, the loss of frugivores could change plant communities and lead to the local loss of particular plant species. Since frugivore seed dispersal is so important in the tropics, many researchers have studied the loss of frugivores and related it to changed plant population dynamics. Several studies have noted that even the loss of only large frugivores, such as monkeys, could have a negative effect, since they are responsible for certain types of long-distance seed dispersal that is not seen with other frugivore types, like birds.&lt;ref name=Jordano/&gt; However, plant species whose seeds are dispersed by animals may be less vulnerable to fragmentation than other plant species.&lt;ref name=&quot;Montoya&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Montoya|first1=Daniel|last2=Zavala|first2=Miguel A.|last3=Rodríguez|first3=Miguel A.|last4=Purves|first4=Drew W.|date=June 13, 2008|title=Animal Versus Wind Dispersal and the Robustness of Tree Species to Deforestation|url=https://www3.uah.es/marodriguez/MARodriguez_Papers/Montoya_etal_2008_SCIENCE.pdf|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=320|issue=5882|pages=1502–1504|doi=10.1126/science.1158404|jstor=i20054220|pmid=18535208|bibcode=2008Sci...320.1502M|s2cid=11069781|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133334/https://www3.uah.es/marodriguez/MARodriguez_Papers/Montoya_etal_2008_SCIENCE.pdf|archive-date=January 23, 2012}}&lt;/ref&gt; Frugivores can also benefit from the invasion of exotic fruit-producing species and can be vectors of exotic invasion by dispersing non-native seeds.&lt;ref name=&quot;Buckley&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Buckley|first1=Yvonne M.|last2=Anderson|first2=Sandra|last3=Catterall|first3=Carla P.|last4=Corlett|first4=Richard T.|last5=Engel|first5=Thomas|last6=Gosper|first6=Carl R.|last7=Nathan|first7=Ran|last8=Richardson|first8=David M.|last9=Setter|first9=Melissa|last10=Spiegel|first10=Orr|last11=Vivian-Smith|first11=Gabrielle|display-authors=1|date=August 4, 2006|title=Management of plant invasions mediated by frugivore interactions|journal=[[Journal of Applied Ecology]]|volume=43|issue=5|pages=848–857|doi=10.1111/j.1365-2664.2006.01210.x|jstor=i371304|doi-access=free|first12=Friederike A.|first13=Jacqueline E. S.|first14=David A.|last12=Voigt|last13=Weir|last14=Wescott|bibcode=2006JApEc..43..848B |hdl=10019.1/116975|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Consequently, anthropogenic habitat loss and change may negatively affect some frugivore species but benefit others.{{Citation needed|date=February 2021}}

== Povezano ==
*[[Consumer-resource systems]]
*[[Drosophila|Fruit flies]]
*[[Fruitarianism]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
{{Commons category}}
{{Wiktionary}}

* {{Cite book|editor-last1=Levey|editor-first1=Douglas J.|editor-first2=Wesley R.|editor-last2=Silva|editor-first3=Mauro|editor-link3=Mauro Galetti|via=[[ResearchGate]]|editor-last3=Galetti|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution and Conservation|year=2002|publisher=[[CABI Publishing]]|publication-date=February 2002|lccn=2001035222|isbn=978-0-85199-525-0}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>ppr6t7xllrz6atydhw8r7cs4mairnxq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600487</id>
      <parentid>42600470</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T10:06:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekološki značaj */</comment>
      <origin>42600487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22280" sha1="p5xiwf5eoold3axsd5jdu29cv26kt6e" xml:space="preserve">{{For|oblik ljudske prehrane|frutarijanstvo}}
[[Image:Orang Utan, Semenggok Forest Reserve, Sarawak, Borneo, Malaysia.JPG|thumb|[[Bornejski orangutan]] (''Pongo pygmaeus'') jede voće.]]
A '''frugivore''' ({{IPAc-en|'|f|r|uː|dʒ|ɪ|v|ɔːr}} {{respell|FROO|jih|vor}}) is an animal that thrives mostly on [[fruit]]s. 

Approximately 20% of [[mammal]]ian herbivores eat fruit.&lt;ref name=&quot;Dannell&quot;&gt;{{Cite book|last1=Danell|first1=Kjell|title=Plant–Animal Interactions: An Evolutionary Approach|last2=Bergström|first2=Roger|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-0-632-05267-7|editor-last=Herrera|editor-first=Carlos M.|publication-date=February 2002|chapter=Mammalian herbivory in terrestrial environments|date=February 2002|lccn=2004302984|editor-last2=Pellmyr|editor-first2=Olle}}&lt;/ref&gt; Frugivores are highly dependent on the abundance and nutritional composition of fruits. Frugivores can benefit or hinder fruit-producing plants by either dispersing or destroying their seeds through digestion. When both the [[fruit]]-producing plant and the frugivore benefit by fruit-eating behavior the interaction is a form of [[Mutualism (biology)|mutualism]].

== Širenje sjemenja od strane frugivora ==
[[Seed dispersal]] is important for plants because it allows their progeny to move away from their parents over time. The advantages of seed dispersal may have led to the evolution of fleshy [[fruit]]s, which entice animals to consume them and move the plant's seeds from place to place. While many fruit-producing plant species would not disperse far without frugivores, their seeds can usually [[germination|germinate]] even if they fall to the ground directly below their parent.{{Citation needed|date=February 2021}}

Many types of animals are seed dispersers. Mammal and bird species represent the majority of seed-dispersing species. However, frugivorous tortoises, lizards, amphibians, and even fish also disperse seeds.&lt;ref name=&quot;Herrera&quot;&gt;{{Cite book|last=Herrera|first=Carlos M.|title=Plant–Animal Interactions: An Evolutionary Approach|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-0-632-05267-7|editor-last=Herrera|editor-first=Carlos M.|publication-date=February 2002|chapter=Seed Dispersal by Vertebrates|date=February 2002|lccn=2004302984|editor-last2=Pellmyr|editor-first2=Olle}}&lt;/ref&gt; For example, [[Cassowary|cassowaries]] are a [[keystone species]] because they spread fruit through digestion, many of the seeds of which will not grow unless they have been digested by the animal. While frugivores and fruit-producing plant species are present worldwide, there is some evidence that tropical forests have more frugivore seed dispersers than the temperate zones.{{Citation needed|date=May 2020}}

=== Ekološki značaj ===
Širenje sjemena od strane frugivora je uobičajena pojava u mnogim ekosistemima. Međutim, to nije vrlo specifičan tip interakcije biljaka i životinja. Na primjer, jedna vrsta frugivorne ptice može širiti plodove s nekoliko vrsta biljaka, ili nekoliko vrsta ptica može širiti sjeme jedne biljne vrste.&lt;ref name=&quot;Wutherich&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wütherich|first1=Dirk|last2=Azócar|first2=Aura|last3=García-Nuñez|first3=Carlos|last4=Silva|first4=Juan F.|date=May 2001|title=Seed dispersal in ''Palicourea rigida'', a common treelet species from neotropical savannas|url=https://www.researchgate.net/publication/242225218|journal=Journal of Tropical Ecology|volume=17|issue=3|pages=449–458|doi=10.1017/S0266467401001304|issn=0266-4674|jstor=3068721|s2cid=55044664|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt; Taj nedostatak specijalizacije mogao bi biti zbog toga što dostupnost plodova varira ovisno o sezoni i godini, što obično obeshrabruje frugivore da se fokusiraju na samo jednu biljnu vrstu.&lt;ref name=Herrera/&gt; Nadalje, različiti raspršivači sjemena imaju tendenciju širiti sjeme na različita staništa i udaljenost, te u različitoj količini, ovisno o njihovom ponašanju i broju.&lt;ref name=&quot;Jordano&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Jordano|first1=P.|last2=García|first2=C.|last3=Godoy|first3=J. A.|last4=García-Castaño|first4=J. L.|date=February 27, 2007|editor-last=Dirzo|editor-first=Rodolfo|editor-link=Rodolfo Dirzo|title=Differential contribution of frugivores to complexseed dispersal patterns|url=https://www.pnas.org/content/pnas/104/9/3278.full.pdf|url-status=live|journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]]|volume=104|issue=9|pages=3278–3282|bibcode=2007PNAS..104.3278J|doi=10.1073/pnas.0606793104|jstor=25426641|pmc=1805555|pmid=17360638|archive-url=https://web.archive.org/web/20190220205359/https://www.pnas.org/content/pnas/104/9/3278.full.pdf|archive-date=February 20, 2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Adaptacije biljaka za privlačenje raspršivača ===
There are a number of fruit characteristics that seem to be adaptive characteristics to attract frugivores. Animal-dispersed fruits may advertise their palatability to animals with bright colors &lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lim|first1=Ganges|last2=Burns|first2=Kevin C.|date=2021-11-24|title=Do fruit reflectance properties affect avian frugivory in New Zealand?|journal=New Zealand Journal of Botany|volume=60 |issue=3 |pages=319–329|doi=10.1080/0028825X.2021.2001664|s2cid=244683146|issn=0028-825X}}&lt;/ref&gt; and attractive smells (mimetic fruits).&lt;ref name=&quot;Galetti&quot;&gt;{{Cite book|last=Galetti|first=Mauro|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution and Conservation|publisher=[[CABI Publishing]]|isbn=978-0-85199-525-0|editor-last=Levey|editor-first=Douglas J.|publication-date=February 2002|pages=177–191|chapter=Seed Dispersal of Mimetic Fruits: Parasitism, Mutualism, Aposematism or Exapation?|year=2002|lccn=2001035222|author-link=Mauro Galetti|editor-last2=Silva|editor-first2=Wesley R.|editor-last3=Galetti|editor-first3=Mauro|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt; Fruit pulp is generally rich in water and [[carbohydrate]]s and low in [[protein]] and [[lipid]]s. However, the exact nutritional composition of fruits varies widely. The seeds of animal-dispersed fruits are often adapted to survive digestion by frugivores. For example, seeds can become more permeable to water after passage through an animal's gut. This leads to higher [[germination]] rates.&lt;ref name=&quot;Traveset&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Traveset|first1=Anna|last2=Rodríguez-Pérez|first2=Javier|last3=Pías|first3=Beatriz|date=2008|editor-last=Valone|editor-first=T. J.|title=Seed Trait Changes in Dispersers' Guts and Consequences for Germination and Seedling Growth|url=https://digital.csic.es/bitstream/10261/110956/1/Traveset-Ecology-2008-v89-n1-p95.pdf|url-status=live|journal=[[Ecology (journal)|Ecology]]|volume=89|issue=1|pages=95–106|doi=10.1890/07-0094.1|jstor=27651512|pmid=18376551|bibcode=2008Ecol...89...95T |archive-url=https://web.archive.org/web/20180723155800/https://digital.csic.es/bitstream/10261/110956/1/Traveset-Ecology-2008-v89-n1-p95.pdf|archive-date=July 23, 2018|via=the [[Spanish National Research Council]]|hdl=10261/110956|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Some [[mistletoe]] seeds even germinate inside the disperser's intestine.&lt;ref name=Traveset/&gt;

== Adaptacije frugivora za konzumiranje voća ==
Many seed-dispersing animals have specialized digestive systems to process fruits, which leave seeds intact. Some bird species have shorter intestines to rapidly pass seeds from fruits, while some frugivorous bat species have longer intestines. Some seed-dispersing frugivores have short gut-retention times, and others can alter intestinal enzyme composition when eating different types of fruits.&lt;ref name=Herrera/&gt;

== Biljni mehanizmi za odgađanje ili odvraćanje frugivorije ==
{{More citations needed section|date=January 2021}}
Many plants evolved to encourage mutualist frugivores to consume their fruit for seed dispersal. Some have also evolved mechanisms to decrease consumption of fruits when unripe and from non-seed-dispersing predators. Predators and parasites of fruit include seed predators, insects, and microbial frugivores.&lt;ref name=&quot;Levey&quot;&gt;{{Cite book|last1=Levey|first1=D. J.|url=https://www.researchgate.net/publication/273766563|title=Seed Dispersal: Theory and its Application in a Changing World|last2=Tewksbury|first2=J. J.|last3=Izhaki|first3=I. |last4=Tsahar|first4=E.|last5=Haak|first5=D. C.|publisher=[[Centre for Agriculture and Bioscience International|CABI]]|year=2007|isbn=978-1-84593-165-0|editor-last=Dennis|editor-first=Andrew J.|pages=37–58|chapter=Evolutionary ecology of secondary compounds in ripe fruit: case studies with capsaicin and emodin|doi=10.1079/9781845931650.0037|lccn=2007002294|editor-last2=Schupp|editor-first2=Eugene W.|editor-last3=Green|editor-first3=Ronda J.|editor-last4=Wescott|editor-first4=David A.}}&lt;/ref&gt;

Plants have developed both chemical and physical [[adaptation]]s: ''physical deterrents'' may include [[Crypsis|cryptic]] coloration (e.g., green fruits blend in with the plant leaves), unpalatable textures (e.g., thick skins made of anti-nutritive substances), resins and saps (e.g., discourage animals from swallowing), and repellent substances, hard outer coats, spines, or thorns.&lt;ref name=&quot;Smith&quot;&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Robert Leo|title=Ecology and Field Biology|publisher=HarperCollins|year=1996|isbn=978-0-06-500976-7|edition=Fifth|lccn=95034993}}{{Page needed|date=May 2020}}&lt;/ref&gt;

''Chemical deterrents'' may include [[secondary metabolite]]s produced by the plant as non-essential for primary processes, such as growth and reproduction. Toxins may have evolved to deter consumption by animals that disperse seeds into unsuitable habitats.&lt;ref name=&quot;Barnea&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Barnea|first1=Anat|last2=Harborne|first2=Jeffrey B.|author-link2=Jeffrey Harborne|last3=Pannell|first3=C.|date=June 1993|title=What parts of fleshy fruits contain secondary compounds toxic to birds and why?|journal=[[Biochemical Systematics and Ecology]]|volume=21|issue=4|pages=421–429|doi=10.1016/0305-1978(93)90100-6|bibcode=1993BioSE..21..421B }}&lt;/ref&gt; Secondary chemical defenses are divided into three categories: [[nitrogen]]-based, [[carbon]]-based [[terpene]]s, and carbon-based [[polyphenol|phenolics]].&lt;ref name=Barnea/&gt;

=== Sekundarne hemijske odbrane ===
*[[Capsaicin]] is a carbon-based [[polyphenol|phenolic]] compound only found in plant genus ''[[Capsicum]]'' (chili and bell peppers). Capsaicin is responsible for the pungent, hot &quot;flavor&quot; of fruits and inhibits growth of microbes and invertebrates.&lt;ref name=Levey/&gt;
*[[Cyanogen]]ic [[glycoside]]s are nitrogen-based compounds found in 130 plant families, but not necessarily in the fruits, and may induce [[vomiting]], [[diarrhea]], or mild [[narcotic|narcosis]] in animals.&lt;ref name=Barnea/&gt;
*[[Emodin]] is a carbon-based [[polyphenol|phenolic]] compound in plants like rhubarb. Emodin can be [[cathartic]], may kill [[dipteran]] larvae, inhibits growth of bacteria and fungi, and deters consumption by birds and mice.&lt;ref name=Levey/&gt;

== Frugivorne životinje ==

=== Ptice&lt;span class=&quot;anchor&quot; id=&quot;Avian species&quot;&gt;&lt;/span&gt; ===
Birds are a main focus of frugivory research. An article by Bette A. Loiselle and John G. Blake, &quot;Potential Consequences of Extinction of Frugivorous Birds for Shrubs of a Tropical Wet Forest&quot;, discusses the important role frugivorous birds have on ecosystems. The conclusions of their research indicate how the extinction of seed-dispersing species could negatively affect seed removal, seed viability, and plant establishment. The article highlights the importance that seed-dispersing birds have on the deposition of plant species.&lt;ref name=&quot;Loiselle&quot;&gt;{{Cite book|last1=Loiselle|first1=Bette A.|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution and Conservation|last2=Blake|first2=John G.|publisher=[[CABI Publishing]]|isbn=978-0-85199-525-0|editor-last=Levey|editor-first=Douglas J.|publication-date=February 2002|pages=397–406|chapter=Potential Consequences of Extinction of Frugivorous Birds for Shrubs of a Tropical Wet Forest|year=2002|lccn=2001035222|editor-last2=Silva|editor-first2=Wesley R.|editor-last3=Galetti|editor-first3=Mauro|editor-link3=Mauro Galetti|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt;

Examples of seed-dispersing birds are the [[hornbill]], the [[toucan]], the [[aracari]], the [[cotinga]] (ex. [[Guianan cock-of-the-rock]]), and some species of [[parrot]]s. Frugivores are common in the [[temperate zone]], but mostly found in the [[tropics]]. Many frugivorous birds feed mainly on fruits until nesting season, when they incorporate protein-rich insects into their diet. Facultatively-baccivorous birds may also eat bitter berries, such as juniper, in months when alternative foods are scarce. In North America, red mulberry (''[[Morus rubra]]'') fruits are widely sought after by birds in spring and early summer; as many as 31 species of birds were recorded visiting a fruiting tree in [[Arkansas]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jackson|first1=J. L. II|last2=Kannan|first2=R.|date=2018|title=Avian Frugivory in a Fruiting Mulberry Tree (''Morus rubra'') in Arkansas|url=https://scholarworks.uark.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3310&amp;context=jaas|url-status=live|journal=Journal of the Arkansas Academy of Science|volume=72|pages=38–46|doi=10.54119/jaas.2018.7219 |issn=2326-0491|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503071835/https://scholarworks.uark.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3310&amp;context=jaas|archive-date=May 3, 2020|via=the [[University of Arkansas]]}}&lt;/ref&gt;

Prior to 1980, most reports of avian frugivory were made in the tropics. From 1979–1981, a number of studies recognized the importance of fruits to fall temperate assemblages of [[passerine]] migrants.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Thompson|first1=John N.|last2=Willson|first2=Mary F.|date=September 1979|title=Evolution of Temperate Fruit/Bird Interactions: Phenological Strategies|journal=[[Evolution (journal)|Evolution]]|volume=33|issue=3|pages=973–82|doi=10.1111/j.1558-5646.1979.tb04751.x|jstor=i200133|pmid=28568428|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Stiles|first1=Edmund W.|date=1980|title=Patterns of Fruit Presentation and Seed Dispersal in Bird-Disseminated Woody Plants in the Eastern Deciduous Forest|journal=[[The American Naturalist]]|volume=116|issue=5|pages=670–88|doi=10.1086/283657|jstor=2460623|bibcode=1980ANat..116..670S |s2cid=84451896}}&lt;/ref&gt; The earliest of these field studies were conducted in the fall of 1974 in [[upstate New York]] by Robert Rybczynski &amp; Donald K. Riker&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Rybczynski|first1=Robert|last2=Riker|first2=Donald K.|date=January 1981|title=A Temperate Species-Rich Assemblage of Migrant Frugivorous Birds|url=https://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/auk/v098n01/p0176-p0179.pdf|journal=[[The Auk]]|volume=98|issue=1|pages=176–179|jstor=4085621|via=the [[University of New Mexico]]}}&lt;/ref&gt; and separately by John W. Baird&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Baird|first1=John W.|date=March 1980|title=The Selection and Use of Fruit by Birds in an Eastern Forest|url=https://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/wilson/v092n01/p0063-p0073.pdf|journal=[[The Wilson Bulletin]]|volume=92|issue=1|pages=63–73|jstor=4161294|via=the [[University of New Mexico]]}}&lt;/ref&gt; in [[New Jersey]], each documenting ingestion of fruits in stands of fruit-bearing shrubs by [[mixed-species feeding flock|mixed species assemblages]] dominated by migrant [[white-throated sparrow]]s.{{Citation needed|date=February 2021}}

=== Sisari ===
[[Mammal]]s are considered frugivorous if the seed is dispersed and able to establish.{{citation needed|date=April 2022|reason=This contradicts the lead section.}} One example of a mammalian frugivore is the [[maned wolf]], or ''Chrysocyon brachyurus'', which is found in South America. A study by José Carlos Motta-Junior and Karina Martins found that the maned wolf is probably an important seed disperser. The researchers found that 22.5–54.3% of the diet was fruit.&lt;ref name=&quot;Motta-Junior&quot;&gt;{{Cite book|last1=Motta-Junior|first1=José Carlos|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution, and Conservation|last2=Martins|first2=Karina|publisher=[[CABI Publishing]]|isbn=978-0-85199-525-0|editor-last=Levey|editor-first=Douglas J.|publication-date=February 2002|pages=291–303|chapter=The Frugivorous Diet of the Maned Wolf, ''Chrysocyon brachyurus'', in Brazil: Ecology and Conservation|year=2002|lccn=2001035222|editor-last2=Silva|editor-first2=Wesley R.|editor-last3=Galetti|editor-first3=Mauro|editor-link3=Mauro Galetti|via=[[ResearchGate]]}}&lt;/ref&gt;

65% of the diet of [[orangutan]]s consists of fruit. Orangutans primarily eat fruit, along with young leaves, bark, flowers, honey, insects, and vines. One of their preferred foods is the fruit of the [[durian]] tree, which tastes somewhat like sweet custard. Orangutans discard the skin, eat the flesh, and spit out the seeds.{{Citation needed|date=May 2020}}

Other examples of mammalian frugivores include [[fruit bat]]s and the [[gray-bellied night monkey]], also known as the owl monkey:&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=Owl monkey (''Aotus'') factsheet|url=http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/owl_monkey|author=Cawthon Lang|first=Kristina A.|date=July 18, 2005|publisher=[[University of Wisconsin-Madison|Wisconsin Primate Research Center]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190915192445/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/owl_monkey|archive-date=September 15, 2019|access-date=October 28, 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;blockquote&gt;&quot;Owl monkeys are frugivores and supplement their diet with flowers, insects, nectar, and leaves (Wright 1989; 1994). They prefer small, ripe fruit when available and in order to find these, they forage in large-crown trees (larger than ten meters [32.8 ft]) (Wright 1986). Seasonal availability of fruit varies across environments. Aotus species in tropical forests eat more fruit throughout the year because it is more readily available compared to the dry forests where fruit is limited in the dry season and owl monkeys are more dependent on leaves.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Ribe ===
Some species of [[fish]] are frugivorous, such as the [[tambaqui]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Emerson Casimiro Ferrari |first1=Jeisson |last2=Palma |first2=Mariana |last3=Castellani Carli |first3=Gabriela |last4=Mota Satiro |first4=Thaise |last5=Tavares |first5=Ludgero |last6=Viegas |first6=Ivan |last7=Susumu Takahashi |first7=Leonardo |title=Carbohydrate tolerance in Amazon tambaqui (Colossoma macropomum) revealed by NMR-metabolomics - Are glucose and fructose different sugars for fruit-eating fish? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1744117X21001404 |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part D: Genomics and Proteomics |year=2022 |volume=41 |article-number=100928 |doi=10.1016/j.cbd.2021.100928 |pmid=34847514 |s2cid=240234202 |access-date=2 July 2023|url-access=subscription |hdl=11449/229956 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Očuvanje ==
Since seed dispersal allows plant species to disperse to other areas, the loss of frugivores could change plant communities and lead to the local loss of particular plant species. Since frugivore seed dispersal is so important in the tropics, many researchers have studied the loss of frugivores and related it to changed plant population dynamics. Several studies have noted that even the loss of only large frugivores, such as monkeys, could have a negative effect, since they are responsible for certain types of long-distance seed dispersal that is not seen with other frugivore types, like birds.&lt;ref name=Jordano/&gt; However, plant species whose seeds are dispersed by animals may be less vulnerable to fragmentation than other plant species.&lt;ref name=&quot;Montoya&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Montoya|first1=Daniel|last2=Zavala|first2=Miguel A.|last3=Rodríguez|first3=Miguel A.|last4=Purves|first4=Drew W.|date=June 13, 2008|title=Animal Versus Wind Dispersal and the Robustness of Tree Species to Deforestation|url=https://www3.uah.es/marodriguez/MARodriguez_Papers/Montoya_etal_2008_SCIENCE.pdf|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=320|issue=5882|pages=1502–1504|doi=10.1126/science.1158404|jstor=i20054220|pmid=18535208|bibcode=2008Sci...320.1502M|s2cid=11069781|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133334/https://www3.uah.es/marodriguez/MARodriguez_Papers/Montoya_etal_2008_SCIENCE.pdf|archive-date=January 23, 2012}}&lt;/ref&gt; Frugivores can also benefit from the invasion of exotic fruit-producing species and can be vectors of exotic invasion by dispersing non-native seeds.&lt;ref name=&quot;Buckley&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Buckley|first1=Yvonne M.|last2=Anderson|first2=Sandra|last3=Catterall|first3=Carla P.|last4=Corlett|first4=Richard T.|last5=Engel|first5=Thomas|last6=Gosper|first6=Carl R.|last7=Nathan|first7=Ran|last8=Richardson|first8=David M.|last9=Setter|first9=Melissa|last10=Spiegel|first10=Orr|last11=Vivian-Smith|first11=Gabrielle|display-authors=1|date=August 4, 2006|title=Management of plant invasions mediated by frugivore interactions|journal=[[Journal of Applied Ecology]]|volume=43|issue=5|pages=848–857|doi=10.1111/j.1365-2664.2006.01210.x|jstor=i371304|doi-access=free|first12=Friederike A.|first13=Jacqueline E. S.|first14=David A.|last12=Voigt|last13=Weir|last14=Wescott|bibcode=2006JApEc..43..848B |hdl=10019.1/116975|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Consequently, anthropogenic habitat loss and change may negatively affect some frugivore species but benefit others.{{Citation needed|date=February 2021}}

== Povezano ==
*[[Consumer-resource systems]]
*[[Drosophila|Fruit flies]]
*[[Fruitarianism]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
{{Commons category}}
{{Wiktionary}}

* {{Cite book|editor-last1=Levey|editor-first1=Douglas J.|editor-first2=Wesley R.|editor-last2=Silva|editor-first3=Mauro|editor-link3=Mauro Galetti|via=[[ResearchGate]]|editor-last3=Galetti|url=https://www.researchgate.net/publication/271706264|title=Seed Dispersal and Frugivory: Ecology, Evolution and Conservation|year=2002|publisher=[[CABI Publishing]]|publication-date=February 2002|lccn=2001035222|isbn=978-0-85199-525-0}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>p5xiwf5eoold3axsd5jdu29cv26kt6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva Svetog Đurđa u Kninskom Polju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237119</id>
    <revision>
      <id>42600450</id>
      <parentid>42439319</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T02:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18737" sha1="63gytgr0txmkah4gmqzkvpmo57l0lza" xml:space="preserve">{{Crkva
| naslov          = Crkva svetog Đurđa&lt;br /&gt;u Kninskom Polju
| slika         = Knin 18.jpg
| ime        = Crkva svetog Đurđa
| lokacija     = [[Kninsko Polje]], [[Knin]], [[Severna Dalmacija]], [[Hrvatska]]
| izgrađena    = [[1468.]]
| obnovljena     = 1938.
| visina       =
}}
'''Crkva Svetog Đurđa''' je srpska pravoslavna crkva [[Eparhija dalmatinska|Eparhije dalmatinske]], koja se nalazi na uzvišenju „Sinobadova glavica“ u [[Kninsko polje (Dalmacija)|Kninskom Polju]]. Prema raspoloživim izvorima crkva je podignuta [[1468.]] godine, kao jednobrodna crkva zasvedena sa poluobličastim svodom. Ranije je imala zvonik na preslicu, a sada na pročelju ima kulu zvonaru. Crkva poseduje vredne primerke stare srpske štampane knjige, kao i zanatski usavršene srebrne bogodlužbene sasudi. Ikonostas je domaće izrade i potiče sa kraja 18. ili početka [[19. vek]]a &lt;ref&gt;{{cite book
 | last = Budimir
 | first = Milojko
 | editor = Perić, Danko
 | title = Kninska krajina 1
 | date = 2002 
 | publisher = Srpsko kulturno društvo „Zora“ Knin-Beograd
 | location = Beograd
 | language = {{sr}}
 | isbn = 86-83809-07-2
 }}&lt;/ref&gt;, dok su prestone ikone okovane srebrom početkom 20. veka. Parohijski dom na Sinobadovoj glavici je jedno vreme bio porodični muzej Sinobada. Iz te porodice je bilo više serdara u vreme Mletačke Republike, a u crkvi je sahranjen vitez [[Jovan Sinobad]] &lt;ref name=&quot;RTS&quot;&gt;{{Cite web
| url         = http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD/729522/%D0%94%D0%B5%D1%87%D0%B0%D1%86%D0%B8+%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BB%D0%B8+%D1%83+%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D1%83+%D1%83+%D0%9A%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D1%83
| title       = Dečaci provalili u crkvu u Kninu
| accessdate  = 21. jula 2010
| date        = subota, 26. jun 2010
| author      = RTS: Radio televizija Srbije
| language    = {{sr}}
}}&lt;/ref&gt;. Grob Jovana Sinobada je u samoj crkvi. Pretpostavlja se da je prvobitno bio sahranjen u porti, ali da je crkva vremenom proširivana pa se grob našao u crkvi.
== Opis crkve ==
Crkva sv. Đurđa smeštena je neposredno ispod najviše tačke „Sinobadove glavice“, tako da zvonikom nadvisuje severni deo Knina. Okružena je ograđenim grobljem. U neposrednoj blizini crkve, a u okviru groblja, nalazi se crkvena kuća koja se zvala „bratska kuća“. O njoj se zna da je služila kao škola i to je prva poznata škola u Kninu i u njoj je kao učitelj radio [[Dositej Obradović]], u kasnijem periodu je služila kao kninska rezidencija Episkopa dalmatinskog [[Nikodim Milaš|Nikodima Milaša]]. Nije poznato kako je crkva izgledala u vreme nastanka, a tokom svog postojanja je nekoliko puta rušena da bi kasnije bila popravljana i dograđivana. S obzirom na taj podatak, u arhitektonskom pogledu ona predstavlja slojevitu građevinu.
[[Datoteka:Црква светог Ђурђа (Книнско Поље) 1.jpg|mini|desno|240px|Unutrašnjost crkve, ikonostas.]]
Sadašnji izgled crkva je dobila 1938. godine kada je u celini obnovljena. Tada je izgrađen novi zvonik, ulazna porta i ikonostas. Za gradnju zvonika, koji je po vertikali bogato profilisan stepenastim [[arhitrav]]ima koji ga dele na tri sprata, upotrebljen je kamen dobavljen sa ostrva [[Brač]]a. Obrada kamena bila je poverena dalmatinskim kamenorescima. Završni deo zvonika otvoren je sa svih strana, sa niskim krovom na četiri vode na kojem se nalazi metalni krst &lt;ref name=&quot;M. Sinobad&quot;&gt;{{cite book
 | last = Sinobad
 | first = Miloš
 | title = Pleme Sinobad
 | date = 2000
 | publisher = Srpsko kulturno društvo „Zora“ Knin-Beograd
 | location = Beograd
 | language = {{sr}}
 | id = COBISS.SR-ID 160319495
 }}&lt;/ref&gt;.

Prostor unutar crkve, iako nevelik, zadovoljavao je potrebe žitelja Kninskog Polja. Unutrašnjost je skromno snabdevena. Sa leve i desne strane se nalaze drvene [[stasidion]]e, sedišta za starije vernike i istaknute članove crkvenog odbora. Posebna pažnja je posvećena [[ikonostas]]u koji je izrezbaren i oplemenjen pozlatom, vidljivo je da je restauriran u nekoliko navrata.

U crkvi u Kninskom Polju je čuvana ikona nepoznatog ikonopisca sa druge polovine [[17. vek]]a, iz perioda kasnog italokritskog slikarstva i početka [[barok]]izacije. Ikona ''Uspenja Presvete Bogorodice'' je naslikana ustaljenim kritskim likovnim jezikom. Kompozicioni prepis identično postavljenih elemenata kao i na zadarskoj ikoni istog naslova, a možda i istog slikara, nešto je razvijeniji u gornjem delu, iznad Hrista i anđela u [[Mandorla|mandorli]]. Na ikoni, četiri lepršava anđela raširenih ruku nose Bogorodicu u slavi ka nebeskoj sferi. Po svemu, vrlo sličan prizor naslikao je takođe poznati slikar, koristeći jedino nešto svetliji inkarnat, na ikoni ''Uspenje'' koja je dospela u crkvu u Šibuljini &lt;ref name=&quot;M. Savic&quot;&gt;{{cite book
 | last = Savić
 | first = Milorad
 | title = Slikarstvo u srpskim crkvama sjeverne Dalmacije : od kraja XIV do početka XX vijeka
 | date = 2000
 | publisher = Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
 | location = Beograd
 | language = {{sr}}
 | isbn = 17-18-08297-6
 }}&lt;/ref&gt;.

== Istorijat ==
Crkva svetog Đurđa je jedna od najstarijih bogomolja podignutih u [[Severna Dalmacija|severnoj Dalmaciji]], izuzimajući manastire [[Manastir Krka|Krku]], [[Manastir Krupa|Krupu]] i [[Manastir Dragović|Dragović]]. Podignuta je oko 50 godina pre nego što su Turci osvojili područje Kninske krajine (1522). Početkom [[15. vek|XV veka]], teritoriju severne Dalmacije su delile [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Kraljevina Mađarska]] i [[Mletačka republika]]. Tek u julu 1437. godine je bio sklopljen mir po kojem je pravno utvrđen mletački i mađarski posed u Dalmaciji. Tokom ovog perioda koji je trajao tridesetak godina, sve dok nisu počele prve turske provale, iz Bosne je u Dalmaciju prebegao veliki broj Srba. Sa blagoslovom zetskog mitropolita Josifa otvorene su sledeće pravoslavne crkve: [[Crkva svetog Nikole u Kuli Atlagić|Crkva sv. Nikole]] 1446. godine ([[Kula Atlagić]]), [[Crkva svetog Georgija u Pađenima|Crkva sv. Georgija]] 1456. godine ([[Pađene]]), [[Crkva svetih apostola Petra i Pavla u Polači|Crkva sv. apostola Petra i Pavla]] 1458. ([[Polača (Knin)|Polača]]) i [[Crkva svetog Stevana u Golubiću|Crkva sv. Stevana]] 1462. ([[Golubić (Knin)|Golubić]]). Crkva svetog Đurđa je podignuta u Kninskom Polju oko 1468. godine, blagoslovom istog mitropolita &lt;ref name=&quot;N. Milaš&quot;&gt;{{cite book
 | last = [[Nikodim Milaš]]
 | first =
 | title = Pravoslavna Dalmacija : istorijski pregled
 | date = 1989
 | publisher = Sfairos
 | location = Beograd
 | language = {{sr}}
 | isbn = 86-81277-26-X
 }}&lt;/ref&gt; {{efn|U 15. veku, pravoslavna crkva u Dalmaciji je bila bez formalnog jerarhijskog ustrojstva i bez svog određenog episkopa kao stalnog starešine. S obzirom na to, narod i sveštenstvo su se za svoje duhovne potrebe obraćali susednim srpskim episkopima, zetskom i hercegovačkom, a kasnije i dabrobosanskom. Navodi se da je pomenuti zetski mitropolit Josif proizveo jeromonaha Simeona u igumana manastira Krke. Otuda se smatra da su starešine manastira Krke upravo bile crkvene poglavice svih dalmatinskih Srba, a sam manastir Krka pravoslavno crkveno središte u Dalmaciji.}}.

Nakon obnavljanja [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] 1557. godine, za dalmatinske Srbe nije postavljen zaseban episkop, nego su oni bili podređeni [[Mitropolija dabrobosanska|dabrobosanskom mitropolitu]]. Kao jedan od prvih izvora, na jednom pismu iz 1573. godine, dabrobosanski mitropolit Simeon se potpisao kao „mitropolit dabrobosanski, zvornički, kliški i cele Dalmacije”. Za vreme dabrobosanskog mitropolita Aksentija, osvećeno je njegovim blagoslovom pet novih crkava (1589—1595). Ovaj mitropolit je dolazio u cetinsku krajinu, a služio je arhijerejsku službu u crkvi sv. Đurđa 1590. godine na [[Đurđevdan]], i tu je rukopoložio jednog sveštenika i proizveo za igumana krupskog, kaluđera Pahomija &lt;ref name=&quot;M. Sinobad&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;N. Milaš&quot;/&gt;.

Kroz istoriju crkva je imala veliku ulogu u očuvanju pravoslavlja i duhovnosti kod žitelja grada Knina i njegove okoline. Naime, ona je oko sebe okupljala sve pravoslavne vernike, ne samo iz Kninskog Polja, već i iz šire okoline, pošto je u samom gradu Kninu [[Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu|crkva Pokrova Presvete Bogorodice]] podignuta tek 1866. godine &lt;ref name=&quot;M. Sinobad&quot;/&gt;.

Crkva je jedno vreme bila trn u oku franjevaca sa [[Samostan na Visovcu|Visovca]]. Nakon oslobođenja Knina od Turaka 1688, katolički fratri su pokušali da je preuzmu, tvrdeći da je bogomolja ranije pripadala njihovoj veri. Šibenski [[biskup]] Kalegari i [[Fratar]] Andrija Resica su se našli u Kninu 1688. i njima su se pridružila dva fratra sa Visovca sa ciljem da sebi urede parohiju. S obzirom da u Kninskoj krajini tada nije bio, kao ni dosta godina kasnije nijedan [[Rimokatolička crkva|rimokatolik]], fratri su pokušavali preobratiti pravoslavne u svoju veru. Međutim naišli su na snažan otpor i tvrdu veru tamošnjeg pravoslavnog stanovništva, koji su se svom snagom opirali napadima fratara. Fratri su udarili i na kninskopoljsku crkvu sv. Đurđa, ističući da je ranije bila latinska crkva. Letopisi pravoslavne crkve hvale sveštenika Strvana Ljubojevića u otporu kninskopoljskog. On je energično branio prava svoje crkve, a sa kojom je bio i sav narod, dok se navodi se da je sveštenik bio rešen da brani veru i oružjem &lt;ref name=&quot;N. Milaš&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book
 | last = Uroš
 | first = Mišo
 | coauthors = Dmitrović, Jovo 
 | title = Tromeđa : tri međe jednog naroda
 | date = 1994
 | publisher = Srpsko kulturno društvo „Zora“ Knin
 | location = Knin
 | language = {{sr}}
 | id = COBISS.SR-ID 32993036
 }}&lt;/ref&gt;.

U osamnaestom veku, nakon smrti episkopa Savatija, upravu nad eparhijom je preuzeo njegov sinovac arhimandrit [[Stefan Ljubibratić]], koga je patrijarh Mojsije sa znanjem dalmatinskog mletačkog providura zavladičio na Sretenje 1719. Episkop Stefan je odmah počeo da obilazi eparhiju i u Kninskom Polju je održao skupštinu sa sveštenstvom radi učvršćenja discipline i pastirske revnosti &lt;ref&gt;{{Cite web
 |url        = http://ojkrajino.com/smf/index.php?topic=317.0
 |title      = Srbi i pravoslavlje u sjevernoj Dalmaciji
 |accessdate = 16. 7. 2010.
 |publisher  = ojkrajino.com
 |language   = {{sr}}
}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.
Nepunih pola veka kasnije u crkvenom domu (na slici) „bratskoj kući“ jedno vreme je bila škola u kojoj je učiteljovao [[Dositej Obradović]]. Dositej je proveo zimu 1760/61. u Zagrebu učeći latinski jezik. Potom, odlazi u Petrinju i Plaški, vladici Danilu Jakšiću, koji ga posavetuje da kao učitelj u Dalmaciji zaradi trošak za put do Rusije. Krajem aprila ili početkom maja kreće najpre u manastir Komogovinu, pa ne našavši tamo sveštenika kojeg traži, preko Velebita 15. aprila 1761. je stigao u manastir Krupu, odakle ga iguman uputi protopopu Jovanu Novakoviću u Kninsko Polje. U Kninskom Polju je učio decu u „bratskoj kući“ i tom prilikom, sam stiče prva znanja iz [[Italijanski jezik|italijanskog jezika]] &lt;ref&gt;{{Cite web
| url         = http://www.rastko.rs/knjizevnost/pavic/predromantizam/mpavic-predromantizam-3.html
| title       = Bio-bibliografski prilozi o važnijim piscima
| author      = [[Milorad Pavić]]
| accessdate  = 20. jul 2010
| publisher   = Projekat Rastko
| language    = {{sr}}
}}&lt;/ref&gt;. Krajem veka na dan 30. jula 1796. u crkvi je održana još jedna skupština, prva „Skupština svih pravoslavnih sveštenika“ iz cele Dalmacije, na kojoj je izabran novi crkveni starešina (general-vikar) Gerasim Zelić, na mesto umrlog Nikanora Bogunovića &lt;ref name=&quot;M. Sinobad&quot;/&gt;.

== Stradanje crkve ==
Crkva tokom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] nije pretrpila veća oštećenja, osim što je odneseno nešto inventara. Nakon rata, hram je postao meta čestih napada vandala. U noći između [[2. oktobra|2.]] i [[3. oktobra]] [[2006.]] godine desio se napad vandala na hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Tokom noći je razbijeno staklo na ulaznim vratima u hram [[Sveti Georgije|sv. Georgija]] u Kninu, i razbacan je građevinski materijal koji je služio za obnovu hrama &lt;ref&gt;{{Cite web
 |url        = http://www.spc.rs/Vesti-2006/10/04-10-06-c.html
 |title      = Napad na crkvu u Kninu
 |accessdate = 21. jula 2010
 |date       = 4. oktobar 2006.
 |author     = Informativna služba Srpske Pravoslavne crkve
 |language   = {{sr}}
}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. U toku narednih četiri godine, u crkvu je nekoliko puta provaljivano, (7. 11. 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web
 |url          = http://www.eparhija-dalmatinska.hr/arhiva2007/0134-07-L.htm
 |title        = Provanjen hram sv. Georgija u Kninu
 |accessdate   = 21. jula 2010
 |date         = novembar 2007
 |author       = SPC: Eparhija Dalmatinska
 |language     = {{sr}}
 |archive-date = 2018-03-27
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180327084300/http://www.eparhija-dalmatinska.hr/arhiva2007/0134-07-L.htm
}}&lt;/ref&gt; i 17. 1. 2008.&lt;ref&gt;{{Cite web
| url         = http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/27560/Ponovljen-vandalski-napad-na-Hram-Svetog-Georgija-u-Kninu
| title       = Ponovljen vandalski napad na Hram Svetog Georgija u Kninu
| accessdate  = 21. jula 2010
| date        = 21. januar 2008
| author      = Blic online
| language    = {{sr}}
}}&lt;/ref&gt;) o čemu je obaveštena kninska policija koja je ivršila uviđaje i potragu za počiniocima. Posle nekoliko sličnih napada i saveta policije, postavljena su nova i jača ulazna vrata, ali ni to nije sprečilo vandale da razvale i ta vrata i ispreturaju celi hram. Iako je događaj okarakterisan kao delo iz koristoljublja, iz crkve nije ništa ukradeno, te se pretpostavlja da je napad bio nacionalističke prirode. Ovaj događaj od 12. maja 2010. je uznemirio kninske Srbe, jer se desio samo nekoliko dana nakon slave hrama ove drevne kninske svetinje i nekoliko dana uoči [[Spasovdan]]a, koji ova parohija slavi kao svoju drugu slavu &lt;ref&gt;{{Cite web
 |url          = http://www.spc.rs/sr/crkva_svetog_georgija_u_kninu_opet_meta_napada
 |title        = Crkva Svetog Georgija u Kninu opet meta napada
 |accessdate   = 21. jula 2010
 |date         = 12. maj 2010
 |author       = Sajt srpske pravoslavne Crkve
 |language     = {{sr}}
 |archive-date = 2018-03-29
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180329184914/http://www.spc.rs/sr/crkva_svetog_georgija_u_kninu_opet_meta_napada
 |dead-url     = yes
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web
 |url          = http://www.spc.rs/sr/crkva_svetog_georgija_u_kninu_opet_meta_napada
 |title        = Nova provala u pravoslavnu crkvu u Kninu
 |accessdate   = 21. jula 2010
 |date         = 12. maj 2010
 |author       = RTV: Radio televizija Vojvodine
 |language     = {{sr}}
 |archive-date = 2018-03-29
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180329184914/http://www.spc.rs/sr/crkva_svetog_georgija_u_kninu_opet_meta_napada
 |dead-url     = yes
}}&lt;/ref&gt;. Sličan incident se dogodio i krajem juna 2010. godine, kada su dvojica maloletnika provalila u crkvu, ispreturali unutrašnjost i pokrali novac sa ikona, a prema saopštenju Eparhije dalmatinske, već su dva puta počinila isto delo. Provalnici su u noći između srede i četvrtka ([[23. jun|23.]] na [[24. jun]]) razvalili ulazna vrata i ispreturali unutrašnjost hrama. Dvojica maloletnika koji žive u susedstvu hrama Svetog Georgija na „Sinobadovoj glavici“ u Kninu, u dva navrata su u maju otvorila vrata crkve, preturila ormar i ukrala novac sa ikona &lt;ref name=&quot;RTS&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web
 |url        = http://www.srpskenovinecg.com/svijet/6219-knin
 |title      = Dečaci provalili u crkvu u Kninu
 |accessdate = 21. jula 2010
 |date       = 26. jun 2010.
 |author     = Srpske novine, Crna Gora
 |language   = {{sr}}
}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web
| url         = http://www.blic.rs/Vesti/Svet/195622/Knin-Privedeni-maloletnici-koji-su-provalili-u-crkvu-Svetog-Georgija
| title       = Knin: Privedeni maloletnici koji su provalili u crkvu Svetog Georgija
| accessdate  = 21. jula 2010
| date        = 26. jun 2010.
| author      = Blic online
| language    = {{sr}}
}}&lt;/ref&gt;.

Krajem septembra 2010. hram svetog Đurđa je u roku od nedelju dana ponovo dva puta bio meta vandala. U prvom navratu uoči praznika [[Rođenje Presvete Bogorodice|Rođenja Presvete Bogorodice]] (21. septembra) hram je provaljen i ispreturana je njegova unutrašnjost. Nakon ovog događaja vrata su dodatno ojačana kako provalnici ne bi mogli provaliti. U drugom navratu su uoči [[Krstovdan]]a (27. septembra) isti počinioci, u nemogućnosti da uđu u unutrašnjost hrama kamenim blokovima pokušavali razvaliti hramovna vrata. Policija je izvršila uviđaj i pronašla počinioce &lt;ref&gt;{{Cite web
| url         = http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Frames-c.htm
| title       = Vandali napali hram sv. Georgija u Kninu
| accessdate  = 3. oktobra 2010
| date        = 1. oktobar 2010
| author      = SPC Dalmatinska Eparhija. 
| language    = {{sr}}
}}&lt;/ref&gt;.

== Povezano ==
* [[Crkve eparhije dalmatinske]]
* [[Kninska Krajina]]
* [[Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Church of Saint George, Kninsko polje}}
* [http://www.eparhija-dalmatinska.hr Eparhija dalmatinska] {{sr}}
* [http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Parohija-1Knin-l.htm Parohija I Kninska: SPCO i Uprava parohije u Kninu.] {{sr}}
* {{Cite web
 |url         = http://www.benkovac.rs/obicaji/crkva/crkve.htm
 |title       = Pravoslavne crkve u sjevernoj Dalmaciji
 |accessdate  = 16. jula 2010
 |author      = www.benkovac.rs
 |language    = {{sr}}
 |quote       = Hronološki pregled crkava i manastira po njihovom podizanju.
 |archivedate = 2010-04-03
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20100403083334/http://www.benkovac.rs/obicaji/crkva/crkve.htm
 |deadurl     = yes
}}
* {{Cite web
 |url          = http://www.ujedinjenasrbija.rs/vesti/index.php?itemid=66
 |title        = Obilazak dalmatinskih svetinja 12.03. – „Ujedinjena Srbija“ i „Studenički krug“
 |accessdate   = 21. jula 2010
 |author       = www.ujedinjenasrbija.rs
 |language     = {{sr}}
 |archive-date = 2011-04-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20110418185842/http://www.ujedinjenasrbija.rs/vesti/index.php?itemid=66
 |url-status   = dead
}}

[[Kategorija:Pravoslavne crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkve Eparhije dalmatinske]]
[[Kategorija:Knin]]</text>
      <sha1>63gytgr0txmkah4gmqzkvpmo57l0lza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevron Corporation</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237431</id>
    <revision>
      <id>42600414</id>
      <parentid>42559145</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T19:25:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12763" sha1="bnfg3de2tuoiffqgcuh5v5n701lbdhe" xml:space="preserve">'''Chevron Corporation''' (poznatija kao '''Chevron''') je američka multinacionalna energetska korporacija sa sjedištem u [[San Ramon]]u, Kalifornija, i aktivna u više od 180 zemalja. Tvrtka se bavi [[Nafta|naftom]], [[Prirodni plin|prirodnim plinom]] i geotermalnim sektorima, uključujući istraživanje i proizvodnju, preradu, marketing i prijevoz kemikalija, proizvodnja i prodaja, i proizvodnjom električne energije.

Chevron je jedan od svjetskih &quot;supermajor&quot; naftnih tvrtki (također poznatih kao &quot;Big Oil&quot;), zajedno s BP, [[ExxonMobil]]-om, [[Shell]]om i [[Total]]-om &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.reuters.com/article/2008/08/01/us-oilmajors-production-idUSL169721220080801 |access-date=2013-08-02 |archivedate=2012-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120513182259/http://www.reuters.com/article/2008/08/01/us-oilmajors-production-idUSL169721220080801 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Prema stanju iz 2012. bila je rangirana kao treća najveća američka korporacija u Fortune 500.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2010/index.html |title=Archive copy |access-date=2013-08-02 |archive-date=2013-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130827191747/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2010/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2012/full_list/ |title=Archive copy |access-date=2013-08-02 |archive-date=2013-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131123135424/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2012/full_list/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 2011 je proglašena je 16. najvećom javnom tvrtkom na svijetu prema Forbes Global 2000.&lt;ref&gt;http://www.forbes.com/fdc/welcome_mjx.shtml&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.forbes.com/companies/chevron/&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Najstariji prethodnik Chevron Corporation je Pacific Coast Oil Company (također poznat kao &quot;Coast Oil&quot;), koja je osnovana nakon otkrića na Pico Canyon Oilfield) sjeverno od Los Angelesa 1879. [Citat potreban] Nju je godine 1900. kupio Standard Oil. Također, budući dio Chevrona, tvrtka Texaco osnovana je 1901. u Teksasu.

Godine 1950, Chevron je bio jedna od tri velike naftne tvrtke optužene i osuđene za kazneno djelo zavjere zbog njihovog udjela u tramvajskoj General Motors zavjeri. Skandal je uključivao kupnju tramvajskih sustava diljem Sjedinjenih Američkih Država te njihovu demontažu i zamjenu:s autobusima,&lt;ref&gt;Chomsky, Noam (1999). Year 501: the Conquest Continues. South End Press. {{ISBN|0-89608-444-2}}.&lt;/ref&gt; kako bi se povećala prodaja njihove nafte, automobila i guma.

Chevron je proglašen krivim za [[utaja poreza|utaju]] 3,25 milijarde dolara u saveznim i državnim porezima u razdoblju 1970.-2000. putem složene naftne cjenovne politike koja je uključivala i projekt u Indoneziji.&lt;ref&gt;Johnston, David C. (2003). Perfectly Legal. New York: Penguin Group. pp. 253–255. {{ISBN|1-59184-069-4}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://money.cnn.com/2002/09/13/news/companies/chevron_texaco/index.htm |title=Archive copy |access-date=2013-08-02 |archive-date=2019-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190101145434/https://money.cnn.com/2002/09/13/news/companies/chevron_texaco/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Chevron je navodno smanjio svoje porezne obveze kupnjom nafte od Caltex, organizacije u svom vlasništvu, po napuhanim cijenama.

Dana 15. listopada 2000 Chevron je navio stjecanje tvrtke Texaco poslovnim dogovorom u vrijednosti od 45 milijarde dolara, stvorivši drugi po veličini naftnu tvrtku u SAD-u i svijetu četvrta najveću tvrtku sa tržišnom vrijednosti od približno 95 milijardi dolara .&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/973161.stm http://www.thestreet.com/story/1126226/update-chevron-to-acquire-texaco.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011074739/http://www.thestreet.com/story/1126226/update-chevron-to-acquire-texaco.html |date=2012-10-11 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.sfgate.com/business/article/THE-CHEVRON-TEXACO-MERGER-An-oil-giant-2870161.php&lt;/ref&gt;

Jedan od depeša veleposlanstva SAD-a koju je objavio [[WikiLeaks]] bila je u svezi razgovora 19. ožujka 2000. između iračkog premijera, Nurija al-Malikija i američkog otpravnika poslova.&lt;ref name=&quot;theguardian.com&quot;&gt;http://www.theguardian.com/world/us-embassy-cables-documents/198250&lt;/ref&gt; Jedna od tema bili su pregovori između iračkog premijera i Chevrona oko prekograničnih naftnih polja (Iran-Irak), unatoč američkim sankcijama protiv [[Irak]]a. Chevron je tvrdio da oni nisu sudjelovali u bilo kakvim pregovorima koji bi kršili zakone SAD-a.&lt;ref&gt;http://www.theguardian.com/world/2010/dec/15/wikileaks-chevron-iran-iraq-oilfield-claim&lt;/ref&gt; Ovaj dokument je trebao biti tajna do 2029.&lt;ref name=&quot;theguardian.com&quot;/&gt;

Chevron opisuje situaciju kao &quot;nasilnu okupaciju privatne imovine od strane agresora koji nastoje iznuditi gotovinske uplate od tvrtke&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pointoflaw.com/archives/2008/04/nigerians-pull-half-of-claims.php |access-date=2013-08-02 |archive-date=2011-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110206092243/http://www.pointoflaw.com/archives/2008/04/nigerians-pull-half-of-claims.php |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nigerijska vlada je navodno 80% ovisna o proizvodnji nafte.&lt;ref&gt;http://www.amnestyusa.org/our-work/countries/africa/nigeria&lt;/ref&gt; Dokumentarni film &quot; Bušenje i ubijanje&quot; obuhvaća ove i druge teme. Američka okružna sutkinja Susan Illston, u tužbi podnesenoj od strane žrtava i njihovih obitelji protiv Chevrona, rekla je da postoje dokazi da je Chevron angažirao i osiguravao prijevoz nigerijskim vojnim snagama, poznatim po povijesti zlouporaba.&lt;ref&gt;http://www.sfgate.com/bayarea/article/Chevron-can-be-sued-for-attacks-on-Nigerians-2547395.php&lt;/ref&gt; U ožujku 2008,odvjetnici tužitelja su bez objašnjenja, &quot;tiho povukli svoju polovicu svojih optužbi protiv Chevrona.&lt;ref&gt;http://www.sfgate.com/business/article/Nigerians-pull-half-of-claims-in-Chevron-suit-3291401.php&lt;/ref&gt;

Dana [[1. prosinca]] [[2008.]] , savezna porota oslobodila jeChevron svih optužbi pokrenutih protiv njih . Chevron je tvrdio da je vojna akcija bila nužna kako bi se zaštitili životi radnika i smatrao odluku porote kao osvetu za optužbe o zloporabi.&lt;ref&gt;http://www.sfgate.com/business/article/S-F-jury-clears-Chevron-of-protest-shootings-3183175.php&lt;/ref&gt;

U srpnju 2013. Chevron je potpisao ugovor s argentinskim YPF-om oko investicije teške 1,24 milijarde dolara u naftnom polju Vaca Muerta.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.reuters.com/article/2013/07/17/us-argentina-chevron-idUSBRE96F18X20130717 |access-date=2013-08-02 |archivedate=2013-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203023040/http://www.reuters.com/article/2013/07/17/us-argentina-chevron-idUSBRE96F18X20130717 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Operacije ==

Chevron zapošljava oko 62.000 ljudi (od kojih je oko 31.000 Svi su zaposleni u američkim operacijama). Na dan 31. prosinca 2010, Chevron je posjedovao 10.545 milijardi barela (1,6765 × 109 kubika) neto dokazanih rezervi ekvivalentne nafte. Dnevna proizvodnja u 2010 bila je 2,763 milijuna barela dnevno (439,3 × 103 m3 / d). Tvrtka posluje na oko 19.550 prodajnih mjesta u 84 zemlje. Tvrtka također ima udjele u 13 energetskih tvrtki u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji te posjeduje benzinske crpki u zapadnoj Kanadi.

Chevronova istraživanje nafte i plina su prvenstveno u SAD-u, Australiji, Nigeriji, Angoli, Kazahstanu, i Meksičkom zaljevu. Zaljev je mjesto gdje tvrtke najdublje bušenje zauzima, na Tahitiju i Slijepoj vjeri (Blind Faith ). U SAD-u Također istražuju izvan Permijske nizine u zapadnom Teksasu i jugoistočnom Novom Meksiku i u Marcellus Shale. Chevronov je najveći pojedinačni resurs projekt Gorgon Plin u Australiji težak 43 milijarde dolara. Od 2013 Chevron ispituje naftna i plinska polja zapadno od Shetlanda.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2013/07/24/business/energy-environment/chevron-to-spend-770-million-on-remote-projects.html?_r=0&lt;/ref&gt;

Chevron je vlasnik zaštitnoog znaka Standard Oil u 16 država na zapadu i jugoistoku SAD-a. Osim toga, Chevron posjeduje zaštitni znak za Texaco i Caltex goriva i maziva.

Chevron Shipping Company, podružnica Chevron obavlja pomorski prijevoz ,pomorske konzultantske usluge i pomorske poslove upravljanja rizicima za Chevron Corporation. Chevronovi brodovi povijesno su imali imena koja počinju sa &quot;Chevron&quot;:. Kao što su Chevron Washington Chevron South America, ili sudobivali imana po bivšima direktorima tvrtke kao što su Samuel Ginn, William E. Crain, Kenneth Derr, Richard Matzke i Condoleezza Rice Međutim broid nazvan po Rice je kasnije preimenova u Altair Voyager.&lt;ref&gt;http://www.sfgate.com/politics/article/Chevron-redubs-ship-named-for-Bush-aide-2922481.php&lt;/ref&gt;

Chevron također razvija alternativne izvore energije, poput solarne energije, energije vjetra, biogoriva i geotermalne energije u poslovima: pothvate do Chevron Energy Solutions i Chevron Technology Ventures. Tvrtka je izjavila da planira potrošiti 2 milijarde dolara na obnovljive energetske projekte u razdoblju 2010.-2013.

== Problemi s okolišem ==

U [[Ekvador]]u Texaco Petroleum Company (TexPet) 18 ispustio je jednu milijardu litara nafte u amazonske prašume, što je dovelo do optužbi od strane mještana da je izljev povećao stopu raka, ubijao stoku i oštetio prašumi.Uslijedila je tužba u kojoj je Chevron tvrdio da nije zakonski odgovoran zbog njihovog ugovora sa državom. Chevron je naslijedio tužbu kroz spajanje s Texacom u ranim 2000-ih. Tužbe su prošli kroz nekoliko žalbi i još uvijek su u tijeku.&lt;ref&gt;http://www.newyorker.com/reporting/2012/01/09/120109fa_fact_keefe?currentPage=all&lt;/ref&gt;

Richmond Rafineriji nafte je generirala 11 milijuna funti toksičnih materijala i uzrokovala 304 nesreće.Rafinerija je godine 1998. platila 540.000 $ za nezakonito izbjegavanje tretmana otpadnih voda, i neobavještavanje javnosti o otrovnim ispustima.

Godine 2003. Chevron je platio 7.000.000 dolara kazne zbog kršenja Zakona o čistom zraku.

Chevron je optužen za ograničavanje pristupa velikim NiMH baterijama kroz svoj udjel u Cobasys i i kontrolu patentnih licenci kako bi uklonili konkurente za benzin. To je kulminiralo u parnici protiv Panasonica i Toyote oko proizvodnje na EV-95 baterija koje se koriste u RAV4 EV.

KS Endeavor jackup rig eksplodirao je 16 siječnja 2012. za vrijeme bušenja za Chevron u Funiwa polju u Nigeriji.Eksplozija je rezultirala smrću dvojice od 154 radnika na brodu i požarom koji je gorio 46 dana prije nego što je zatvoren 18. lipnja. Prema izvješću Reutersa , radnici na KS Endeavor bili su ignorirani od Chevrona kada su zatražili evakuaciju zbog zabrinutosti oko povećanja dima iz bušotine.

== Korporativni poslovi ==

Za fiskalnu godinu 2011, Chevron je prijavio zaradu od 26,9 milijardio dolara, s godišnjim prihodom od 257,3 milijarde dolara, što je povećanje od 23,3% u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu. Chevronovima dionicama se trgovalo za 105 dolara po dionici,što čini njenu tržišnu vrijednost više od 240 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.cbsnews.com/8301-500395_162-57367503/chevron-4q-profit-falls-on-refinery-decline/ |access-date=2013-08-02 |archivedate=2020-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200730172654/https://www.cbsnews.com/8301-500395_162-57367503/chevron-4q-profit-falls-on-refinery-decline/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Chevron je Sjedište tvrtke se nalazi u kampusu u San Ramonu, Kalifornija.Tvrtka se preselila tamo iz svojeg ranijeg sjedišta na 555 Market Street u San Franciscu, u Kaliforniji, gdje je bila smještena od svog osnutka godine 1879.&lt;ref&gt;http://www.sfgate.com/realestate/article/Ending-an-era-Chevron-abandons-S-F-headquarters-2881586.php&lt;/ref&gt; Chevron također djeluje u uredskom tornju u Houstonu, Teksas, . Chevron također planira novi poslovni toranj u središtu Houston pored svojih postojećih nekretnina u ulici Lousiana 1600.&lt;ref&gt;http://www.bizjournals.com/houston/news/2013/07/03/chevron-plans-new-houston-building.html&lt;/ref&gt;

Od siječnja 2011 Chevron je donirao gotovo 15 milijuna dolara na lobiranje u Washingtonu. 7. listopada 2012 Chevron je donirao 2,5 milijuna dolara za republikansko kongresno vodstvo koje je usko vezano za glasnogovornika John Boehnera.&lt;ref&gt;http://www.washingtonpost.com/blogs/post-politics/wp/2012/10/26/chevron-donates-2-5-million-to-gop-super-pac/&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* http://www.chevron.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081203102310/http://alumni.chevron.com/ |date=2008-12-03 }}

[[Kategorija:Američke kompanije]]</text>
      <sha1>bnfg3de2tuoiffqgcuh5v5n701lbdhe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Citroën C4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>274291</id>
    <revision>
      <id>42600428</id>
      <parentid>42554381</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7428" sha1="irfbm42ykpz243v5ia07vy2dtbojipv" xml:space="preserve">{{Model auta (SR)
| naziv = Sitroen C4
| slika = Citroën C4 HDi 110 Tendance (II) – Frontansicht (1), 11. April 2011, Düsseldorf.jpg
| opis_slike = Sitroen C4 (II generacija)
| proizvođač = [[Sitroen (fabrika)|Sitroen]]
| poznat_kao = 
| proizvodnja = prva gener. [[2004]]. — [[2010]].&lt;br /&gt;druga gener. [[2010]]. — [[2018]].
| modeli = 
| montaža = [[Francuska]], [[Argentina]], [[Kina]], [[Rusija]]
| klasa = Niža srednja klasa
| karoserija = 5 vrata — hečbek&lt;br /&gt;4 vrata — sedan&lt;br /&gt;3 vrata — kupe
| raspored = 
| platforma = 
| motor = [[benzin]]&lt;br /&gt;1.4, 1.6, 2.0 -{cm}-&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;,&lt;br /&gt;[[dizel]]&lt;br /&gt;1.6, 2.0 -{cm}-&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| stepen_prenosa = 5/6 st. (man), 6 st. (paut), 4 st. (aut) {{efn|Menjači su isti u obe generacije.}}
| međuosovinsko_rastojanje = 2608 {{efn|Podaci o dimenzijama se odnose na drugu generaciju za hečbek verziju.}}
| dužina = 4329
| širina = 1789
| visina = 1491
| težina = 
| slični = [[Sitroen DS4]]&lt;br /&gt;[[Pežo 307]]&lt;br /&gt;[[Pežo 308]]
| dizajner = Donato Koko
| prethodnik = [[Sitroen Ksara]]
| naslednik = 
}}
'''Sitroen C4''' ({{jez-fr|Citroën C4}}) je [[automobil]] koji proizvodi francuska fabrika automobila [[Sitroen (fabrika)|Sitroen]]. Proizvodi se od [[2004]]. do danas.

== Istorijat ==
C4 se pojavio [[2004]]. godine kao naslednik [[Sitroen Ksara|Ksare]]. Trenutno se proizvodi druga generacija. Mehanički je sličan [[Pežo 308|Pežou 308]]. Od [[2010]]. godine kada počinje da se proizvodi druga generacija, prestaje se sa proizvodnjom C4 kupea, koji je zamenjen sa premijum modelom ''DS4''. [[2005]]. godine je osvojio drugo mesto u izboru evropskog automobila godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.caroftheyear.org/previous-winners/2005_1/coty |title=Evropski automobil godine |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher=caroftheyear.org |pages= |language=en |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019222935/http://www.caroftheyear.org/previous-winners/2005_1/coty |archivedate=2013-10-19 |quote= |accessdate=12. 2. 2014 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Prva generacija (2004–2010) ===
Sitroen C4 je porodični automobil koji je francuski proizvođač predstavio u jesen [[2004]]. godine. Originalnu spoljašnost je dizajnirao poznati dizajner firme Donato Koko. C4 se proizvodio u nekoliko varijanti, kupe sa troje vrata, hečbek sa petoro vrata i sedan sa četvoro vrata, koji je dostupan na nekoliko tržišta, kompaktna MPV verzija sa sedam sedišta Grand C4 Pikaso (u prodaji je od [[2006]].) i pet sedišta C4 Pikaso (u prodaji je od [[2007]]. godine). Dimenzije hečbek verzije su - dužina 4260&amp;nbsp;mm, širina 1769&amp;nbsp;mm, visina 1458&amp;nbsp;mm, kupe - dužina 4274&amp;nbsp;mm, širina 1769&amp;nbsp;mm, visina 1458&amp;nbsp;mm, a sedan - dužina 4770&amp;nbsp;mm, širina 1769&amp;nbsp;mm, visina 1510&amp;nbsp;mm. Redizajn verzije C4 je predstavljen krajem [[2008]]. i početkom [[2009]]. godine.&lt;ref name=&quot;C4&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cars.rs/xchanger/meta/citroen-c4.html |title=Istorijat C4 |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher=cars.rs |pages= |language=sr |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222132911/http://www.cars.rs/xchanger/meta/citroen-c4.html |archivedate=2014-02-22 |quote= |accessdate=12. 2. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

C4 je bezbedan automobil, opremljen sa šest vazdušnih jastuka. Ima efikasan sistem kočenja, kvalitetan ESP (Elektronska kontrola stabilnosti) i ASR (Sistem protiv proklizavanja). Dobra struktura karoserije osigurava bezbednost putnika.&lt;ref name=&quot;C4&quot;/&gt; C4 je na Euro NCAP testu, [[2004]]. i [[2010]]. godine, dobio maksimalnih pet zvezdica za bezbednost.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euroncap.com/results/citroen/c4.aspx |title=Euro NCAP kreš test |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher=euroncap.com |pages= |language=en |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130730112610/http://euroncap.com/results/citroen/c4.aspx |archivedate=2013-07-30 |quote= |accessdate=12. 2. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Koristili motore iz PSA grupacije, a to su, [[benzin]]ski '''1.4''' 16V (88 KS), '''1.6''' 16V (109, 120, 140 i 150 KS), '''2.0''' 16V (136, 140 i177 KS) i [[dizel-motor]]i '''1.6''' 16V HDi (90 i 109 KS), '''2.0''' 16V HDi (136 i 140 KS).

=== Druga generacija (2010–) ===
Druga generacija je predstavljena [[2010]]. godine na Salonu automobila u [[Pariz]]u. Novi dizajn više liči na klasu više na model C5, karoserija postaje manje zaobljena i dobija elegantne linije. Duži je i širi od prve generacije, dok je međuosovinsko rastojanje ostalo isto. Dostupan je samo sa petoro vrata i sedan sa četvoro vrata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.netcarshow.com/citroen/2011-c4/ |title=Sitroen C4 |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher=netcarshow.com |pages= |language=en |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=12. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Krajem [[2012]]. godine predstavljena je i sedan verzija zvana C4 L, dizajniran od strane [[PSA Pežo Sitroen|PSA]] u [[Šangaj]]u za kinesko i rusko tržište. Platforma je ista kao kod hečbek verzije, samo je povećano međuosovinsko rastojanje.

Sferni oblik tela doveli su do dobre aerodinamike. Dužina Citroen C4 sa troje vrata - 4260&amp;nbsp;mm, širina 1773&amp;nbsp;mm, visina - 1459&amp;nbsp;mm, međuosovinsko rastojanje - 2608&amp;nbsp;mm, masa praznog 1280&amp;nbsp;kg , kapacitet 520&amp;nbsp;kg.

Citroen C4 dostigao maksimalnu ocenu od pet zvezdica u crash testu Euro NCAP za bezbednost putnika. U obe verzije Citroen C4 vešanja točkova ne samo da obezbeđuje dobar kontakt sa putom, i stabilnost vozila, ali i efikasno suočavanje sa neravninama, radi relativno mirno.

Motori druge generacije su: [[benzin]]ski '''1.4''' VTi (95 KS), '''1.6''' VTi (120 KS), '''1.6''' THP (155 KS) i [[dizel-motor]]i '''1.6''' HDi (90 KS), '''1.6''' 16V HDi (110 KS), '''2.0''' 16V HDi (150 KS).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.auto-types.com/citroen/ |title=Specifikacije motora |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher=auto-types.com |pages= |language=en |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140325111943/http://www.auto-types.com/citroen/ |archivedate=2014-03-25 |quote= |accessdate=12. 2. 2014 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;180&quot; perrow=4&gt;
Datoteka:Citroen C4 front 20071129.jpg|I generacija
Datoteka:Citroen C4 rear 20071129.jpg|I generacija
Datoteka:Argentinian made C4 Executive Sedan 2009.jpg|I generacija, sedan
Datoteka:Citroen C4 (coupe) (first generation) (rear), Kuala Lumpur.jpg|I generacija, kupe
Datoteka:Citroën C4 Exclusive (II) – Frontansicht, 20. Juni 2012, Wuppertal.jpg|II generacija
Datoteka:Citroën C4 Exclusive (II) – Heckansicht, 20. Juni 2012, Wuppertal.jpg|II generacija
Datoteka:Citroën C4L 01 China 2013-03-02.jpg|II generacija, sedan
Datoteka:Citroën C4L 02 China 2013-03-02.jpg|II generacija, sedan
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Citroën C4}}
* [http://avtomarket.ru/catalog/Citroen/C4/ Avtomarket: Citroen C4] {{ru}}
* [http://www.netcarshow.com/citroen/2013-c4_l/ Netcarshow: Citroën C4 L]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en}}
* [https://mlfree.com/citroen-c4-najcesci-kvarovi/ Citroen C4 2004-2010 - MLfree.com Citroen C4 2004. - 2010.] {{sh}}

[[Kategorija:Automobili]]
[[Kategorija:Citroën]]
[[Kategorija:Automobili niže srednje klase]]</text>
      <sha1>irfbm42ykpz243v5ia07vy2dtbojipv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darney</title>
    <ns>0</ns>
    <id>277906</id>
    <revision>
      <id>42600473</id>
      <parentid>42115035</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T07:19:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4527" sha1="jpa77xz5c5j0rkiaijo5dgtf3b3ctf9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Darne
| originalni_naziv =Darney
| slika = Darney, Eglise Sainte-Marie-Madeleine.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason_Darney.svg
| država={{FRA}}
| region =Lorena
| departman =Vosges
| prefektura =Epinal
| kanton =Darne
| gšir =48.0858333333333
| gduž =6.04666666666667
| nadm visina =297
| maksimalna_nadmorska_visina =351
| minimalna_nadmorska_visina =260
| površina-km = 7,92
| površina-he =792
| stanovništvo        =1339&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 151,26
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =88124
|poštanski kod=88260
}}

'''Darne''' ({{jez-fra|Darney}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorena]], u departmanu [[Departman Vogezi u Francuskoj|Vogezi]] koja pripada prefekturi Epinal.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1339 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 169,07&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 297 metara (maksimalnoj 351 m, a minimalnoj 260 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1810|
1968=1930|
1975=1922|
1982=1736|
1990=1534|
1999=1339|
2006=|
2011=1198|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,142) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1810 1968: 1930
  points:(84,142)(100,141)    color:blue    width:2 #1975: 1922
  points:(100,141)(128,129)   color:blue    width:2 #1982: 1736
  points:(128,129)(160,117)   color:blue    width:2 #1990: 1534
  points:(160,117)(196,104)   color:blue    width:2 #1999: 1339
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.radio.cz/fr/article/29790 http://www.radio.cz/fr/article/29790] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080304215510/http://www.radio.cz/fr/article/29790 |date=2008-03-04 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=78928 Darney na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=88&amp;codecom=124 Darney na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.839256115277056&amp;RadLong1=0.105534242109601 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=880124 Položaj mesta Darney na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.0858333333333&amp;longitude=6.04666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Darney na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vogezi u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{commonscat|Darney}}</text>
      <sha1>jpa77xz5c5j0rkiaijo5dgtf3b3ctf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damigny</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278966</id>
    <revision>
      <id>42600461</id>
      <parentid>42114937</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T05:40:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4459" sha1="efz0x8t913n4ef96twjor228u2fs1cj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Daminji
| originalni_naziv =Damigny
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Donja Normandija
| departman =Orne
| prefektura =Alanson
| kanton =Alençon  1er Canton
| gšir =48.4483333333333
| gduž =0.0741666666666667
| nadm visina =150
| maksimalna_nadmorska_visina =179
| minimalna_nadmorska_visina =140
| površina-km = 4,81
| površina-he =481
| stanovništvo        =2917&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 577,55
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =61143
|poštanski kod=61250
}}

'''Daminji''' ({{jez-fra|Damigny}}) je naselje i opština u severnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Donja Normandija]], u departmanu [[Departman Orn u Francuskoj|Orn]] koja pripada prefekturi Alanson.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2917 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 606&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,81&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 150 metara (maksimalnoj 179 m, a minimalnoj 140 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1147|
1968=1334|
1975=2305|
1982=2458|
1990=2495|
1999=2917|
2006=|
2011=2778|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,66)(84,74) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1147 1968: 1334
  points:(84,74)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 2305
  points:(100,113)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 2458
  points:(128,119)(160,121)   color:blue    width:2 #1990: 2495
  points:(160,121)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 2917
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.damigny.fr/ http://www.damigny.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720213759/http://www.damigny.fr/ |date=2011-07-20 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=57647 Damigny na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=61&amp;codecom=143 Damigny na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.845582933815876&amp;RadLong1=0.0012944525286321 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=610143 Položaj mesta Damigny na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4483333333333&amp;longitude=7.41666666666667E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Damigny na mapi (Mapquest)]

{{Departman Orn u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{commonscat|Damigny}}</text>
      <sha1>efz0x8t913n4ef96twjor228u2fs1cj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dambach (Bas-Rhin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281446</id>
    <revision>
      <id>42600460</id>
      <parentid>42114921</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T05:35:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4799" sha1="3pku6t0093mm1wlnf7igjatgv3vk6i4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dambah
| originalni_naziv =Dambach
| slika = Schoeneck-vue générale.jpg
| opis_slike =
| grb =Blason Dambach.svg
| država={{FRA}}
| region =Alzas
| departman =Bas-Rhin
| prefektura =Hagenau
| kanton =Niderbron le Ben
| gšir =49.0036111111111
| gduž =7.63166666666667
| nadm visina =235
| maksimalna_nadmorska_visina =567
| minimalna_nadmorska_visina =215
| površina-km = 30,5
| površina-he =3.050
| stanovništvo        =729&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,1
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =67083
|poštanski kod=67110
}}

'''Dambah''' ({{jez-fra|Dambach}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Alzas]], u departmanu [[Departman Donja Rajna u Francuskoj|Donja Rajna]] koja pripada prefekturi Hagenau.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 729 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 30,5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 235 metara (maksimalnoj 567 m, a minimalnoj 215 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=574|
1968=633|
1975=679|
1982=652|
1990=702|
1999=729|
2006=|
2011=796|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=574|
1968=633|
1975=679|
1982=652|
1990=702|
1999=729|
2006=|
2011=796|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,128)(84,140) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 574 1968: 633
  points:(84,140)(100,148)    color:blue    width:2 #1975: 679
  points:(100,148)(128,143)   color:blue    width:2 #1982: 652
  points:(128,143)(160,153)   color:blue    width:2 #1990: 702
  points:(160,153)(196,158)   color:blue    width:2 #1999: 729
  points:(196,158)(228,163)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Dambach (Bas-Rhin)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.dambach-neunhoffen.com http://www.dambach-neunhoffen.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220302035105/http://www.dambach-neunhoffen.com/ |date=2022-03-02 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=63664 Dambah na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=67&amp;codecom=083 Dambah na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.855274359301777&amp;RadLong1=0.1331977107552 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=670083 Položaj mesta Dambah na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.0036111111111&amp;longitude=7.63166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Dambah na mapi (Mapquest)]

{{Departman Donja Rajna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_00_13_N_07_37_54_E_type:city_region:FR|49° 00' 13&quot; SG Š, 07° 37' 54&quot; IGD}}</text>
      <sha1>3pku6t0093mm1wlnf7igjatgv3vk6i4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cordes-sur-Ciel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285732</id>
    <revision>
      <id>42600443</id>
      <parentid>42114056</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:28:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4860" sha1="f38qbvxipiviy7nwp9woj7etv55ckb5" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kord-sir-Sjel
| originalni_naziv = Cordes-sur-Ciel
| slika = Cordes_sur_ciel_vue_du_Grain_de_Sel.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Cordes-sur-Ciel (Tarn).svg
| država={{FRA}}
| region = Središnji-Pirineji
| departman = Tarn
| prefektura = Albi
| kanton = Kord sir Sjel
| gšir = 44.0644444444444
| gduž = 1.95361111111111
| nadm visina = 279
| maksimalna_nadmorska_visina = 320
| minimalna_nadmorska_visina = 159
| površina-km = 8,27
| površina-he = 827
| stanovništvo        = 989&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 119,59
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 81069
| poštanski kod = 81170
}}

'''Kord-sir-Sjel''' ({{jez-fra|Cordes-sur-Ciel}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Tarn u Francuskoj|Tarn]] koja pripada prefekturi Albi.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 996 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 120&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,27&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 279 metara (maksimalnoj 320 m, a minimalnoj 159 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1098|
1968=1100|
1975=967|
1982=1011|
1990=932|
1999=996|
2006=|
2011=|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,145) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1098 1968: 1100
  points:(84,145)(100,130)    color:blue    width:2 #1975: 967
  points:(100,130)(128,135)   color:blue    width:2 #1982: 1011
  points:(128,135)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 932
  points:(160,126)(196,133)   color:blue    width:2 #1999: 996
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cordes-sur-Ciel}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cordes-sur-ciel.fr http://www.cordes-sur-ciel.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130531163207/http://cordes-sur-ciel.fr/ |date=2013-05-31 }}
* [http://www.tourisme-tarn.com http://www.tourisme-tarn.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002041804/http://www.tourisme-tarn.com/ |date=2011-10-02 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=85644 Kord-sir-Sjel na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=81&amp;codecom=069 Kord-sir-Sjel na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.769069638659053&amp;RadLong1=0.034096946194268 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=810069 Položaj mesta Kord-sir-Sjel na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060224105559/http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=810069 |date=2006-02-24 }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.0644444444444&amp;longitude=1.95361111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Kord-sir-Sjel na mapi (Mapquest)]

{{Departman Tarn u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>f38qbvxipiviy7nwp9woj7etv55ckb5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cistična fibroza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1099000</id>
    <revision>
      <id>42600426</id>
      <parentid>42286675</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9949" sha1="j0klcsiyv60b984luh37auf8y48ssj1" xml:space="preserve">{{Infobox disease
| Name            = Cistična fibroza
| latinski        = 
| Image           = ClubbingCF.JPG
| slika           = 
| Alt             = 
| Width           = 300 
| Caption         =  
| tekst uz sliku  = ''Tipičan tretman za disanje kod osoba sa cističnom fibrozom''
| DiseasesDB      = 3347
| ICD10           = {{ICD10|E|84||e|70}}
| ICD9            = {{ICD9|277.0}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 219700
| MedlinePlus     = 000107
| eMedicineSubj   = ped 
| eMedicineTopic  = 535
| MeshID          = D003550
| GeneReviewsID   = 
| GeneReviewsName = 
| dodatna klasifikacija = 
}}

'''Cistična fibroza''' (CF) ili '''mukoviscidoza''' je genetski poremećaj koji se nasleđuje [[autozomno-recesivno nasleđivanje|autozomno recesivno]] i najviše remeti funkciju disanja, ali se javljaju i poremećaji funkcije pankreasa, jetre i creva. Najčešće dovodi do čestih zapaljenja i insuficijencije pluća i pankreasa. Drugi simptomi mogu biti infekcije sinusa, slabiji rast i razvoj i infertilitet usled začepljenja semenovoda. Karakteriše se abnormalnim transportom hlorida i natrijuma preko epitela, dovodeći do pojave gustog viskoznog sekreta.&lt;ref name=&quot;yankas&quot;&gt;{{cite journal |title=Cystic fibrosis adult care consensus conference report |author=Yankaskas JR, Marshall BC, Sufian B, Simon RH, Rodman D. |journal=Chest |url=http://chestjournal.chestpubs.org/content/125/1_suppl/1S.long |year=2004 |volume=125 |pages=1–39 |pmid=14734689 |doi=10.1378/chest.125.1_suppl.1S |issue=90010 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Uzrok CF je mutacija gena za protein-cistično fibroznim regulatorom transmembranske provodnosti (engl. CFTR). Ovaj protein je potreban za regulaciju sastava znoja, digestivnih tečnosti i mukusa. CFTR reguliše prenos hloridnih i natrijumovih jona preko epitelnih membrana, kao što su alveolarni epitel koji se nalazi u plućima. Većina ljudi bez CF imaju dve radne kopije CFTR gena, i obe kopije moraju nedostajati da bi se razvila CF, usled recesivne prirode ovog poremećaja. CF nastaje kada nijedna kopija ne funkcioniše normalno (usled mutacije) i stoga se nasleđuje autozomno recesivno.

== Klinička slika ==
Poremećaji se mogu javiti u širokom obimu počev od infertiliteta sve do teških bolesti pluća i pankreasa.

* Prvi simptom ove bolesti može se javiti na samom rođenju, kada je prva stolica-[[mekonium]], jako gusta što može izazvati opstrukciju crevne pasaže-[[ileus]]. Mekonium ileus se sreće kod oko 10% obolelih od cistične fibroze.
* Karakteristične su promene na plućima, gde se vrlo često javljaju teška [[zapaljenje pluća|zapaljenja pluća]] izazvana vrlo otpornim bakterijama kao npr. [[pseudomonas]] ({{jez-lat|Pseudomonas aerigunosa}}), [[stenotrofomonas]] ({{jez-lat|Stenotrophomonas maltophilia}}) idr.
Javlja se i [[hronični bronhitis]], [[bronhiektazija]]...
* Ovakva zapaljenja se javljaju i na gornjim respiratornim putevima: [[sinuzitis]], [[polip]]i nosne sluzokože...
* U gastrointestinalnom traktu najčešće je oboleo pankreas. U početku je poremećena njegova egzokrina funkcija, a kasnije i endokrina, pa se može javiti i [[dijabetes]].
Usled poremećene egzokrine funkcije javljaju se problemi sa varenjem u smislu [[masna stolica|masne stolice]], loša resorpcija u crevima...
Može se javiti i [[hepatitis]], a kasnije i [[ciroza jetre]].
* Sterilitet usled zapušenja semenih kanalića je produkcija [[sperma|sperme]] smanjena ([[azoospermija]]).
* Gubitak težine i zaostojanje u rastu...

== Uzrok ==
Uzrok cistične fibroze je tačkasta [[mutacija]] na [[Hromozom 7 (čovek)|hromozomu 7]] u lokusu q21-22. Opisano je preko 1000 mutacija na ovom mestu. Najčešća je δF508 mutacija, koja se javlja u oko 75% slučajeva. Posledica ove mutacije je defekt na [[protein]]u koji reguliše transport jona [[hlor]]a kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]]. To je u stvari jedan kanal za [[jon]]e hlora. Ovaj [[protein]] je nazvan transmembranski regulator cistične fibroze (TRCF).

Zbog ovog defekta je sekret koji produkuju razne [[žlezda|žlezde]] vrlo gust i lako dovodi do zapušenja izvodnih kanala ovih žlezda npr. pankreasa ili znojnih žlezda. Kako znojne žlezde produkuju sekret-znoj koji je vrlo bogat jonima hlora, jer se hlor ne resorbuje zbog defekta hloridnih kanala, to se merenjem koncentracije hlora u znoju može dijagnostikovati cistična fibroza.

Takođe pojava gore pomenutih bakterija u respiratornom sistemu je jedan od znakova ove bolesti.

== Komplikacije ==
* [[respiratorna insuficijencija]]
* [[hematoptizija]]
* [[pneumotoraks]]
* alergijske bolesti respiratornog trakta
* [[dijabetes]]
* [[ciroza jetre]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|}}
* H.Renz-Polster S.Krautzig J.Braun ''Basislehrbuch Innere Medizin'' Urban&amp;Fischer {{ISBN|3-437-41052-0}}
* Fungal etiology in CF-associated infections reviewed extensively by Pihet ''et al.'': {{cite journal |author=Pihet M, Carrere J, Cimon B, Chabasse D, Delhaes L, Symoens F, Bouchara JP |title=Occurrence and relevance of filamentous fungi in respiratory secretions of patients with cystic fibrosis—a review |journal=Med Mycol. |volume=47 |issue=4 |pages=387–97 |date=June 2009 |pmid=19107638 |doi= 10.1080/13693780802609604|url=}}
* {{cite journal |author=Moskwa P, Lorentzen D, Excoffon KJ, ''et al.'' |title=A novel host defense system of airways is defective in cystic fibrosis |journal=Am. J. Respir. Crit. Care Med. |volume=175 |issue=2 |pages=174–83 |date=January 2007 |pmid=17082494 |pmc=2720149 |doi=10.1164/rccm.200607-1029OC |url=http://ajrccm.atsjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=17082494 |ref={{harvid|Moskwa|Lorentzen|Excoffon|2007}} }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite journal |author=Childers M, Eckel G, Himmel A, Caldwell J |title=A new model of cystic fibrosis pathology: lack of transport of glutathione and its thiocyanate conjugates |journal=Medical Hypotheses |volume=68 |issue=1 |pages=101–12 |year=2007 |pmid=16934416 |doi=10.1016/j.mehy.2006.06.020 |ref={{harvid|Childers|Eckel|Himmel|2007}}}}
* {{cite journal |author=Conner GE, Salathe M, Forteza R |title=Lactoperoxidase and hydrogen peroxide metabolism in the airway |journal=Am. J. Respir. Crit. Care Med. |volume=166 |issue=12 Pt 2 |pages=S57–61 |date=December 2002 |pmid=12471090 |doi=10.1164/rccm.2206018 |url=http://ajrccm.atsjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=12471090 }}
* {{cite journal |author=Conner GE, Wijkstrom-Frei C, Randell SH, Fernandez VE, Salathe M |title=The lactoperoxidase system links anion transport to host defense in cystic fibrosis |journal=FEBS Letters |volume=581 |issue=2 |pages=271–78 |date=January 2007 |pmid=17204267 |pmc=1851694 |doi=10.1016/j.febslet.2006.12.025 |ref={{harvid|Conner|Wijkstrom-Frei|Randell|2007}}}}
* {{cite journal |author=Minarowski Ł, Sands D, Minarowska A, ''et al.'' |title=Thiocyanate concentration in saliva of cystic fibrosis patients |journal=Folia Histochem. Cytobiol. |volume=46 |issue=2 |pages=245–6 |year=2008 |pmid=18519245 |doi=10.2478/v10042-008-0037-0 |url=http://czasopisma.viamedica.pl/fhc/article/view/4448 |ref={{harvid|Minarowski|Sands|Minarowska|2008}} }}
* {{cite journal |author=Rada B, Leto TL |title=Redox warfare between airway epithelial cells and Pseudomonas: dual oxidase versus pyocyanin |journal=Immunol. Res. |volume=43 |issue=1–3 |pages=198–209 |year=2009 |pmid=18979077 |pmc=2776630 |doi=10.1007/s12026-008-8071-8 }}
* {{cite journal |author=Fischer H |title=Mechanisms and function of DUOX in epithelia of the lung |journal=Antioxid. Redox Signal. |volume=11 |issue=10 |pages=2453–65 |date=October 2009 |pmid=19358684 |pmc=2823369 |doi=10.1089/ARS.2009.2558 }}
* {{cite journal |author=Pedemonte N, Caci E, Sondo E, ''et al.'' |title=Thiocyanate transport in resting and IL-4-stimulated human bronchial epithelial cells: role of pendrin and anion channels |journal=J. Immunol. |volume=178 |issue=8 |pages=5144–53 |date=April 2007 |pmid=17404297 |url=http://www.jimmunol.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=17404297 }}{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite journal |author=Wijkstrom-Frei C, El-Chemaly S, Ali-Rachedi R, ''et al.'' |title=Lactoperoxidase and human airway host defense |journal=Am. J. Respir. Cell Mol. Biol. |volume=29 |issue=2 |pages=206–12 |date=August 2003 |pmid=12626341 |doi=10.1165/rcmb.2002-0152OC |url=http://ajrcmb.atsjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=12626341 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite journal |author=Xu Y, Szép S, Lu Z |title=The antioxidant role of thiocyanate in the pathogenesis of cystic fibrosis and other inflammation-related diseases |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=106 |issue=48 |pages=20515–9 |date=December 2009 |pmid=19918082 |pmc=2777967 |doi=10.1073/pnas.0911412106 |url=http://www.pnas.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=19918082 |ref={{harvid|Xu|Szép|Lu|2009}} |bibcode=2009PNAS..10620515X |last2=Szep |last3=Lu }}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Ivakaftor]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cystic fibrosis}}
* {{dmoz|Health/Conditions_and_Diseases/Genetic_Disorders/Cystic_Fibrosis/}}
* [http://www.cf-europe.eu/cf-week CF-europe.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618040342/http://www.cf-europe.eu/cf-week |date=2013-06-18 }}
* [http://www.genecards.org/cgi-bin/cardsearch.pl?search=cystic+fibrosis&amp;search_type=kwd&amp;mini=yes&amp;speed=fast#results Search GeneCards for genes involved in Cystic Fibrosis]
* [http://www.genet.sickkids.on.ca/app Cystic Fibrosis Mutation Database]
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/omim/219700/ Online Mendelian Inheritance of Man summary of Cystic Fibrosis]

[[Kategorija:Cistična fibroza]]
[[Kategorija:Gastroenterologija]]
[[Kategorija:Autozomno recesivni poremećaji]]
[[Kategorija:Pulmologija]]</text>
      <sha1>j0klcsiyv60b984luh37auf8y48ssj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Schmeheim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1368645</id>
    <revision>
      <id>42600455</id>
      <parentid>42524032</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T04:59:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Schmeheim.png]] → [[File:DEU Schmeheim COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42600455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3100" sha1="fwkkbqk3ar4aqoj7ll162ck37a9rsik" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Šmehajm
 | izvorni_naziv       = ''Schmeheim''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Schmeheim COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 323&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 68
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 4,7
 | gšir                = 50.566667
 | gduž                = 10.566667
 | nadmorska_visina    = 420
 | registarska_oznaka  = HBN
 | pozivni_broj        = 036846
 | poštanski_kod       = 98530
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.schmeheim.de/ www.schmeheim.de]
 | gradonačelnik       = ''Reinhold Matern''
 | stranka             = FFw
 | ije                 = da
 }}

'''Šmehajm''' ({{jez-nem|Schmeheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 43 opštinska središta okruga [[Okrug Hildburghauzen|Hildburghauzen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 323 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16069044.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Schmeheim in HBN.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Hildburghauzen]]
Šmehajm se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Hildburghauzen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 420 metara. Površina opštine iznosi 4,7&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 323 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 68 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal Nemačka}}
* [http://www.schmeheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100406025038/http://www.schmeheim.de/ |date=2010-04-06 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Schmeheim}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hildburghauzen}}</text>
      <sha1>fwkkbqk3ar4aqoj7ll162ck37a9rsik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charles Manson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1407877</id>
    <revision>
      <id>42600411</id>
      <parentid>42554370</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T18:12:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4937" sha1="pfs8oxda14egrn20a5dznxx5tah9934" xml:space="preserve">{{Infokutija kriminalac
| ime = Charles Milles Manson
| slika = Charles-mansonbookingphoto.jpg
| datum_rođenja = {{Birth date|1934|11|12|df=y}}&lt;!--See Helter Skelter 1994, page 136.--&gt;
| mjesto_rođenja = [[Cincinnati]], [[Ohio]], [[SAD]]
| datum_smrti ={{death date and age|2017|11|19|1934|11|12|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Bakersfield, California|Bakersfield]], [[Kalifornija]], SAD
| optužba = ubistvo, zavjera &lt;!--See appeals-court decision at http://online.ceb.com/calcases/CA3/61CA3d102.htm--&gt;
| kazna = smrt, kasnije preinačena u doživotni zatvor temeljem privremenog moratorijuma
| status         = preminuo tokom izdržavanja kazne
| parents        = Kathleen Maddox (majka) &lt;br /&gt; Colonel Scott (otac) &lt;br /&gt; William Manson (očuh)
| supružnik = Rosalie Jean Willis &lt;small&gt;(1955–1958)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; Candy Stevens  &lt;small&gt;(1959–1963)&lt;/small&gt;
| djeca = Charles Milles Manson, Jr., (sa Rosalie Willis)&lt;br /&gt; Charles Luther Manson (sa Leonom)&lt;br /&gt;Valentine Michael &quot;Pooh Bear&quot; Manson (sa [[Mary Brunner]])
}}

'''Charles Milles Manson''' (12. novembar 1934 - 19. novembar 2017) je bio [[SAD|američki]] muzičar i kriminalac, najpoznatiji kao osnivač i vođa kvazi-[[hipici|hipijevske]] komune pod imenom &quot;Porodica&quot; ({{lang-en|Family}}) čiji su pripadnici, po njegovom naređenju, u ljeto 1969. počinili seriju višestrukih ubistava u [[Los Angeles]]u, čija je najpoznatija žrtva glumica [[Sharon Tate]]. Manson, koji je najveći dio dotadašnjeg života proveo po zatvorima i popravnim ustanovama, a u nekoliko godina prije ubistava izgradio određenu reputaciju na [[Kalifornija|kalifornijskoj]] [[kontrakultura|kontrakulturnoj]] sceni, je vjerovao kako će ubistva potaknuti [[Helter Skelter (Mansonov scenario)|apokaliptični rat]] između američkih [[Afroamerikanci|crnaca]] i [[Bijeli Amerikanci|bijelaca]] od koga će biti pošteđena jedino njegova &quot;Porodica&quot;. Manson je uhapšen i na senzacionalnom suđenju, tokom koga je zajedno sa svojim sljedbenicima izazivao pažnju provokativnim ponašanjem, proglašen krivim i osuđen na smrt. Kazna je, pak, zbog uvođenja privremenog moratorijuma u [[Kaliforniaj|Kalifornij]] preinačena na [[doživotni zatvor]], koga je Manson izdržavao u [[Corcoran State Prison|Državnom zatvoru Corcoran]]. Manson je tokom nekoliko posljednjih decenija postao predmetom ili inspiracijom za brojne knjige, filmove i djela fikcije, te je tako stvorio reputaciju jednog od najpoznatijih i najzloglasnijih ubica 20. vijeka.

== Vanjske veze ==
* Bardsley, Marilyn. [http://www.trutv.com/library/crime/serial_killers/notorious/manson/murder_1.html Crime Library – Charles Manson]. Crime Library. Courtroom Television Network, LLC. April 7, 2006.
* Dalton, David. [http://www.gadflyonline.com/archive/October98/archive-manson.html ''If Christ Came Back as a Con Man''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011161519/http://www.gadflyonline.com/archive/October98/archive-manson.html |date=2007-10-11 }}. 1998 article by coauthor of 1970 ''Rolling Stone'' story on Manson. gadflyonline.com. Retrieved September 30, 2007.
* Linder, Douglas. [http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/manson/manson.htm ''Famous Trials – The Trial of Charles Manson''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070520113112/http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/manson/manson.htm |date=2007-05-20 }}. University of Missouri at Kansas City Law School. 2002. April 7, 2007.
* Noe, Denise. [http://crimemagazine.com/manson-myth-0 &quot;The Manson Myth&quot;] CrimeMagazine.com December 12, 2004
* [http://vault.fbi.gov/Charles%20Manson FBI file on Charles Manson]
* [http://online.ceb.com/calcases/CA3/61CA3d102.htm Decision in appeal by Manson, Atkins, Krenwinkel, and Van Houten from Tate-LaBianca convictions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302023159/http://online.ceb.com/calcases/CA3/61CA3d102.htm |date=2008-03-02 }}''People v. Manson'', 61 Cal. App. 3d 102 (California Court of Appeal, Second District, Division One, August 13, 1976). Retrieved June 19, 2007.
* [http://online.ceb.com/calcases/CA3/71CA3d1.htm Decision in appeal by Manson from Hinman-Shea conviction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302023216/http://online.ceb.com/calcases/CA3/71CA3d1.htm |date=2008-03-02 }} ''People v. Manson'', 71 Cal. App. 3d 1 (California Court of Appeal, Second District, Division One, June 23, 1977).
* [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/08/12/BA8M195I8I.DTL Horrific past haunts former cult members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424061657/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2009%2F08%2F12%2FBA8M195I8I.DTL |date=2012-04-24 }} San Francisco Chronicle August 12, 2009

{{Lifetime|1934|2017|Manson, Charles}}
{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki kriminalci]]
[[Kategorija:Američki folk-pjevači]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Američki gitaristi]]</text>
      <sha1>pfs8oxda14egrn20a5dznxx5tah9934</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coalwood, West Virginia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1409048</id>
    <revision>
      <id>42600435</id>
      <parentid>42307356</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T22:01:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1420" sha1="s6ec4vtjp2bhn7zlyu8gjbhsxcx6gpd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coalwood, WV.jpg|mini|220px|Koalvud]]
'''Koalvud''' je bivše naselje u [[Zapadna Virdžinija|Zapadnoj Virdžiniji]]. Nekada je Koalvud bio rudarski gradić u blizini rudnika [[ugalj|uglja]]. Grad je osnovan 1905. Rudnik uglja je zatvoren 1986. Na svom vrhuncu naselje je 1960ih, gradić je imao 2000 stanovnika. Na popisu 1990. u naselju je živelo samo 900 osoba.&lt;ref&gt;{{cite book| last =Hickam, Jr. |first =Homer | title = Rocket Boys| publisher =Delacorte Press | year =1998| isbn =0-385-33320-X}}&lt;/ref&gt;

Koalvud je čuven kao rodno mesto [[Homer Hikam|Homera Hikama]], [[NASA|Nasinog]] inženjera i jednog od [[Raketni dečaci|Raketnih dečaka]], po čijem je doživljaju snimljen film „[[Oktobarsko nebo]]“

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Coalwood, West Virginia}}
* [http://www.coalwoodwestvirginia.com/ Coalwood, West Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218030025/http://www.coalwoodwestvirginia.com/ |date=2020-02-18 }}
* [http://www.abandonedonline.net/neighborhoods/coalwood-west-virginia/ Coalwood, West Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223213324/http://www.abandonedonline.net/neighborhoods/coalwood-west-virginia/ |date=2014-02-23 }} at Abandoned
* [http://coalcampusa.com/sowv/flattop/coalwood/coalwood.htm Coalwood, West Virginia] at Coal Camp USA

{{klica-SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Zapadnoj Virdžiniji]]</text>
      <sha1>s6ec4vtjp2bhn7zlyu8gjbhsxcx6gpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciljanje gena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1411204</id>
    <revision>
      <id>42600421</id>
      <parentid>42546756</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T20:46:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8408" sha1="9qbn430j23rsigh35oum4llwbs3va8r" xml:space="preserve">[[Datoteka:ChimericMouseWithPups.jpg|thumb|150px|[[himera (genetika)|Himerni]] miš sa modifikovanim genom boje krzna i njegovi potomci]]
'''Ciljanje gena''' je [[genetika|genetička]] tehnika koja se koristi [[Genetička rekombinacija|homolognu rekombinaciju]] za promenu [[endogen]]og [[gen]]a. Ovaj metod se može koristiti za brisanje gena, uklanjanje [[ekson]]a, dodavanje gena, i uvođenje mesta mutacija. Ciljanje gene može da pute trajno ili uslovno. Uslovi mogu da budu specifično vreme tokom [[biologija razvoja|razvoja]] / života organizma ili ograničenje na specifična [[Tkivo (biologija)|tkiva]]. Ciljanje gena zahteva kreiranje specifičnih [[Vektor (molekularna biologija)|vektora]] za svaki željeni gen. Metod se može koristiti za svaki gen, nezavisno od transkripcione aktivnosti ili veličine gena.

== Metodi ==
[[Datoteka:Physcomitrella knockout mutants.JPG|thumb|''Divlji-tip [[Physcomitrella patens|-{Physcomitrella}-]] i [[nokaut mahovina|''nokaut'' mahovine]]''. Devijacije [[fenotip]]a su indukovane promenama gena.&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | doi = 10.1186/1471-2229-2-6
 | author = Egener, T.; Granado, J.; Guitton, M. C.; Hohe, A.; Holtorf, H.; Lucht, J. M.; Rensing, S. A.; Schlink, K. et al.
 | title = High frequency of phenotypic deviations in Physcomitrella patens plants transformed with a gene-disruption library.
 | journal = BMC Plant Biology
 | volume = 2
 | pages = 6
 | year = 2002
 | pmid = 12123528
 | pmc = 117800
}}&lt;/ref&gt;]]

Metodi ciljanja gena su razvijeni za nekoliko [[model organizam]]a i mogu da variraju u zavisnosti od korišćene [[Vrsta (biologija)|vrste]]. Generalno se ciljna konstrukcija formira od [[DNK]] generisane u [[bakterija]]ma. Ona tipično sadrži deo ciljnog gena, [[reporter gen]], i (dominantni) selektivni marker.

Da bi se menjali geni [[Mus musculus|miša]], ova konstrukcija se zatim umetne u [[embrionska matična ćelija|embrionske matične ćelije]] u kulturi. Nakon selekcije ćelija sa korektnim umetanjem, one se mogu koristiti unutar tkiva miša putem embrionske injekcije. Konačno, [[himera (genetika)|himerni]] miševi gde su modifikovane ćelije formirale reproduktivne organe se biraju procesom [[Selektivni uzgoj|uzgoja]]. Nakon tog koraka celokupno telo miša je bazirano na izabranim embrionskim matičnim ćelijama.

Kod [[Physcomitrella patens|mahovine]], ova konstrukcija se inkubira zajedno sa sveže izolovanim [[protoplast]]ima i [[polietilen glikol]]om. Mahovine su [[Haploidan|haploidni]] organizmi,&lt;ref&gt;Ralf Reski (1998): Development, genetics and molecular biology of mosses. Botanica Acta 111, 1-15.&lt;/ref&gt; te se regeneracija filamentata mahovine ([[protonema]]) može direktno testirati za prisustvo genskih promena, bilo tretmanom [[antibiotik|antibioticima]] ili primenom [[PCR]]-a. Pošto su mahovine jedinstvene među [[biljka]]ma, ova procedura za [[reverznu genetiku]] je jednako efikasna kao i kod [[kvasac]]a.&lt;ref&gt;Ralf Reski (1998): Physcomitrella and Arabidopsis: the David and Goliath of reverse genetics. Trends Plant in Science 3, 209-210. [http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6TD1-3TDR5V7-5&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=814de6be1c3e4db9010cd1d37568f143] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120910131857/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6TD1-3TDR5V7-5&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=814de6be1c3e4db9010cd1d37568f143 |date=2012-09-10 }}&lt;/ref&gt; Upotrebom prilagođenih procedura, ciljanje gene je uspešno primenjeno i kod goveda, ovci, svinja, i mnogih gljiva.

Frekvencija ciljanja gena se može znatno poboljšati upotrebom dizajniranih [[endonukleaza]] kao što su [[Cinkov prst nukleaza|nukleaza cinkovog prsta]],&lt;ref name=Bibikova2003&gt;{{Cite journal 
| author = Bibikova, M.; Beumer, K.; Trautman, J.; Carroll, D.
| title = Enhancing Gene Targeting with Designed Zinc Finger Nucleases 
| url = https://archive.org/details/sim_science_2003-05-02_300_5620/page/764
| doi = 10.1126/science.1079512 
| journal = Science 
| volume = 300 
| issue = 5620 
| pages = 764 
| year = 2003 
| pmid =  12730594| pmc = 
}}&lt;/ref&gt; dizajniranih [[homing endonukleaza]],&lt;ref name=Grizot2009&gt;{{Cite journal 
| author = Grizot, S.; Smith, J.; Daboussi, F.; Prieto, J.; Redondo, P.; Merino, N.; Villate, M.; Thomas, S. et al.
| doi = 10.1093/nar/gkp548 
| title = Efficient targeting of a SCID gene by an engineered single-chain homing endonuclease 
| journal = Nucleic Acids Research 
| volume = 37 
| issue = 16 
| pages = 5405 
| year = 2009 
| pmid =  
19584299| pmc =2760784 
}}&lt;/ref&gt; i nukleaza baziranih na dizajniranim [[TAL efektor]]ima.&lt;ref name=Miller2010&gt;{{Cite journal 
| author = Miller, J. C.; Tan, S.; Qiao, G.; Barlow, K. A.; Wang, J.; Xia, D. F.; Meng, X.; Paschon, D. E. et al.
| title = A TALE nuclease architecture for efficient genome editing 
| doi = 10.1038/nbt.1755 
| journal = Nature Biotechnology 
| volume = 29 
| issue = 2 
| pages = 143 
| year = 2010 
| pmid =  
21179091| pmc = 
}}&lt;/ref&gt; Ovaj metod je primenjen na brojne vrste među kojima su [[Drosophila melanogaster]],&lt;ref name=Bibikova2003/&gt; [[duvan]],&lt;ref name=Cai&gt;{{Cite journal | doi = 10.1007/s11103-008-9449-7 | author = Cai, C. Q.; Doyon, Y.; Ainley, W. M.; Miller, J. C.; Dekelver, R. C.; Moehle, E. A.; Rock, J. M.; Lee, Y. L. et al. | title = Targeted transgene integration in plant cells using designed zinc finger nucleases | journal = Plant Molecular Biology | volume = 69 | issue = 6 | pages = 699–709 | year = 2008 | isbn =  | pmid = 19112554}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Townsend2009&gt;{{Cite journal 
| author = Townsend, J. A.; Wright, D. A.; Winfrey, R. J.; Fu, F.; Maeder, M. L.; Joung, J. K.; Voytas, D. F.
| doi = 10.1038/nature07845 
| title = High-frequency modification of plant genes using engineered zinc-finger nucleases 
| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-05-21_459_7245/page/442
| journal = Nature 
| volume = 459 
| issue = 7245 
| pages = 442–445 
| year = 2009 
| pmid =  19404258| pmc =2743854 
|bibcode = 2009Natur.459..442T }}&lt;/ref&gt; [[kukuruz]],&lt;ref name=Shukla2009&gt;{{Cite journal 
| author = Shukla, V. K.; Doyon, Y.; Miller, J. C.; Dekelver, R. C.; Moehle, E. A.; Worden, S. E.; Mitchell, J. C.; Arnold, N. L. et al. 
| doi = 10.1038/nature07992 
| title = Precise genome modification in the crop species Zea mays using zinc-finger nucleases 
| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-05-21_459_7245/page/436
| journal = Nature 
| volume = 459 
| issue = 7245 
| pages = 437–41 
| year = 2009 
| pmid =  
19404259| pmc = 
|bibcode = 2009Natur.459..437S }}&lt;/ref&gt; [[čovek|ljudske]] ćelije,&lt;ref name=Urnov2005&gt;{{Cite journal 
| author = Urnov, F. D.; Miller, J. C.; Lee, Y. L.; Beausejour, C. M.; Rock, J. M.; Augustus, S.; Jamieson, A. C.; Porteus, M. H. et al. 
| doi = 10.1038/nature03556 
| title = Highly efficient endogenous human gene correction using designed zinc-finger nucleases 
| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-06-02_435_7042/page/646
| journal = Nature 
| volume = 435 
| issue = 7042 
| pages = 646–651 
| year = 2005 
| pmid =  15806097| pmc = 
|bibcode = 2005Natur.435..646U }}&lt;/ref&gt; [[miš]]evi,&lt;ref name=Cui2010&gt;{{Cite journal 
| author = Cui, X.; Ji, D.; Fisher, D. A.; Wu, Y.; Briner, D. M.; Weinstein, E. J. 
| doi = 10.1038/nbt.1731 
| title = Targeted integration in rat and mouse embryos with zinc-finger nucleases 
| journal = Nature Biotechnology 
| volume = 29 
| issue = 1 
| pages = 64 
| year = 2010 
| pmid =  
21151125| pmc = 
}}&lt;/ref&gt; i [[pacov]]i.&lt;ref name=Cui2010/&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://cancer.ucsd.edu/research-training/shared-resources/transgenic-core/services/Pages/gene-targeting.aspx Vodič za ciljanje gena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415201339/http://cancer.ucsd.edu/research-training/shared-resources/transgenic-core/services/Pages/gene-targeting.aspx |date=2012-04-15 }}
* [http://www.med.umich.edu/tamc/esoutline.html Pregled ciljanja gena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180409003933/http://www.med.umich.edu/tamc/esoutline.html |date=2018-04-09 }}

[[Kategorija:Molekularna biologija]]
[[Kategorija:Genetički inženjering]]
[[Kategorija:Bioinženjering]]
[[Kategorija:Genetički modifikovani organizami]]</text>
      <sha1>9qbn430j23rsigh35oum4llwbs3va8r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Delogoždi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452947</id>
    <revision>
      <id>42600483</id>
      <parentid>42348970</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T09:20:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2200" sha1="k7c056nab34w0uv63v7j74ymejufoun" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Delogoždi
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;{{jez-mak|Delogoždi}}&lt;/small&gt;
|grb                = 
|slika              = 
|opis_slike         =
|opština            = Struga
|populacija         = 2.920
|nadm visina        = 780
|gšir               = 41.25777784041343
|gduž               = 20.72277781789434
|pozivni broj       = +389 (0)46
|poštanski kod      = 6334
|registarska oznaka =SU
}}
'''Delogoždi''' ({{jez-mak|Delogoždi}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Delogoždi pripadaju [[Opština Struga|opštini Struga]].

Delogoždi su do [[2004]]. godine bili sedište istoimene opštine, koja je potom pripojena [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Delogoždi je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 12&amp;nbsp;km severno.

Delogoždi se nalaze u istorijskoj oblasti [[Gornji Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno u [[Struško polje|Struškom polju]], koje se pruža na severnoj strani [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Severno od naselja se izdiže planina [[Karaorman]]. Nadmorska visina naselja je približno 780 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Delogoždi su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 2.920 stanovnika.

Većinu stanovništva čine [[Albanci]] (99%).

Većinska veroispovest je [[islam]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Delogoždi}}
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>k7c056nab34w0uv63v7j74ymejufoun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>San Sigismondo, Bolzano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2341034</id>
    <revision>
      <id>42600481</id>
      <parentid>42084440</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T08:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-wuppertaler</username>
        <id>176393</id>
      </contributor>
      <comment>photo added</comment>
      <origin>42600481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2585" sha1="1tqk2lngnnbrzuwgpqhe0vj4wtmrbh7" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = San Sigismondo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Trentino-Alto Adige]]
| okrug               = [[Bolzano (provincija)|Bolzano]]
| slika               = St. Sigmund Südtirol Mai 2017.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 576
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| веб-страна         = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 46.81151
| gduž                = 11.80267
| nadmorska_visina    = 764
| geonameid           = 3167727
}}

'''San Sigismondo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Bolzano (provincija)|Bolzano]], u regiji [[Trentino-Alto Adige]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 576 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 764 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|St. Sigmund (Kiens)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Bolzano}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Bolzano]]</text>
      <sha1>1tqk2lngnnbrzuwgpqhe0vj4wtmrbh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dans les rues</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3877674</id>
    <revision>
      <id>42600471</id>
      <parentid>41823702</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:48:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2476" sha1="9zkszlxop443c51ihrrs5vng93ov6zv" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Dans les rues
| režija = [[Victor Trivas]]
| producer       = 
| scenario = [[Victor Trivas]]&lt;br /&gt;'''dijalozi''': [[Joseph Henri]]&lt;br /&gt;[[Alexandre Arnoux]]
| starring       = [[Jean-Pierre Aumont]]&lt;br /&gt;[[Madeleine Ozeray]]&lt;br /&gt;[[Vladimir Sokoloff]]&lt;br /&gt;[[Natalie Paley]]
| music          = [[Hanns Eisler]]
| cinematography = [[Rudolph Maté]]&lt;br /&gt;[[Louis Née]]
| editing        = 
| studio = Société Internationale Cinématographique
| released       = {{Filmdate|1933|7|26|df=y}}
| runtime        = 81 min.
| country        = {{flagcountry|FRA}}
| awards         = 
| language       = francuski
| budget         = 
| preceded_by    = 
| followed_by    = 
}}

'''''Dans les rues''''' ({{jez-sh|Na ulicama}}) je [[Francuska|francuski]] crno-bijeli igrani film snimljen 1933. u režiji [[Victor Trivas|Victora Trivasa]]. Predstavlja žanrovsku kombinaciju [[dramski film|drame]], [[filmska komedija|komedije]] i [[ljubavni film|ljubavnog filma]]. Radnjom je smješten na ulice siromašnih [[Pariz|pariških]] četvrti. Protagonist, koga tumači [[Jean-Pierre Aumont]], je sin ratne udovice koji se odaje kriminalu i koji će, usprkos pokušaja djevojke (koju tumači [[Madeline Ozeray]]) da ga izvede na pravi put, završiti tragično. Predtavljao je filmski debi znamenitog glumca [[Jean Marais|Jeana Maraisa]].

== Cast ==
* [[Jean-Pierre Aumont]] : ''Jacques''
* [[Madeleine Ozeray]] : ''Rosalie''
* [[Paulette Dubost]] : ''Pauline''
* [[Vladimir Sokoloff]] : ''otac Schlamp''
* [[Marcelle Worms]] : ''Madam Lérande''
* [[Germaine Michel]] : ''Concierge''
* [[Charlotte Dauvia]] : ''Jeanne''
* [[Lucien Paris]] : ''Maurice''
* [[Humbert (glumac)|Humbert]] : ''Cigare''
* [[Roger Legris]] : ''Moutarde''
* [[Pierre Lugan]] : ''Rosengart''
* [[Le Petit Patachou]] : ''Moustique''
* [[Emile Rosen]] : ''Gobiche''
* [[François Llenas]] : ''Main Droite''
* [[Jean Marais]] : (van špice)
* [[Rose-Mai]] : (van špice)

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|id=0023929}}
* [http://filmsdefrance.com/FDF_Dans_les_rues_1933_rev.html ''Dans les rues'' (1933) at ''Films de France''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120715175051/http://filmsdefrance.com/FDF_Dans_les_rues_1933_rev.html |date=2012-07-15 }}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dans les rues}}
[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Romantični filmovi]]</text>
      <sha1>9zkszlxop443c51ihrrs5vng93ov6zv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Collège de Sorbonne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4021171</id>
    <revision>
      <id>42600437</id>
      <parentid>42401448</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T22:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2796" sha1="q3sodkgtrdpbnz06lyfi00822ipol5c" xml:space="preserve">{{Univerzitet
| naziv  =Collège de Sorbonne&lt;br&gt;&lt;small&gt;Collegium Sorbonae&lt;/small&gt;
| logo                  =Blason_Sorbon.svg
| slika = Collegesorbonne1550-1850.jpg
| opis_slike  =&lt;small&gt;[[Ilustracija]] Collège de Sorbonne kako je izgledao oko [[1550]].&lt;/small&gt;
| moto = Vox tonitrui tui in rota (''Zvuk tvoje grmljavine upravlja'')
| datum_osnivanja = [[1253]].
| tip                   = javni
| sedište_grad = [[Pariz]] 
| sedište_država= {{flag|Francuska}}
| rektor                = 
| predsednik            = 
| broj_fakulteta        = 
| broj_škola            = &lt;!-- broj viših (visokih) škola u okviru univerziteta; nije obavezno --&gt;
| broj_studenata        = 
| broj_zaposlenih       = 
| broj_nastavnog_osoblja = 7
| budžet                 = 69 000 [[Francuska livra|livri]] ([[1792]].)
| mrežno mesto          = 
}}

'''Collège de Sorbonne''' je nukleus iz kog je izrasla današnja [[pariz|pariška]] [[Sorbonne|Sorbonna]].&lt;ref name=brit/&gt;

Njegovo službeno ime na [[latinski|latinskom]] bilo je Collegium Sorbonae.

== Historija i karakteristike ==
Collège de Sorbonne osnovao je [[Robert de Sorbon]] ([[1201]]. - [[1274]].), osobni ispovjednik [[francuska|francuskog]] [[kralj]]a [[Louis IX od Francuske|Louisa IX]] i [[teologija|teolog]], koji je oko [[1253]]. počeo sa prvim predavanjima. Uz materijalni pomoć kralja [[1257]]. osnovao je Maison de Sorbonne, [[teologija|teološki]] [[fakultet]] za siromašne studente, koji je [[1259]]. dobio od [[papa|pape]] [[povelja|povelju]] za rad.&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon tog je [[Univerzitet u Parizu]] ubrzo izrastao u veliki [[Evropa|evropski]] obrazovni centar.

Sam Sorbon bio je [[kancelar]] [[Univerzitet u Parizu|Univerzitet]]a do [[1258]]. Do samog kraja svog života ostao je veliki zagovarnik demokratizacije obrazovanja i nastavio pisati brojne [[religija|vjerske]] [[traktat]]e i komentare.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/554821/Robert-de-Sorbon
 | title =''Robert de Sorbon''
 | accessdate = 1. 4. 2015
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Collège de Sorbonne prestao je s radom [[1792]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.archivesdefrance.culture.gouv.fr/action-culturelle/celebrations-nationales/2007/vie-politique/la-fondation-du-college-de-sorbonne ''La fondation du Collège de Sorbonne''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122153459/http://www.archivesdefrance.culture.gouv.fr/action-culturelle/celebrations-nationales/2007/vie-politique/la-fondation-du-college-de-sorbonne |date=2015-01-22 }} {{fr icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 13. vijeka]]
[[Kategorija:Prestanci 1792.]]
[[Kategorija:Fakulteti]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Parizu]]
[[Kategorija:Historija Pariza]]</text>
      <sha1>q3sodkgtrdpbnz06lyfi00822ipol5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Concorde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031957</id>
    <revision>
      <id>42600440</id>
      <parentid>42575016</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T23:47:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84787" sha1="604so1zwqqyzlw88ilmmly2llua3myh" xml:space="preserve">{{Infokvir zrakoplov
 |ime=Concorde
 |tip=Nadzvučni putnički avion
 |proizvođač=Aerospatiale-BAC
 |slika=File:Concorde on Bristol.jpg
 |opis slike=Posljednji Concordeov let [[26. novembra]] [[2003]].
 |dizajn=
 |probni let=[[2. marta]] [[1969]].
 |uveden u uporabu=[[21. januara]] [[1976]].
 |proizveden=
 |povučen=[[24. oktobar]] [[2003]].
 |status=povučen iz službe, izložen u više muzeja
 |prvotni korisnik=Air France&lt;br&gt;British Airways&lt;br&gt;'''Ostali korisnici'''&lt;br&gt;Singapore Airlines&lt;br&gt;Braniff International
 |više korisnika= 
 |broj primjeraka=20 (uključujući 2 prototipa i 4 predserijska)&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/850899.stm
|title=Ageing luxury jet
|publisher=BBC News (bbc.co.uk/)
}}&lt;/ref&gt;
 |pojedinačna cijena=
 }}

'''Concorde''' (također ''Aérospatiale-British Aerospace Concorde'') je turboreaktivni nadzvučni putnički [[avion]] (''supersonic transport'' '''SST'''). Bio je rezultat [[Engleska|anglo]]-[[Francuska|francuskog]] dogovora na razini vlada, te zajednički proizvod Aérospatialea i British Aircraft Corporationa. Nakon prvog leta 1969., uveden je u službu 1976. godine, a povučen je iz prometa 2003., nakon 27 godina službe.

Concorde je redovno letio na [[Atlantski ocean|transatlantskim]] linijama sa [[london]]skog [[aerodrom]]a [[Heathrow]] (British Airways) i [[Pariz|pariškog]] [[Paris Charles de Gaulle|Charles de Gaulle]] (Air France) za njujorški [[Internacionalni aerodrom JFK|JFK]] i washingtonski [[Washington Dulles International Airport|Dulles]], rentabilno na rekordnim brzinama, za manje od polovice vremena potrebnog standardnim putničkim zrakoplovima. Concorde je također postavio mnoge druge rekorde, uključujući službene rekorde prema ''Fédération Aéronautique Internationale'' ('''FAI''') za zapadni i istočni let oko svijeta. Bio je uspješniji avion od samo dva nadzvučna putnička zrakoplova koji su ikada konstruirani i uvedeni u promet. Drugi, [[Tupoljev Tu-144]], neslužbeno nazvan ''Konkordsky'' radi evidentne sličnosti s Concordeom, bio je rezultat [[Sovjetski savez|sovjetske]] industrijske špijunaže. Iako je prvi poletio povučen je iz prometa nakon samo pedesetak komercijalnih letova radi kratkog doleta i velike potrošnje goriva.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html
|title=Christening the Concordski
|publisher=TIME (time.com/)
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2010-11-14
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101114103316/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

Sa samo 20 izrađenih komada i vrlo dugim i skupim razvojnim programom, Concorde nije bio komercijalno uspješan projekt, te su samo [[British Airways]] i [[Air France]] odlučili se, uz državne subvencije, na kupnju. Kao rezultat nesreće Air Franceovog leta 4590 u Parizu 25. jula 2000., svjetske ekonomske situacije nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], i drugih faktora, povučen je iz prometa 24. oktobra 2003., dok je zadnji let obavljen 26. novembra iste godine.

Concorde ostaje ikona u povijesti zrakoplovstva, s velikim brojem obožavatelja širom svijeta.

== Razvoj ==
[[Datoteka:02.03.69 1er vol de Concorde (1969) - 53Fi1931 - cropped.jpg|mini|Concorde 001, 2. marta 1969]]
[[Image:Concorde on Bristol.jpg|mini|250px|Concordeov posljednji let, ''G-BOAF'' s [[Heathrow]]a za Bristol,  26. novembra2003. Vidljiv je trup s vrlo niskim otporom zraka.]]
[[Image:Startende Concorde.jpg|mini|desno|250px|Concorde pri polijetanju.]]
[[Image:ConcordePrototype.JPG|mini|desno|250px|Prototip broj 101 izložen u ''Imperial War Museum Duxford'', u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].]]
[[Image:concorde g-boab in storage arp.jpg|mini|desno|250px|Concorde ''G-BOAB'' na [[london]]skom [[Heathrow]]u nakon povlačenja svih Concordea iz prometa. Ovaj je zrakoplov letio 22 296 sati između svog prvog leta 1976., i posljednjeg 2000.]]

Kasnih 1950-ih [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]], [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski savez]] razmatrali su mogućnost razvoja nadzvučnog prijevoza. Britanska ''Bristol Aeroplane Company'' i francuska ''Sud Aviation'' radile su na svojim projektima nazvanima ''Bristol Type 223'' i ''Super-Caravelle'', u oba slučaja obilno financiranima od državnih vlada.&lt;ref name=&quot;concordesst.com&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/eh1.html#a
|title=Concorde history, early history, begginings The British concept
|publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)
}}&lt;/ref&gt; Britanski dizajn s tankim delta krilima (baziran na radu njemačkog stručnjaka za aerodinamiku Dietricha Küchemanna) bio je namjenjen avionu za transatlantske letove s kapacitetom od cca 100 ljudi, dok su francuzi radili na zrakoplovu srednjeg doleta.

Oba su projekta ranih 1960-ih bila spremna za izradu prototipova, ali troškovi su bili toliko veliki da je britanska vlada zatražila od ''British Aircraft Corporation'' da potraži međunarodnu suradnju.&lt;ref name=&quot;concordesst.com&quot;/&gt; Projekt je predložen mnogim zemljama no samo je Francuska pokazala stvarno zanimanje. Razvojni projekt dogovoren je kao međunarodni ugovor između dvije države i uključivao je klauzulu, traženu od Britanije, koja je nametala teške penale u slučaju otkazivanja projekta. Nacrt ugovora potpisan je 28. novembra 1962. U to doba obije kompanije doživjele su integraciju, te je kao uzrok toga Concorde bio projekt između kompanija ''British Aircraft Corp''. i ''Aerospatiale''.

Isprva, novi je konzorcij namjeravao proizvesti dvije verzije zrakoplova, jedan dugog i jedan kratkog doleta. Potencijalni kupci međutim nisu pokazali interes za verziju kratkog doleta, te se od toga odustalo. Konzorcij je osigurao narudžbe (tj. neobavezne opcije) za više od 100 verzija zrakoplova dugog doleta od tadašnjih vodećih zrakoplovnih kompanija: [[Pan American World Airways|Pan Am]], [[British Overseas Airways Corporation|BOAC]] i Air France bili su početni kupci, svaki sa šest naručenih jedinica. Ostali naručioci bili su [[Panair do Brasil]], [[Continental Airlines]], [[Japan Airlines]], [[Lufthansa]], [[American Airlines]], [[United Airlines]], [[Air Canada]], [[Braniff International Airways|Braniff]], [[Singapore Airlines]], 
[[Iran Air]], [[Olympic Airways]], [[Qantas Airways|Qantas]], [[Civil Aviation Administration of China|CAAC]], [[Middle East Airlines]] i [[Trans World Airlines|TWA]].

Zrakoplov je u Britaniji isprva nazivan francuskim imenom &quot;Concorde&quot;, ali to je službeno promijenio britanski premijer [[Harold Macmillan]] u &quot;Concord&quot;, kao odgovor na navodno omalovažavanje od strane [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]]. 1967. na predstavljanju zrakoplova u [[Toulouse]]u, britanski ministar tehnologije Tony Benn najavio je povratak naziva na &quot;Concorde&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.guardian.co.uk/business/2003/oct/17/theairlineindustry.g21
|title=Sonic booms and that 'e' on the end
|publisher=Guardian (.guardian.co.uk/)
}}&lt;/ref&gt; što je izazvalo nacionalističko brujanje, utihnuto kad je Benn izjavio da dodatno ''&quot;e&quot;'' predstavlja ''Excellence'' (izvrsnost), Englesku, Europu, i ''Entente cordiale'' 
(prijateljski dogovor među državama). U svojim memoarima napisao je o primitku pisma gnjevnog škota koji tvrdio: &quot;govorite i ''&quot;E&quot;'' za Englesku, ali dio je izrađen i u [[Škotska|Škotskoj]]&quot;. Uzevši u obzir škotski doprinos izradi nosnog konusa Concordea, Benn je odgovorio da je ''&quot;E&quot;'' također i za ''Écosse'' ([[Francuski jezik|francuski]] naziv za Škotsku).

Izrada dva prototipa započela je februara 1965. 001, kojeg je gradio Aerospatiale u Toulouseu i 002, proizvod BAC-a u Filtonu kraj Bristola. 001 prvi je obavio pokusni let 2. marta 1969., s pilotom Andreom Turcatom, te je prvi [[nadzvučni let]] postigao 1. listopada. Prvi Concorde izrađen u Britaniji, kojim je upravljao Brian Trubshaw,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/2/newsid_2514000/2514535.stm
|title=1969: Concorde flies for the first time
|publisher=BBC News (bbc.co.uk/)
}}&lt;/ref&gt; letio je iz Filtona u Fairford 9. travnja 1969. Kako je program letova napredovao, 001 je 4. oktobra 1971. poslan na promotivno putovanje. 002, 2. juna 1972. također je upućen na letove, najprije na turneju po [[Bliski istok|bliskom istoku]] i iduće godine u Sjedinjene Države kada je prvim slijetanjem otvorio novi aerodrom u Dallasu.

Ta putovanja dovela su novih 70 narudžbi, ali serija faktora uzrokovala je iznenadno otkazivanje većeg broja naručenih zrakoplova: Energetska kriza 1973., akutne financijske teškoće mnogih zrakoplovnih kompanija, nesreća konkurentskog Tupoljeva Tu-114 na zrakoplovnom sajmu na pariškom 
Le Bourgetu, briga za okoliš vezana uz probijanje zvučnog zida, zagađenje zvukom i gorivom pri polijetanju. Samo Air France i British Airways (nasljednik BOAC-a) odlučili su poštovati narudžbe, s državnim vladama koje su zadržavale sve eventualne profite. U slučaju British Airwaysa, 80% profita zadržavala je britanska vlada do 1984., dok je trošak nabave aviona bio pokrivan državnom subvencijom.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#6
|title=Frequently Asked Questions
|publisher=British Airways (britishairways.com/)
}}&lt;/ref&gt;

Sjedinjene Države otkazale su svoj program razvoja nadzvučnog putničkog zrakoplova 1971. Predložena su dva projekta: [[Lockheed L-2000]], nalik na veći Concorde, bio je odbijen radi prihvaćanja bržeg [[Boeing 2707|Boeinga 2707]], s kapacitetom 300 putnika i promjenjivom geometrijom krila. Druge zemlje, kao [[Indonezija]] ili [[Indija]], zabranile su prelete Concordea radi navodnog zagađenja zvukom.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/sia.html
|title=British Airways - Singapore Airlines joint services
1977-1980 
|publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)
}}&lt;/ref&gt;

Obije europske kompanije nastavile su od 1974. nadalje s testiranjima i demonstrativnim letovima. Rekordi postavljeni na testiranjima do danas nisu nadmašeni; prototipi, predproizvodni modeli i prvi serijski proizvedeni primjerci obavili su 5335 sati leta, od toga 2000 sati nadzvučnog leta. Cijena pojedinog zrakoplova 1977. bila je [[Britanska funta|£]]23 000 000 ([[Američki dolar|$]]46 000 000). Troškovi razvoja bili su šest puta veći od predviđenoga.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n
|title=Counting the cost
|publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2020-04-24
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

== Dizajn ==
Concorde je zrakoplov sa šiljastim zaobljenim dvostrukim delta krilima (''&quot;OG delta wing&quot;'') s četiri motora ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'', čiji se razvoj temeljio na motorima razvijenima za strateške bombardere [[Avro Vulcan]]. Motori su bili zajednički projekt britanskog Rolls-Roycea i francuske SNECMA-e. Također, to je bio prvi civilni zrakoplov s analognim [[Komande leta|fly-by-wire]] upravljačkim sistemom, i prvi sa spuštajućim prednjim nosom radi bolje vidljivosti pri polijetanju i slijetanju.

Glavni dizajner projekta bio je Pierre Satre, s Archibaldom Russellom kao zamjenikom.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html
|title=Sir Archibald Russell - Aircraft Engineer
|publisher=www.rpec.co.uk/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2011-10-05
|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005024912/http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html
|dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

Ove i druge značajke omogućavale su prosječnu brzinu krstarenja od 2.02 Macha ili oko 2140 [[km/h]], s maksimalnom visinom leta od 18 300 [[metar|m]], dvostruko više u odnosu na konvencionalne avione. Prosječna brzina slijetanja od 298&amp;nbsp;km/h bila je relativno visoka.

Concorde je prokrčio put mnogim novim tehnologijama.

Za visoku brzinu i optimizaciju leta:

* Dvostruka delta šiljasta zaobljena krila.
* ''Inlet ramps'' (profili na otvorima motora) promjenjivog nagiba kontrolirani kompjutorom.&lt;ref name=&quot;Supersonic Dream&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html
|title=Supersonic Dream
|publisher=www.pbs.org/
}}&lt;/ref&gt;
* Mogućnost trajnog nadzvučnog leta bez dodatnog sagorijevanja goriva u motorima (''Supercruise'').
* ''Thrust-by-wire'' motori, prethodnici današnjih motora upravljanih ''[[FADEC]]''-om.&lt;ref name=&quot;Supersonic Dream&quot;/&gt;
* Nos promjenjivog nagiba radi bolje vidljivosti pri slijetanju.

Za smanjenje težine i poboljšane performanse:

* Brzina krstarenja 2.04 maha&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/performance.html
|title=Performance, Airspeed, and Altitude Limits
|publisher=concordesst.com
}}&lt;/ref&gt; (2200&amp;nbsp;km/h) radi optimalne potrošnje goriva (nadzvučni aerodinamički otpor minimalan premda turboreaktivni motori imaju manju potrošnju na velikim brzinama).
* Većinom aluminijska konstrukcija radi male težine i relativno konvencionalne izrade (veće brzine isključile bi upotrebu tog materijala).
* Autopilot i automatsko podešavanje snage (potiska) motora omogućavaju automatsku kontrolu zrakoplova od penjanja do slijetanja.
* Električni analogni ''fly-by-wire'' kontrolni sustavi leta.
* Multifunkcionalne upravljačke površine.
* Visokotlačni hidraulički sistem od 28 MPa za lakše hidrauličke sistemske komponente.
* Sustav elektroničkih kočnica ''brake-by-wire''.
* Razmještaj goriva oko trupa radi kontole centra ravnoteže.
* Dijelovi izrađeni glodanjem iz jednog komada radi smanjenja broja dijelova, smanjenja težine i povećanja čvrstoće.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/wing.html
|title=Techical specifications, the delta wing
|publisher=concordesst.com
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2015-04-09
|archive-url=https://web.archive.org/web/20150409054303/http://www.concordesst.com/wing.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; 
* Nedostatak pomoćnog motora (kao generatora), radi korištenja Concordea samo na velikim aerodromima gdje je uvijek na rasploganju vanjsko napajanje.

Glavno je nasljeđe razvojnog programa Concordea u iskustvu stečenom za kasnije projektiranje i izradu zrakoplova konzorcija [[Airbus]].&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html
|title=NOVA transcript
|publisher=www.pbs.org/]}}&lt;/ref&gt; Sudjelovanje [[Snecma Moteurs]]a u programu pripremilo je ulazak te kompanije u dizajn i proizvodnju motora za civilne avione, što je Snecma-i zajedno s [[General Electric]]om otvorilo put ka osnivanju ''CFM Internationala'' i proizvodnji uspješne serije motora ''CFM International CFM56''.

Premda je Concorde kada je 1970-ih uveden u promet bio tehnološki izvanredno napredan, 30 godina kasnije njegov cockpit, s analognim indikatorima i prekidačima, izgledao je zastarjelo. Bez stvarne konkurencije, nije bilo komercijalnog pritiska za tehnološkom nadogradnjom s najnovijom avionikom ili komforom u [[Putnička kabina aviona|putničkoj kabini]] kao u zrakoplovima iz istog doba, npr. [[Boeing 747|Boeingu 747]].

Ključni partneri ''BAC'' (kasnije ''BAE systems'') i ''Aerospatiale'' (kasnije spojen u ''EADS'') bili su zajednički vlasnici Concordeovog homologacijskog lista. Formiranjem ''Airbus SAS''-a, nadležnost za homologacijski list transferirana je na Airbus.

== Glavni problemi riješeni u projektu ==
[[Image:2001concordewingduxfordJM.jpg|mini|250px|''G-AXDN'', u muzeju u Duxfordu. Mlaznice motora.]]
Više tehničkih problema riješeno je za vrijeme razvoja i ispitivanja Concordea.

===Kretanje hvatišta aerodinamičke sile===
Kada kod ubrzanja aviona brzina pređe [[kritični Mach broj]] (kada na bilo kojem malom dijelu konstrukcije aviona brzina struje zraka pređe [[brzina zvuka|brzinu zvuka]]), hvatište aerodinamičke sile pomiče se unazad. Pri tome težište aviona ostaje gdje jest, te se stvara moment oko poprečne osi koji spušta nos aviona. Inženjeri su dizajnirali krila posebnog oblika da se smanji taj pomak hvatišta aerodinamičke sile. Ipak, ostao je pomak od oko 2 metra, što bi se moglo uravnotežiti trimerom na kormilu visine, ali to bi pri takvim brzinama prouzročilo dramatično povećanje aerodinamičkog otpora. Umjesto toga, Concorde je opremljen sustavom koji razmješta gorivo uzduž trupa aviona prilikom ubrzavanja odnosno usporavanja, čime se premješta i težište aviona, i tako uravnotežuje poprečni moment nastao pomicanjem hvatišta aerodinamičke sile.

===Motori===
Radi ekonomske održivosti, Concorde je morao letjeti na razumno duge distance, što je zahtjevalo malu potrošnju. Za optimalan nadzvučni let bili su uzeti u obzir turboventilatorski motori, ali od toga se odustalo radi velikog promjera takvih motora koji bi izazvao veliki aerodinamički otpor. Ustanovljeno je da su turboreaktivni motori najbolji izbor,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html
|title=Rolls Royce Olympus history
|publisher=www.wingweb.co.uk/]
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2008-05-03
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080503221132/http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;
te je odabran motor ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'' s dvostrukim kompresorom, verzija motora razvijenog za strateški bombarder [[Avro Vulcan]], kasnije razvijenog u nadzvučni motor s dodatnim sagorijevanjem, te potom prilagođen Concordeu.

[[Image:Concordeintake.gif|mini|250px|Shema Concordeovog sistema platformi.]]
[[Image:Concorde Ramp.jpg|mini|250px|Concordeov sistem platformi.]]

Dizajn ulaznih otvora na motorima bio je presudan. Svi konvencionalni mlazni motori mogu primati zrak samo pri brzinama od oko Mach 0.5, te se radi toga zrak mora usporiti s Mach 2.0 pri ulasku u otvore. Concorde je posebno morao kontrolirati udarne valove tih redukcija brzine zraka radi izbjegavanja oštećenja motora. To je omogućeno parom ploča na otvorima motora (''intake ramp'') i dodatnim zakrilcem čija se pozicija radi usporenja zraka mijenja tijekom leta. Ploče su bile na vrhu kućišta motora i pomicane prema dole, te je dodatno zakrilce pomicano gore i dole, što je zraku omogućavalo da struji unutra ili van. Za vrijeme polijetanja, kada su motori pod velikim opterećenjem, ploče su bile u ravnom položaju, a dodatno zakrilce uvučeno radi veće potrebe motora za zrakom. Pri ubrzavaju prema Mach 0.7 zakrlice se zatvaralo; pri brzini Mach 1.3 ploče su počele djelovati, uklanjajući zrak iz motora koji je tada korišten za presurizaciju kabine. Pri brzini Mach 2.0 ploče su pokrile polovicu njihove moguće distance. Također su olakšavale posao kompresorima jer nisu samo komprimirale zrak već su povećavale i temperaturu zraka.

Kvar motora stvara velike probleme na konvencionalnim podzvučnim zrakoplovima; avion ne gubi samo potisak na toj strani, već je motor i veliki izvor aerodinamičkog otpora, što uzrokuje zakretanje i naginjanje u smjeru pokvarenog motora. Da se pri nadzvučnim brzinama to dogodilo Concordeu, u teoriji bi izazvalo katastrofalni lom strukture. Kako pri kvaru motor nema potrebe za zrakom, neposredni efekt kvara motora na Concordeu bio bi otvaranje dodatnog zakrilca i puna ekstenzija ploča, koje bi skretale zrak ispod motora, poništavajući efekt otpora pokvarenog motora. Na testiranjima Concorde je bio sposoban zatvoriti oba motora na istoj strani aviona pri brzini Mach 2 bez ikakvih problema u kontroli.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html
|title=Concorde was tested with both engines on one wing shutdown successfully
|publisher=www.concordesst.com/]
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2020-04-24
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Zrakoplov je koristio dodatno sagorijevanje pri polijetanju i krozzvučnoj akceleraciji između Mach 0.95 i 1.7, dok je bilo isključeno u svim ostalim slučajevima. Motori su bili sposobni dostići Mach 2 bez dodatnog sagorijevanja, ali otkriveno je da se na taj način troši više goriva, jer zrakoplov znatno više vremena leti u visokom krozzvučnom aerodinamičkom otporu, iako dodatno sagorijevanje ima relativno veliku potrošnju.

Radi velike potrošnje mlaznih motora pri niskim brzinama, Concorde je trošio dvije tone goriva rulanjem po pisti.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/5195964.stm
|title=Are the skies turning green?
|publisher=BBC News (bbc.co.uk/)]}}&lt;/ref&gt; Kao štednja goriva samo su dva vanjska motora bila uključena nakon slijetanja. Potisak dva motora bio je dovoljan za rulanje do platforme radi male težine zrakoplova nakon slijetanja.

S druge strane, pri brzinama od Mach 2, Concordeovi mlazni motori bili su potrošnjom najefikasniji na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html
|title=Nova Transcripts
|publisher=pbs.org/]}}&lt;/ref&gt;

===Problemi zagrijavanja===
Pored motora, najtopliji je dio strukture bilo kojeg nadzvučnog zrakoplova nosni konus. Inženjeri su namjeravali upotrijebiti ([[duraluminij]]) aluminij kroz cijeli trup radi iskustva s radom, troškova i lakog oblikovanja tog materijala. Najviša temperatura koju aluminij može podnijeti kroz radni vijek zrakoplova je 127&amp;nbsp;°C, što je maksimalnu brzinu ograničavalo na Mach 2.02.

Concorde je prolazio kroz dva ciklusa zagrijavanja i hlađenja tijekom leta, isprva hlađenja pri postizanju visine, potom zagrijavanja nakon postizanja nadzvučne brzine. Obrnuto se događalo prilikom spuštanja i usporavanja, što se moralo uzeti u obzir pri izradi strukture. Izrađen je skupi ispitni stol koji je permanentno zagrijavao i hladio dio krila u prirodnoj veličini, te su povremeno ispitivani uzorci metala. Testiranje je stvaralo milijune [[Britanska funta|funti]] troška godišnje.

Radi zagrijavanja koje je generirala kompresija zraka za vrijeme nadzvučnog leta, trup se produžavao do 300&amp;nbsp;mm. Najočitija manifestacija tog produženja bio je razmak koji se stvarao u pilotskoj kabini između konzole inženjera leta i pregrade. Na svim Concordeima koji su nadzvučno letjeli prije povlačenja iz prometa, inženjeri leta svoje su kape postavili u taj razmak prije hlađenja, te su kape ostale tako do danas.

Da bi se kabina održavala hladnom, Concorde je koristio gorivo kao hladnjak za vrućinu iz klimatizacije. Ista metoda korištena je i za hlađenje hidraulike. Za vrijeme nadzvučnog leta pozori u cockpitu postajali su prevrući da bi ih se dotaklo.

Concorde je također imao restrikcije s livrejom; većina površine morala je biti obojana s posebnom visoko sjajećom bijelom bojom da se izbjegne pregrijavanje aluminijske strukture radi nadzvučnih efekata zagrijavanja pri brzini od Mach 2.
&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/orders.html
|title=ConcordeSST: orders
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt; Ipak, 1996., Air France nakratko je obojao svoj ''F-BTSD'' u većinom plavu livreju (s iznimkom krila) kao dio promotivnog ugovora s [[Pepsi]] Cola-om. U toj shemi Air Franceu je savjetovano da brzinu od Mach 2 ne održava duže od 20 minuta odjednom, ali nije bilo restrikcija za brzine ispod Mach 1,7. ''F-BTSD'' je izabran za promociju jer taj zrakoplov tada nije bio predviđen za dugačke letove koji bi zahtjevali dugotrajnu aktivnost na Mach 2.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html
|title=Pepsi Concorde - F-BTSD 1996
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-04-22
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100422221741/http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

===Strukturalni problemi===
Radi velikih brzina na kojima je letio, snažne sile djelovale su na strukturu zrakoplova za vrijeme okretanja i naginjanja. To je uzrokovalo savijanje i distorzije strukture, što je riješeno neutraliziranjem vanjskih elevona pri velikim brzinama. Samo unutarnji elevoni, pričvršćeni na najsnažnijim dijelovima krila, aktivni su pri velikim brzinama.

Dodatno, relativno mala visina uzrokovala je veće svijanje zrakoplova, posebno za vrijeme polijetanja, te su piloti tome mogli posvjedočiti ukoliko su pogledali unatrag u kabinu, no bilo je manje vidljivo iz kuta gledanja većine putnika. Kabine i Air Francea i British Airwaysa bile su podijeljene sredinom dužine pregradama i toaletima radi smanjenja izgleda &quot;dugačke cijevi&quot; putnicima na kraju aviona.

===Kočnice i stajni trap===
Radi relativno visoke prosječne brzine polijetanja od 400&amp;nbsp;km/h, Concordeu su bile potrebne snažne kočnice. Koristio je [[ABS]] sistem, koji je sprečavao blokadu kotača s kočenjem na maksimumu snage, što je omogućavalo veće usporavanje i bolju kontrolu, posebno u [[Kiša|kišnim]] uvjetima. Ugljične kočnice, koje je razvio Dunlop, mogle su Concorde, težak do 185 tona pri brzini od 305&amp;nbsp;km/h,  zaustaviti nakon odustajanja polijetanja unutar jedne milje (1600 m). Takav manevar dovodio bi 
temperaturu kočnica na 300&amp;nbsp;°C-500&amp;nbsp;°C, što je zahtjevalo nekoliko sati hlađenja.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/gear.html
|title=CONCORDE SST : Landing Gear
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

Još jedan problem pri razvoju Concordea bio je [[stajni trap aviona|stajni trap]]. Ustanovljeno je da stajni trap mora biti vrlo snažan radi izvanrednih opterećenja prouzročenih visokim napadnim kutem koji je Concordeu radi svojih delta krila potreban za uzlijetanje. To je povečalo težinu i zahtjevalo veće promjene u projektu.

Zanimljivo je da bi se glavni stajni trap u slučaju da se samo savio prema unutra radi uvlačenja, sudario i prignječio sam sa sobom. Zajednička dužina oba stajna trapa veća je nego razmak između korijena trapova. Taj problem riješen je vertikalnim uvlačenjem, te potom svijanjem unutra radi smještanja u utrobu krila i trupa.

===Dolet===
Od Concordea se zahtijevao neprekidni let između Londona i New Yorka ili Washingtona, te da bi se to postiglo dizajneri su Concordeu podarili najveći dolet među svim nadzvučnim zrakoplovima. To je postignuto kombinacijom temeljitog razvoja motora radi male potrošnje pri nadzvučnim brzinama, vrlo pomnim razvojem oblika krila radi povoljnog omjera uzgona i otpora, s relativno skromnim korisnim teretom, velikim kapacitetom goriva, te pomicanjem goriva radi trimanja zrakoplova bez uvođenja dodatnog otpora.

Unatoč tome, ubrzo nakon što je Concorde počeo letjeti, dizajniran je &quot;B&quot; model s neznatno većim kapacitetom goriva i neznatno širim krilima s pretkrilcima radi poboljšanja aerodinamičkih performansi pri svim brzinama, te snažnijim motorima bez zaglušujučeg zvuka, bučnog i goriva žednog dodatnog sagorijevanja. Te modifikacije omogućavale su 500&amp;nbsp;km veći dolet s većim korisnim teretom, što je otvaralo mogućnost novih komercijalnih ruta, no od toga se odustalo radi slabe prodaje Concordea.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/concordeb.html
|title=CONCORDE Model &quot;B&quot;
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

===Povećano izlaganje zračenju===
Pri velikim visinama na kojima je Concorde letio, putnici su primali skoro dvostruko više strujanja izvanzemaljskog [[Ionizacija|ionizirajućeg]] zračenja u odnosu na putnike na konvencionalnim letovima dugog doleta. Međutim, radi proporcionalnog smanjenja vremenskog trajanja leta, ukupna ekvivalentna doza zračenja bila je manja u odnosu na konvencionalni let na istu udaljenost.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.britishairways.com/travel/healthcosmic/public/en_gb#4
|title=Cosmic radiation
|publisher=British Airways}}&lt;/ref&gt; Izvanredna solarna aktivnost dovela je do povećanja incidenta zračenja, te je pilotska kabina imala radiometar i uređaj za mjerenje brzine smanjena zračenja. Ako je zračenje bilo prejako, 
Concorde se spuštao ispod 14 000 m. Indikator smanjenja zračenja pokazivao je mora li se zrakoplov dalje spuštati, što je smanjivalo količinu vremena na nesigurnim visinama.

===Presurizacija kabine===
[[Image:ConcordeFuselageSinsheim.jpg|mini|250px|Concordeov trup.]]
Kabine putničkih zrakoplova uobičajeno su presurizirane na elevaciju od 1800–2400 m, dok avion leti znatno više. Presurizacija na Concordeu bila je podešena na nižem kraju tog raspona, no neki putnici osjećali su teškoće čak i u tom slučaju. Iznenadni pad tlaka u kabini opasan je za sve putnike i posadu. Concordeova najveća visina krstarenja bila je 18 000 m (mada je uobičajena visina na letu između Londona i New Yorka bila 17 000 m); dok podzvučni putnički zrakoplovi uobičajeno krstare na 12 000 m. Iznad 15 000 m, pomanjkanje tlaka omogućilo bi &quot;vrijeme korisne svijesti&quot; čak i uvježbanom sportašu ne više od 10-15 sekundi. Lom kabine mogao bi tlak smanjiti čak ispod tlaka vanjskog ambijenta radi efekta venturi, jer je zrak isisan van kroz otvor. Na Concordeovoj visini gustoća zraka vrlo je niska; lom kabine rezultirao bi tako ozbiljnim gubitkom tlaka da maske za kisik za slučaj opasnosti instalirane na drugim putničkim mlažnjacima nebi bile djelotvorne, te bi putnici ubrzo pretrpjeli [[Hipoksija|hipoksiju]], unatoč kratkom vremenu djelovanja. Radi toga je Concorde bio opremljen malim prozorima da bi se smanjila stopa gubitka u slučaju pukotine, rezervnim dovodom zraka za povećanje tlaka kabine, i procedurom brzog poniranja radi dovođenja zrakoplova na sigurne visine. ''FAA'' nametao je minimalne stope poniranja za zrakoplove ali uzevši u obzir Concordeove više operative visine, zaključeno je da bi najbolji odgovor na gubitak tlaka bilo naglo poniranje. Piloti su imali pristup ''CPAP''-u, (''Continuous Positive Airway Pressure'' - Trajni pozitvni pritisak zraka) opremljenim maskama koje su ubrizgavale kisik na visokom tlaku u pluća pilota.

===Spušteni nos===
Concoredov čuveni spušteni nos bio je kompromis između potrebe za aerodinamičkim oblikom radi smanjenja otpora i povećanja aerodinamičke djelotvornosti u letu i potrebe za jasnom vidljivošću kod pilota za vrijeme rulanja, polijetanja i slijetanja. Zrakoplov s delta krilima polijeće i slijeće s visokim napadnim kutem (visoki kut nosa) u uspoređenju s ostalim konfiguracijama, radi uzgona kakvog generisaju takva krila. Zašiljeni nos onemogućio bi kod pilota preglednost pista i rulnica, te je Concordeov nos dizajniran za razne pozicije u različitim postupcima. Spuštajući nos bio je praćen pokretnim vjetrobranom koji se uvlačio u nos prije spuštanja samoga nosa. Kada je nos podignut natrag u horizontalu, vjetrobran je ponovo izvučen van ispred drugog vjetrobrana 
pilotske kabine radi aerodinamičke djelotvornosti u letu.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/nose.html
|title=Droop Nose System
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

Regulator u cockpitu omogućavao je uvlačenje nazdvučnog vjetrobrana i spuštanje nosa na 5° ispod standardne horizontalne pozicije radi rulanja i polijetanja. Nakon polijetanja i udaljavanja od aerodroma, nos i vjetrobran su podizani. Kratko prije slijetanja, nazdvučni vjetrobran ponovo je uvlačen i nos spuštan na 12.5° ispod horizontale radi maksimalne vidljivosti, te je nakon slijetanja nos podizan na poziciju pet stupnjeva radi izbjegavanja mogućih oštećenja.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;/&gt;
U rijetkim slučajevima zrakopov bi polijetao s potpuno spuštenim nosom.
&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/209.html
|title=Aircraft Number 209 
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

Krajnja moguća pozicija za uvučeni nadzvučni vjetrobran bila je u nosu u standardnoj horizontalnoj poziciji. Takav raspored korišten je za čišćenje vjetrobrana ili za kratke podzvučne letove.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;/&gt;

Dva prototipa imala su samo dvije fiksne staklene rupe na uvlačećim vizirima.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/002/002detail.html British Prototype 002 : G-BSST page], [http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg Exterior image of G-BSST], Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, UK.&lt;/ref&gt; Američka Savezna Zrakoplovna Uprava (''Federal Aviation Administration'') prigovorila je takvoj restriktivnoj vidljivosti i zatražila drukčiji dizajn prije nego što dozvoli Concordeu korištenje američkih aerodroma, što je dovelo do drukčijeg dizajna vizira na avionima u serijskoj proizvodnji i na četiri prototipa (101, 102, 201, i 202)

== Operativna karijera ==
Redovni letovi započeli su 21. januara 1976. na rutama [[London]]-[[Bahrain]] i [[Paris]]-[[Rio de Janeiro]] (preko [[Dakar]]a). [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres Sjedinjenih Država]] zabranio je slijetanje Concordeu u [[SAD]], uglavnom iz protesta građana radi nadzvučnog buma, što je spriječilo pokretanje željene transatlantske rute. Ipak, američki savezni tajnik za transport, William Coleman, dodijelio je Concordeu posebnu dozovolu za slijetanje na washingtonski aerodrom ''Dulles International'', te su Air France i British Airways simultano započeli službu za Dulles 24. maja 1976.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/events2.html
|title=START OF CONCORDE SERVICES 21st January 1976
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

[[Image:Concorde 1977.jpg|mini|desno|250px|Concorde 1977.]]
Kada je februara 1977. ukinuta američka zabrana na njujorškom aerodromu ''JFK'', grad New York zabranio je Concorde lokalno. Zabrani je došao kraj 17. oktobra 1977. kada je Vrhovni sud SAD-a odbacio poništiti odluku nižeg suda i odbio napore lučke uprave New Yorka i New Yerseya za nastavljanjem zabrane (izveštaj o buci primjetio je da je [[Air Force One]], u to doba [[C-137 Stratoliner|Boeing VC-137]], bio glasniji od Concordea za vrijeme podzvučnog leta, te za vrijeme polijetanja i slijetanja.).
&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html
|title=Smooth Landing For the Birds
|publisher=TIME (time.com/)
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2010-10-22
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022161710/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

Redovni letovi iz Pariza i Londona za njujorški ''JFK International Airport'' započeli su 22. novembra 1977. Brojevi leta British Airwaysa bili su uglavnom &quot;BA001&quot; (London - New York), &quot;BA002&quot; (New York - London), &quot;BA003&quot; (London - New York) i &quot;BA004&quot; (New York - London), dok su brojevi leta Air Francea bili &quot;AF001&quot; (New York - Paris) i &quot;AF002&quot; (Paris - New York). 1977. British Airways i [[Singapore Airlines]] dijelili su Concorde za letove između Londona i Singapura (''Singapore International Airport''), preko [[Bahrein|Bahraina]]. Zrakoplov, BA ''G-BOAD'', bio je obojen u ''Singapore Airlines'' livreju s lijeve strane i British Airways s desne strane.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/210.html
|title=Aircraft Number 210 
|publisher=concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt;
Služba je prekinuta nakon tri povratna leta radi žalbe [[Malezija|malezijske]] vlade na buku; mogla je biti ponovo uspostavljena jedino zaobilaženjem malezijskog zračnog prostora 1979. godine. Nesuglasice s [[Indija|Indijom]] spriječile su postizanje nadzvučnih brzina u indijskom zračnom prostoru, te je ruta proglašena neodrživom i prekinuta 1980. Za vrijeme [[Meksiko|meksičkog]] naftog buma, Air France letio je Concordeom dvaput tjedno za aerodrom u [[Mexico City]]ju ''Benito Juárez International Airport'', preko Washingtona ili New Yorka od septembra 1978. do novembra 1982. Tadašnja svjetska ekonomska kriza rezultirala je ukidanjem te rute te su posljednji letovi bili skoro prazni. Put između Washingtona ili New Yorka i Mexico Cityja sadržavao je usporavanje s Mach 2.02 na Mach 0.95 prilikom preleta [[Florida|Floride]] radi izbjegavanja nezakonitih nadzvučnih bumova; te potom ubrzavanje na Mach 2.02 iznad Meksičkog 
zaljeva. U Air Franceu očito nisu nikada shvatili da se ta procedura mogla izbjeći letom između Miamija i Biminija na [[Bahami]]ma, te skretanjem zapadno oko Key Westa. British Airways tu novu rutu primjenio je 1. aprila 1989. s ''G-BOAF'', na čarteru oko svijeta. Concorde se povremeno vraćao u to područje na sličnim čarterima za Mexico City i [[Acapulco]].

Od 1978. do 1980. ''Braniff International Airways'' unajmio je deset Concordea,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/braniff.html
|title=Braniff Airways - British Airways / Air France joint services 1979-1980
|publisher=concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt; po pet od Air Francea i British Airwaysa, te su bili korišteni s podzvučne letove između Dallas-Fort Wortha i Washington Dullesa s Braniffovim posadama. Posade Air Francea i British Airwaysa preuzimale su za nadzvučne letove za London i Pariz. Zrakoplovi su bili registrirani i u SAD-u i u matičnim zemljama: naljepnica je prekrivala europsku registraciju na nekoliko sati za vrijeme korištenja od strane Braniffa, sa standardnom AF/BA shemom bojanja. Letovi nisu bili profitabilni te uglavnom popunjeni manje od 50%, što je prisililo Braniff da završi svoj zakup kao jedinog američkog Concordeovog operatera u svibnju 1980.

Oko 1981. u Velikoj Britaniji, budućnost Concordea izgledala je loše. Britanska vlada korištenjem Concordea svake je godine gubila novac, te su već poduzimane mjere da ga se ukine. Nacrt troškova predvidio je znatno smanjen trošak metalurških testiranja, jer je ispitni stol za krila skupio dovoljno podataka za idućih 30 godina te je mogao biti zaustavljen, ali svejedno, nakon dugogodišnjih gubitaka, vlada nije željela nastaviti s projektom. 1983, generalni direktor British Airwaysa, Sir John King, uspio je osigurati prodaju prava na zrakoplov (tada državnom, kasnije privatiziranom) British Airwaysu za 16.5 milijuna funti, plus profite prve godine.

Nakon istraživanja tržišta i otkrića da ciljni klijenti smatraju da je Concorde skuplji nego što je doista bio, ''BA'' progresivno je povećavao cijene da bi se izjednačile s tom percepcijom. U to doba ''BA'' navodno je s Concordeom stvarao profit za razliku od francuskih kolega u Air Franceu.&lt;ref name=&quot;Why is Concorde being retired&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html
|title=Why is Concorde being retired?
|publisher=concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt; Profiti British Airwaysa bili su do 50 milijuna funti u najisplativijoj godini, s ukupnim profitom od 1,75 milijardi funti na 1 milijardu troškova.&lt;ref name=&quot;Why is Concorde being retired&quot;/&gt;

Između 1984. i 1991. British Airways je Concordeom triput tjedno letio iz Londona za [[Miami]], sa zaustavljanjem na washintonskom aerodromu Dulles. Put između Dullesa i Miamija obavljan je podzvučnim letom do radio fara (''VOR'') u Carolina Beachu, potom je slijedilo naglo penjanje na 18 000 m, (procjena - 1800 m na minutu), te je bilo moguće postići Mach 2.02 radi vrlo male težine aviona, s prosječno 25-30 putnika i gorivom samo za let Dulles-Miami. Nakon 6-8 minuta na Mach 2.02, započinjalo je usporavanje i spuštanje prema Miamiju. U nekoliko slučajeva loše vrijeme u Washingtonu i relativno mala popunjenost putnicima iz Miamija, omogućavali su neprekidan let Miami-London. Najbrži od tih letova, s 70 putnika, trajao je 3 sata i 47 minuta, na 7400 kilometara. Na takvim putovanjima, plan leta ispunjavan je u Shannonu u [[Irska|Irskoj]], s dozvolom za slijetanje u London osiguranom kasnije u letu nakon što je bilo jasno da je prisutan minimum potrebnog goriva za let do Londona. Taj let bio je duži od leta za kojeg se često smatra da je najduži neprekidni let Concordea: posebni čarter za bliskoistočne uglednike iz Washingtona za [[Nica|Nicu]] u Francuskoj.

1985. godine Concorde je sletio na ''Hopkins International Airport'' u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]], na posebnom letu London-Cleveland, što je privuklo pažnju međunarodnih medija i omogućilo toj zračnoj luci da postane internacionalni aerodrom. 2000. bio je predviđen još jedan let za Cleveland, ali poništen je nakon nesreće leta 4590 u Parizu (Nakon toga ''BA'' poništio je sve čartere sve do povlačenja Concordea iz prometa u oktobru 2003.). Let London-Cleveland 1985. godine trajao je 3 sata i 10 minuta, ali između New Yorka i Clevelanda let je morao biti podzvučan što je to putovanje učinilo nešto dužim. Razmatrala se mogućnost uvođenja linije za Cleveland, ali od toga se odustalo radi blizine stambene zone aerodromu.&lt;ref&gt;[http://www.clevelandairshow.com/press_room/historical.htm Cleveland National Air Show timeline]&lt;/ref&gt;

[[Image:concorde.planview.arp.jpg|mini|lijevo|250px|Concorde ''G-BOAF''. Posljednji Concordeov let slijeće na ''Filton Airfield'', kraj [[Bristol]]a, 26. novembra, 2003.]]

Prilikom obilježavanja 500. godišnjice otkrića Amerike 12. i 13. oktobra 1992., Concorde Spirit Tours (USA) unajmio je Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' i obletio svijet za 32 sata, 49 minuta i 3 sekunde, iz [[Lisabon]]a u [[Portugal]]u, sa šest slijetanja radi nadolijevanja goriva u [[Santo Domingo]], [[Acapulco]], [[Honolulu]], [[Guam]], [[Bangkok]] i [[Bahrain]].&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/history/90s.html Concorde SST timeline]&lt;/ref&gt;

Rekord u letu prema istoku postavio je isti Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' unajmljen od Concorde Spirit Toursa (USA), 15 i 16. augusta 1995. Taj posebni promotivni let obletio je svijet iz New Yorka/JFK za 31 sat, 27 minuta i 49 sekundi, uključujući šest slijetanja za 
snabdijevanje gorivom u [[Toulouse]], [[Dubai]], [[Bangkok]], Andersen AFB ([[Guam]]), [[Honolulu]] i [[Acapulco]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The History of Concorde |url=http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |access-date=2015-05-02 |archivedate=2007-09-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070918221615/http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Concorde i dalje drži oba rekorda.

Do 2003. Air France i British Airways nastavili su s dnevnim letovima za New York. Concorde je također letio za ''Grantley Adams International Airport'' na [[Barbados]]u za vrijeme zimskih praznika. Dok pariška nesreća nije okončala sve čarter letove i Air Francea i British Airwaysa, više tour operatora redovno su ugovarali brojne čartere za razne europske destinacije.

== Iskustvo putnika ==
[[Image:Concorde interior2.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost BA Concordea prije 2000. godine.]]

Iskustvo putnika razlikovalo se na mnoge načine od letova na podzvučnim komercijalnim letovima. Air France i British Airways konfigurirali su putničku kabinu kao jednu klasu s 100 sjedala - po četiri u redu sa središnjim prolazom. Visina kabine iznad prolaza bila je 1.8 m, te su kožna sjedala bila neobično uska. Razmak redova sjedala u putničkoj kabini bio je 970&amp;nbsp;mm, što je samo oko 180&amp;nbsp;mm više prostora za noge nego u standardnoj međunarodnoj ekonomskoj klasi. S malo prostora na stropu kabine, priručna prtljaga bila je strogo ograničena.

1990-ih, značajki uobičajenih u prvoj klasi i poslovnoj klasi u kabinama zrakoplova dugog doleta, kao video zabava, okretna ili oboriva sjedišta ili šetne zone, u Concordeu nije bilo. Ipak, znatno kraće vrijeme leta od cca 3,5 sata kompenziralo je te nedostatke. Plazma ekran u prednjem dijelu kabine prikazivao je visinu, vanjsku temperaturu i brzinu leta u km/h i Mach (Air France imao je samo jedan displej koji je prikazivao samo broj Macha).

Da bi se nadoknadio nedostatak komfora održavan je visoki nivo usluge. Putnicima je nuđen besplatan [[šampanjac]] te su obroci posluživani u malom [[Wedgwood]] posuđu s kratkim srebrnim jedaćim priborom.

Iskustvo prolaska kroz [[zvučni zid]] pratio je lagni trzaj u akceleraciji, što je najavljivao jedan od pilota.

Radi dvostruko veće visine u odnosu na visinu krstarenja konvencionalnog zrakoplova, pogled kroz prozore jasno je prikazivao zaobljenost [[Zemlja|Zemlje]], te su turbolencije bile rijetke. Za vrijeme nadzvučnog krstarenja, iako je vanjska temperatura bila oko -60&amp;nbsp;°C, kompresija zraka zagrijavala bi vanjsku oplatu na otprilike +120&amp;nbsp;°C, što je prozore činilo vrućim na dodir i stvaralo primjetan porast temperature duž kabine.

Concordeova brzina krstarenja premašivala je maksimalnu brzinu [[Sumračnica|sumračnice]], te je bio sposoban prestići rotaciju Zemlje. Na letovima prema zapadu bilo je moguće stići po lokalnom vremenu ranije u odnosu na vrijeme polaska leta. Na pojedinim rano večernjim transatlantskim letovima iz Pariza ili Londona, bilo je moguće poletjeti neposredno nakon sumraka i potom sustići sunce sletjevši po danu. British Airways je to znatno koristio u promotivne svrhe sloganom &quot;Stignite prije nego što krenete&quot; (''Arrive before you leave'').

== Karakteristike leta ==
[[Image:ConcordeCockpitSinsheim.jpg|mini|desno|250px|Concordeov cockpit.]]

Dok je konvencionalnim zrakoplovima za let New York-Pariz potrebno osam sati, prosječno vrijeme nadzvučnog leta na transatlantskoj ruti bilo je 3,5 sata, više od dvostruko brže u odnosu na podzvučne avione.

U redovnoj službi, Concorde je koristio relativno efikasni profil leta &quot;penjanja-krstarenja&quot;. Dok zrakoplov gubi na težini trošeći gorivo, može progresivno letjeti na većim visinama, što stvara generalno manju potrošnju. Konvencionalni zrakoplovi koriste strmiji profil penjanja gdje kontrola leta odobrava promjenu na viši nivo dok let napreduje.

Za vrijeme prilaženja slijetanju Concorde je bio na &quot;stražnjoj strani&quot; krivulje sile otpora gdje bi podizanje nosa povećalo stopu gubitka visine. Delta krila omogućavala su Concordeu postizanje višeg napadnog kuta u odnosu na konvencionalne zrakoplove, jer su se stvarali veliki zračni vrtlozi niskog tlaka nad cijelom gornjom površinom krila, što je održavalo uzgon. Radi tog niskog pritiska, Concorde je znao po vlažnim danima nestati u oblaku magle kojeg je sam stvarao. Vrtlozi su se stvarali samo po niskim brzinama, što je značilo da je za vrijeme početnog penjanja i prilaženja Concorde mogao iskusiti lakše turbolencije i podrhtavanje.

Bez drugih civilnih zrakoplova na visini krstarenja od oko 17 000 m, Concorde je koristio posebne transatlantske pruge. Takve SST, (&quot;Super-Sonic Transport&quot;) pruge bile su označene:

:'''Sierra Mike''' ('''SM'''); Jednosmjerna pruga za zapadni let korištena od Air Francea i British Airwaysa.
:'''Sierra November''' ('''SN'''); Jednosmjerna pruga za istočni let korištena od Air Francea i British Airwaysa.
:'''Sierra Oscar''' ('''SO'''); Dvosmjerna pruga korištena za zapadne letove Air Francea, koji su mogli doći u bliski susret sa zapadnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SM'', i za istočne Air Franceove letove, koji su mogli doći u bliski susret sa s istočnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SN''.
:'''Sierra Papa''' ('''SP'''); Jednosmjerna sezonska pruga korištena od British Airwaysa za zapadne letove od Londona za Barbados.

Radi prirode [[Vjetar|vjetrova]] na velikim visinama, nadzvučne transatlanstke pruge bile su fiksirane na svojim [[Zemljopisne koordinate|koordinatama]], za razliku sjevernoatlantskih pruga na manjim visinama čije se koordinate dnevno mijenjaju u skladu s [[Vremenska prognoza|prognozom vremena]]. Concorde je također imao dozvolu za uspon u bloku od 4600 m, što je radi smanjenja opterećenja gorivom omogućavalo polagani uspon na 18 000 m tijekom prelaska Atlantika.

Concorde je letio dovoljno brzo da se za vrijeme istočnog leta tjelesna težina svih osoba prisutnih u zrakoplovu privremeno smanji oko 1%, što je stvarao efekt centrifuge koji je brzini leta dodavao brzinu [[Zemljina rotacija|rotacije zemlje]]. Pri zapadnom letu težina se povećavala za oko 0.3% jer je poništavan efekt rotacije i centifuge, što se zamijenilo manjom rotacijom u suprotnom smijeru.&lt;ref&gt;[http://www.phy6.org/stargaze/Srotfram1.htm The Rotating Earth]&lt;/ref&gt; Također je letio dovoljno visoko da se svakome u zrakoplovu dodatno smanji težina za 0.6% radi veće udaljenosti od središta Zemlje.

Concordeovi letovi British Airwaysa, pored standardnog ''Speedbird'' pozivnog signala, koristili su i dodatnu ''Concorde'' dezignaciju, radi upozorenja kontroli leta na jedinstvene restrikcije i sposobnosti zrakoplova. Brojevi leta British Airwaysa za/iz SAD-a bili su 001-004; te su ''BA'' Concordei koristili pozivne signale od &quot;''Speedbird Concorde 1''&quot; do &quot;''Speedbird Concorde 4''&quot;. Posebni čarteri za Barbados, i posebni pokusni letovi za vrijeme servisiranja koristili su 
prefiks &quot;''Speedbird Concorde''&quot; s dodatkom četveroznamenkastog broja leta. S povlačenjem iz prometa, ''BA'' brojevi leta 001 - 004 više se ne koriste. Air Franceovi Concordei koristili su standardne &quot;''Airfrans''&quot; pozivne signale.

== Pariška nesreća ==
Dana 25. jula, 2000, Air Franceov let 4590, registarska oznaka ''F-BTSC'', srušio se u Gonesseu kraj Pariza. Poginulo je svih 100 putnika, 9 članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bio jedini fatalni incident s takvim avionom.

Prema službenoj istrazi koju je vodio francuski ured za istraživanje nesreća (''BEA''), katastrofu je izazvala titanska traka, dio skretanja mlaza motora koji je otpao s ''Continental Airlines''  [[McDonnell Douglas DC-10|McDonnell Douglasa DC-10]], koji je poletio oko četiri minute ranije. Taj metalni fragment probušio je gumu na lijevom glavnom bogie sklopu stajnog trapa. Guma je eksplodirala, te je dio gumene mase pogodio rezervoar za gorivo i električni kabel. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio tank s gorivom nedaleko od 
mjesta udarca. Uslijedilo je veliko curenje goriva iz rezervoara koje se potom zapalilo radi prerezanih iskrećih električnih kabela. Posada je radi požara isključila motor broj 2 ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje. S motorom broj 1 čija je snaga popuštala, zrakoplov nije bio sposoban dobiti na brzini i visini, te je ušao u nagli zaokret i potom snažno poniranje uz naginjanje ulijevo. Zrakoplov je s niskim repom udario u hotel ''Hotelissimo'' u Gonesseu.

Bilo je osporavanja rezultata službene istrage, te su između ostaloga citirani dokazi da je Air Franceov Concorde bi preopterećen, imao neravnomjerno raspoređeno gorivo u tankovima, te mu je nedostajala kritična razmaknica na podvozju što je izazvalo zaokretanje. Došlo se do zaključka da je zrakoplov skrenuo na pisti, što je smanjilo brzinu polijetanja ispod apsolutnog minimuma.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=iasa.com.au |url=http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100207121508/http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Prije nesreće Concorde je bio je statistički najsigurniji operativni putnički zrakoplov na svijetu prema odnosu poginulih na pređeni kilometar, tada na nuli. Nakon nesreće odnos se popeo na 12.5 poginulih na milijun letova što je više od tri puta toliko za drugi najnesigurniji avion. Ipak, sigurnost niti jednog zrakoplova ne može se mjeriti jednim incidentom, te su mjere sigurnosti poboljšane nakon nesreće. Unatoč tome, pariška katastrofa ipak je bila početak kraja za taj tip aviona.&lt;ref&gt;[http://airsafe.com/journal/issue14.htm  Perception of Risk in the Wake of the Concorde Accident], Issue 14, Airsafe Journal, Revised 6 January 2001.&lt;/ref&gt;

Modifikacije nakon nesreće uključivale su sigurnije električne komande, optočenje rezervoara kevlarom, i posebno razvijene gume otporne na bušenje. U julu 2008. jedan francuski istražitelj podigao je optužbu za ubojstvo iz nehaja protiv ''Continental Airlinesa'' i pet osoba, te im je sudac naložio da se pojave na suđenju. Glasnogovornik ''Continental Airlinesa'' optužbe je nazvao &quot;nečuvenima&quot;.&lt;ref&gt;[http://my.att.net/s/editorial.dll?pnum=1&amp;bfromind=7406&amp;eeid=5965463&amp;_sitecat=1505&amp;dcatid=0&amp;eetype=article&amp;render=y&amp;ac=0&amp;ck=&amp;ch=ne&amp;rg=blsadstrgt&amp;_lid=332&amp;_lnm=tg+ne+topnews&amp;ck= AP News 3 July 2008]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/07/04/world/europe/04concorde.html?_r=1&amp;hp&amp;oref=slogin 5 Face Trial in Concorde Crash That Killed 113], New York Times, 3 July 2008.&lt;/ref&gt; Suđenje je odgođeno nekoliko puta. 6. decembra, 2010., ''Continental Airlines'' i John Taylor, jedan od Continentalovih mehaničara, proglašeni su krivima za ubojstvo iz nehaja.&lt;ref&gt;Cody, E. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/12/06/AR2010120601740.html &quot;French court holds Continental Airlines responsible for 2000 Concorde crash&quot;]. ''Washington Post'', 6 December 2010.&lt;/ref&gt;

== Povratak u službu ==
Prvi pokusni let nakon modifikacija uzletio je s londonskog Heatrowa 17. jula 2001. sa šefom službe Concordeovih pilota British Airwaysa Mikeom Bannisterom za upravljačem. Za vrijeme 3 sata i 20 minuta leta sredinom Atlantika prema [[Island]]u, Bannister je postigao brzinu od Mach 2.02 prije povratka u bazu [[RAF|britanske avijacije]] Brize Norton u južnoj Engleskoj. Pokusni let, koji je simulirao rutu London-New York proglašen je uspješnim, te je bio praćen i uživo na televiziji s publikom na lokacijama polijetanja i slijetanja.&lt;ref&gt;[http://www.foxnews.com/story/0,2933,29732,00.html Foxnews]&lt;/ref&gt;

Prvi let s putnicima obavljen je 11. septembra, 2001, te je bio u zraku za vrijeme [[Napadi 11. septembra 2001.|napada]] u SAD-u. To nije bio komercijalni let, već su svi putnici bili zaposlenici British Airwaysa.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/returntoflight/ba9010c.html ConcordeSST: return to flight]&lt;/ref&gt;

Redovni komercijalni letovi ponovo su uspostavljeni 7. novembra, 2001. s British Airwaysom i Air Franceom (zrakoplovi ''G-BOAE'' i ''F-BTSD'') za New York gdje je putnike dočekao tadašnji njujorški gradonačelnik [[Rudy Giuliani]].

== Povlačenje iz službe ==
[[Image:Concorde 206 G-BOAA on River Thames-2004-04-06.jpg|mini|250px|Djelomično demontirani Concorde ispred britanskog parlamenta, na putu za Muzej leta u  East Lothianu, u Škotskoj.]]
[[Image:Concorde Air France Musee du Bourget P1020006.JPG|mini|250px|Concorde Air Francea u muzeju na Le Bourgetu.]]
10. aprila 2003, Air France i British Airways simultano su najavili povlačenje Concordea iz prometa kasnije te godine. Kao razloge naveli su mali broj putnika nakon nesreće 25. maja, 2000, krizu zračnih putovanja nakon napada na Sjedinjene Države 11. septembra, 2001, i povećavanje troškova održavanja.

Istoga dana, [[Richard Branson]] ponudio je otkupiti cijelu flotu British Airwaysovih Concordea, za službu u Virgin Atlantic Airwaysu, za njihovu &quot;originalnu cijenu od jedne funte&quot;. Branson je tvrdio da je to ista simbolična cijena koju je British Airways platio britanskoj vladi, ali ''BA'' je demantirao i odbio ponudu. Stvarni trošak nabave zrakoplova bio je 26 miliona funti po komadu, ali sredstva je pozajmila britanska vlada, te zadržala 80% profita. British Airways je kasnije nabavio dva zrakoplova za knjigovodstvenu cijenu od jedne funte kao dio 16,5 milijuna vrijednog otkupa iz 1983.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html 'Did Concorde make a profit for British Airways?']&lt;/ref&gt;

Richard Branson 23. oktobra 2003, napisao je u ''The Economistu'' da je njegova krajnja ponuda bila &quot;preko 5 milijuna funti&quot;, te da je namjeravao flotu Concordea koristiti &quot;još mnogo godina.&quot; Bilo kakva nada da bi mogao ostati u službi bila je dodatno onemogućena nevoljkošću Airbusa da osigura daljnje održavanje za ostarjelu strukturu.

Postojale su špekulacije da Concorde nije povučen iz navedenih razloga, već su za vrijeme  prisilnog prizemljenja avio kompanije primjetile da se ostvaruje veća zarada podzvučnim prevoženjem svojih putnika prve klase..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concorde: An Untimely and Unnecessary Demise |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/0411.htm |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-01-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100127215542/http://thetravelinsider.info/2003/0411.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Rob Lewis ukazao je da je naglo povlačenje Air Franceovih Concordea iz prometa direktni rezutat tajnog dogovora između predsjednika i glavnog menađera Air Francea Jean-Cyrila Spinette i tadašnjeg AIRBUS-ovog glavnog menađera Noela Forgearda, koji je proizlazio iz straha od, prema francuskom zakonu, moguće krivične odgovornosti za buduće AF Concordeove incidente, kao i iz ekonomskih razloga. Dodatno, na strani British Airwaysa, također je ukazano da je pomanjkanje angažiranja na održavanju Concordea tadašnjeg direktora održavanja Alana MacDonalda, pokopalo izunutra namjeru ''BA''-a da nastavi koristiti Concorde.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Betrayal of Concorde |url=http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |access-date=2015-05-02 |archivedate=2010-02-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100202181316/http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lewis, Rob. ''Supersonic Secrets: The Unofficial Biography of the Concorde''. London: Expose, a division of Secret Books Limited, 2003. {{ISBN|0-95466-170-2}}.&lt;/ref&gt;

===Air France===
Air France, svoje posljednje komercijalno slijetanje u SAD-u na letu Pariz-New York, obavio je 30. maja 2003. Vatrogasna vozila prskala su tradicionalne vodene lukove nad ''F-BTSD'' na asvaltu aerodroma JFK. Posljednji putnički let bio je čarter nad [[Biskajski zaljev|Biskajskim zaljevom]]. Tijekom idućeg tjedna, 2. i 3. juna 2003, ''F-BTSD'' letio je posljednju turu iz Pariza za New York i natrag radi prijevoza osoblja kompanije i dugogodišnjih zaposlenika u Concordeovom pogonu Air Francea,&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html Air France set for final flights - 23/5/03]&lt;/ref&gt; te je posljednji let obavljen 27. juna 2003, povratkom ''F-BVFC'' u Toulouse.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html Concorde Fox-Bravo Arrives at Final Home] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151031012307/http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html |date=2015-10-31 }} - 21 July 2003&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 2003, u pariškom Christie's-u, održana je aukcija Concordeovih dijelova i suvenira kojoj je prisustvovalo 1300 ljudi, te je nekoliko predmeta premašilo predviđenu vrijednost.

Nakon kraja službe, francuski Concorde ''F-BVFC'', povučen je u Toulouse i neko vrijeme održavan u pogonu (uključujući motore), za slučaj potrebe istrage nesreće 2000. godine. Zrakoplov je sada potpuno umirovljen, više nije u funkciji i otvoren je za javnost.

''F-BTSD'' smješten je u &quot;Zračni i svemirski muzej&quot; (''&quot;Musée de l'Air et de l'Espace&quot;'') na Le Borgetu kraj Pariza, gdje su za razliku ostalih Concordea u muzejima, neki sistemi u zrakoplovu ostali u funkciji, kao &quot;spuštajući nos&quot; koji se i dalje može spuštati i podizati.

To je proizvelo glasine da bi mogao biti osposobljen za buduće letove na posebnim prilikama,&lt;ref name = &quot;vafhtk&quot;&gt;{{Cite web |title=UK Times: This is not a flight of fancy |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2-2204434,00.html |access-date=2015-05-02 |archive-date=2020-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316023132/https://www.thetimes.co.uk/ }}&lt;/ref&gt; no bez potrebne službe održavanja ili rezervnih dijelova, to više nije moguće.

===British Airways===
British Airwaysov posljednji polazak s ''Grantley Adams International Airport'' na Barbadosu bio je 30. augusta 2003. ''BA'' je proveo malu [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] oproštajnu turneju u oktobru 2003. ''G-BOAG'' posjetio je [[Toronto]] 1. oktobra 2003, nakon čega je letio za njujorški JFK, i 14. oktobra za Washington.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html Final trip to Washington for Concorde - 14/10/03]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; ''G-BOAD'' posjetio je [[Boston, Massachusetts|Boston]] 8. oktobra 2003, te je taj let postavio rekord najbržeg transatlantskog leta prema zapadu od 3 sata, 5 minuta i 34 sekunde.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html |title=Concorde Sets Another (two) Records - 8/10/03 |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328152207/http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Image:Concorde Intrepid.jpg|mini|250px|Concorde British Airwaysa ''G-BOAD'' izložen na [[Nosač aviona|nosaču aviona]] ''Intrepid'' u New Yorku.]]
Posljednjeg tjedna oproštajnih letova po Velikoj Britaniji, Concorde je posjetio [[Birmingham]]  20. oktobra, [[Belfast]] 21. oktobra, [[Manchester]] 22. oktobra, [[Cardiff]] 23. oktobra, i [[Edinburgh]] 24. oktobra. Svakoga dana zrakoplovi vraćali su se na londonski [[Heathrow]], često nakon niskih preleta posjećenih gradova. Na tim letovima povezeno je više od 650 nagrađenih putnika i 350 uglednika.

22. oktobra, kontrola leta na [[Heathrow]]u organizirala je simultano slijetanje na lijevu i desnu pistu posebnog leta iz Manchestera ''BA9021C'' i ''BA002'' iz New Yorka.

Uveče 23. oktobra, 2003, kraljica [[Elizabeta II.]], dozvolila je noćno osvjetljavanje dvorca Windsor, za vrijeme Concordeovog preleta ubrzo nakon polijetanja iz Londona, na svom posljednjem zapadnom komercijalnom putovanju. Takva počast rezervirana je samo za najveće državne događaje i strane dostojanstvenike.

British Airways povukao je svoje zrakoplove idućeg dana, 24. oktobra 2003. ''G-BOAG'' napustio je New York uz slične počasti kao što su dodijeljene Air Franceovom ''F-BTSD'', dok su još dva obavila kružna putovanja: ''G-BOAF'' iznad Biskajskog zaljeva s uglednicima među kojima je bilo mnogo bivših Concoredeovih pilota, i ''G-BOAE'' za Edinburgh. Tri zrakoplova potom su kružila nad Londonom, nakon što su dobili posebnu dozvolu za niski let, prije uzastopnog slijetanja na [[Heathrow]]. Dva aviona na kružnim letovima sletjela su u 16.01 i 16.04 po britanskom ljetnjem vremenu (''BST''), praćeni letom iz New Yorka koji je sletio u 16.05. Sva tri zrakoplova provela su 45 minuta na rulanju prije što su iskrcali posljednje nadzvučne putnike koji su platili kartu. Kapetan posljednjeg leta New York-London bio je Mike Bannister.

Nakon štu su prizemljeni, svi British Airways Concordei izgubili su uvjerenje o plovidbenosti, te im je ispražnjena hidraulička tekućina. Bivši šef pilota i menađer flote, Jock Lowe, 2004. je procijenio da bi trošak vraćanja ''G-BOAF''-a (u Filtonu) u plovidbeno stanje  bio 10-15 milijuna funti. ''BA'' zadržava vlasništvo nad flotom, no izjavio je da više nikada neće letjeti, jer je Airbus obustavio podršku 2003. godine.&lt;ref&gt;http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#17&lt;/ref&gt;

Dana 1. decembra 2003, aukcijska kuća Bonhams održala je aukciju predmeta s British Airwaysovih Concordea u Kensington Olympiji u Londonu, uključujući machmetar, nosni konus, pilotska i putnička sjedala, jedaći pribor, pepeljare i deke korištene u avionu, s prihodom od oko 750 000 funti od kojih 500 000 za dobrotvorne svrhe.

''BA'' objavio je u martu 2007. da neće obnavljati ugovor za reklamu na istaknutom mjestu na ulasku u londonski aerodrom [[Heathrow]], gdje je od 1990. bio izložen model Concordea u 40% omjeru. Vlasnik lokacije ''BAA Airports Ltd.'' tražio je za obnovu ugovora 1,6 milijuna funti godišnje. Model je uklonjen i prevezen u Surrey, gdje je izložen pod nadzorom lokalnog muzeja Brooklands.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/modelmove.html |title=ConcordeSST.com news story on the model being moved |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150827041652/http://www.concordesst.com/modelmove.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija pojedinih zrakoplova ==
Ukupno je izrađeno 20 Concordea, 6 za razvoj i 14 za komercijalnu službu.

To su bili:
* 2 prototipa
* 2 predserijska zrakoplova
* 16 serijskih zrakoplova
** Prva dva nisu ušli u komercijalnu službu.
** Od 14 koji su letjeli komercijalne letove, 8 ih je još bilo u službi u travnju 2003.

Svi, osim dva od navednih aviona, sačuvani su, što je izvanredno visok postotak za bilo koju komercijalnu flotu. Dva koji nisu sačuvani su ''F-BVFD'' (cn 211), prizemljen 1982. i korišten kao izvor dijelova, izrezan 1994, te ''F-BTSC'' (cn 203) koji se srušio u Parizu 25. srpnja, 2000.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! Broj
! Registarska oznaka
! Prvi let
! Posljednji let
! Sati leta
! Lokacija
|-
! 001
| F-WTSS
| 2. marta 1969.
| 19. oktobra 1973.
| 812
| Musée de l'Air et de l'Espace, Le Bourget, [[Francuska]]
|-
! 002
| G-BSST
| 9. aprila 1969.
| 4. marta 1976.
| 836
| Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 101
| G-AXDN
| 17. decembra 1971.
| 20. augusta 1977.
| 632
| Imperial War Museum, [[Duxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 102
| F-WTSA
| 10. januara 1973.
| 20. maja 1976.
| 656
| Musée Delta, Aerodrom Orly, [[Pariz]], [[Francuska]]
|-
! 201
| F-WTSB
| 6. decembra 1973.
| 19. aprila 1985.
| 909
| Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]]
|-
! 202
| G-BBDG
| 13. decembra 1974.
| 24. decembra 1981.
| 1282
| Brooklands Museum, [[Weybridge]], [[Surrey]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 203
| F-BTSC
| 31. januara 1975.
| 25. jula 2000.
| 11989
| Uništen u zrakoplovnoj nesreći kraj [[Pariz]]a, [[Francuska]]
|-
! 204
| G-BOAC
| 27. februara 1975.
| 31. oktobra 2003.
| 22260
| Manchester Airport Viewing Park, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]. Ovaj zrakoplov bio je glavni Concorde British Airwaysa radi svoje registracije ''BOAC'' i činjenice da je bio prvi isporučeni Concorde toj kompaniji.
|-
! 205
| F-BVFA
| 27. oktobra 1976.
| 12. juna 2003.
| 17824
| Steven F. Udvar-Hazy Center od Smithsonian National Air and Space Museum, Chantilly, Virginia [[SAD]] (kraj Washingtona, DC)
|-
! 206
| G-BOAA
| 5. novembra 1975.
| 12. augusta 2000.
| 22768
| National Museum of Flight, [[East Lothian]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 207
| F-BVFB
| 6. marta 1976.
| 24. juna 2003.
| 14771
| Sinsheim Auto &amp; Technik Museum, [[Njemačka]]
|-
! 208
| G-BOAB
| 18. maja 1976.
| 15. augusta 2000.
| 22296
| [[Heathrow]] Airport, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 209
| F-BVFC
| 9. jula 1976.
| 27. juna 2003.
| 14332
| Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]]
|-
! 210
| G-BOAD
| 25. augusta 1976.
| 10. novembra 2003.
| 23397
| Intrepid Sea-Air-Space Museum, [[New York]], [[SAD]]; zrakoplov je privremeno premješten na Floyd Bennett Field u Brooklynu od 2006. do 2008, dok su nosač aviona [[USS Intrepid (CV-11)|Intrepid]] i gat na kojem je privezan bili obnavljani.
|-
! 211
| F-BVFD
| 10. februara 1977.
| 27. maja 1982.
| 5814
| Izvor rezervnih dijelova nakon 1982, izrezan 1994. Manji dio trupa nalazi se na Le Bourgetu, [[Francuska]]
|-
! 212
| G-BOAE
| 17. marta 1977.
| 17. novembra 2003.
| 23376
| Grantley Adams International Airport, [[Barbados]]
|-
! 213
| F-BTSD
| 26. juna 1978.
| 14. juna 2003.
| 12974
| Musée de l'Air et de l'Espace, [[Le Bourget]], [[Francuska]]
|-
! 214
| G-BOAG
| 21. aprila 1978.
| 5. novembra 2003.
| 16239
| Museum of Flight, [[Seattle]], [[SAD]]
|-
! 215
| F-BVFF
| 26. decembra 1978.
| 11. juna 2000.
| 12421
| Charles de Gaulle Airport, [[Pariz]], [[Francuska]]
|-
! 216
| G-BOAF
| 20. aprila 1979.
| 26. novembra 2003.
| 18257
| Filton Aerodrome, [[Bristol]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|}

* Nešto rezervnih dijelova, uključujući motore ''Rolls-Royce/Snecma Olympus'' 593 i Snecma usisnike nalaze se u Museo del Concorde [[Ciudad Juárez]]u, [[Meksiko]]. Muzej je premješten i otvoren javnosti 6. svibnja 2008.

== Obnavljanje ==
Posvećena grupa francuskih inženjera volontera jedan od novijih Concordea (''F-BTSD'') održava u skoro letnom stanju u Zračnom i svemirskom muzeju na Le Bourgetu, Pariz. Iako samo kao &quot;statični&quot; primjerak, Concorde ''G-BBDG'' u potpunosti je restauriran u muzeju Brooklands u Surreyu.&lt;ref&gt;[http://www.concordeproject.com/ The Brooklands Concorde Project]&lt;/ref&gt;

== Utjecaj na okoliš ==
Reakcija ljudi na mogućnost glasnog zvuka iznad naseljenih zona predstavljala je znatnu društvenu promjenu. Prije Concordeovih pokusnih letova, razvoj civilnog zrakoplovstva prihvaćan je od političke vlasti i birača, međutim, protivljenje Concoredeovoj buci, posebno na istočnoj obali Sjedinjenih Država, ispunilo je novi politički dnevni red na obije strane Atlantika, sa znanstvenicima i stručnjacima za tehnologiju koji su utjecaj na okoliš i društvo počeli shvaćati ozbiljnije. Iako je Concorde direktno utjecao na uvođenje programa stišavanja zvuka za zrakoplove 
koji polijeću s njujorškog aerodroma JFK, kasnije je ustanovljeno da je u stvari tiši od nekih drugih aviona, djelomično radi smanivanja gasa od strane pilota iznad naseljenih zona.

Concorde je u svom ispustu stvarao dušične okside, što se, unatoč složenim kemijskim interakcijama s drugim supstancama koje osiromašuju [[ozon]], smatra da stvara mrežnu degradaciju ozonskog sloja na stratosferskim visinama gdje je letio.&lt;ref&gt;[http://www.faqs.org/faqs/ozone-depletion/intro/ Ozone depletion FAQ]&lt;/ref&gt; Također je istaknuto da drugi putnički zrakoplovi na nižim visinama stvaraju ozon za vrijeme leta u [[Troposfera|troposferi]], ali vertikalni tranzit plinova vrlo je ograničen. Mali obim flote značio je da je bilo kakva mrežna degradacija ozonskog sloja koju je prouzročio Concorde zanemariva.

Iz tog kuta gledanja, Concordeov tehnički skok unaprijed može se smatrati katalizatorom shvaćanja javnosti (i medija) sukoba između tehnologije i okoliša. U Francuskoj, moguće je da bukobrani duž [[TGV]] željezničkih pruga ne bi bili postavljeni bez polemike iz 1970-ih oko buke zrakoplova. U Britaniji od 1990, kampanja za očuvanje ruralne Engleske (''Campaign to Protect Rural England'') objavljivala je zemljopisne karte mira, te i javne službe počinju raditi slično. Concorde je po putniku letio 100&amp;nbsp;km s 17 litara goriva,&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/powerplant.html Powerplant]&lt;/ref&gt; što je usporedivo s potrošnjom poslovnog aviona Gulfstream G550 (100&amp;nbsp;km s 15 litara goriva po putniku),&lt;ref&gt;[http://ask.metafilter.com/mefi/25722 Fuel efficiency of airplanes]&lt;/ref&gt; ali je znatno manje efikasno u odnosu na [[Boeing 747-400]] (100&amp;nbsp;km s 2.6 litre po putniku).&lt;ref&gt;[http://boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400_prod.html Boeing 747-400]&lt;/ref&gt;

== Javna percepcija ==
[[Image:ConcordeBG.jpg|mini|desno|250px|Paradni let na zlatnom jubileju kraljice Elizabete II.]]

Concorde je redovno percipiran kao privilegija bogatih i slavnih, ali posebni jednosmjerni kružni čarteri (s povratkom [[Željeznica|vlakom]] ili [[autobus]]om) bili su organizirani s namjerom da zrakoplov postane dostupan i srednje imućnim entuzijastima.

Concorde ostaje snažan simbol, kao kombinacija tehničkog savršenstva, nenadmašne estetike koja mu podaruje istovremeno elegantan i agresivan izgled, i činjenice da niti nakon povlačenja u brzini nema konkurencije. Posjeduje rijetku osobinu među tehničkim ostvarenjima - nadahnjuje, te je poznato da polijetanja i slijetanja na velikim međunarodnim aerodromima nisu nikada prolazila nezapaženo. Bio je izvor velikog nacionalnog ponosa za Britance i Francuze, obije zemlje u Concordeu su vidjele malu ali simboličnu kompenzaciju tada nedavnom gubitku [[Kolonijalizam|kolonijalnog carstva]].

Concorde British Airwaysa često je obavljao prelete na biranim kraljevskim ceremonijama, velikim zračnim mitinzima i drugim posebnim prilikama, ponekad u formaciji s akrobatskom grupom &quot;Crvenim strijelama&quot;. Posljednjeg dana komercijalne službe interes javnosti bio je toliko velik da su izgrađene tribine za publiku na aerodromu [[Heathrow]], kada su uz znatnu medijsku pratnju, mase ljudi ispunile okolne ceste da bi prisustvovale događaju.

[[Image:Queen Elizabeth II and Prince Philip disembark from a British Airways Concorde.jpg|mini|desno|250px|Kraljica [[Elizabeta II.]] i Princ Filip iskrcavaju se iz Concordea.]]

U Britaniji, zrakoplov jednostavno je nazivan &quot;Concorde&quot;,&lt;ref&gt;[http://www.britishairways.com/concorde/index.html Concorde - British Airways]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/uk/2003/concorde_retirement/default.stm Farewell to Concorde]&lt;/ref&gt;  dok je u Francuskoj bio poznat kao &quot;le Concorde&quot;, s određenim članom &quot;le&quot;,&lt;ref name=&quot;OxLangFrGlos&quot;&gt;[http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&amp;sp=S/oldo/resources/fr/French-supp-05.xml Oxford Language Dictionaries Online - French Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612022620/http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&amp;sp=S%2Foldo%2Fresources%2Ffr%2FFrench-supp-05.xml |date=2010-06-12 }}: Glossary of Grammatical Terms&lt;/ref&gt; koji se u francuskoj gramatici koristi radi razlikovanja osobnih imena od općih imenica. Na francuskom imenica Concorde znači &quot;dogovor, harmonija ili mir&quot; te je ime najvjerovatnije izabrano kao aluzija na suradnju britanske i francuske vlade. Concordeovi piloti i British Airways u službenim publikacijama i snimkama često oslovljavaju Concorde u ženskom rodu.&lt;ref&gt;[http://www.britishairways.com/travel/concvidhome/public/en_gb British Airways - Celebrate Concorde videos]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=Ro3QVMCG-aY Video including Raymond Baxter commentating as Concorde flies for first time: &quot;She rolls ... She flies!&quot;]&lt;/ref&gt;

Trideset sedam godina nakon prvog leta, proglašen je pobjednikom Velikog britanskog [[dizajn]]erskog istraživanja, kojeg su organizirali [[BBC]] i londonski Design Museum. S ukupno 212 000 glasova, Concorde je pobijedio ikone dizajna kao [[Mini]], [[Mini suknja]], [[Jaguar E-Type]], [[Plan londonske podzemne željeznice]] i [[Supermarine Spitfire]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concorde beats Tube map to become Britain's favourite design By Louise Jury |url=http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |access-date=2015-05-02 |archivedate=2007-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071230175137/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Usporedba s ostalim nadzvučnim zrakoplovima ==
Jedini drugi nadzvučni putnički zrakoplov, kao direktni suparnik Concordeu bio je sovjetski [[Tupoljev Tu-144]]. Uveden je u službu ranije, te je bio povučen 1978. Lockheed, North American Aviation i Boeing razvijali su svoje projekte nadzvučnih putničkih zrakoplova, ali samo je Boeingov projekt napredovao do modela u prirodnoj veličini, kao jedini američki pokušaj u međunarodnom nadzvučnom nadmetanju.

Kao rezultat žurnog razvojnog programa, prvi prototip Tupoljeva Tu-144 bio je znatno različit od predproizvodnih zrakoplova, znatno sirovijih i manje dotjeranih od Concordea, sa znatno jačom bukom u kabini. Tu-144 imao je znatno manji dolet od Concordea, uvelike radi svojih ''Low bypass'' turboventilatorskih motora, te je za održavanje Mach 2.0 i krstarenje na Mach 1.6 bilo potrebno dodatno sagorijevanje.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tupolev Tu-144 |url=http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |access-date=2007-05-14 |archivedate=2007-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070514120148/http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Imao je lošu kontrolu na malim brzinama radi jednostavnijeg dizajna nadzvučnih krila. Dodatno, Tupoljevu-144 bio je potreban [[padobran]] za slijetanje dok je Concorde raspolagao sofisticiranim ABS kočnicama. Imao je dvije nesreće, jednu na pariškom aviosalonu 1973, i drugu za vrijeme testiranja prije isporuke. Kasnije proizvodne verzije imale su uvlačive [[kanard]]e radi bolje kontrole brzine, i pokusnu verziju turboreaktivnih motora sa skoro istom potrošnjom i sličnim doletom kao i Concorde. S 126 sjedala, maksimalnom brzinom od Mach 2.35 (mogućom radi glavnih rubova pojačanih titanom i čelikom) i brzinom krstarenja Mach 2.16, bio je potencijalno konkurentniji zrakoplov, ali nije se prodavao.

Američki projekti (Boeing 2707 i Lockheed L-2000) s 300 sjedala trebali su biti veći i brži do Mach 3.0, što je izradu činilo težom: visoke temperature isključile su upotrebu [[duraluminij]]a, dok su izračuni pokazali da bi dodatna brzina Concordeov let skratila za samo 20 minuta. S nekoliko godina zakašnjenja iza Concordea, pobjednički Boeing 2707 redizajniran je na odrezani delta raspored; dodatni troškovi ovih promjena dokrajčili su projekt. Otkriće prilikom testiranja eksperimentalnog bombardera [[XB-70 Valkyrie]] da je nadzvučni bum sposoban dostići zemlju te negativna iskustva iz testiranja u [[Oklahoma City]]ju (''Oklahoma City sonic boom tests'') doveli su do zabrinutosti za utjecaj na okoliš koji je spriječio Concordeov komercijalni uspjeh. Nakon više od milijarde dolara investicija, američka vlada otkazala je projekt 1971.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Where is Boeing Going? |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |access-date=2015-05-02 |archive-date=2009-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603215842/http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Jedini veliki zrakoplovi usporedivi s Concoredom strateški su [[bombarder]]i, ponajprije ruski [[Tupoljev Tu-22]]/[[Tupoljev Tu-22M|Tu-22M]] i [[Tupoljev Tu-160|Tu-160]], te američki [[B-1 Lancer|B-1B Lancer]]; samo su ruski bombarderi sposobni održavati brzinu Mach 2, te niti jedan nije dizajniran za duži nadzvučni let kao Concorde.

== Moguće zamjene ==
U novembru 2003, [[EADS]], kompanija koja sadrži zrakoplovnu industriju [[Airbus]], najavila je da razmatra mogućnost suradnje s [[japan]]skim kompanijama na razvoju veće i brže zamjene za Concorde,&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3231354.stm Firm considers 'son of Concorde']&lt;/ref&gt; međutim, nedavni medijski izveštaji ukazuju na samo 1 milijun Američkih dolara godišnjih investicija u razvoj, znatno manje od potrebnih milijardu za razvoj održivog nadzvučnog putničkog zrakoplova.

U oktobru 2005, Japanska zračna i svemirska istraživačka agencija ''Japan Aerospace Exploration Agency'' (''JAXA''),  poduzela je aerodinamička testiranja s modelom zrakoplova dizajniranog za 300 putnika na brzini Mach 2. Ukoliko se nastavi s projektom, može se očekivati u prometu oko 2020.-2025.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4325634.stm Japan tests supersonic jet model]&lt;/ref&gt;
 
Britanska kompanija ''Reaction Engines Limited'', s 50% finaciranja [[Europska unija|Europske unije]], zaposlena je u razvojnom programu nazvanom ''LAPCAT'', koji istražuje dizajn zrakoplova na pogon [[vodik]]om s 300 putnika nazvanog ''Reaction Engines A2'' ili ''A2'', sposobnog za neprekidni let od [[Bruxelles]]a do [[Sydney]]a za 4.6 sati pri brzini većoj od Mach 5. Svibnja 2008, objavljeno je da [[Aerion]] ima narudžbe vrijedne 3 milijarde američkih dolara za svoj nadzvučni poslovni avion Aerion SBJ.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Orders for Aerion's Concorde executive jet are more than $3 billion |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece |access-date=2015-05-02 |archive-date=2011-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110822135404/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece }}&lt;/ref&gt;

Druge kompanije također nastavljaju razvoj nadzvučnih poslovnih zrakoplova.

== Operateri ==
;{{ZD|FRA}}
* [[Air France]]
;{{ZD|SIN}}
* [[Singapore Airlines]] (kratkotrajni najam)
;{{ZD|SAD}}
* [[Braniff International Airways]] (kratkotrajni najam)
;{{ZD|UK}}
* [[British Airways]]

== Specifikacije ==
[[Datoteka:Concorde G-BOAC.png|desno|290px|Concorde G-BOAC]]
===Generalne karakteristike===
*'''Posada''': 3 (pilot, kopilot i inženjer leta)&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://portal.aircraft-info.net/article11.html
|title=Aérospatiale-BAC Concorde
|publisher=/portal.aircraft-info.net/
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2009-04-23
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090423054755/http://portal.aircraft-info.net/article11.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;
*'''Kapacitet''': 92-120 putnika, (128 u najgušćem rasporedu), BA i AF imali su 100 sjedala. Air France uklonio je manji broj sjedala nakon sigurnosnih modifikacija 2000.-2001. u vezi opterećenja.
*'''Dužina''': 61.66 m&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/dimentions.html |title=ConcordeSST: Dimensions |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710081156/http://www.concordesst.com/dimentions.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*'''Raspon krila''': 25.6 m
*'''Visina''': 12.2 m
*'''Unutrašnja dužina trupa''': 39.32 m
*'''Vanjska maksimalna širina trupa''': 2.88 m
*'''Unutarnja maksimalna širina trupa''': 2.63 m
*'''Vanjska maksimalna visina trupa''': 3.32 m
*'''Unutarnja maksimalna visina trupa''': 1.96 m
*'''Površina krila''': 358.25 m²
*'''Težina praznog zrakoplova''': 78 700&amp;nbsp;kg
*'''Maksimalni teret''': 111 130&amp;nbsp;kg
*'''Pogon''': 4× Rolls-Royce/SNECMA Olympus 593 Mk 610 turboreaktivna motora s dodatnim sagorijevanjem
**'''Potisak bez ubrizgavanja''': 140&amp;nbsp;kN svaki
**'''Potisak s dodatnim izgaranjem''': 169&amp;nbsp;kN svaki
*'''Maksimalni kapacitet goriva''': 95 680&amp;nbsp;kg
*'''Maksimalna težina na rulanju''': 186 880&amp;nbsp;kg

===Performanse===
*'''Maksimalna brzina''': Mach 2.2 (2330&amp;nbsp;km/h)&lt;ref name=&quot;seaman&quot;&gt;[http://www.richard-seaman.com/Aircraft/Museums/Monino/Highlights/index.html Richard Seaman aircraft museum (comparison with Tu-144)]&lt;/ref&gt;
*'''Brzina krstarenja''': Mach 2.02
*'''Dolet''': 3,900 nmi (7250&amp;nbsp;km)
*'''Vrhunac leta''': 18 300 m
*'''Brzina vertikalnog penjanja''': 25.41&amp;nbsp;m/s
*'''Odnos uzgona i otpora''': Mala brzina- 3.94, Prilaženje 4.35, 250 kn, 3000 m- 9.27, Mach 0.94- 11.47, Mach 2.04- 7.14
*'''Potrošnja goriva''': za maksimalni dolet: 13.2&amp;nbsp;kg/km
*'''Potisak/Težina''': 0,373
*'''Maksimalna temperatura nosa''': 127&amp;nbsp;°C

[[File:Concorde FSX.jpg|thumb|center|640x465px|alt=3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa|3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa]]

== Popularna kultura ==
Concorde je često prikazivan u raznim medijima. Posebno se ističu:
*''[[The Concorde: Airport '79]]'', film iz 1979. Concorde je bio središnja atrakcija četvrtog i posljednjeg nastavka serijala ''Airport''. Zrakoplov korišten za snimanje zračnih scena, bio je Air Franceov Concorde koji se srušio 21 godinu kasnije u Parizu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/203.html |title=Aircraft 203: F-BTSC |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219223956/http://www.concordesst.com/203.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*''[[Concorde Affaire '79]]'', talijanski film iz 1979. u režiji Ruggera Deodata.
*Jeremy Clarkson je posvetio poglavlje Concordeu u svojoj knjizi ''I Know You Got Soul.''

== Povezano ==
* [[Tupoljev Tu-144]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [http://www.britishairways.com/concorde/index.html British Airways Concorde page ]
* [http://www.braniffpages.com/concorde.html Braniff Airways Concorde page ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414164854/http://www.braniffpages.com/concorde.html |date=2012-04-14 }}
* [http://www.designmuseum.org/design/concorde designmuseum.org/design/concorde ]
* [http://www.aeroflight.co.uk/types/international/aerospat-bac/concorde/concorde.htm Aeroflight Aircraft of the World]
* [http://www.wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html The SST Rise and Fall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224085215/http://wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html |date=2009-02-24 }}
* [http://www.concordesst.com/ concordesst.com/ ]
* [http://www.save-concorde.co.uk/ save-concorde.co.uk/ ] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130114014232/http://www.save-concorde.co.uk/ |date=2013-01-14 }}
* [http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml CBS News Coverage of Concorde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524012732/http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml |date=2012-05-24 }}

[[Kategorija:Nadzvučni putnički avioni]]
[[Kategorija:Avijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Avijacija u Francuskoj]]
[[Kategorija:Nauka i tehnologija u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Nauka i tehnologija u Francuskoj]]</text>
      <sha1>604so1zwqqyzlw88ilmmly2llua3myh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan kada svatko crta Muhameda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4335482</id>
    <revision>
      <id>42600462</id>
      <parentid>42376830</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:08:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7721" sha1="9gvzlkc3wn5ltes58i9ynmcdhfxit7i" xml:space="preserve">'''Dan kada svatko crta Muhameda''' ili '''Dan crtanja Muhameda''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Everybody Draw Mohammed Day'' ili ''Draw Mohammed Day''), događaj održan 20. maja 2010. u svrhu potpore [[sloboda govora|slobodi govora]] i slobodi umjetničkog izražavanja onih kojima se prijetilo nasiljem zbog crtanja [[oslikavanje Muhameda|prikaza islamskog proroka Muhameda]]. Počeo je kao protest protiv [[cenzura|cenzure]] epizode ''[[201 (South Park)|201]]'' američke televizijske emisije ''[[South Park]]'' koju je proveo njezin distributor [[Comedy Central]] kao odgovor na prijetnje smrću upućene pojedinim osobama odgovornima za emitiranje dvaju isječaka u aprilu 2010. Obilježavanje ovog dana počelo je nakon što se 20. aprila 2010. na internetu pojavio crtež popraćen tekstom u kojem je »svatko« bio pozvan da 20. maja 2010. izradi crtež s prikazom [[Muhamed]]a, kao protest protiv nastojanja da se ograniči [[sloboda govora]].

Američka [[karikatura|karikaturistica]] Molly Norris iz [[Seattle]]a u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] izradila je umjetničko djelo kao reakciju na internetske prijetnje smrću koje su bile upućene animatorima [[Trey Parker|Treyu Parkeru]] i [[Matt Stone|Mattu Stoneu]] zbog oslikavanja Muhameda u jednoj epizodi ''[[South Park]]a''. Nekoliko [[hadis]]â, izrekâ Muhameda i njegovih sudrugova, izričito zabranjuje [[oslikavanje Muhameda]], no ne i ''[[Kuran]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url =http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4674864.stm |title =Q&amp;A: Depicting the Prophet Muhammad |publisher =BBC News |date =2. februara 2006 |accessdate=8. februara 2013 }}&lt;/ref&gt; U postovima na RevolutionMuslim.com, objavljenima pod pseudonimom Abu Talha al-Amrikee, koji je poslije identificiran kao [[Zachary Adam Chesser]], pisalo je da bi Parker i Stone mogli završiti poput [[Theo van Gogh|Thea van Gogha]], nizozemskog filmaša koji je izboden i ustrijeljen nasmrt.&lt;ref name=&quot;Theo van Gogh murder&quot;&gt;{{cite news|title=Life of slain Dutch film-maker|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3975211.stm|accessdate=22. maja 2012|newspaper=[[BBC]]|date=2. novembra 2004.}}&lt;/ref&gt;

Norris je rekla da ako ljudi budu crtali Muhameda, [[islamski terorizam|islamski teroristi]] neće ih moći sve pobiti pa će prijetnje da će to učiniti postati nerealne. U tjedan dana ideja Norrisove postala je popularna na [[Facebook]]u, poduprli su je mnogi [[blog]]eri, a na blogerskim websiteovima glavnih američkih novina izazvala je veliku pokrivenost. Kako je publicitet rastao, Norris i čovjek koji je izradio prvu stranicu na Facebooku koja je promovirala događanje 20. maja, ogradili su se od toga. Unatoč svemu, planiranje protesta nastavili su drugi koji su »preuzeli stvar u svoje ruke«.&lt;ref name=&quot;erases&quot;/&gt; Na Facebooku se nalazila stranica »Everybody Draw Mohammed Day«, koja je narasla na više od 100 000 sudionika (101 870 članova do 20. maja). Protestna stranica na Facebooku uperena protiv ove inicijative, nazvana »Against ‘Everybody Draw Mohammed Day'«, privukla je tek nešto više podupiratelja (106 000 do 20. maja).&lt;ref name=figure/&gt; Zbog toga je Pakistan privremeno blokirao Facebook, a blokada je bila obustavljena nakon što je Facebook pristao na to da se korisnicima u Indiji i Pakistanu blokira ova stranica.

U medijima je Dan kada svatko crta Muhameda privukao ne samo potporu komentatora koji su smatrali da kampanja predstavlja važna pitanja o slobodi govora i koji su imali potrebu da ustanu za tu slobodu, već i kritiku ostalih komentatora koji su inicijativu doživjeli prizemnom, juvenilnom i nepotrebno uvredljivom.

== Historija ==

=== Pozadina ===
U ''[[South Park]]u'' u epizodama ''[[200 (South Park)|200]]'' i ''[[201 (South Park)|201]]'', emitiranima u aprilu 2010., bio je prikazan lik u medvjeđem kostimu za kojeg su razni drugi likovi tvrdili da je Muhamed.&lt;ref&gt;{{Cite news| last =James | first = Frank |author2=Mark Memmott | title = Facebook Blocked By Pakistani Court For 'Draw Muhammad' Day | work =[[National Public Radio]]: The two-way | publisher = www.npr.org | date = 19. maja 2010. | url = http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2010/05/facebook_blocked_by_pakistani.html | accessdate =19. maja 2010 }}&lt;/ref&gt; Epizoda ''South Parka'' potaknula je iskaze na ekstremističkom websiteu [[Revolution Muslim]]&lt;ref&gt;{{Cite news | last = Bates | first = Theunis | title = Pakistan Bans Facebook Over Muhammad Cartoons | work = AOL News | language =  | publisher = www.aolnews.com | date = 19. maja 2010. | url = http://www.aolnews.com/world/article/pakistan-bans-facebook-over-muhammad-cartoons/19483123 | accessdate = 19. maja 2010 | archive-date = 2010-05-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100520033044/http://www.aolnews.com/world/article/pakistan-bans-facebook-over-muhammad-cartoons/19483123 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news| last =Rodriguez | first =Alex | title = Facebook dark in Pakistan amid uproar over Muhammad caricatures|work=Los Angeles Times | publisher = www.latimes.com | date = 19. maja 2010. | url = http://www.latimes.com/news/nationworld/world/la-fg-pakistan-facebook-20100520,0,4071401.story | accessdate =19. maja 2010 }}&lt;/ref&gt; na kojem je bila postavljena slika djelomično obezglavljena tijela nizozemskog filmaša [[Theo van Gogh|Thea van Gogha]] s porukom u kojoj je pisalo da bi Parkera i Stonea mogla zadesiti slična sudbina. Iako je grupa koja je vodila website rekla da nije prijetila Parkeru i Stoneu, ona je uz to postavila adrese njujorškog ureda Comedy Centrala i kalifornijskog produkcijskog studija gdje se snimao ''South Park''.&lt;ref name=jgscl&gt;{{Cite news| last = Griswold | first =Jamie ([[Associated Press]]) | title =Seattle cartoonist launches 'Everybody Draw Mohammed Day' | work =MyNorthwest.com | publisher = Bonneville International | date = 25. aprila 2010. | url = http://www.mynorthwest.com/?nid=11&amp;sid=313170# | accessdate =5. maja 2010 }}&lt;/ref&gt; Prilikom emitiranja ove epizode ''South Parka'' [[Comedy Central]] izvršio je [[autocenzura|autocenzuru]] uklonivši iz epizode riječ »Muhamed« i govor o zastrašivanju i strahu.&lt;ref name=jgscl/&gt;

=== Karikatura Molly Norris ===

=== Nastavak protestnog pokreta ===
&lt;ref name=&quot;erases&quot;&gt;{{Cite news| title = Cartoonist Molly Norris Erases 'Draw Muhammad' Gag | work = [[KMSP-TV|Fox 9]] | publisher = www.myfoxtwincities.com | date = 26. aprila 2010. | url = http://www.myfoxtwincities.com/dpps/news/cartoonist-molly-norris-draw-muhammad-gag-dpgoha-20100426-fc_7252284 | accessdate = 2. maja 2010 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=figure&gt;{{Cite news| last =Yuen | first =Jenny| title = Draw Mohammed drawing in fans, foes | work =[[Toronto Sun]] | date = 20. maja 2010. | url = http://www.torontosun.com/news/torontoandgta/2010/05/20/14026241.html | accessdate = 23. maja 2010 }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Reason Magazine contest winner 2010 May 20.svg|thumb|Pobjednički rad s natjecanja za »Dan kada svatko crta Muhameda« na websiteu ''[[Reason (magazin)|Reasona]]'', koji su proglasili urednici [[Nick Gillespie]] i [[Matt Welch]] 20. maja 2010.]]

== Galerija ==
&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;
&lt;gallery&gt;
file:Mohammed - in the style of Mondriaan.png|''Muhamed (u [[Piet Mondrian|Mondrianovu]] stilu)''
file:Mohammed by dannyman.png|crtež [[crtana figura|crtane figure]] koja zastupa [[mir]]
file:Mohammed at night by Ysterius.jpg|''Muhamed noću'' – crna pozadina bez oslikavanja lika, pri dnu jednostavan tekst
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Dan blasfemije]]
* ''[[Je suis Charlie]]''
* [[Napad na redakciju lista Charlie Hebdo]]
* [[Međunarodno natjecanje karikatura o holokaustu]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Religijske parodije i satire]]
[[Kategorija:Cenzura]]</text>
      <sha1>9gvzlkc3wn5ltes58i9ynmcdhfxit7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497298</id>
    <revision>
      <id>42600458</id>
      <parentid>42559195</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T05:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8622" sha1="5m2b1mmaukju228c2yscqgge2e0j3c3" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Dalija (Georgina)
| slika = DahliaDahlstarSunsetPink.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Dahlia x hybrida
| regnum = [[Biljke]]
| phylum = 
| classis = 
| ordo = [[Asterales]]
| familia = [[Asteraceae]]
| genus = ''Dahlia''
}}

'''Dalija''' ili '''Georgina''' (lat. Dahlia variabilis) je višegodišnja biljka, poreklom iz [[Meksiko|Meksika]]. Ima podzemno stablo u vidu debelog gomolja. Nadzemno stablo je zeljasto, visoko od 60 cm do 2 metra, u donjem delu drvenasto, razgranato i žbunasto. Listovi su izduženo [[Elipsa|eliptični]], sa nazubljenom ivicom, tamnozeleni. Cvetovi krupni, u svim bojama i nijansama, jednobojni ili šareni. Biljka cveta od maja do [[Jesen|jeseni]].

== Uzgoj ==
Dalije se razmnožavaju [[Gomolj|gomoljima]], početkom [[:sr:Пролеће|proleća]], tako što se stari gomolj podeli, pa se potom sade u bašti prilično kasno, jer su ove biljke veoma osetljive na kasne prolećne mrazeve, kao i na hladno zemljište. Sade se od aprila do maja na plodnom, hranjivom [[Zemljište|zemljištu]], koje je s jeseni dobro obrađeno. Na pripremljenom zemljištu iskopaju se jamice u koje se stavlja gomolj, tako da korijenov vrat bude na dubini od oko 5 cm. Gomolji se sade na rastojanju od 50 do 100 cm za visoke i krupne cvetne sorte, a na rastojanju od 40 do 50 cm za niske i sitno cvetne sorte. Gušće sađenje se ne preporučuje, jer će biljka terati u visinu, pa će manje cvetati. Još u toku sađenja potrebno je pored biljke (naročito ako se radi o sortama visokih stabljika i krupnih cvetova) postaviti oslonac uz koji će se biljka vezivati.

Dalije u bašti zahtijevaju sunčana do slabo sjenovita mjesta, koja su zaštićena od jačih [[Vjetar|vetrova]]. Posle sađenja nije potrebno biljke zalivati, ali kad ove počnu intenzivno da rastu otpočeti sa obilnijim zalivanjem, naročito ako su dani sušni.

U toku vegetacije treba sprovesti odgovarajuće mere nege: prašenje, redovno rezanje preostalih cvetova kao i uklanjanje suvih i oštećenih listova  redovno dodavanje rastvora organskog đubriva. Đubriti ih kombinovanim đubrivima (multifert) koja sadrže sve mikroelemente neophodne za pravilan razvoj biljke. Ako se žele krupniji cvetovi (za rezanje) treba uklanjati voćne izbojke cvetne drške. &lt;br /&gt;
Dalije preko zime izmrzavaju u bašti te u jesen s prvim jesenjim mrazevima treba odrezati nadzemni deo biljke do 10-15 cm iznad zemlje. Posle toga gomolji se izvade iz zemlje i ostave na suvo provetreno mesto. Kada se zemlja na gomoljima potpuno osuši, oni se čiste u malom razmaku, razmeštaju jedan do drugog, posipaju sumpornim cvetom ili Cinebom (radi sprečavanja bolesti), smeštaju potom u sanduk i pokrivaju slojem peska. Tako pripremljene sanduke smestiti u prostorije sa temperaturom od oko 6 C° i održati umerenu vlažnost. Suv [[vazduh]] isušuje gomolje (smežuraju se), a suviše vlažan izaziva truljenje. 

Biljke su pogodne za sadnju u lejama, ivičnjacima, u pojedinačne grupe, bordure i kao rezano cveće. Ukoliko se koriste kao rezano cveće, cvetove treba brati u fazi pupnog rascvetavanja cvasti, jer se posle branja pupoljci ne otvaraju. Beru se rano izjutra ili uveče. 

== Vrste dalije ==
[[Datoteka:Dahlia Woodland Merinda.jpg|thumb|200px|Woodland Mirenda Dalija]]
Dalije imaju veliki broj sorti, i po formi cvetova dele se na nekoliko grupa: ponpon - imaju loptaste sitne cvetove, kaktus dalije - krupne cvetove na jakim drškama, minjon dalije - niske obilno cvetaju, dekorativne dalije - veoma krupnih cvetova.&lt;ref&gt;Milošević, Dragana (2000), Omiljeno lukovičasto i gomoljasto cveće, Beograd, 42.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal|last1=Harshberger|first1=John W.|title=The Native Dahlias of Mexico|journal=Science, New Series, Dec. 17|date= 1897|volume=6|issue=155|pages=908–910|ref=harv|jstor=1623914|doi=10.1126/science.6.155.908}}
* Sherff, Earl Edward, 1951: Epiphytum, a new section of the genus Dahlia Cav. Bot Leaflets: 4,21
* {{cite journal | last1 = Hansen | first1 = H. V. | year = 2004 | title = Simplified keys to four sections with 34 species in the genus Dahlia (Asteraceae-Coreopsideae) | url = | journal = Nordic Journal of Botany | volume = 24 | issue = | pages = 549–553 | doi = 10.1111/j.1756-1051.2004.tb01639.x }}
* [http://commons.lib.niu.edu/handle/10843/10845 Saar, Dayle Ellyn. A phylogenetic analysis of the genius Dahlia (asteraceae):  An interdisciplinary study. Ph D Thesis, Northern Illinois University, 1999] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810095901/http://commons.lib.niu.edu/handle/10843/10845 |date=2014-08-10 }}
* {{cite journal |author=Whitley GR |title=The medicinal and nutritional properties of Dahlia spp |journal=J Ethnopharmacol |volume=14 |issue=1 |pages=75–82 |date=September 1985 |pmid=3910964 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0378-8741(85)90031-5 |doi=10.1016/0378-8741(85)90031-5 }}
* {{cite web|last1=Bates|first1=Dave|title=The Growing World of Dahlias|url=http://www.dahliaworld.co.uk/|date=2015|ref=harv}}
* {{cite web|title=Linda's Dahlias|url=http://www.lindasdahlias.com/Home_Page.php|accessdate=21 June 2015|date=2015|ref={{harvid|Linda's Dahlias|2015}}|archive-date=2015-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621211154/http://www.lindasdahlias.com/Home_Page.php|url-status=dead}}
* {{cite web|last1=Dave's Garden|title=Welcome to Dave's Garden!|url=http://davesgarden.com/|publisher=Internet Brands|accessdate=14 June 2015|date=2015|ref=harv}}

=== Societies ===
* {{cite web|last1=RHS|title=Royal Horticultural Society|url=https://www.rhs.org.uk/|accessdate=19 June 2015|date=2015|ref=harv}}
* {{cite web|title=National Dahlia Society (U.K.)|url=http://www.dahlia-nds.co.uk/index.htm|accessdate=17 June 2015|date=2011|ref={{harvid|NDS|2011}}|archivedate=2015-06-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150607195443/http://www.dahlia-nds.co.uk/index.htm|deadurl=yes}}
** [http://www.dahlia-nds.co.uk/about_dahlias/Specie_Dahlia.htm Dahlia species; The National Dahlia Society (U.K.)]
* {{cite web|title=The American Dahlia Society|url=http://www.dahlia.org/|accessdate=17 June 2015|ref={{harvid|ADS|2015}}}}
* {{cite web|title=National Dahlia Society Of New Zealand|url=http://www.nzdahliasociety.50megs.com/|accessdate=17 June 2015|ref={{harvid|NDSNZ|2015}}}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Dahlia}}
{{commons category|Dahlia cultivars }}
* [http://wilddahlias.com/Aboutwhilddahlias.html D E Saar. Wild Dahlias]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.national-dahlia-collection.co.uk The United Kingdom National Dahlia Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081018203906/http://www.national-dahlia-collection.co.uk/ |date=2008-10-18 }}
* [http://www.dahlia.org/index.php?page=dahlia-events-calendar North American Dahlia Shows] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090828034433/http://www.dahlia.org/index.php?page=dahlia-events-calendar |date=2009-08-28 }}
* [http://www.homegardenguides.com/wiki/Dahlia Dahlia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614203633/http://www.homegardenguides.com/wiki/Dahlia |date=2007-06-14 }} Flower Care
* [http://www.eattheweeds.com/dahlia-pinnata Dahlia Pinnata Eatable Plans]
* [http://www.theflowerbulb.com/plants/Dahlia.php Info about care for dahlias]
** [http://www.ibiblio.org/pfaf/cgi-bin/arr_html?Dahlia+rosea&amp;CAN=LATIND ''Dahlia rosea'' at pfaf]
** [http://www.ibiblio.org/pfaf/cgi-bin/arr_html?Dahlia+pinnata&amp;CAN=LATIND ''Dahlia pinnata'' at pfaf]
* [http://www.dahlia.com/gallery2/ Gallery of Dahlia Images] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724081108/http://www.dahlia.com/gallery2/ |date=2008-07-24 }}
* [http://apps.rhs.org.uk/planttrials/TrialReports/Dahlia%202008.pdf Hans V. Hansen. Native (wild) Dahlias – taxonomy, historical review, and the derivation of cultivars, in Trial of Dahlia 2008, Final Report. Royal Horticultural Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811212615/http://apps.rhs.org.uk/planttrials/TrialReports/Dahlia%202008.pdf |date=2014-08-11 }}

=== Baze podataka ===
* [http://compositae.landcareresearch.co.nz/default.aspx?Page=NameDetails&amp;TabNum=0&amp;NameId=8b7ce45b-7bd9-4c70-af43-2bf288dc2999 Global Compositae Checklist]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Compositae/Dahlia/ The Plant List]
* [http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&amp;search_value=37223 ITIS]


[[Kategorija:Glavočike]]</text>
      <sha1>5m2b1mmaukju228c2yscqgge2e0j3c3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jorge Dely Valdés</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4546558</id>
    <revision>
      <id>42600445</id>
      <parentid>42600244</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:47:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SHB2001</username>
        <id>354635</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42600244|42600244]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42600445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4605" sha1="r7crp3v9bo4lwwo2gm921gcndz3opss" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Jorge Dely Valdés
| slika                     = 
| slika_širina              =
| punoime                   = Jorge Luis Dely Valdés
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|1967|3|12}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|PAN}} [[Colón (Panama)|Colón]]
| rodnadržava               = [[Panama]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.82 m
| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              =
| brojnadresu               =
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 1986 – 1988
| klubovi1                   = {{flagicon|ARG}} [[Central Norte]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 1988 – 1989
| klubovi2                   = {{nowrap|{{flagicon|ARG}} [[Deportivo Paraguayo]]}}
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 1989 – 1990
| klubovi3                   = {{flagicon|ARG}} [[Club El Porvenir|Porvenir]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 1991 – 1992
| klubovi4                   = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]]
| nastupi(golovi)4           = 15 (3)
| godine5                    = 1992
| klubovi5                   = {{flagicon|ČIL}} [[Unión Española]]
| nastupi(golovi)5           = 30 (13)
| godine6                    = 1993 – 1994
| klubovi6                   = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Toshiba]]
| nastupi(golovi)6           = 47 (53)
| godine7                    = 1995
| klubovi7                   = {{flagicon|JAP}} [[Cerezo Ōsaka]]
| nastupi(golovi)7           = 31 (19)
| godine8                    = 1996
| klubovi8                   = {{flagicon|JAP}} [[Tosu Futures]]
| nastupi(golovi)8           = 25 (24)
| godine9                    = 1997 – 1998
| klubovi9                   = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Consadole Sapporo]]
| nastupi(golovi)9           = 60 (61)
| godine10                   = 1999 – 2000
| klubovi10                  = {{flagicon|SAD}} [[Colorado Rapids]]
| nastupi(golovi)10          = 52 (17)
| godine11                   = 2001 – 2002
| klubovi11                  = {{flagicon|JAP}} [[RB Ōmiya Ardija|Ōmiya Ardija]]
| nastupi(golovi)11          = 50 (34)
| godine12                   = 2003
| klubovi12                  = {{flagicon|JAP}} [[Kawasaki Frontale]]
| nastupi(golovi)12          = 18 (3)
| godine13                   = 2003
| klubovi13                  = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]]
| nastupi(golovi)13          = 2 (0)
| godine14                   = 2003 – 2006
| klubovi14                  = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Árabe Unido|Árabe Unido]]
| nastupi(golovi)14          = 80 (36)
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 1991 – 2005
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|PAN}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (19)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             = {{Dva stupca
| 2006 | {{NogRep|PAN}}
| 2014 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]]
| 2015 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]]
| 2020 – 2022 | {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]
}}
| zadnjiuređaj              = 18.5.2026
}}
'''Jorge Luis Dely Valdés''' ([[Colón (Panama)|Colón]], [[12. marta]] [[1967]].), bivši [[Panama|panamski]] nogometaš i aktualni trener.

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!colspan=3|{{NogRep|PAN}}
|-
!Godine!!Uta.!!Gol.
|-
|1991||1||0
|-
|1992||2||0
|-
|1993||0||0
|-
|1994||0||0
|-
|1995||2||0
|-
|1996||7||5
|-
|1997||0||0
|-
|1998||0||0
|-
|1999||1||1
|-
|2000||10||3
|-
|2001||8||7
|-
|2002||0||0
|-
|2003||0||0
|-
|2004||7||0
|-
|2005||10||3
|-
!Ukupno||48||19
|}

==Vanjske veze==
* [http://www.national-football-teams.com/player/8337/Jorge_Luis_Dely_Valdes.html National Football Teams]
* [http://www.rsssf.com/miscellaneous/jldelyvaldes-intlg.html RSSSF]

{{Životni vijek|1967||Valdes, Jorge Dely}}
[[Kategorija:Panamski fudbaleri]]</text>
      <sha1>r7crp3v9bo4lwwo2gm921gcndz3opss</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600446</id>
      <parentid>42600445</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SHB2001</username>
        <id>354635</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42600243|42600243]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42600446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2021" sha1="e7jsr3f0wdyy2low4b5mglsxa8deajj" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
|imenogometaša={{PAGENAME}}
|slika=
|punoime={{PAGENAME}}
|datumrođenja={{birth date and age|1967|3|12|df=yes}}
|rodnigrad={{flagicon|PAN}}[[Colón]]
|rodnadržava=[[Panama]]
|pozicija=Napadač
|trenutniklub=
|brojnadresu=
|godine1=1985-1987
|klubovi1=[[Atlético Colón]]
|nastupi(golovi)1=
|godine2=1988-1989
|klubovi2=[[CA Deportivo Paraguayo|Deportivo Paraguayo]]
|nastupi(golovi)2=
|godine3=1989-1990
|klubovi3=[[Club El Porvenir|El Porvenir]]
|nastupi(golovi)3=
|godine4=1991
|klubovi4=[[Club Nacional de Football|Nacional]]
|nastupi(golovi)4=
|godine5=1992
|klubovi5=[[Unión Española]]
|nastupi(golovi)5=
|godine6=1993-1994
|klubovi6=[[Consadole Sapporo|Toshiba]]
|nastupi(golovi)6=
|godine7=1995
|klubovi7=[[Cerezo Osaka]]
|nastupi(golovi)7=
|godine8=1996
|klubovi8=[[Sagan Tosu|Tosu Futures]]
|nastupi(golovi)8=
|godine9=1997-1998
|klubovi9=[[Consadole Sapporo]]
|nastupi(golovi)9=
|godine10=1999-2000
|klubovi10=[[Colorado Rapids]]
|nastupi(golovi)10=
|godine11=2001-2002
|klubovi11=[[Omiya Ardija]]
|nastupi(golovi)11=
|godine12=2003
|klubovi12=[[Kawasaki Frontale]]
|nastupi(golovi)12=
|godine13=2003-2005
|klubovi13=[[CD Arabe Unido|Arabe Unido]]
|nastupi(golovi)13=
|nacionalnegodine1=1991-2005
|nacionalneekipe1={{NogRep|PAN}}
|nacionalninastupi(golovi)1=48 (19)
}}
'''{{PAGENAME}}''' ([[12. mart]] [[1967]].) je [[Panama|panamski]] nogometaš.

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!colspan=3|{{NogRep|PAN}}
|-
!Godine!!Uta.!!Gol.
|-
|1991||1||0
|-
|1992||2||0
|-
|1993||0||0
|-
|1994||0||0
|-
|1995||2||0
|-
|1996||7||5
|-
|1997||0||0
|-
|1998||0||0
|-
|1999||1||1
|-
|2000||10||3
|-
|2001||8||7
|-
|2002||0||0
|-
|2003||0||0
|-
|2004||7||0
|-
|2005||10||3
|-
!Ukupno||48||19
|}

==Vanjske veze==
* [http://www.national-football-teams.com/player/8337/Jorge_Luis_Dely_Valdes.html National Football Teams]
* [http://www.rsssf.com/miscellaneous/jldelyvaldes-intlg.html RSSSF]

{{Životni vijek|1967||Valdes, Jorge Dely}}
[[Kategorija:Panamski fudbaleri]]</text>
      <sha1>e7jsr3f0wdyy2low4b5mglsxa8deajj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600448</id>
      <parentid>42600446</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:58:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/SHB2001|SHB2001]] ([[User talk:SHB2001|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42600244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4689" sha1="bex1jopcw7kcfmdy66m6ns8h1mvo1nf" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Jorge Dely Valdés
| slika                     = 
| slika_širina              =
| punoime                   = Jorge Luis Dely Valdés
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|1967|3|12}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|PAN}} [[Colón (Panama)|Colón]]
| rodnadržava               = [[Panama]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.82 m
| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              =
| brojnadresu               =
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 1986 – 1988
| klubovi1                   = {{flagicon|ARG}} [[Central Norte]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 1988 – 1989
| klubovi2                   = {{nowrap|{{flagicon|ARG}} [[Deportivo Paraguayo]]}}
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 1989 – 1990
| klubovi3                   = {{flagicon|ARG}} [[Club El Porvenir|Porvenir]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 1991 – 1992
| klubovi4                   = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]]
| nastupi(golovi)4           = 15 (3)
| godine5                    = 1992
| klubovi5                   = {{flagicon|ČIL}} [[Unión Española]]
| nastupi(golovi)5           = 30 (13)
| godine6                    = 1993 – 1994
| klubovi6                   = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Toshiba]]
| nastupi(golovi)6           = 47 (53)
| godine7                    = 1995
| klubovi7                   = {{flagicon|JAP}} [[Cerezo Ōsaka]]
| nastupi(golovi)7           = 31 (19)
| godine8                    = 1996
| klubovi8                   = {{flagicon|JAP}} [[Tosu Futures]]
| nastupi(golovi)8           = 25 (24)
| godine9                    = 1997 – 1998
| klubovi9                   = {{flagicon|JAP}} [[Hokkaido Consadole Sapporo|Consadole Sapporo]]
| nastupi(golovi)9           = 60 (61)
| godine10                   = 1999 – 2000
| klubovi10                  = {{flagicon|SAD}} [[Colorado Rapids]]
| nastupi(golovi)10          = 52 (17)
| godine11                   = 2001 – 2002
| klubovi11                  = {{flagicon|JAP}} [[RB Ōmiya Ardija|Ōmiya Ardija]]
| nastupi(golovi)11          = 50 (34)
| godine12                   = 2003
| klubovi12                  = {{flagicon|JAP}} [[Kawasaki Frontale]]
| nastupi(golovi)12          = 18 (3)
| godine13                   = 2003
| klubovi13                  = {{flagicon|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]]
| nastupi(golovi)13          = 2 (0)
| godine14                   = 2003 – 2006
| klubovi14                  = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Árabe Unido|Árabe Unido]]
| nastupi(golovi)14          = 80 (36)
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 1991 – 2005
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|PAN}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (19)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             = {{Dva stupca
| 2006 | {{NogRep|PAN}}
| 2014 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]]
| 2015 | {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]]
| 2020 – 2022 | {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]
}}
| zadnjiuređaj              = 18.5.2026
}}
'''Jorge Luis Dely Valdés''' ([[Colón (Panama)|Colón]], [[12. marta]] [[1967]].), bivši [[Panama|panamski]] nogometaš i aktualni trener.

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!colspan=3|{{NogRep|PAN}}
|-
!Godine!!Uta.!!Gol.
|-
|1991||1||0
|-
|1992||2||0
|-
|1993||0||0
|-
|1994||0||0
|-
|1995||2||0
|-
|1996||7||5
|-
|1997||0||0
|-
|1998||0||0
|-
|1999||1||1
|-
|2000||10||3
|-
|2001||8||7
|-
|2002||0||0
|-
|2003||0||0
|-
|2004||7||0
|-
|2005||10||3
|-
!Ukupno||48||19
|}

==Vanjske veze==
* [http://www.national-football-teams.com/player/8337/Jorge_Luis_Dely_Valdes.html National Football Teams]
* [http://www.rsssf.com/miscellaneous/jldelyvaldes-intlg.html RSSSF]

{{Životni vijek|1967||Valdes, Jorge Dely}}
[[Kategorija:Panamski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbalski treneri]]
[[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]]</text>
      <sha1>bex1jopcw7kcfmdy66m6ns8h1mvo1nf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Casa Botines</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549765</id>
    <revision>
      <id>42600393</id>
      <parentid>42249442</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:37:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="888" sha1="b8b0oxcd1b1lt79ue3d1ks28q3p0upy" xml:space="preserve">[[File:Leon-Casa-Botines-Back.jpg|thumb|right|Prednji ulaz u građevinu.]]

'''Casa Botines''' je zgrada [[katalonski modernizam|katalonskog modernizma]] koju je dizajnirao katalonski arhitekt [[Antoni Gaudí]] u [[León (grad)|Leónu]], [[Katalonija]], [[Španija]]. Dovršena je 1893. Adaptirana je da služi kao sjedište Caja España, mjesne banke. Dio je [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]] u sklopu &quot;Djela Antonija Gaudíja&quot;.

==Poveznice==
* [[Djela Antonija Gaudíja]]

== Vanjske veze ==
{{commons category}}
* [http://www.gaudiallgaudi.com/EA018%20Casa%20Botines.htm Kratki opis zgrade] {{šp}}
* [http://www.visitaleon.com/casa-botines Historija zgrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160114065004/http://www.visitaleon.com/casa-botines |date=2016-01-14 }} {{šp}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Španiji]]
[[Kategorija:Secesijska arhitektura]]</text>
      <sha1>b8b0oxcd1b1lt79ue3d1ks28q3p0upy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dadildis de Pallars</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4570076</id>
    <revision>
      <id>42600456</id>
      <parentid>41867630</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T05:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1705" sha1="gzqurgv3l174urck7m9ifi3mn1nkmrz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Medallón de Sancho I realizado por Antonio Palao en la Diputacion Provincial de Zaragoza 02.JPG|140px|mini|Antonio Palao: Sančo I &lt;small&gt;(medaljon)&lt;/small&gt;]]
'''Dadilda od Pallarsa''' (šp. ''Dadildis de Pallars''; 9. st.) bila je španjolska plemkinja.&lt;ref&gt;''Codex de Roda'': &quot;''domna Dadildi de Paliares soror Regimundi comitis''&quot;&lt;/ref&gt;
== Život ==
Dadilda je rođena od nepoznatih roditelja u [[9. stoljeće|9. stoljeću]].

Njezin je brat bio grof [[Ramón I od Pallarsa i Ribagorze]]&lt;ref&gt;Lewis, Archibald Ross. ''The Development of Southern French and Catalan Society, 718–1050''. University of Texas Press: Austin, 1965.&lt;/ref&gt; (''Raimundo''), koji je umro [[920.]] godine, a preko kojeg je bila teta grofa [[Isarn|Isarna]]&lt;ref&gt;Cawley, Charles, [http://fmg.ac/Projects/MedLands/ARAGONESE%20NOBILITY.htm#IsarnPallarsdied953B ARAGONESE NOBILITY: Isarn Pallars died 953, Medieval Lands database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120418040214/http://fmg.ac/Projects/MedLands/ARAGONESE%20NOBILITY.htm#IsarnPallarsdied953B |date=2012-04-18 }}, ''Foundation for Medieval Genealogy''&lt;/ref&gt;.

Udala se za [[García Jiménez od Pamplone|navarskog plemića Garcíju, koji je poznat i kao kralj García II Jiménez]].

Dadilda je svom mužu rodila dvojicu sinova – [[Sancho I od Pamplone|Sanča I Garcésa]]&lt;ref&gt;Lacarra de Miguel, José María. ''Textos navarros del Códice de Roda''. ''Estudios de Edad Media de la Corona de Aragon''.&lt;/ref&gt; i [[Jimeno Garcés|Jimena Garcésa]].

Bila je baka [[García Sánchez I od Pamplone|kralja Garcíje Sáncheza]] te kraljica [[Oneca Sánchez|Oneke]] i [[Urraca Sánchez|Urake]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Navarske kraljice]]</text>
      <sha1>gzqurgv3l174urck7m9ifi3mn1nkmrz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charles Curtis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4573820</id>
    <revision>
      <id>42600409</id>
      <parentid>42515516</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T18:09:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3455" sha1="0gw70s48vrktnlpzahx5zptif8xpe33" xml:space="preserve">{{Političar
| ime                 = Čarls Kertis
| slika               = Charles Curtis-portrait.jpg
| širina_slike        = 250px
| opis_slike          = 
| puno_ime            = 
| datum_rođenja = {{birth date|1860|1|25|df=y}}
| mesto_rođenja        = [[Topika]]
| država_rođenja       = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti = {{Datum smrti|1936|2|8|1860|1|25|df=y}}
| mesto_smrti         = [[Vašington]]
| država_smrti        = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| veroispovest = 
| partija = [[Republikanska stranka SAD]]
| supružnik = 
| deca = 
| univerzitet = 
| profesija = 
| funkcija 1 = 
| izbori 1 = 
| početak funkcije 1 = 
| kraj funkcije 1 = 
| prethodnik 1 = 
| naslednik 1 = 
}}
'''Čarls Kertis''' ({{jez-engl|Charles Curtis}}; [[Topika]], [[25. januar]] [[1860]] — [[Vašington]], [[8. februar]] [[1936]]) je bio [[sjedinjene Američke Države|američki]] političar. Bio je na položaju člana [[Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Predstavničkog doma]], dugo godina je služio kao [[senat Sjedinjenih Američkih Država|senator]] iz [[Kanzas]]a, i kao [[Spisak potpredsednika Sjedinjenih Država|31.]] [[potpredsednik Sjedinjenih Država]] (u periodu od 1929. do 1933). Bio je prva osoba sa značajnim priznatim [[američki starosedeoci|američkim starosedelačkim]] poreklom, i prva osoba sa značajnim priznatim neevropskim poreklom koja je bila na jednom od dva najviša položaja u izvršnoj grani vlasti Sjedinjenih Država. Sa majčine strane je poreklom bio tri četvrtine Američki starosedelac. Poreklo je vodio iz plemena [[Kanza (pleme)|Kanza]], [[Osage]] i [[Potavatomi]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Pearson|first= Ellen Holmes|url=http://teachinghistory.org/history-content/ask-a-historian/24093 |title=Divided Loyalties?|work= Teachinghistory.org|accessdate = 15. 8. 2011.}}&lt;/ref&gt; Kertis je tokom detinjstva živeo sa bakom i dedom sa majčine strane u Kanza rezervatu.

Po zanimanju je bio pravnik i rano je ušao u politiku. Na izborima 1928. kandidat [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]] za predsednika je bio [[Herbert Huver]], a kandidat za potpredsednika je bio Čarls Kertis. Ostvarili su ubedljivu pobedu. Ponovo su se kandidovali 1932, ali je javnost smatrala da Huver nije uspeo da ublaži [[Velika kriza|Veliku depresiju]], i poraženi su od strane [[Frenklin Delano Ruzvelt|Frenklina D. Ruzvelta]] i [[Džon Garner|Džona Nansa Garnera]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Charles Curtis}}
* [http://www.vpcharlescurtis.net „Čarls Kertis; Američki starosedelački Indijanac potpredsednik; biografija“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210813145801/http://www.vpcharlescurtis.net/ |date=2021-08-13 }}, veb-sajt potpredsednika Čarlsa Kertisa
* [http://www.morofilms.com/index_sub_whispers.html Šapati poput grmljavine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714115355/http://www.morofilms.com/index_sub_whispers.html |date=2011-07-14 }}, sajt o filmu
* [http://catalog.hathitrust.org/Record/000773986 Don C. Seitz, ''From Kaw teepee to Capitol; the life story of Charles Curtis, Indian, who has risen to high estate''], celokupan tekst, Hathi Trust Digital Library

{{Potpredsednici Sjedinjenih Država}}

{{Lifetime|1860|1936|Curtis, Charles}}

[[Kategorija:Potpredsjednici SAD]]
[[Kategorija:Senatori SAD]]
[[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]]</text>
      <sha1>0gw70s48vrktnlpzahx5zptif8xpe33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cam (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576382</id>
    <revision>
      <id>42600382</id>
      <parentid>42401317</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T12:42:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3468" sha1="t72ly0z6gioe0tdghafbvg4fqziujmo" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Cam 
| drugo_ime=
| slika = Clare_Bridge_2003.jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis =[[Most]] kod [[King's College (Cambridge)|Kraljevskog koledža]] u [[Cambridge|Cambridgu]]
| kontinenti   = 
| regije = [[Istočna Engleska]]
| države  = {{flag|Engleska}}
| pokrajine =[[Cambridgeshire]]
| gradovi =[[Cambridge]]
| izvor = Debden, [[Loughton]]
| izvor_visina =112
| izvor_koord  =51.9602°N 0.2718°E
| ušće = [[selo]] Stretham, [[Ely (Cambridgeshire)|Ely]] ([[Great Ouse|Ouse]])
| ušće_visina  =2
| ušće_koord   =52.3483°N 0.2525°E
| ušće_vrsta  =
| dužina =64&lt;ref name=fol/&gt;
| pritoke=Bourn
| prot_jezera  =
| vodopadi     =
| ade          = 
| protok_sred  =
| protok_min   = 
| protok_maks  =
| sliv = [[Sjeverno more|sjevernomorski]]
| površina =
| ulijeva_se_u =[[Great Ouse|Ouse]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost =od [[ušće|ušća]] do [[Cambridge|Cambridga]]
| luke         = 
| kol_robe     = 
| karta =
| karta_širina =
| karta_opis   =
}}
'''Cam''', nekoć zvana '''Granta''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]] u [[Cambridgeshire|Grofoviji Cambridgeshire]] duga 64 [[km]], [[pritoka]] rijeke [[Great Ouse|Ouse]].&lt;ref name=fol/&gt;

== Karakteristike==

Rijeka Cam [[izvor|izvire]] kod [[selo|sela]] Debden u [[Essex|Grofoviji Essex]], od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko [[grad]]a [[Cambridge|Cambridga]]. Nešto [[sjever]]nije od njega kod [[selo|sela]] Stretham, pored grada [[Ely (Cambridgeshire)|Ely]] ima [[ušće]] u rijeku [[Great Ouse|Ouse]].&lt;ref name=fol/&gt;

U [[Cambridge|Cambridgu]] se preko rijeke niže dvadeset [[most]]ova, od kojih je najstariji Klarin most &lt;ref name=fol/&gt;

[[Veslanje]] po rijeci je popularno među [[student]]ima i [[turizam|turistima]] u [[Cambridge|Cambridgu]], najstarija [[kompanija]] 
koja se bavi iznajmljivanjem [[čamac]]a - Scudamore, osnovana je [[1910]].&lt;ref name=fol/&gt;

Rijeka je i pored izgrađenih [[brana]] i [[ustava]] često [[poplava|plavila]], posljednji put [[2001]]. i [[2009]]. Za [[poplava|poplave]] [[2001]]. na [[Cambridge]] je palo preko 80 [[milimetar|mm]] [[kiša|kiše]] u jednom danu.&lt;ref name=fol&gt;{{cite web
 | url =http://primaryfacts.com/7019/river-cam-facts-and-information/
 | title =''River Cam''
 | accessdate =06. 01. 2017
 | language =engleski
 | publisher =Primary Facts
 | archive-date =2016-12-14
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20161214220305/http://primaryfacts.com/7019/river-cam-facts-and-information/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

Rijeka je plovna u dužini od 23.2 [[km]] od [[Cambridge|Cambridga]] do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Great Ouse|Ouse]], uzvodno se njome koriste jedino [[kanu]]isti.&lt;ref name=cam&gt;{{cite web
 | url =https://www.waterways.org.uk/waterways/canals_rivers/river_cam/river_cam
 | title =''River Cam''
 | accessdate = 06. 01. 2017
 | language=engleski
 | publisher=Inland Waterways Association}}&lt;/ref&gt;

Još od za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] puno se koristila za [[brod]]ski [[transport]], tako da je još [[1702]]. osnovana uprava za regulaciju plovidbe po rijeci.&lt;ref name=fol/&gt; Danas se koristi jedino u [[rekreacija|rekreativno]] - [[turizam|turističke]] svrhe.

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|River Cam}}

* [http://www.camconservancy.org/ ''Conservators of the River Cam''] {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Engleskoj]]
[[Kategorija:Cambridgeshire]]</text>
      <sha1>t72ly0z6gioe0tdghafbvg4fqziujmo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chikyū Kōgeki Meirei: Gojira tai Gaigan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576597</id>
    <revision>
      <id>42600415</id>
      <parentid>42396319</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T19:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3670" sha1="rtwpfzl0a8227caqbakz2fuvkqslcos" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|naslov  = 地球攻撃命令　ゴジラ対ガイガン
|slika           = Godzilla vs Gigan 1972.jpg 
|director        = [[Jun Fukuda]] 
|producer        = [[Tomoyuki Tanaka]] 
|writer          = [[Takeshi Kimura]] &lt;br&gt;[[Shinichi Sekizawa]] 
|starring        = Hiroshi Ishikawa &lt;br&gt;[[Tomoko Umeda]] &lt;br&gt;[[Yuriko Hishimi]] &lt;br&gt;[[Minoru Takashima]] &lt;br&gt;[[Zan Fujita]] &lt;br&gt;[[Toshiaki Nishizawa]] &lt;br&gt;[[Kunio Murai]] 
|music           = [[Akira Ifukube]] &lt;br&gt;[[Kunio Miyauchi]]
|cinematography  = [[Kiyoshi Hasegawa (cinematographer)|Kiyoshi Hasegawa]] 
|studio          =  [[Toho|Toho Eizo]]
|distributor     = Toho
|released        = {{Film date|1972|03|12|df=y}}
|runtime         = 89 min.
|country         = {{flag|Japan}}
|language        = japanski
|prethodi          = ''[[Godzilla vs. Hedorah]]'' (1971)
|slijedi = ''[[Godzilla vs. Megalon]]'' (1973)
}}

'''''Godzilla vs. Gigan''''', u Japanu prikazan pod naslovom {{nihongo|'''''Chikyū Kōgeki Meirei: Gojira tai Gaigan'''''|地球攻撃命令　ゴジラ対ガイガン||dosl. &quot;Direktiva o uništenju Zemlje: Godzilla vs. Gigan&quot;}}, je [[japan]]ski [[science fiction film]] sniljen 1972. godine u režiji [[Jun Fukuda|Juna Fukude]]. Predstavlja dvanaesti nastavak ciklusa o [[Godzilla|Godzilli]]. Radnja prikazuje kako instekoidni [[vanzemaljac|vanzemaljci]] nastoje osvojiti Zemlju infiltrirajući se među ljude, i koristeći kao bazu [[tematski park]] gdje će protiv čovječanstva regrutirati čudovišta [[Kingh Ghidorah|Ghidoraha]] i [[Gigan]]a, prije nego što u pomoć sa [[Otok čudovišta|Otoka čudovišta]] dođu Godzilla i [[Anguirus]].

==Cast==
* Hiroshi Ishikawa ... Gengo Kotaka
* Tomoko Umeda ... Machiko Shima
* [[Yuriko Hishimi]] ... Tomoko Tomoe
* Minoru Takashima ... Shosaku Takasugi
* Zan Fujita ... Fumio Sudo, predsjednik Svjetske dječje zemlje
* Toshiaki Nishizawa ... Kubota, sekretar Svjetske dječje zemlje
* [[Kunio Murai]] ... Takashi Shima
* Gen Shimizu ... zapovjednik Obrambenih snaga
* Kuniko Ashihara ... Sredovječna žena
* Zeko Nakamura ... Svećenik
* Akio Muto ... urednik Comics Magazine
* [[Haruo Nakajima]] ... [[Godzilla]]
* [[Kenpachiro Satsuma|Kengo Nakayama]] ... [[Gigan]]
* Koetsu Omiya ... [[Anguirus]]
* Kanta Ina ... [[King Ghidorah]]
== Reference ==
{{reflist}}

==Literatura==
* {{cite book |last=Godziszewski |first=Ed |year=1994 |title=The Illustrated Encyclopedia of Godzilla |publisher=Daikaiju Enterprises |ref=harv}}
* {{cite book |last=Kalat |first=David |year=1997 |title=A Critical History and Filmography of Toho's Godzilla Series |url=https://archive.org/details/criticalhistoryf0000kala |publisher=McFarland &amp; Company |isbn=0786403004 |ref=harv}}
* {{cite book |title=Japan’s Favorite Mon-Star: The Unauthorized Biography of the Big G |url=https://archive.org/details/japansfavoritemo0000ryfl |last=Ryfle |first=Steve |year=1998 |publisher=ECW Press |isbn=1550223488 |ref=harv}}

==Vanjske veze==
* [http://www.godzillamovies.org/index/ Godzilla on the web (Japan)]
* {{IMDb title|id=0068371|title=Godzilla vs. Gigan}}
* {{Rotten-tomatoes|id=1136388|title=Godzilla vs. Gigan}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1972/cv000710.htm|title=地球攻撃命令　ゴジラ対ガイガン (''Chikyū Kogeki Meirei Gojira tai  Gaigan'')|accessdate=2007-07-18|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070815070500/http://www.jmdb.ne.jp/1972/cv000710.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Jun Fukuda}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>rtwpfzl0a8227caqbakz2fuvkqslcos</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deklaracija o zajedničkom jeziku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580331</id>
    <revision>
      <id>42600482</id>
      <parentid>42504370</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T09:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78149" sha1="n11b1us88d7csyuw6kzmhzpv0tpctry" xml:space="preserve">{{italic title}}
[[Datoteka:Press conference about the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|220px|[[Novinska konferencija|Konferencija za medije]] u povodu predstavljanja ''Deklaracije'' 30. III. 2017.]]
[[Datoteka:Television cameras at Press conference in Sarajevo.jpg|thumb|right|220px|Veliki [[Mediji|medijski]] [[Publicitet|interes]] na predstavljanju ''Deklaracije''.]]

'''''Deklaracija o zajedničkom jeziku''''', programatsko-protestni tekst o [[srpskohrvatski jezik|zajedničkom jeziku]] koji se govori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima [[lingvist]]â i drugih eksperata iz sve četiri države i [[Publikacija|predstavljen]] 30. III. 2017. s potpisima preko dvjesto istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih intelektualaca.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jakov |last=Avram |title=Jezik, Deklaracija i politika |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |archivedate=2017-04-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170401174913/http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |deadurl= |accessdate=2. VI. 2019 }} minuta 0.25&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šipka |first=Danko |year=2019 |title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages |trans_title=Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima |language=engleski |location=New York |publisher=Cambridge University Press |page=168 |doi=10.1017/9781108685795 |isbn=978-953-313-086-6 |lccn=2018048005 |oclc=1061308790 |quote=2017, a group of over 200 intellectuals (mostly writers, actors, but also numerous linguists) published a declaration on the common language, which, among others, claimed that Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin are not separate languages but rather variants of the common language.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bakotin |first=Jerko |date=15. V. 2017 |title=Petković ili o kenjaži |url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuKsrgv?url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=8. IX. 2018 }}&lt;/ref&gt; Na tragu [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije'' iz 1967.]],&lt;ref&gt;{{cite web |first=Miloš |last=Kovačević |date=30. III. 2017 |title=Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik |url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |publisher=''Faktor'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfzKWWG2?url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |deadurl=no |accessdate=4. X. 2017 |quote=Ova Deklaracija je mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|hrvatske deklaracije iz 1967.]] ... opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Ivana |last=Bodrožić |authorlink=Ivana Bodrožić |date=30. III. 2017 |title=Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu (minuta 1:47) |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |archivedate=2017-04-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170401225127/http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |deadurl= |accessdate=4. VI. 2019 |quote=znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|deklaraciji donesenoj prije pedeset godina]] – ustvrdila je [[Ivana Bodrožić|Bodrožić]]. }}&lt;/ref&gt; a pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' ukazuje na goruće teme vezane za [[standardni jezik|jezik]].&lt;ref name=&quot;MiaDuhacek&quot;/&gt;

== Sadržaj ''Deklaracije'' ==

''Deklaracija'' konstatira da [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]] govore zajedničkim [[Policentrični standardni jezik|policentričnim standardnim jezikom]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku |work=emisija Vesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=ZKsSwZXw0pE |publisher=''[[B92]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. VIII. 2018}} minuta 0.13&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first1=Jean-Arnault |last1=Dérens |first2=Simon |last2=Rico |date=1. VII. 2017 |page=18 |title=La langue sans nom des Balkans |trans_title=Neimenovani jezik Balkana |language=francuski |url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |publisher=''Le Monde diplomatique'' |archivedate=2017-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6rdBVargA?url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |deadurl=no |location=Pariz |issn=0026-9395 |accessdate=9. XI . 2017 }}&lt;/ref&gt; Podsjeća da se komunikacija tečno odvija i da je to bit svakog jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Slavenka |first=Drakulić |authorlink=Slavenka Drakulić |title=U tranziciji pisci su gubitnici (intervju vodio Vladimir Matković) |url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zABsFaN7?url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=30. III. 2018 |accessdate=4. V. 2019 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bahrer |first=Manuel |date=1. X. 2018 |title=Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png |publisher=''Kosmo'' |location=Beč |accessdate=7. XI. 2018 |archive-date=2019-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327085935/http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png }}&lt;/ref&gt; Nadalje, konstatira da je jezična politika naglašavanja [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|razlika]] dovela do niza negativnih pojava&lt;ref&gt;{{cite web |last=J. |first=T. |date=10. IV. 2017 |title=Is Serbo-Croatian a language? |trans_title=Je li srpskohrvatski jezik? |language=engleski |url=http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |publisher=''[[The Economist]]'' |archivedate=2017-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170410083158/http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |deadurl= |location=London |issn=0013-0613 |accessdate=6. VII. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=26. II. 2018 |title=Dan materinskog jezika (intervju vodila Ines Baždalić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV |work=emisija Epicentar |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=4. IV. 2019 |id={{CROSBI|935897}} |archive-date=2018-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807124901/http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV }}, minuta 26:12&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |title=Bosanski, srpski, hrvatski i &quot;logika sirovog nacionalizma&quot; |work=emisija Dnevnik u 19 |url=http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=14. XII. 2018 |accessdate=4. I. 2019 |archivedate=2018-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181120031155/http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |deadurl=yes }} 2:13 minuta&lt;/ref&gt; u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij [[Etnički identitet|nacionalne pripadnosti]] i sredstvo iskazivanja [[Politika|političke]] lojalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Paula |last=Bobanović |date=14. IV. 2018 |title=Chomsky: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore isti jezik |url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |publisher=''Express.hr'' |location=Zagreb |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAC0M0b0?url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |deadurl=no |accessdate=4. V. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dan |last=Nosovitz |date=11. II 2019 |title=What Language Do People Speak in the Balkans, Anyway? |trans_title=Koji jezik govore ljudi na Balkanu? |language=engleski |url=https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |publisher=''[[:en:Atlas Obscura|Atlas Obscura]]'' |archivedate=2019-02-11 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190211191959/https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |accessdate=8. VII 2019 }}&lt;/ref&gt; U ''Deklaraciji'' stoji da se [[jezik]] i [[narod]] ne moraju podudarati, da svaki nacionalni [[Kolektivizam|kolektiv]] može svoju [[Varijanta (lingvistika)|varijantu]] samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu |work=emisija Vijesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=cAjm5pbRwaQ&amp;t=67s |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. IX. 2017}} minuta 1.07&lt;/ref&gt; Dokument poziva na prestanak razdvajanja djece po [[nacionalnost|nacionalnoj]] osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom.&lt;ref name=&quot;MiaDuhacek&quot;&gt;{{cite web |first1=Goran |last1=Duhaček |first2=Mija |last2=Pavliša |date=28. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170403041015/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |deadurl=yes |accessdate=6. VII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Zanelli |first=Aldo |year=2018 |title=Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 |trans_title=Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997. |language=njemački |series=Studien zur Slavistik ; 41 |location=Hamburg |publisher=Dr. Kovač |pages=83 |isbn=978-3-8300-9773-0 |lccn=|oclc=1023608613 |id={{CROSBI|935754}}. {{NSK-zapis|id=001013945}}}} [https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=385977 (FFZG)].&lt;/ref&gt; Potpisnici se u ''Deklaraciji'' zalažu za slobodu jezičnog izražavanja svakog pojedinca.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Amir |last=Zukić |authorlink=Amir Zukić |title=Gošća Pressinga Snježana Kordić |work=emisija Pressing |url=https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U&amp;t=3195s |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=29. III. 2017 |accessdate=11. V. 2019 |id={{CROSBI|935979}}}} 53:15 minuta&lt;/ref&gt;

== Regionalni projekt Jezici i nacionalizmi ==

{{double image|right|Jezik i nacionalizam.JPG|114|Poster Languages and Nationalisms.jpg|250|Knjiga [[Snježana Kordić|S. Kordić]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'' (''lijevo'') poslužila je kao [[inspiracija]] za regionalni projekt Jezici i nacionalizmi (''desno'').}}

''Deklaraciji'' je prethodio regionalni [[projekt]] Jezici i nacionalizmi,&lt;ref&gt;{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. IV. 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=3. VII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. X. 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. X. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=4. XI. 2017}}&lt;/ref&gt; koji je realiziran uz potporu dvije [[Njemačka|njemačke]] [[Zaklada|zaklade]]: [[:de:Forum Ziviler Friedensdienst|Forum Ziviler Friedensdienst]] i [[:de:Allianz Kulturstiftung|Allianz Kulturstiftung]]. U okviru projekta su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobiven uvid u aktualno stanje i probleme.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Konferencija ''Jezici i nacionalizmi'' |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=22. XI. 2016 |accessdate=14. V. 2019 |archivedate=2016-12-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161228221004/http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |deadurl=yes }} 15. minuta&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=28. III. 2017 |title=Serbokroatisch/Kroatoserbisch: neue Deklaration über gemeinsame Sprache |trans_title=Srpskohrvatski/hrvatskosrpski: nova Deklaracija o zajedničkom jeziku |language=njemački |url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2017-05-26 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qkMVr6rS?url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=9. VIII. 2017 }}&lt;/ref&gt; Projekt je [[inspiracija|inspiraciju]] imao u knjizi ''[[Jezik i nacionalizam]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bugarski |first=Ranko|authorlink=Ranko Bugarski|title=&quot;The Declaration on the Common Language&quot;: A View from the Inside |trans_title=&quot;Deklaracija o zajedničkom jeziku&quot;: pogled iznutra |language=engleski |journal= Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics |volume=2 |issue=2 |page=23 |year=2019 |doi=10.12681/awpel.22595 |issn=2858-2801 |id={{S2CID|216297674}} |url=https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212 |deadurl=no |accessdate=17. VII. 2022 |quote=The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called &quot;Jezici i nacionalizmi&quot; [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010). }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom |work=emisija N1 na jedan |url=http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=21. XI. 2016 |accessdate=1. IV. 2018 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |deadurl=yes }} 25. minuta&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{YouTube|cAek_v71bLE|Tribina &quot;Čiji je naš jezik?&quot;, minuta 25}}&lt;/ref&gt; a organizirala su ga četiri [[Nevladina organizacija|nevladina udruženja]] iz svake od uključenih zemalja: [[P.E.N.]] Centar u [[BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], udruga Kurs iz [[Split]]a, KROKODIL iz [[Beograd]]a te Centar za građansko obrazovanje iz [[Podgorica|Podgorice]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi |url=http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |location=Podgorica |issn=1450-6181 |date=1. IV. 2016 |accessdate=3. IX. 2017 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201040852/http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Organizirana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održana u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz [[lingvist]]e sudjelovali i [[književnik|književnici]], [[novinar]]i, [[antropolog|antropolozi]] i dr.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329337&amp;title=Uzdizanje+%C4%8Distog+govora+vodi+u+lingvicizam |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2. III. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7iCYEa |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=7. X. 2016 |accessdate=2. V. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dragan |last=Banjac |title=Kradu li nacionalisti jezik? |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of7n6xk5?url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |deadurl=no |date=9. X. 2016. |accessdate=7. VI. 2017 }}&lt;/ref&gt; Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Duilo |first=Dražen |title=A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik? |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8K4C8u?url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |deadurl=no |location=Split |issn=0350-4662 |date=19. V. 2016. |accessdate=14. VIII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dušan |last=Komarčević |title=Čiji je naš jezik? |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8Q0SSM?url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |deadurl=no |date=6. X. 2016. |accessdate=9. IV. 2017 }}&lt;/ref&gt; Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ bili su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi
|-
! Mjesto
! Naziv debatnog kruga
! Datum
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Podgorica]]
| Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom?
| 21. IV. 2016.
|-
| Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika?
| 22. IV. 2016.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Split]]
| Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti?
| 19. V. 2016.
|-
| Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik?
| 20. V. 2016.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Beograd]]
| Ko kome krade jezik?
| 5. X. 2016.
|-
| Ideologija ispravnog jezika
| 6. X. 2016.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Sarajevo]]
| Političke manipulacije temom jezika
| 23. XI. 2016.
|-
| Lektori kao utjerivači nacionalnosti
| 24. XI. 2016.
|}

== Sastavljanje teksta ''Deklaracije'' ==

[[Datoteka:Collecting signatures for the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|230px|''Deklaracija'' je za nekoliko dana dobila preko 8.000 potpisa]]

U sastavljanju teksta ''Deklaracije'' sudjelovalo je preko trideset eksperata, od čega su polovinu činili lingvisti,&lt;ref&gt;{{YouTube|mpCCM4OTFgY|Emisija o Deklaraciji na BN-TV 2017, minuta 20:02}}&lt;/ref&gt; iz sve četiri države,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=23. II. 2018 |title=Jezik kao sredstvo ideološke propagande (intervju vodila Bojana Marić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV |work=emisija Otvoreni studio |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=9. IV. 2018 |id={{CROSBI|935893}} |archive-date=2018-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807155315/http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV }}, minuta 3:00&lt;/ref&gt; različitih nacionalnosti, a proces pisanja trajao je više mjeseci.&lt;ref name=&quot;VLDerk&quot;/&gt; Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu kada je grupa mladih ljudi u tom gradu,&lt;ref&gt;{{cite web |first=Rajka |last=Glušica |title=Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom |work=emisija Novi dan (voditeljica Minela Jašar) |url=http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. V. 2019 |quote=Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi. |archive-date=2017-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201080755/http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |dead-url=yes }} minuta 1.50&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vlašić |first=Nela |date=31. III. 2017 |title=Mali jezik, velika larma roda moga |url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuDKlmj?url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=19. IX. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas |work=emisija Novi dan (voditeljica Alma Dautbegović-Voloder) |url=http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=27. II. 2018 |accessdate=2. V. 2018 |id={{CROSBI|935896}} |quote=Kao prvo da spomenem ipak, jer smo u Sarajevu, da je to bila inicijativa mladih ljudi iz Sarajeva i onda se proširila na intelektualce iz sve četiri države. |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125437/http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |deadurl=yes }} minuta 9.44&lt;/ref&gt; koji su obrazovanje prošli kroz takozvane &quot;dvije škole pod jednim krovom&quot;,&lt;ref name=&quot;Posteno&quot;&gt;{{cite web |first=Duška |last=Jurišić |title=O provokaciji ili dekontaminaciji |work=emisija Pošteno |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |publisher=''[[Federalna televizija]]'' |date=3. IV. 2017 |accessdate=4. VIII. 2017 |archivedate=2017-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411221148/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |deadurl=yes }} minuta 14.00&lt;/ref&gt; došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje,&lt;ref name=&quot;Lasic&quot;&gt;{{cite web |last=Lasić |first=Igor |title=Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=13. I. 2017. |accessdate=2. VI. 2019 }}&lt;/ref&gt; a naslovili su ga ''Deklaracija o zajedničkom jeziku''.&lt;ref name=&quot;Grozdanic&quot;&gt;{{cite web |last=Grozdanić |first=Dragan |title=Bez tlake na jeziku |url=http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=4–6 |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170608215103/http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |deadurl=yes |accessdate=5. X. 2017 }}&lt;/ref&gt; Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su daljnju doradu profesionalnim [[lingvist]]ima,&lt;ref name=&quot;VLDerk&quot;&gt;{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=6–7 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=28. III. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qg0sFVHO?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |deadurl=no |accessdate=10. VII. 2018 }}&lt;/ref&gt; tako da je sljedećih mjeseci ''Deklaracija'' dorađivana u [[Zagreb]]u pa se stoga može zvati i &quot;zagrebačkom ''Deklaracijom''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Lokalni političari iz zajedničkog stvorili četiri nova jezika |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-08-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6snlActZS?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |deadurl=no |accessdate=4. X . 2018 }}&lt;/ref&gt; Odlučeno je da izrada ''Deklaracije'' bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. godini potpisalo je na individualno upućen poziv četrdeset istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko sugestija u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom.

Nastavljen je rad formiranjem odbora eksperata različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje koji su 16. i 17. I. 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji ''Deklaracije''.&lt;ref name=&quot;Lasic&quot;/&gt; Nakon sastanka je tekst upućen i na [[recenzija|kritičku procjenu]] dvadesetak konzultanata čiji neki prijedlozi su potom ugrađeni u završnu formu teksta.&lt;ref&gt;{{YouTube|-od7fL44o8g|Okrugli stol o Deklaraciji na Subverzivnom festivalu u Zagrebu 2017, minuta 5-7}}&lt;/ref&gt; ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' s više od dvjesto potpisa istaknutih intelektualaca&lt;ref&gt;{{cite web |last=Puhovski |first=Žarko |authorlink=Žarko Puhovski |title=Politika u RH je najgluplje i najhisteričnije reagirala |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |date=7. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfu5YL7a?url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |deadurl=no |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=5. VII. 2019 }}&lt;/ref&gt; iz [[Hrvatska|Hrvatske]],&lt;ref&gt;{{cite web |last=Savičević Ivančević |first=Olja |title=Predsjednik društva pisaca tuži novinara: Petkovića pozivaju na ostavku. &quot;To je bijedno i kukavički!&quot; |url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |publisher=''Lupiga'' |archivedate=2017-11-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6v9xTF7dj?url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3831 |date=16. XI. 2017 |accessdate=22. IX. 2018 }}&lt;/ref&gt; [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] istovremeno je predstavljena javnosti 30. III. 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i [[Pres-konferencija|konferencija za medije]] i dvije panel diskusije za javnost s naslovima &quot;Šta je zajednički jezik?&quot; i &quot;Jezik i budućnost&quot;. Potom je ''Deklaracija'' ponuđena za daljnje [[Peticija|potpisivanje]] svima zainteresiranima.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[P.E.N.]] |date=27. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''P.E.N. BiH'' |location=Sarajevo |archivedate=2017-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170331085450/http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=yes |accessdate=8. VII. 2017 }}&lt;/ref&gt; Sljedećih dana ju je potpisalo preko 8.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Martin |last=Sander |date=23. V. 2017 |title=Nationalistisch geprägte Sprache? |trans_title=Nacionalistički obilježen jezik? |language=njemački |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 |publisher=''Njemački radio'' |location=Berlin |accessdate=19. XI. 2018 |archive-date=2018-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807125018/http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 }}&lt;/ref&gt;

Održan je okrugli stol o ''Deklaraciji'' i u Zagrebu u okviru 10. [[Subverziv festival]]a pod naslovom &quot;Jezik i nacionalizam&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |date=19. V. 2017 |title=Okrugli stol: Jezik i nacionalizam |url=http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''[[Subversive Festival|10. Subversive Festival]]'' |location=Zagreb |archivedate=2017-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513172437/http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |deadurl=yes |accessdate=1. X. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{YouTube|ZlyXyJtu_KQ|Okrugli stol: Jezik i nacionalizam (traje sat i pol)}}&lt;/ref&gt; Zatim je održana debata&lt;ref&gt;{{YouTube|2VsRa2kfAwk|Isječak iz debate (Teofil Pančić), traje 2 minute}}&lt;/ref&gt; na književnom Festivalu Krokodil u Beogradu pod naslovom &quot;O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Tanjug]] |date=19. VI. 2017 |title=Ljudi, nemojmo da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom |url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=06&amp;dd=19&amp;nav_category=1864&amp;nav_id=1273654 |publisher=''[[B92]]'' |location=Beograd |archivedate=2017-06-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170622024838/http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=06&amp;dd=19&amp;nav_category=1864&amp;nav_id=1273654 |deadurl=yes |accessdate=30. VIII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ćirić |first=Sonja |date=22. VI. 2017 |title=Ptičica koja ide okolo i smeta |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170823035701/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. II. 2019 }}&lt;/ref&gt; Nakon toga je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana na festivalu [[EXIT|Exit]] tribina &quot;Čiji je naš jezik?&quot;&lt;ref&gt;{{YouTube|pJxjTonO67I|Prilog sa tribini &quot;Čiji je naš jezik?&quot;, traje 7 minuta}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Svi govorimo naš jezik |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&amp;title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2017-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170716100101/http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&amp;title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |deadurl=yes |location=Beograd |issn=1450-538X |date=9. VII. 2017 |accessdate=15. VIII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=9. VII. 2017 |title=Tribina: Deklaracijom o zajedničkom jeziku protiv nacionalizma |url=http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |publisher=''Autonomija'' |archivedate=2017-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170714082609/http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |deadurl=yes |location=Novi Sad |accessdate=10. III. 2019 }}&lt;/ref&gt; i na Regionalnoj književnoj konferenciji Book Talk panel &quot;Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku&quot;.&lt;ref&gt;{{YouTube|975YLk0XONE|Panel o Deklaraciji na Book Talk, traje 56 minuta}}&lt;/ref&gt; I u Crnoj Gori održan je okrugli stol o Deklaraciji u okviru 7. [[Njegoš]]evih dana.&lt;ref&gt;{{YouTube|yEDBscF80IM|Najava okruglog stola o Deklaraciji na TV Vijestima, traje 14 minuta}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|date=2. IX. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku na Njegoševim danima |url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |publisher=''Radio Kotor'' |archivedate=28. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190928164939/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |deadurl=no |location=Kotor |accessdate=29. IX. 2019}}&lt;/ref&gt; Krajem iste kalendarske godine u okviru 6. Otvorenog univerziteta u Sarajevu održana je rasprava &quot;Šta da se radi s jezikom: ko (ne) govori zajednički?&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Hana |last=Sokolović |title=Šta da se radi s jezikom? |work=emisija Dnevnik |url=http://ba.n1info.com/a226040/Video/Info/Sta-da-se-radi.-s-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=10. XI. 2017 |accessdate=22. IV. 2018 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 1:48 minuta&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;4&quot; | Serija tribina o Deklaraciji u 2017.
|-
! Mjesto
! Naziv tribine
! Manifestacija
! Datum
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Sarajevo]]
| Šta je zajednički jezik?{{Ref label|a|a|none}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Predstavljanje Deklaracije
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. III. 2017.
|-
| Jezik i budućnost{{Ref label|b|b|none}}
|-
| Ko (ne) govori zajednički?{{Ref label|c|c|none}}
| Otvoreni univerzitet
| 10. XI. 2017.
|-
| [[Zagreb]]
| Jezik i nacionalizam{{Ref label|d|d|none}}
| [[Subversive Festival]]
| 19. V. 2017.
|-
| [[Beograd]]
| O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima{{Ref label|e|e|none}}
| [[:en:Krokodil Literary Festival|Festival Krokodil]]
| 18. VI. 2017.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Novi Sad]]
| Čiji je naš jezik?{{Ref label|f|f|none}}
| [[EXIT|Festival Exit]]
| 8. VII. 2017.
|-
| Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku?{{Ref label|g|g|none}}
| Book Talk
| 29. IX. 2017.
|-
| | [[Kotor]]
| Deklaracija o zajedničkom jeziku{{Ref label|h|h|none}}
| [[Njegoš]]evi dani
| 1. IX. 2017.
|-
|}

[[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Hokkaido University.jpg|thumb|left|360px|[[Snježana Kordić]] [[govor]]i o ''Deklaraciji'' u plenarnom [[prezentacija|predavanju]] na [[kongres|konferenciji]] u [[Japan]]u 2018.&lt;ref name=&quot;KordJapan&quot;/&gt;]]Naredne 2018. godine održan je niz plenarnih [[prezentacija|predavanja]] o ''Deklaraciji'' na [[znanost|znanstvenim]] [[kongres|konferencijama]] na [[sveučilište|sveučilištima]] raznih [[Evropska unija|EU zemalja]],&lt;ref&gt;{{cite web |date=25. IX. 2018 |title=U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74dd8zfAo?url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=3. I. 2019 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=21. X. 2018 |title=U Pragu konferencija o jeziku |url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddGrZjW?url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku |accessdate=26. XII. 2018 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=17. VI. 2018 |title=U Poznanju održana debata o jezicima i identitetima |url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddMJUYR?url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima |accessdate=2. I. 2019 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Borba protiv nacionalizma: priznanje Snježani Kordić za osobu godine |url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |date=30. XII. 2018 |archivedate=2019-01-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/75AQjlB3w?url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. I. 2019 }}&lt;/ref&gt; a potom i na sveučilištima u [[Japan]]u.&lt;ref name=&quot;KordJapan&quot;&gt;{{cite web |date=19. XII. 2018 |title=U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-21 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74pZzBl1m?url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=27. XII. 2018 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=10. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Tokiju |url=http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |location=Tokio |publisher=''Waseda sveučilište'' |archivedate=2018-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181125200425/http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |accessdate=3. I. 2019 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=13. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Sapporu |url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |location=Sapporo |publisher=''[[Univerzitet na Hokkaidu]]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddzezJR?url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |accessdate=25. XII. 2018 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Povodom druge obljetnice također su održane tribine:&lt;ref name=&quot;Wien&quot;&gt;{{cite web |date=25. III. 2019 |title=Novi Bečki dogovor? |url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2019-04-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/77dteohoj?url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |accessdate=3. V. 2019 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; u [[Beč]]u promocija ''Deklaracije'' - naslov tribine bio je &quot;Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?&quot;&lt;ref&gt;{{YouTube|1mBDgUMvplM|Promocija Deklaracije u Beču, traje 2 sata}}&lt;/ref&gt; i u Zagrebu pod naslovom &quot;Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku&quot;, u organizaciji Saveza studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku |url=https://www.facebook.com/SavezStudentskihUdruga/videos/306274900055880 |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |date=28. III. 2019 |accessdate=5. VII. 2019}} traje 2 sata&lt;/ref&gt; a potom i plenarno predavanje o ''Deklaraciji''.&lt;ref&gt;{{cite web|date=26. IV. 2019 |title=Plakat konferencije u Zagrebu |url=https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE  |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |archivedate=26. IV. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426111901/https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |accessdate=3. VI. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Tekst ''Deklaracije'' ==
{{quote box
| width = 100%
| fontsize = 100%
| quote =
Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

&lt;center&gt;'''DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU'''&lt;/center&gt;

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

;Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

* činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;
* svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;
* sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
* policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
* činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;
* između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;
* standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

;Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

* ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
* zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
* prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
* izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
* slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
* jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
* slobodu dijalektalne i regionalne upotrebe;
* i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. III. 2017.
}}
Izvor: ''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]''&lt;ref name=&quot;Grozdanic&quot;/&gt;

{{clear}}
==Potpisnici ''Deklaracije''==
[[Datoteka:Noam Chomsky portrait 2017.jpg|thumb|right|140px|[[Noam Chomsky]] 2017. (potpisnik ''Deklaracije'')]]

Ugledni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Sociolingvistika|sociolingvist]] [[:en:Peter Trudgill|Peter Trudgill]] zapaža da „''lingvisti su dobro zastupljeni na listi potpisnika''“.&lt;ref&gt;{{cite web|author=[[:en:Peter Trudgill|Trudgill, Peter]] |date=30. XI. 2017 |page=46 |title=Time to make four into one |trans_title=Vrijeme da četiri budu jedan |language=engleski |url=https://archive.org/details/PeterTrudgillTimeToMakeFourIntoOne2017 |publisher=''[[:en:The New European|The New European]]'' |accessdate=17. XII . 2017 |quote=linguists are well represented on the list of signatories}}&lt;/ref&gt; Posebno je [[Publicitet|odjeknulo]] da je i najpoznatiji lingvist u svijetu „''[[Noam Chomsky]] potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku''“&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |title=Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |date=27. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACChzKy?url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. V. 2018 }}&lt;/ref&gt; „''zajedno s preko pedeset drugih lingvista, među kojima su Anders Ahlqvist, Ronelle Alexander, Nadira Aljović, Bojan Anđelković, Boban Arsenijević, John Frederick Bailyn, Josip Baotić, Ranka Bijeljac-Babić, Ranko Bugarski, Vesna Bulatović, Daniel Bunčić, Costas Canakis, Greville Corbett, Oliver Czulo, Natalia Długosz, Ljiljana Dolamic, Nicholas Evans, Rajka Glušica, Radmila Gorup, Senahid Halilović, Camiel Hamans, Mirjana Jocić, Jagoda Jurić-Kappel, Dunja Jutronić, Dejan Karavesović, Jana Kenda, Ivan Klajn, Snježana Kordić, Svetlana Kurteš, Igor Kusin, Zineta Lagumdžija, Igor Lakić, Gordana Lalić-Krstin, Mia Mader Skender, Alisa Mahmutović, Olga Mišeska Tomić, Vladimir Miličić, Spiros Moschonas, Joachim Mugdan, Zoran Nikolovski, Miloš Okuka, Tatjana Paunović, Dušan-Vladislav Pažđerski, Mira Peter, Tanja Petrović, Enisa Pliska, Milena Podolšak, Luka Raičković, Katarina Rasulić, Marija Runić, Svenka Savić, Marko Simonović, Ljiljana Subotić, Danko Šipka, Dušanka Točanac, Neda Todorović, Aleksandar Trklja, Peter Trudgill, Mladen Uhlik, Hanka Vajzović, Vera Vasić, Elvira Veselinović, Đorđe Vidanović, Ana Ždrale, Jelena Živojinović.''“&lt;ref&gt;{{cite journal |first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |title=Aldo Zanelli: ''Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift'' Jezik ''von 1991 bis 1997'' (prikaz knjige) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |oclc=1032613668 |volume=55 |issue=1, 2018 |pages=131–132 |location=Zagreb |id={{CROSBI|935754}}. {{CEEOL|672926}}. {{ZDB (DE)|862437-9}} |access-date=2018-05-04 |archive-date=2020-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201001232102/http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf }}&lt;/ref&gt;

''Neki od potpisnika ''Deklaracije'' o kojima postoji članak na ovoj Wikipediji:''
&lt;table style=&quot;width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Ivana Bodrožić]]

[[Mirjana Karanović]]

[[Rajko Grlić]]

[[Željko Komšić]]

[[Bora Ćosić]]

[[Snježana Banović]]

[[Svetislav Basara]]

[[Ivan Ivanji]]

[[Igor Grubić]]

[[Filip David]]

[[Vladimir Arsenijević]]

[[Janko Baljak]]

[[Asmir Kujović]]

[[Štefica Galić]]

[[Rade Dragojević]]

[[Vili Matula]]

[[Ivan Čolović]]

[[Edvin Kanka Ćudić]]

[[Pjer Žalica]]

&lt;/td&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Snježana Kordić]]

[[Dubravka Ugrešić]]

[[Ante Tomić]]

[[Noam Chomsky]]

[[Boris Dežulović]]

[[Dejan Tiago Stanković]]

[[Dragan Markovina]]

[[Enver Kazaz]]

[[Svetlana Lukić]]

[[Viktor Ivančić]]

[[Nihad Hasanović]]

[[Ognjen Sviličić]]

[[Teofil Pančić]]

[[Srđan Srdić]]

[[Nikola Vučić]]

[[Nikša Butijer]]

[[Ivan Klajn]]

[[Borka Pavićević]]

[[Dunja Jutronić]]

&lt;/td&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Ranko Bugarski]]

[[Daša Drndić]]

[[Rade Šerbedžija]]

[[Svenka Savić]]

[[Biljana Srbljanović]]

[[Predrag Lucić]]

[[Dubravka Stojanović]]

[[Slobodan Šnajder]]

[[Nenad Veličković]]

[[Borka Rudić]]

[[Dritan Abazović]]

[[Goran Kljajić]]

[[Nemanja Cvijanović]]

[[Milan Rakovac]]

[[Elvedin Nezirović]]

[[Tatjana Šojić]]

[[Dragan Velikić]]

[[Jasmila Žbanić]]

&lt;/td&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Ella Dvornik]]

[[Vesna Pešić]]

[[Ivana Sajko]]

[[Dejan Čavić]]

[[Dragana Varagić]]

[[Goran Marković]]

[[Dušan-Vladislav Pažđerski]]

[[Feđa Stojanović]]

[[Isidora Žebeljan]]

[[Dragoljub Mićunović]]

[[Marija Perović]]

[[Goran Dević]]

[[Igor Galo]]

[[Srđan Karanović]]

[[Dejan Đokić]]

[[Željko Ivanković]]

[[Srbijanka Turajlić]]

[[Lana Barić]]

[[Boris Buden]]
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Potpisnici o ''Deklaraciji'' ==

{{div col start|cols=2}}
*{{cite web |first=Boban |last=Arsenijević |date=15. IV. 2017 |title=Policentrični zajednički jezik i deklaracija o tome izazvali burne reakcije (intervju vodili Nemanja Stevanović i Vladimir Đorđević) |url=http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |publisher=''Media &amp; Reform centar'' |archivedate=2017-05-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170512014904/http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |deadurl=yes |location=Niš |accessdate=4. II. 2018 }}
*{{cite web |first=Boban |last=Arsenijević |date=18. V. 2017 |title=Deklaracija je uzdrmala temelj nacionalističke zloupotrebe jezika (intervju vodio Vladislav Stojičić) |url=http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |publisher=''P-portal'' |archivedate=2019-01-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190107072338/http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |deadurl=yes |location=Zagreb |accessdate=4. VII. 2019 }}
*{{cite web |author1=Arsenijević, Vladimir |author1link=Vladimir Arsenijević |author2=Klajn, Ivan |author2link=Ivan Klajn |date=8. IV. 2017 |title=Govore li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci isti jezik? (pripremila Kristina Šarić) |url=http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |work=emisija Vojvođanski dnevnik |publisher=''[[Radio-televizija Vojvodine]]'' |archivedate=2017-04-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170412193036/http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |deadurl=yes |location=Novi Sad |accessdate=5. XI. 2018 }}
*{{cite web |last=Bahr |first=Manuel |date=31. III. 2017 |title=Deklaration: B/K/M/S ist eine Sprache – „Ich habe unterschrieben!“ |trans_title=Deklaracija: B/H/C/S je jedan jezik – „Ja sam potpisao!“ |language=njemački |url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACNDOvJ?url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=4. V. 2018 }}
*{{cite web |first=Milena |last=Bogavac |date=8. VII. 2017 |title=Kako sam potpisala da nisam poliglota |url=https://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |publisher=''Noizz'' |archivedate=2017-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170710214946/http://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=15. X. 2017 }}
*{{cite web |last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=5. IV. 2017 |title=Dobronameran apel javnosti (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170826191109/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. III. 2019 }}
*{{cite web |last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=13. IV. 2017 |title=Deklaracija nije politička platforma (intervju vodila Mirjana Mitrović) |url=https://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |publisher=''Ekspres'' |archivedate=2017-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170612203231/http://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=1. VII. 2019 }}
*{{cite web |last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=7. V. 2017 |title=Mali katalog promašaja |url=http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&amp;title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2017-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170514144000/http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&amp;title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |deadurl=yes |location=Beograd |issn=1450-538X |accessdate=9. IX. 2017 }}
*{{cite web |first=Ivan |last=Cingel |date=14. IV. 2017 |title=Drevni i volšebni jeziče Hrvata |url=http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=2017-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170521191528/http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=5. II. 2018 }}
*{{cite web |first=Ivan |last=Cingel |date=27. IV. 2017 |title=Ovo nije još jedan tekst o Deklaraciji |url=http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=2017-05-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170519171037/http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=6. X. 2017 }}
*{{cite web |last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=1. IV. 2017 |title=Riba ribi grize jezik |url=https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |publisher=''Dnevnik'' |language=slovenski |archivedate=2019-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190710143601/https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |deadurl=yes |location=Ljubljana |issn=1581-3037 |accessdate=8. VII. 2019 }}
*{{cite web |last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=9. IV. 2017 |title=Hapsus linguae |url=http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170606010753/http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=28. V. 2018 }}
*{{cite web |last=Glušica |first=Rajka |date=20. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171008051033/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=15. VIII. 2017 }}
*{{cite web |last=Gudžević |first=Sinan |date=18. IV. 2017 |title=Reklaracija |url=http://www.portalnovosti.com/reklaracija |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170522214430/http://www.portalnovosti.com/reklaracija |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=13. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Gudžević |first=Sinan |date=2. V. 2017 |title=Pismo kardinalu Bozaniću |url=http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170512085724/http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2. VI. 2018 }}
*{{cite web|last=Halilović |first=Senahid |title=Halilović za N1: Dužni smo osluškivati javnu riječ |work=emisija N1 na jedan (voditelj Nikola Vučić) |url=https://www.youtube.com/watch?v=Zg3DRGByMok |date=26. IV. 2018 |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=7. V. 2017}} minuta 53:27
*{{cite web |last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=8. IV. 2017 |title=Novi Novi list |url=http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170608174219/http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=4. IX. 2018 }}
*{{cite web |last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=17. IV. 2017 |title=Kako ne biti Jugoslaven? |url=http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |publisher=''Proletter'' |archivedate=2017-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170521114542/http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |deadurl=yes |location=Podgorica |accessdate=18. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Kazaz |first=Enver |authorlink=Enver Kazaz |date=27. IV. 2017 |title=Jezik nije mentalni kazamat (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2019-01-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190107181016/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=7. VII. 2018 }}
*{{cite web |last=Kljajić |first=Jagoda |date=3. IV. 2017 |title=Potpišite Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=https://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |publisher=''Prozaonline'' |archivedate=2017-05-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170506215242/http://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=1. VIII. 2017 }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate (intervju vodio Denis Derk) |url=https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=36–37 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=4. IV. 2017 |archivedate=2017-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170921173932/https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |deadurl=yes |accessdate=13. IX. 2018 |id={{CROSBI|935899}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=5. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo, kako god zoveš jezik |url=http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |publisher=''Deutsche Welle'' |archivedate=2017-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170702092515/http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |deadurl=yes |location=Bonn |accessdate=9. VII. 2017 |id={{CROSBI|936014}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=13. IV. 2017 |title=Jezik više naroda (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170826190152/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. VI. 2019 |id={{CROSBI|936009}} }}
*{{cite web |author1=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |author2=Ibrahimović, Nedžad |title=O Deklaraciji o zajedničkom jeziku |work=emisija Globalno [[Boris Malagurski|Borisa Malagurskog]] |url=http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |date=3. V. 2017 |archivedate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171022133212/http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |deadurl=yes |publisher=''[[Radio-televizija BN]]'' |accessdate=3. VIII. 2017 }} minuta 84:14
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=10. I. 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=''Slobodni Filozofski'' |archivedate=2018-04-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180416192622/http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |deadurl=yes |location=Zagreb |accessdate=4. V. 2018 |id={{CROSBI|935894}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=30. III. 2018 |title=Čistoća naroda i jezika ne postoji (intervju vodila Gordana Sandić-Hadžihasanović) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2018-03-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180330181126/https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |deadurl=yes |location=Prag |accessdate=7. III. 2019 |id={{CROSBI|935824}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Deklaracija ruši i posljednji tabu (intervju vodila Maja Abadžija) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |publisher=''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' |pages=18–19 |location=Sarajevo |issn=0351-3904 |date=26. II. 2018 |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125045/http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |deadurl= |accessdate=7. IV. 2018 |id={{CROSBI|935790}} }}
*{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017 |publisher=Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet |pages=145–152 |chapter=Reakcije na Deklaraciju o zajedničkom jeziku |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |deadurl=no |location=Nikšić |year=2019 |isbn=978-86-7798-062-7 |ssrn=3452730 |id={{CROSBI|1019779}}. {{S2CID|231517900}} |archivedate=27. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927141935/http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |accessdate=24. VII. 2022}}
*{{cite web |last=Krajišnik |first=Đorđe |date=18. IV. 2017 |title=Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike |url=http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |publisher=''XXZ regionalni portal'' |archivedate=2017-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170421093139/http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=18. VI. 2017 }}
*{{cite web |last=Lucić |first=Predrag |date=3. IV. 2017 |title=Deklaracija o SAO Rijeci |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfsW18Ld?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=5. X. 2020}}
*{{cite book|last=Lukić|first=Marija|title=¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo|language=španjolski|trans_title=Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje|chapter=Declaración sobre la langua común|trans_chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://digibug.ugr.es/bitstream/handle/10481/62376/52925.pdf?sequence=4&amp;isAllowed=y|url-status=live|format=PDF|publisher=Universidad de Granada|series=tesis doctoral|pages=168–182|location=Granada|year=2020|accessdate=22. VII. 2022}}
*{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=njemački|trans_title=Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik|chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=dead|format=PDF|publisher=Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar|series=UZH Dissertationen|pages=81–84|location=Zürich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|accessdate=3. VI. 2022|access-date=2022-07-24|archive-date=2025-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20250212225841/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/}}
*{{cite web |last=Markovina |first=Dragan |authorlink=Dragan Markovina |date=30. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''Telegram'' |archivedate=2017-05-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170531111804/http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-7667 |accessdate=8. VIII. 2018 }}
*{{cite web |last=Methadžović |first=Almir |date=2. IV. 2018 |title=Chomsky u autobusu |url=http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=2018-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180410193341/http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |deadurl=yes |location=Mostar |accessdate=9. X. 2018 }}
[[Datoteka:Cigarette packet warning signs from Bosnia and Herzegovina.jpg|thumb|right|130px|Triput identično ispisano upozorenje, dvaput latinično i jedanput ćirilično, često se navodi kao ''[[reductio ad absurdum]]'' za tvrdnju o postojanju tri jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Viktor |last=Ivančić |date=27. VII. 2017 |title=Dnevnik čitanja: O općeprihvatljivim umorstvima |url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |publisher=''Analiziraj.ba'' |archivedate=2017-08-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6sXhzdpIH?url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |deadurl=yes |accessdate=8. XI. 2017 }}&lt;/ref&gt;]]
*{{cite web |first=Sven |last=Milekić |date=30. III. 2017 |title=Post-Yugoslav 'Common Language' Declaration Challenges Nationalism |trans_title=Postjugaslavenska deklaracija o 'zajedničkom jeziku' baca rukavicu u lice nacionalizmu |language=engleski |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |publisher=''BalkanInsight'' |archivedate=2017-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170427234436/http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |deadurl=yes |location=London |accessdate=4. VII. 2019 }}
*{{cite web |last=Mustafić |first=Dino |title=Mustafić za N1: Govorimo jedan jezik, razumijemo se |work=emisija Novi dan (voditeljica Merima Šemić) |url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |date=31. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAD7W4Re?url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |deadurl=yes |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=2. XI. 2018 }} minuta 17:36
*{{cite web|last=Nezirović |first=Elvedin  |authorlink=Elvedin Nezirović |date=30. III. 2017 |title=Predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=31. III. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200331053441/https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=31. III. 2022}}
*{{cite web |last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=30. III. 2017 |title=1, 2, 3, 4 jezika... 4, 3, 2, 1 jezik |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170826200728/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=23. X. 2017 }}
*{{cite web |last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=4. V. 2017 |title=Mučno, zabavno i poučno |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170708215746/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. VIII. 2018 }}
*{{cite web |last=Pavelić |first=Boris |date=30. III. 2017 |title=Provokacija zdravim razumom |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfspHY5F?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=12. IV. 2019 }}
*{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |date=6. IV. 2017 |title=Zašto Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=https://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |publisher=''Ekspres'' |archivedate=2017-06-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170601145816/http://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=9. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |date=17. IV. 2017 |title=Bozanić opet prijeti: ne zazivamo Jugoslaviju niti prijeti novi rat! |url=http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170522212353/http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=5. XI. 2017 }}
*{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |title=Bozanić čestita samo sviti i vjernicima koji su u katedrali |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |date=17. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfulnbuU?url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |deadurl=yes |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=17. VIII. 2018 }} minuta 13:00
*{{cite web|last=Slapšak |first=Svetlana |date=19. IX. 2017 |title=Okolina jezika |url=http://pescanik.net/okolina-jezika/ |publisher=''[[Peščanik]]'' |archivedate=22. IX. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170922183627/http://pescanik.net/okolina-jezika/ |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=8. XI. 2017}}
*{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=31. III. 2017 |title=Provokacija! |url=https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&amp;tmpl=component |publisher=''Večer'' |language=slovenski |archivedate=2019-01-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190125020435/https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&amp;tmpl=component |deadurl=yes |location=Maribor |issn=0350-4972 |accessdate=4. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=15. IV. 2017 |title=Račvasti jezik kardinala Bozanića |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftVN3ZV?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=4. VII. 2018 }}
*{{cite web |last=Tomić |first=Ante |authorlink=Ante Tomić |date=29. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |archivedate=2017-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170403003936/http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1331-5692 |accessdate=18. X. 2017 }}
*{{cite web |author1=Tomić, Ante |author1link=Ante Tomić |author2=Ilić, Saša |date=16. IV. 2017 |title=Na kom jeziku razgovaraju Grabar-Kitarović i Vučić? (intervju vodio Omer Karabeg) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170420100913/http://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |deadurl=yes |location=Prag |accessdate=9. VIII. 2018 }}
*{{cite book |last=Tripunovski |first=Stiven |editor1-last=Grunert |editor1-first=Heiner |editor2-last=Kührer-Wielach |editor2-first=Florian, eds |title=Grenzen im Fluss |publisher=Regensburg Schnell et Steiner |pages=30–31 |chapter=Gemeinsamkeit wider Willen? Sprache im südslawischen Raum |url=http://www.academia.edu/35250263/Gemeinsamkeit_wider_Willen_Sprache_im_s%C3%BCdslawischen_Raum_in_Grunert_Heiner_K%C3%BChrer-Wielach_Florian_Hg._Grenzen_im_Fluss._Regensburg_2017_S._30-31 |location=Regensburg |language=njemački |year=2017 |isbn=978-3-7917-2940-4 |oclc=1011631323 |accessdate=4. II. 2018}}
*{{cite web |author1=Vajzović, Hanka |author2=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |title=Jezičke nesuglasice |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |date=20. III. 2018 |archivedate=2018-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180324020605/http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |deadurl= |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |accessdate=3. V. 2019 }} minuta 15:47
*{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=7. V. 2017 |title=Reagiranje na tekst Nikole Petkovića o jeziku |url=http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170516191229/http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=12. XI. 2017 }}
{{div col end}}

== Povezano ==
{{columns-list|
* [[srpskohrvatski jezik]]
* [[policentrični standardni jezik]]
* ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]''
* [[sociolingvistika]]
* [[standardni jezik]]
* [[povijest hrvatskosrpskog jezika]]
* [[Novosadski dogovor]]
* [[Bečki književni dogovor]]
* [[pravopis hrvatskosrpskog jezika]]
* [[gramatika srpskohrvatskog jezika]]
}}

== Napomene ==
{{refbegin}}
'''a.''' {{Note label|a|a|none}} Govornici: [[Borka Pavićević]], Rajka Glušica i [[Snježana Kordić]]; moderirala: Sandra Zlotrg

'''b.''' {{Note label|b|b|none}} Govornici: [[Ivana Bodrožić]], Balša Brković i Asim Mujkić; moderirao: Igor Štiks

'''c.''' {{Note label|c|c|none}} Govornici: Nerzuk Ćurak i [[Vladimir Arsenijević]]; moderirala: Žarka Radoja

'''d.''' {{Note label|d|d|none}} Govornici: Tomislav Longinović, [[Viktor Ivančić]], Snježana Kordić, [[Boris Buden]] i [[Mate Kapović]]; moderirala: [[Katarina Peović Vuković]]

'''e.''' {{Note label|e|e|none}} Govornici: [[Teofil Pančić]], [[Dragan Markovina]], Snježana Kordić i Igor Štiks; moderirali: Vladimir Arsenijević i Ana Pejović

'''f.''' {{Note label|f|f|none}} Govornici: [[Dragan Bjelogrlić]], Snježana Kordić, Marko Šelić Marčelo, Vladimir Arsenijević i Vlatko Sekulović; moderirala: [[Milena Minja Bogavac]]

'''g.''' {{Note label|g|g|none}} Govornici: Ivan Ivanji, Goran Miletić, Mirjana Đurđević, [[:en:Srđan V. Tešin|Srđan Tešin]] i Pero Zlatar; moderirala: Eržika Pap Reljin

'''h.''' {{Note label|h|h|none}} Govornici: Rajka Glušica, Ivo Pranjković, Snježana Kordić, [[Ranko Bugarski]], Vladimir Arsenijević i Svein Mønnesland; moderirao: [[Nikola Vučić]]
{{refend}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Declaration on the Common Language|Deklaracija o zajedničkom jeziku}}
* [http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ Lista svih potpisnika Deklaracije + '''mogućnost potpisivanja'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170612035631/http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ |date=2017-06-12 }}
* [http://www.tacno.net/novosti/snjezana-kordic-pedeset-godina-od-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/ Kritička analiza stare Deklaracije]
* {{YouTube|9OU3WkvKLwk|Press konferencija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku}}
* {{YouTube|VJFBqZVXROM|Snimak konferencije ''Jezici i nacionalizmi'' u Beogradu}}

{{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku|kategorija=ne}}

[[Kategorija:Dokumenti]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Historija srpskohrvatskog jezika]]
[[Kategorija:Deklaracija o zajedničkom jeziku| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Hrvatska kultura]]
[[Kategorija:Srpska kultura]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Crnogorska kultura]]
[[Kategorija:Volonterstvo]]
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Srpski jezik]]
[[Kategorija:Bosanski jezik]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]
[[Kategorija:Sociolingvistika]]
[[Kategorija:Serbokroatistika]]
[[Kategorija:Nastanci 2017.]]</text>
      <sha1>n11b1us88d7csyuw6kzmhzpv0tpctry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cherry Kiss</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4610459</id>
    <revision>
      <id>42600413</id>
      <parentid>42562721</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T19:18:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8294" sha1="7a2lxqzvcx8nu2j8tu5br6mtauebthz" xml:space="preserve">{{Infokutija porno glumac
 | ime = Cherry Kiss
 | slika = Cherry Kiss 2.jpg
 | širina_slike = 
 | opis = 
 | ime_po_rođenju = Ivana Slavković
 | nadimak = 
 | datum_rođenja = [[31. decembar]] [[1992]]
 | mjesto_rođenja = [[Šarlinac]], {{zastava|SR Jugoslavija}}
 | nacionalnost= [[Srbi|srpska]]
 | datum_smrti      = 
 | mjesto_smrti     = 
 | zanimanja = 
 | period_aktivnosti = od [[2011]].
 | broj_filmova = 
 | znameniti_filmovi = 
 | supružnik = 
 | visina  = 1,73
 | masa = 55
 | oči = braon
 | kosa = plava
 | mjere = 34-24-35
 | penis = 
 | obrezan = 
 | orijentacija = [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]]
 | tjelesna_odlika =
 | nagrada = 
 | iafd              = 
 | imdb              =5703508 
 | afdb              = 
}}
'''Ivana Slavković''' ([[Šarlinac]], [[31. decembar]] [[1992]]), poznata pod umetničkim imenom '''Čeri Kis''' ({{jez-engl|Cherry Kiss}}), [[Srbija|srpska]] je [[pornografski glumci i glumice|pornografska glumica]], manekenka i bivša učesnica rijaliti-šoua ''[[Parovi]]''.

== Karijera ==
Poreklom je iz sela [[Šarlinac]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.svet.rs/vesti/estrada/ivana-slavkovic-zbog-posla-kojim-se-bavim-mestani-se-sprdaju-sa-mojim-roditeljima |title=Ivana Slavković: Zbog posla kojim se bavim, meštani se sprdaju sa mojim roditeljima i tatko ne dava da se vrnem u selište! |publisher=svet.rs |date= |accessdate=25. 3. 2012 |archive-date=2019-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190719091351/http://www.svet.rs/vesti/estrada/ivana-slavkovic-zbog-posla-kojim-se-bavim-mestani-se-sprdaju-sa-mojim-roditeljima }}&lt;/ref&gt; Ivana je porno karijeru započela sa osamnaest godina u [[Budimpešta|Budimpešti]], prestonici [[Mađarska|Mađarske]], u kojoj je i snimila većinu porno-filmova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.juznevesti.com/Intervju/Intervju-Ivana-Slavkovic-Cherry-Kiss.sr.html |title=Intervju: Ivana Slavković Cherry Kiss |publisher=juznevesti.com |date= |accessdate=14. 6. 2013 |archive-date=2013-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130525064707/http://www.juznevesti.com/Intervju/Intervju-Ivana-Slavkovic-Cherry-Kiss.sr.html }}&lt;/ref&gt; Pažnju šire javnosti u [[Srbija|Srbiji]] privukla je učestvovanjem u rijaliti-šouu ''[[Parovi]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/289276/Ceri-Kis-Mnogo-sam-naucila-od-Rona |title=Mnogo sam naučila od Rona! |publisher=vesti-online.com |date= |accessdate=14. 6. 2013 |archive-date=2018-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628184548/http://www.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/289276/Ceri-Kis-Mnogo-sam-naucila-od-Rona |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{cite web|url=http://svemirac.com/slike/2012/03/ko-je-ivana-slavkovic-cherry-kiss/ |title=Ko je Ivana Slavković – Cherry Kiss |publisher=svemirac.com |date= |accessdate=14. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Posle izlaska iz rijalitija fotografisala se za časopis ''[[CKM]]'',&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.svetplus.com/vesti.asp?vid=17125 |title=Skinula se Ivana Slavković! |publisher=svetplus.com |date= |accessdate=14. 6. 2013 |archive-date=2019-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190719091352/http://www.svetplus.com/vesti.asp%3Fvid%3D17125 }}&lt;/ref&gt; a zatim i snimila porno-film ''Čeri Kis, srpska porno-zvezda'' u režiji [[Slobodan Stanković|Slobodana Stankovića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/jetset/180143-okoncava-karijeru-poslednji-pornic-ivane-slavkovic |title=OKONČAVA KARIJERU: Poslednji pornić Ivane Slavković! |publisher=telegraf.rs |date= |accessdate=12. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Izdat je kao DVD izdanje i prodavan u celoj Srbiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/jetset/180143-okoncava-karijeru-poslednji-pornic-ivane-slavkovic |title=Poslednji pornić Ivane Slavković! |publisher=telegraf.rs |date= |accessdate=14. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, usled neslaganja sa roditeljima zbog profesije kojom se bavi, neko vreme nije snimala porno-filmove.&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt; Nekoliko meseci kasnije vraća se porno-industriji filmom ''[[Idemo svojim putem]]'', koji je snimala u Sloveniji sa slovenačkom starletom [[Urška Čepin|Urškom Čepin]]. U filmu se pojavljuju i poznate hrvatske porno-glumice [[Alexa Wild|Aleksa Vajld]] (''Alexa Wild'') i [[Tina Blade|Tina Blejd]] (pravo ime Dunja Mikulčić).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://supermen.tportal.hr/zabava/211101/Pornografski-brak-Srpkinja-Hrvatica-i-Slovenki.html |title=Pornografski brak Srpkinja, Hrvatica i Slovenki |publisher=supermen.tportal.hr |date= |accessdate=14. 6. 2013 |archive-date=2013-12-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204163628/http://supermen.tportal.hr/zabava/211101/Pornografski-brak-Srpkinja-Hrvatica-i-Slovenki.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nastupila je u više od 50 filmova za odrasle.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/mnogo-sam-naucila-od-rona/10288 |title=Mnogo sam naučila od Rona! |publisher=alo.rs |date= |accessdate=14. 6. 2013 |archive-date=2013-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131018013325/http://www.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/mnogo-sam-naucila-od-rona/10288 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Karijeru je nastavila u Americi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/15556/ivana-slavkovic-porno-glumica-smetam-vam-ja-ali-ne-i-pevacice-se-bave-prostitucijom |title=Ivana Slavković, porno glumica: Smetam vam ja, ali ne i pevačice koje se bave prostitucijom! |publisher=pulsonline.rs |date= |accessdate=14. 6. 2013 |archive-date=2013-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022133244/http://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/15556/ivana-slavkovic-porno-glumica-smetam-vam-ja-ali-ne-i-pevacice-se-bave-prostitucijom |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nastupala je na sajmu [[Erotika|erotike]] koji je održan u [[Celje|Celju]] u organizaciji Celjskog sajma i Zavoda za kulturu pornografije 69.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/quotbratstvo-i-jebinstvoquot-u-celju-erotika-spojila-sve-narode-bivse-jugoslavije-18/652896.aspx|title=„Bratstvo i jedinstvo“ u Celju: Erotika spojila sve narode bivše Jugoslavije (18+)|publisher=index.hr|date=|accessdate=5. 12. 2013|archive-date=2013-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022121403/http://www.index.hr/black/clanak/quotbratstvo-i-jebinstvoquot-u-celju-erotika-spojila-sve-narode-bivse-jugoslavije-18/652896.aspx|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/erotika-69-pogledajte-kako-je-bilo-na-sajmu-erotike-u-celju/652711.aspx|title=Erotika 69: Pogledajte kako je bilo na sajmu erotike u Celju|publisher=index.hr|date= |accessdate=5. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; Planirano je da nastupi na četvrtom [[Beogradski sajam erotike|Beogradskom sajmu erotike]], koji je trebalo da bude održan od [[30. maj]]a do [[2. jun]]a [[2013]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pressrs.ba/sr/magazin/hot/story/32940/Sajam+erotike+u+Beogradu.html |title=Sajam erotike u Beogradu |publisher=pressrs.ba |date= |accessdate=14. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Međutim, nije bilo dovoljno prijavljenih izlagača pa je odložen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/385082/Sajam-erotike-odlozen-za-decembar |title=Sajam erotike odložen za decembar |publisher=blic.rs |date= |accessdate=14. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|5703508|Čeri Kis}}
* [https://web.archive.org/web/20130724093706/http://www.cherrykissofficial.com/ Zvanični veb-sajt]
* [http://www.definebabe.com/models/llq9/cherry-kiss/ Profil na definebabe] ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj''
* [http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Charry/gender=f/Charry.htm Profil na IAFD-ju] ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj''
* [http://zavod69.si/stojan-press/zavod-oznanja/cherry-kiss/ Cherry Kiss na zavod69.si]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj''
* [http://ddfnetwork.com/model/3397/cherry-kiss.html Profil na ddfnetwork] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140302010340/http://ddfnetwork.com/model/3397/cherry-kiss.html |date=2014-03-02 }} ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj''

{{DEFAULTSORT:Kis, Čeri}}
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Srpske porno glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Niš]]</text>
      <sha1>7a2lxqzvcx8nu2j8tu5br6mtauebthz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diana Budisavljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4624089</id>
    <revision>
      <id>42600490</id>
      <parentid>42358161</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T10:59:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20358" sha1="q0s4p2yfoz0v8h1pec17wgcbt2djfa7" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime                 = Dijana Budisavljević
| slika               = 
| širina_slike        = 250p
| opis_slike          = Dijana Budisavljević.
| ime_po_rođenju            = 
| datum_rođenja = 15. januar 1891.
| mjesto_rođenja = [[Inzbruk]], {{zastava|Austrougarska}}
| datum_smrti = 20. avgust 1978.
| mjesto_smrti = [[Inzbruk]], {{zastava|Austrija}}
}}
'''Dijana Budisavljević''' rođena '''Obekser'''&lt;ref name=&quot;šindler&quot; /&gt; ({{jez-njem|Obexer}}; [[Inzbruk]], [[15. januar]] [[1891]] — [[Inzbruk]], [[20. avgust]] [[1978]]&lt;ref name=&quot;politika&quot;&gt;Magazin Politika br. 827: „O Dijani Budisavljević drugi put u Magazinu&quot;, Boško Lomović, pp. 27-29, 4.8.2013&lt;/ref&gt;) je bila [[humanitarni rad|humanitarka]] [[Austrija|austrijskog]] porijekla, poznata po tome što je tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svjetskog rata]] vodila akciju izvlačenja i zbrinjavanja dece iz [[ustaše|ustaških]] [[koncentracioni logor|logora]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Djeca koju je udomljavala su bila uglavnom srpska i partizanska djeca sa [[Kordun]]a, [[Kozara|Kozare]], hrvatskih i bosanskih sela.&lt;ref name=&quot;šindler&quot;&gt;{{cite web|title=Diana veća od Šindlera|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:269688-Diana-veca-od-Sindlera|work=novosti.rs|publisher=Večernje novosti|accessdate=18. 10. 2013.|author=Marko Prelević|date=4. 4. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Ova akcija je bila jedna od najtežih i po broju spasenih najobimnijih humanitarnih akcija vezanih za koncentracione logore u Drugom svjetskom ratu. Procenjuje se da je tokom rata iz raznih [[ustaše|ustaških]] [[koncentracioni logor|logora]] logora izvučeno više hiljada djece (12.623&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/106_2.htm&lt;/ref&gt; ili 15.336&lt;ref name=&quot;dijanaknjiga&quot; &gt;{{Cite book|title=Knjiga o Dijani Budisavljević|year=2013|publisher=Svet Knjige|location=Beograd|url=http://svetknjige.net/book.php?var=500|author=Boško Lomović|date=2013|access-date=2018-08-30|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401165728/http://www.svetknjige.net/book.php?var=500|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;). Umrlo je 3.254 djece, tokom spasavanja ili odmah po napuštanju logora, iscrpljeno torturom, glađu i bolešću, dok je više od 12.000 izbavljene dece preživelo rat.&lt;ref name=&quot;dijanaknjiga&quot; /&gt;

Akcija je organizovana u ljeto 1942. godine, nakon masovnog odvođenja dece u logore posle [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]].

Inicijatori i najistaknutiji organizatori ove humane akcije bili su Dijana Budisavljević, profesor [[Kamilo Bresler]] (visoki činovnik u Ministarstvu udružbe NDH), Jana Koh, [[Tatjana Marinić]] (zagrebačka komunistkinja), Dragica Habazin Majka, Vladimir Broz, [[Velimir Deželić mlađi|Velimir Deželić]] (katolički socijalni radnik i visoki činovnik u Ministarstvu udružbe NDH), [[Ante Dumbović]] (aktivista Crvenog križa) i drugi.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt; U akciji spašavanja djece iz ustaških logora je učestvovala široka mreža ljudi ljudi iz Zagreba, koji su time rizikovali sopstvene živote. Zahvaljujući požrtvovanju više od stotinu učesnika ove jedinstvene akcije, zdravstvenog osoblja, dobrovoljnih sestara Crvenog krsta i više stotina porodica iz Zagreba i okoline, učinjeno je sve da se zaustavi masovni pomor djece. Samo iz Stare Gradiške, Jablanca i Mlake izvučeno je više od 6.000 malih Kozarčana.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;

Da bi sačuvala podatke o djeci koju je zbrinjavala tokom rata, Diana Budisavljević je vodila kartoteku o njima, s nadom da bi jednoga dana mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama.&lt;ref name=&quot;novosti&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=175957&amp;title_add=Otrgnimo%20Dianu%20od%20zaborava&amp;kword_add=logor,%20diana%20budisavljevic „Otrgnimo Dijanu od zaborava“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100412180927/http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=175957&amp;title_add=Otrgnimo%20Dianu%20od%20zaborava&amp;kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic |date=2010-04-12 }} M. Prelević i A. Macanović, Večernje novosti, reportaže, 10. april 2010.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rodila se i školovala u Innsbrucku, [[Austrija]]. Nakon završene srednje škole udala se za dr. med. [[Julije Budisavljević|Julija Budisavljevića]] te se s njim 1919. preselila u [[Zagreb]]. Po osnutku [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]] dr. Budisavljević je zasnovao Zavod za kirurgiju te je imenovan profesorom kirurgije [[medicinski fakultet|Medicinskog fakulteta]] u [[Zagreb]]u.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;&gt;Marina Ajduković: [http://hrcak.srce.hr/file/11445 Djelovanje Diane Budisavljević s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.womenngo.org.rs/feministicka/tekstovi/dvije-ruke.pdf |title=Archive copy |access-date=2018-08-30 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093337/http://www.womenngo.org.rs/feministicka/tekstovi/dvije-ruke.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragoje Lukić, ''Rat i djeca Kozare'' (Beograd: Književne novine, 1990) str. 27&lt;/ref&gt; On je bio jedan od zagrebačkih Srba pošteđenih ubijanja, protjerivanja ili pljačke imovine za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

Saznavši za stradanje srpskih žena i djece u ustaškom logoru [[Loborgrad]], u jesen 1941., Diana Budisavljević sa skupinom suradnika organizira akciju spasavanja.

=== Akcija zbrinjavanja djece ===

[[Datoteka:Djeca Kozare u logoru Stara Gradiška.jpg|minijatura|Djeca sa Kozare u ustaškom logoru [[Logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]] 1942.]]

[[File:Djeca iz ustaških logora, Plavić S.jpg|thumb|Originalne fotografije djece iz 1942., koja su iz ustaških logora dovedena u Zagreb. Novorođenče Plavšić S.]]

Prema dnevniku koji je vodila za vrijeme rata, rad na pomoći i spasavanju srpskih žena i djece iz logora je započela u drugoj polovini oktobra 1941. kada je saznala za veliku akciju pomoći koju je Jevrejska opština u Zagrebu organizovala za svoje zatočene članove. Prema istom dnevniku, njena inicijativa u prvom trenutku nije naišla na pravi odziv, posebno iz straha od odmazde, ali se to kasnije promijenilo. Dijana se više puta obraćala tadašnjem duhovnom poglavaru katoličkih Hrvata nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]]. Od njega je nekoliko puta tražila pomoć u spasavanja srpske djece iz ustaških koncentracionih logora, o čemu je zapisala &lt;ref&gt;{{Cite book|last= Budisavljević|first= Dijana|authorlink= |coauthors=  |title= Dnevnik Diane Budisavljević, str. 20, 54, |year=2003|url=  |publisher= Hrvatski državni arhiv|location= Zagreb |id=}}&lt;/ref&gt; :

{{izdvojeni citat|''3.12.1941. Moj prvi prijem kod nadbiskupa dr. Stepinca. I tamo je rezultat razgovora bio potpuno negativan. Nadbiksup mi je rekao da nema nikakvog utjecaja na vladu, tamo da ništa ne može ishoditi. Spreman je zauzeti se za stvar, ali unaprijed zna da ne može ništa postići... Druga audijencija kod nadbiskupa... Nadbiskup je vrlo suzdržan. Ne želi se zainteresirati. Kaže da nema nikakvog upliva na vladu. Ispričao mi je da je zbog stana jedne Židovke bio kod nekog ministra. Taj mu je obećao da će žena moći ostati u stanu, a sad ju se usprkos tome namjerava iz stana izbaciti. Kažem da sam došla tražiti da spasi jedan narod, a on mi priča o nekom stanu. Onda je počeo kritizirati Nijemce, nacizam, Hitlera, da su oni svemu krivi. Kažem mu da se njemački biskupi jako zauzimaju za svoje vjernike i suprostavljaju Hitleru. Mnogi od ovdje progonjenih su prešli na katoličku vjeru i njegova je dužnost zauzeti se za njih... Na kraju obećava da će se zauzeti. Budući da u to mnogo ne vjerujem, nazivam... kanonika Bakšića i molim za prijem. Molim da sa svoje strane utječe na nadbiskupa. Molim da se kanonici sastanu i da se svi zajedno zauzmu za progonjene s Korduna.''}}

I pored mnogobrojnih teškoća na koje je nailazila, uspijevala je da pronađe ljude koji su činili što je bilo u njihovoj moći da prikupljena pomoć stigne u prave ruke&lt;ref name=&quot;nova&quot;&gt;[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_2.pdf Tokovi istorije, stranica 191-207]&lt;/ref&gt;  U radu je imala i saradnike kao što su profesor Kamilo Bresler, tada zaposlen u Ministarstvu socijalnog staranja NDH, sestra [[Crveni krst|Crvenog krsta]] Dragica Habazin, arhitekta Marko Vidaković, Jana Koh i zagrebačka komunistkinja [[Tatjana Marinić]].&lt;ref name=&quot;gost&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Novosti&quot; ugostile praunuka Diane Budisavljević|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:459062-Novosti-ugostile-praunuka-Diane-Budisavljevic|work=novosti.rs|publisher=Večernje novosti|accessdate=18. 10. 2013.|author=Vuk Mijatović|date=16. 10. 2013.}}&lt;/ref&gt; Kasnije joj je pomagao i nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Stepinac]], kod koga se nalazila kartoteka spasene djece.&lt;ref name=&quot;Dnevnik, str 166&quot;&gt;Dnevnik, str 166.&lt;/ref&gt;

Da bi pomogla srpskoj djeci i sama je puno rizikovala u susretu sa ustaškim dužnosnicima:

{{izdvojeni citat|''[[10. jul]] [[1942]], [[Stara Gradiška]]: Neka djeca već pre su bila predviđena za transport u Gornju Rijeku, a onda su zbog bolesti morala ostati. Umrla su djelimično tamo, a djelimično od nas preuzeta kasnije, kao i toliko tih malih mučenika, kao nepoznata, bezimena djeca. A svako je imalo majku koja je za njim gorko plakala, imalo je svoj dom, svoju odjeću, a sad je trpano golo u masovnu grobnicu. Nošeno devet mjeseci, u bolu rođeno, s oduševljenjem pozdravljeno, s ljubavlju njegovano i odgajano, a onda - Hitler treba radnike, dovedite žene, oduzmite im djecu, pustite ih da propadnu; kakva neizmjerna tuga, kakva bol (...) Prije podne je došao i [[Vjekoslav Luburić|Luburić]]. Bio je bijesan što mora da preda djecu. Kazao je da ima dovoljno katoličke djece koja u Zagrebu rastu u bijedi. Neka se za njih brinemo. Onda nam je opet prijetio, da samo o njegovoj dobroj volji zavisi hoće li nas pustiti iz logora.''&lt;ref name='&quot;spasila&quot;'&gt;{{cite web|title=Spasila 12.000 srpske djece iz hrvatskih logora|url=http://www.vesti-online.com/Riznica/Spomenar/42307/Spasila-12000-srpske-dece-iz-hrvatskih-logora|work=vesti-online.com|publisher=Vesti onlajn|accessdate=18. 10. 2013.|date=5. 4. 2010.|archive-date=2017-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423151334/http://www.vesti-online.com/Riznica/Spomenar/42307/Spasila-12000-srpske-dece-iz-hrvatskih-logora|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|Citat iz dnevnika Dijane Budisavljević}}

Neke od Dijaninih saradnica nisu bile te sreće u susretu sa ustašama. Tako [[Tatjana Marinić]] nakon obilaska dece u logoru u Jaski 1942. godine i sama biva tamo zadržana.&lt;ref name=&quot;Život&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11451 Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača Studija socijalnog rada u Hrvatskoj]&lt;/ref&gt;

Spasena djeca su bila smještena na razne načine. Dio njih je bio smješten po raznim hrvatskim porodicama, dio po objektima katoličke crkve, a dio po objektima koji su bili malo bolji od koncentracionih logora iz kojih su spasena. Zbog opstrukcije i otvorenog negodovanja vlasti NDH, hrana i smještaj su dobrim dijelom obezbijeđeni privatnim dobrovoljnim prilozima građana. Poglavnik NDH [[Ante Pavelić]] je dozvoljavao da Zagrepčani udomljavaju logorašku decu samo pod uslovom da budu vaspitana u hrvatskom i ustaškom duhu, usled čega su djeca pokrštavana. Mnoga djeca odrasla su sa promijenjenim identitetom i nikada nisu saznala istinu o svom porijeklu, vjeri ili identitetu.&lt;ref name=&quot;politika&quot; /&gt;

Obilazeći logore zarazila se bolestima koje su harale i ubijale mališane. Preležala je [[tifus]] i doživjela tri [[nervni slom|nervna sloma]].

=== Poslijeratni period ===

{{izdvojeni citat|Budući da se kod Vas nalazi kartoteka i ostali spisi o kretanju partizanske djece, dopremljene iz raznih logora i razmještene po zavodima i privatnim porodicama, koja više nema svrhe da se čuva kod privatnika, moli se da je odmah predate izaslaniku ovoga Ministarstva, te će Vam on ujedno potvrditi što je sve preuzeto.&lt;ref&gt;Dnevnik, str 257.&lt;/ref&gt;|Dokument od 28. svibnja 1945. koji je potpisala [[Tatjana Marinić]], jedna od učesnica akcije i tadašnja Načelnica Odjela socijalne zaštite i skrbi.}}

Po završetku rata, Ministarstvo socijalne politike je preuzelo njenu datoteku sa imenima i slikama djece zbrinute tokom rata, o čemu joj je izdata potvrda. To je zapravo bila kopija kartoteke, pohranjene kod nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik, str 166&quot;/&gt; Na potvrdi koju je dobila od države stoji da su od nje preuzeti sljedeći materijali:

# Ormarić sa 25 ladica sa kartotekom  
# 5 knjiga za traženje nepoznate djece  
# 1 registar fotografija djece  
# 1 knjigu (teku) registar djece sa oznakama  
# Potvrda o predaji 5 sv. fotografije djece.

[[File:Obexer-Haus.jpg|mini|200px|Rodna kuća Dijane Budisavljević u Insbruku]]

Dijana je predaju kartoteke teško podnela, obzirom da u dnevnik unosi kako je bila &quot;očajno uvrijeđena&quot;, jer je njoj i njezinim saradnicima uskraćen dalji rad, čime je onemogućen nastavak identificiranja nepoznate djece, te njihovog spajanja sa svojim porodicama nakon završetka rata.&lt;ref&gt;Dnevnik, str. 168/169.&lt;/ref&gt; Poslije rata vratila se da živi u rodnom [[Inzbruk]]u, u Austriji.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Diani počast u Hrvatskoj|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:295736-Diani-pocast-u-Hrvatskoj|work=novosti.rs|publisher=Večernje novosti|accessdate=18. 10. 2013.|author=Marko Prelević|date=10. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Više nije govorila o svom radu za vrijeme rata i do smrti se nije oporavila od posljedica obilaska logora.&lt;ref name=&quot;gost&quot; /&gt;

Časopis [[Arena (časopis)|Arena]] iz Zagreba je niz godina vodio akciju za povezivanje sada već odraslih ljudi sa svojim porodicama. Među spasenom djecom bio je i dr [[Milutin Vučkovac]], kasnije član [[Senat Republike Srpske|Senata Republike Srpske]].&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:463375-Diana-Budisavljenvic-spasla-i-senatora-RS Diana Budisavljević spasla i senatora RS („Večernje novosti“, 13. novembar 2013)]&lt;/ref&gt;

== Dnevnik ==

„Dnevnik Dijane Budisavljević“, originalno napisan na njemačkom, izdat je u samo 700 primjeraka. Pokriva period od 23. oktobra 1941. do 13. avgusta 1945. Na hrvatskom je izdat u Zagrebu 2003, pod imenom „Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945“, priredila za štampu Silvija Szabo, Hrvatski državni arhiv, Spomen-područje Jasenovac. U njemu je opisivala situaciju, uslove u kojima su se nalazila djeca logoraši, njihova mučenja, stradanja i umiranja, strepnju za njih, za sebe, kao i susrete i razgovore sa nekima od dužnosnika NDH. Dnevnik je objavljen 2003. godine u Zagrebu „Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945“, sačinjen od 388 zapisa prevedenih sa njemačkog. Od tada je započelo značajnije istoriografsko interesovanje za njene podvige.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Orden Carice Milice SPC za Dianu Budisavljević|url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/129171/Orden-Carice-Milice-SPC-za-Dianu-Budisavljevic|work=vesti-online.com|publisher=Vesti onlajn|accessdate=18. 10. 2013.|author=Srna|date=7. 04. 2011.|archive-date=2013-10-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019084718/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/129171/Orden-Carice-Milice-SPC-za-Dianu-Budisavljevic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
Dijana Budisavljević posthumno je odlikovana:
* U rodnom Inzbruku 2011. joj je dodijeljen Orden II reda.&lt;ref name=&quot;banjaluka&quot;&gt;{{cite web|title=Banjaluka: Diana Budisavljević da dobije spomenik i ulicu|url=http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:450149-Banjaluka-Diana-Budisavljevic-da-dobije-spomenik-i-ulicu|work=novosti.rs|publisher=Večernje novosti|accessdate=18. 10. 2013.|author=Sl. Pešević|date=21. 8. 2013.}}&lt;/ref&gt; 
* Zlatna [[medalja za hrabrost (1913)|medalja za hrabrost]] joj je dodeljena za ispoljenu hrabrost i djela ličnog herojstva, povodom [[Dan državnosti Srbije|Dana državnosti Republike Srbije]] 2012. godine,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Tadić odlikovao Đokovića|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/Društvo/1044560/Tadić+odlikovao+Đokovića.html|work=rts.rs|publisher=RTS|accessdate=18. 10. 2013.|date=14. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt; a uručena je njenom praunuku Leonardu Rašici 23. oktobra 2013. godine.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:460342-Svet-treba-da-cuje-za-Dianin-podvig Svet treba da čuje za Dianin podvig („Večernje novosti“, 23. oktobar 2013)]&lt;/ref&gt;
* Prvi je nosilac novoustanovljenog odlikovanja [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] „Carica Milica“,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Orden Diani Budisavljević|url=http://novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:326094-Orden-Diani-Budisavljevic|work=novosti.rs|publisher=Večernje novosti|accessdate=18. 10. 2013.|author=R. Dr - M. M.|date=7. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt; za plemenitost i humanitarni rad.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Praunuku Diane Budisavljević Orden carice Milice|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:459545-Praunuku-Diane-Budisavljevic-Orden-carice-Milice|work=novosti.rs|publisher=Večernje novosti|accessdate=18. 10. 2013.|author=V. Mijatović - R. Dragović|date=18. 10. 2013.}}&lt;/ref&gt; Orden je uručen 18. oktobra 2013. godine njenom praunuku, piscu Leonardu Rašici.&lt;ref name='&quot;spasila&quot;' /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Posthumno dodeljeno visoko crkveno odlikovanje Diani Budisavljević|url=http://www.spc.rs/sr/posthumno_urucheno_visoko_crkveno_odlikovanje_diani_budisavljevitsh|work=spc.rs|publisher=SPC|accessdate=19. 10. 2013.|date=18. 10. 2013.|archive-date=2021-12-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20211207095821/http://www.spc.rs/sr/posthumno_urucheno_visoko_crkveno_odlikovanje_diani_budisavljevitsh|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

U Beogradu, Kozarskoj Dubici i Gradišci dobila je ulice.&lt;ref name=&quot;banjaluka&quot; /&gt; Pored toga, srpska kulturna javnost joj je odala priznanje kroz više dela. Književnik [[Boško Lomović]] napisao je delo „Knjiga o Dijani Budisavljević&quot;. Snimljen je dokumentarni film „Dianina djeca”.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/scc/clanak/402251/Dianina-djeca-predstavljena-u-Republici-Srpskoj „Dianina djeca” predstavljena u Republici Srpskoj („Politika”, 19. april 2018)]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Tatjana Marinić]]
* [[Dečji logor u Sisku]]
* [[Logor Stara Gradiška]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref=harv|title=Knjiga o Dijani Budisavljević|year=2013|publisher=Svet knjige|location=Beograd|url=http://svetknjige.net/book.php?var=500|author=Boško Lomović|date=2013|access-date=2018-08-30|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401165728/http://www.svetknjige.net/book.php?var=500|deadurl=yes}}
* {{Cite book|ref=harv|title=Heroine from Innsbruck – Diana Obexer Budisavljević|year=2014|publisher=Svet knjige|location=Beograd|url=http://svetknjige.net/book.php?var=530|author=Boško Lomović|date=2014|access-date=2018-08-30|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401164009/http://www.svetknjige.net/book.php?var=530|deadurl=yes}}
* {{Cite book|ref=harv|title=Die Heldin aus Innsbruck – Diana Obexer Budisavljević|year=2014|publisher=Svet knjige|location=Beograd|url=http://svetknjige.net/book.php?var=531|author=Boško Lomović|date=2014|access-date=2018-08-30|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401180633/http://www.svetknjige.net/book.php?var=531|deadurl=yes}}
* ''Akcija „Diana Budisavljević“'', Milan Koljanin, Tokovi istorije (Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije), broj 3 / 2007, stranice 191­-207 [http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_2.pdf], [http://www.ceeol.com]
* {{Cite book|ref=harv|last=Lukić|first=Dragoje|authorlink=Dragoje Lukić|title=Rat i djeca Kozare|year=1979|edition=1.|location=Beograd|publisher=Narodna knjiga|url=https://books.google.com/books?id=Gm4NAAAAIAAJ}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.znaci.org/00001/106_2.htm Dragoje Lukic: RAT I DJECA KOZARE]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1891|1978|Budisavljević, Diana}}

[[Kategorija:Humanitarci]]
[[Kategorija:Biografije, Austrija]]
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Žene u ratu]]</text>
      <sha1>q0s4p2yfoz0v8h1pec17wgcbt2djfa7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historijski muzej Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626145</id>
    <revision>
      <id>42600380</id>
      <parentid>42590025</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T12:08:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-28492-72</username>
        <id>350763</id>
      </contributor>
      <origin>42600380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6927" sha1="mhro8tnvdccnbj2k66m7wmm8xzrx9w2" xml:space="preserve">[[File:Historical Museum of Bosnia and Herzegovina by architect Boris Magaš 1963.jpg|mini|desno|Historijski muzej Bosne i Hercegovine, 1963. godine]]
'''Historijski muzej Bosne i Hercegovine''', nekadašnji Muzej Revolucije, se nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Današnji muzej osnovan je 1945. godine kao „Muzej narodnog oslobođenja“ s namjerom očuvanja, zaštite, interpretacije i promocije baštine narodnooslobodilačke borbe te naslijeđa Drugog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;Elma Hodžić 2017&quot;&gt;{{cite journal |first=Elma |last=Hodžić |date=2017 |title=Promocija kulturne baštine kroz koncept „otvorenog muzeja“ : Otvoreni depo Historijskog muzeja BiH kao prostor kritičkog propitivanja socijalističkog naslijeđa |journal=Zbornik Radova – Asocijacija informacijskih stručnjaka, bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) |volume= |issue=9 |pages=45-52 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=566409 }}&lt;/ref&gt; Od tada pa do 1950. godine, bio je smješten u dvije prostorije Etnografskog odjeljenja [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]] dok je Osman Pelja postao prvi rukovodioc institucije.&lt;ref name=&quot;Elma Hodžić 2024&quot;&gt;{{cite journal |first=Elma |last=Hodžić |date=2024 |title=U susret 80. rođendanu Historijski muzej kao mjesto pamćenja, dijaloga i budućnosti |journal=Kelamu’l Šifa’ |volume= |issue=65-68 |pages=224-227 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1323531 }}&lt;/ref&gt;
 
Iste godine ustanova mijenja ime u „Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine“.  Godine 1956. Muzej je smješten u sedam prostorija zgrade sarajevske Vijećnice. Veći eksponati su bili smješteni u Željezničkoj radionici u Sarajevu.

Godine 1958. raspisan je konkurs za izgradnju „Muzeja revolucije“. Prva nagrada je dodijeljena predstavnicima tadašnje Zagrebačke škole: [[Boris Magaš|Borisu Magašu]], [[Edo Šmidihen|Edi Šmidihenu]] i [[Radovan Horvat|Radovanu Horvatu]]. 

Gradnja objekta je završena do 1963. godine. Prva stalna postavka Muzeja svečano je otvorena za javnost na Dan [[ZAVNOBIH]]-a, 25. novembra 1966. godine. Stručni tim koji je pod rukovodstvom direktora Monija Fincija realizovao postavku činili su istaknuti kustosi istoričari Zvonimir Rupar, Dušan Otašević i Tonči Grbelja. Njihov zajednički rad na terenskom prikupljanju i naučnoj obradi građe postavio je temelje današnjeg fundusa muzeja.&lt;ref name=&quot;Elma Hodžić 2024&quot;/&gt; Godine 1967. godine ustanova mijenja ime u „Muzej revolucije Bosne i Hercegovine“.

Tokom posljednjeg [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (period 1992 – 95) pričinjena je znatna materijalna šteta na objektu,  Osoblje Muzeja je nastavilo sa radom i uspjelo je spasiti od propadanja najveći dio zbirki. U istom periodu organizirane su izložbe na drugim lokacijama.

Od 1993. godine, promijenjen je naziv u Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Od tada Muzej proširuje svoju djelatnost na historiju BiH od [[Dolazak Slavena na Balkan|dolaska Slavena]] na Balkansko poluostrvo do danas.

Godine 1998., izvedeni su izvjesni radovi na popravci objekta.  Unutar velikog izložbenog prostora na spratu, u periodu 2002 – 2007. godina postavljena su djela Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu „Ars Aevi“.  U suterenu Muzeja je 2008. godine otvorena kafana „Tito“.
==Aktivnosti ==
Tokom svih godina postojanja i rada Muzej je organizovao 165 muzejskih izložbi i tri stalne muzejske postavke.

Do 1993. godine Muzej je bio fokusiran na antifašističku borbu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
 
Poseban vid izložbene aktivnosti Muzeja predstavljala je realizacija mreže muzejskih ustanova u Bosni i Hercegovini utvrđenih u Generalnoj koncepciji mreže muzeja NOR-a i revolucije u BiH iz 1971. godine. Tadašnji Muzej revolucije BiH je kao organizovana muzejska ustanova na prostoru BiH pružao pomoć srodnim institucijama oko sakupljanja i sređivanja građe, utvrđivanja tematskih struktura i sličnim poslovima.

Današnji Historijski muzej BiH je jedini muzej koji tretira kompletnu istoriju Bosne i Hercegovine od Srednjeg vijeka do savremene i nezavisne Bosne i Hercegovine.

Trenutno su u Muzeju postavljene dvije stalne postavke ''Opkoljeno Sarajevo'' i ''Bosna i Hercegovina kroz stoljeća''.

=== Zbirke ===
Muzej je prikupio oko 400.000 muzejskih predmeta, raspoređenih u nekoliko zbirki, koje obrađuje, čuva i prezentuje javnosti priređujući stalne i povremene izložbe.

* Zbirka arhivskog materijala
* Zbirka fotografija
* Zbirka trodimenzionalnih objekata
* Umjetnička zbirka
* Zbirka knjiga
* Zbirka dokumenata
* Zbirka istoričarke umjetnosti i umjetnice Marian Wenzel
* Zbirka Opkoljeno Sarajevo

== Zgrada ==
Zgrada muzeja, u arhitektonskom smislu, predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera stvaralaštva u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|moderne]] u Bosni i Hercegovini i nekadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], koji je bio ukorak sa evropskim i svjetskim kretanjima početkom druge polovine XX vijeka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. novembra  2012. godine, donijela je odluku da se kompleks kuće proglasi za  [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3652 |title= Historijski muzej u Sarajrvu |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović [[Dubravko Lovrenović]],  [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća).

Zgrada se sastoji od suterena u čijem se nivou nalazi unutrašnji vrt, uzdignutog prizemlja i sprata. Izgrađena je na kamenoj ploči dimenzija 70,00 x 44,20 m, ukupne površine unutrašnjih prostorija 1447,50 m2.

Na izdignutoj kamenoj ploči, postavljen je skeletni sistem sa 9 nosivih čeličnih stubova krstastog presjeka, koji dopuštaju jaki prepust na svim stranama. Na stubove je oslonjen zatvoreni kubus u nivou sprata, kao vodeći oblikovni akcent. Zgrada Muzeja revolucije je zapuštena i neodržavana.

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* ''65 godina Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine'', Sarajevo, 2010.
* Leka, Alma (2010). 65 godina Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Historijski muzej BiH.
* Katalog stalne postavke Muzeja revolucije BiH (1966). Sarajevo: Muzej revolucije BiH.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Historical Museum of Bosnia and Herzegovina}}
* [http://www.muzej.ba/ Zvanični sajt Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Muzeji u Sarajevu]]
[[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>mhro8tnvdccnbj2k66m7wmm8xzrx9w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chinesisches Roulette</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4633291</id>
    <revision>
      <id>42600416</id>
      <parentid>42509945</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T19:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3390" sha1="nv1dbio166snimh7seq1tnumnqno33w" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| slika             = Chinese Roulette, film poster.jpg
| naslov    = Chinesisches Roulette
| zemlja  = {{flagcountry|ZNJE}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|FRA}}
| jezik  = [[njemački jezik|njemački]]
| premijera = {{Filmdate|1976|11|18|[[Pariz]]|df=y}}
| trajanje            = 86 min.
| režija            = [[Rainer Werner Fassbinder]]
| scenario         = [[Rainer Werner Fassbinder]]
| studio        = Albatros Produktion&lt;br&gt;Les Films du Losange
| oridzcent = [[Michael Fengler]]
| muzik            = [[Peer Raben]]&lt;br /&gt;[[Ralf Hütter]] i [[Florian Schneider-Esleben]] (''[[Kraftwerk]]'')
| fotografija           = [[Michael Ballhaus]]
| montaža      = Ila von Hasperg, &lt;br /&gt;[[Juliane Lorenz]]
| uloge        = 
* [[Margit Carstensen]]
*Andrea Schober
* [[Alexander Allerson]]
* [[Macha Méril]]
* [[Ulli Lommel]]
* [[Anna Karina]]
* [[Brigitte Mira]]
* [[Volker Spengler]]
* [[Armin Meier (glumac)|Armin Meier]]
}}

'''''Chinesisches Roulette''''' ({{jez-sh|Kineski rulet}}) je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačko]]-[[francuska|francuski]] igrani film snimljen [[1976. na filmu|1976.]] godine u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Wernera Fassbindera]]. Po žanru je [[dramski film|drama]], a radnja prikazuje kako bogati [[münchen]]ski supružnici (koje tumače [[Margit Carstensen]] i [[Alexander Allerson]]) jedno drugo uhvate u preljubničkim aferama, i kako se to odražava na njihovu obogaljenu 12-godišnju kći. ''Chinesiseches Roulette'' je predstavljao prvu međunarodnu koprodukciju i dotada najskuplji film u Fassbinderovoj karijeri. Usprkos toga je doživio neuspjeh, pogotovo u Zapadnoj Njemačkoj gdje su mu kritičarli zamjerali emocionalnu hladnoću.

==Uloge==
* [[Anna Karina]] ... Irene Cartis
* [[Margit Carstensen]] ... Ariane Christ
* [[Brigitte Mira]] ... Kast
* [[Ulli Lommel]] ... Kolbe
* [[Alexander Allerson]] ... Gerhard Christ
* [[Volker Spengler]] ... Gabriel Kast
* [[Andrea Schober]] ... Angela Christ
* [[Macha Méril]] ... Traunitz

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov}}
* [http://www.fassbinderfoundation.de/movies/chinesisches-roulette/ ''Chinesisches Roulette''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190217194932/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/chinesisches-roulette/ |date=2019-02-17 }}, Film- und Hintergrundinformationen, Rainer Werner Fassbinder Foundation, Berlin
* {{Filmportal|ec750693b7fb45aea925b840b8a197dc}}
* [http://www.kino.de/kinofilm/chinesisches-roulette/1622 ''Chinesisches Roulette''] bei [[Kino.de]]
* [http://www.filmzentrale.com/rezis/chinesischesrouletteub.htm ''Chinesisches Roulette - Rebellion und Reaktion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121106172619/http://www.filmzentrale.com/rezis/chinesischesrouletteub.htm |date=2012-11-06 }} Ausführliche Kritik von Ulrich Behrens bei Filmzentrale.de
* [http://ww2.fassbinderfoundation.de/de/texte_detail.php?id=31&amp;textid=120 Fassbinder über seinen Film ''Chinesisches Roulette''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170120160149/http://ww2.fassbinderfoundation.de/de/texte_detail.php?id=31&amp;textid=120 |date=2017-01-20 }} Presseheft, [[Filmverlag der Autoren]], zitiert nach FassbinderFoundation.de
* [http://www.new-video.de/trailer-chinesisches-roulette/ ''Chinesisches Roulette''] Trailer bei New-Video.de

{{Rainer Werner Fassbinder}}

[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>nv1dbio166snimh7seq1tnumnqno33w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deutschland im Herbst</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4633345</id>
    <revision>
      <id>42600488</id>
      <parentid>42445265</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T10:26:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3017" sha1="9bdu6qe3d47s1ba2htcgxhgwib4ap1v" xml:space="preserve">{{distinguish|Njemačka jesen}}

{{Infokutija film
| slika  = Germany in Autumn.jpg
| naslov    = Deutschland im Herbst
| zemlja  = {{flagcountry|ZNJE}}
| jezik = [[njemački jezik|njemački]]
| premijera = {{Filmdate|1978|3|3|[[28. Berlinale|Zapadni Berlin]]|df=y}}
| trajanje            = 119 min.
| režija            = [[Alf Brustellin]]&lt;br&gt;[[Hans Peter Cloos]]&lt;br&gt;[[Rainer Werner Fassbinder]]&lt;br&gt;[[Alexander Kluge]]&lt;br&gt;[[Beate Mainka-Jellinghaus]]&lt;br&gt;[[Maximiliane Mainka]]&lt;br&gt;[[Edgar Reitz]]&lt;br&gt;[[Katja Rupé]]&lt;br&gt;[[Volker Schlöndorff]]&lt;br&gt;[[Peter Schubert (režiser)|Peter Schubert]]&lt;br&gt;[[Bernhard Sinkel]]
| scenario         = [[Heinrich Böll]]&lt;br&gt;[[Alf Brustellin]]&lt;br&gt;[[Hans Peter Cloos]]&lt;br&gt;[[Rainer Werner Fassbinder]]&lt;br&gt;[[Alexander Kluge]]&lt;br&gt; [[Beate Mainka-Jellinghaus]]&lt;br&gt;[[Maximiliane Mainka]]&lt;br&gt;[[Edgar Reitz]]&lt;br&gt;[[Katja Rupé]]&lt;br&gt;[[Volker Schlöndorff]]&lt;br&gt;[[Peter Schubert (režiser)|Peter Schubert]]&lt;br&gt;[[Bernhard Sinkel]]&lt;br&gt;[[Peter Steinbach (scenarist)|Peter Steinbach]]
| producent        = [[Theo Hinz]]&lt;br&gt;[[Eberhard Junkersdorf]]
| muzika      = [[Ennio Morricone]]
| fotografija           = [[Michael Ballhaus]]&lt;br&gt;[[Günther Hörmann]]&lt;br&gt;[[Jürgen Jürges]]&lt;br&gt;[[Bodo Kessler]]&lt;br&gt;[[Dietrich Lohmann]]&lt;br&gt;[[Werner Lüring]]&lt;br&gt;[[Colin Mounier]]&lt;br&gt;[[Jörg Schmidt-Reitwein]]
| montaža          = [[Heidi Genée]]&lt;br&gt;[[Mulle Goetz-Dickopp]]&lt;br&gt;[[Juliane Lorenz]]&lt;br&gt;[[Beate Mainka-Jellinghaus]]&lt;br&gt;[[Tanja Schmidbauer]]&lt;br&gt; [[Christine Warnck]]
| uloge        =
* [[Angela Winkler]]
* [[Vadim Glowna]]
* [[Mario Adorf]]
* [[Wolf Biermann]]
* [[Hannelore Hoger]]
* [[Rainer Werner Fassbinder]]
}}

'''''Deutschland im Herbst''''' ({{jez-sh|Njemačka u jesen}}) je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] igrano-dokumentarni [[omnibus film]] premijerno prikazan [[1978. na filmu|1978.]] godine. Sastoji se od nekoliko kraćih filmova - igranih i dokumentarnih - u kome su tada vodeći zapadnonnjemački sineasti, uglavnom pripadnici pokreta [[Nova njemačka kinematografija]], nastojali dati svoje viđenje [[Njemačka jesen|Njemačke jeseni]], odnosno prošlogodišnjih događaja vezanih uz krvavi sukob [[radikalna ljevica|radikalno lijevih]] [[terorizam|terorista]] [[Frakcija Crvene armije|Frakcije Crvene armije]] sa zapadnonjemačkim vlastima.

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov}}
* ''[http://www.fassbinderfoundation.de/movies/deutschland-im-herbst/ Deutschland im Herbst] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190315204343/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/deutschland-im-herbst/ |date=2019-03-15 }}'', Film- und Hintergrundinformationen, Rainer Werner Fassbinder Foundation, Berlin
* {{Filmportal.de Titel|http://www.filmportal.de/film/deutschland-im-herbst_eff4418e07b442349ac9ceacc84face8}}

{{Rainer Werner Fassbinder}}
{{Alexander Kluge}}
{{Edgar Reitz}}
{{Volker Schlöndorff}}

[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Omnibus filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Politički filmovi]]</text>
      <sha1>9bdu6qe3d47s1ba2htcgxhgwib4ap1v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Die Ehe der Maria Braun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4633380</id>
    <revision>
      <id>42600493</id>
      <parentid>42445273</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T11:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6703" sha1="eepbp012iwkz1ucudyjsl9y8muzgsfh" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Die Ehe der Maria Braun
| slika          = Original-poster-marriage-of-maria-braun.jpg
| director       = [[Rainer Werner Fassbinder]]
| producer       = [[Michael Fengler]]
| writer         = Peter Märthesheimer&lt;br&gt;Pea Fröhlich&lt;br&gt;Rainer Werner Fassbinder
| narrator       = 
| starring       = [[Hanna Schygulla]]&lt;br&gt;[[Klaus Löwitsch]]&lt;br&gt;[[Ivan Desny]]&lt;br&gt;[[Gisela Uhlen]]
| music          = [[Peer Raben]]
| cinematography = [[Michael Ballhaus]]
| editing        = [[Rainer Werner Fassbinder]] (as Franz Walsch)&lt;br&gt;[[Juliane Lorenz]]
| studio         = Albatros Filmproduktion&lt;br&gt;[[Westdeutscher Rundfunk]]&lt;br&gt;Trio Film
| distributor    = 
| released       = {{Filmdate|1979|2|20|[[29. Berlinale|Zapadni Berlin]]|df=y}}{{efn|1=Radna kopija je bila prikazana nekoliko mjeseci ranije na [[Kanski filmski festival 1978.|Kanskom festivalu]].}}
| runtime        = 120 min.
| country        = {{flagcountry|ZNJE}}
| language       = njemački&lt;br&gt;engleski
| budget         = 1,975 mil. [[Deutsche Mark|DM]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Baer|first=Harry|title=Schlafen kann ich, wenn ich tot bin|publisher=Kiepenheuer &amp; Witsch|year=1990|page=281|isbn=3-462-02055-2|language=German}}&lt;/ref&gt; 
| gross          = 4 mil. [[Deutsche Mark|DM]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Zapadna Njemačka]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;1,8 mil. [[United States dollar|$]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[SAD]] u prvih šest tjedana kino-distribucije)&lt;/small&gt;
}}

'''''Die Ehe der Maria Braun''''' ({{jez-sh|Brak Marije Braun}}) je [[Zapadna Nemačka|zapadnonemački]] igrani film snimljen u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Vernera Fasbindera]] i premijerno prikazan [[1979. na filmu|1979.]] godine, poznat kao jedno od najuspešnijih ostvarenja u njegovoj filmografiji. Po žanru je [[dramski film|drama]], a naslovni lik, koga tumači [[Hana Šigula]], je mlada žena koja se za vreme [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] uda za vojnika koji nestaje, te u posleratnom periodu pokušava obezbediti egzistenciju kroz ljubavnu vezu sa starijim bogatim industrijalcem. Originalno zamišljen kao kratki segment političkog omnibus filma ''[[Nemačka u jesen]]'', ''Brak Marije Braun'' je bio dotada najskuplji, ali i zbog problema u produkciji za Fasbindera najtraumatičniji film. Uprkos toga, posle premijere je dobio ne niz pohvala od najuglednijih kritičara i filmaša u svetu, nego je postigao i izuzetan uspeh među publikom, te su svi kasniji filmovi u Fasbinderovoj filmografiji uživali visoki budžet. ''Brak Marije Braun'' se često navodi kao prvi deo [[BRD trilogija|BRD trilogije]] posvećene ranim godinama posleratne Zapadne Nemačke, a koji još čine ''[[Lola (film, 1981)|Lola]]'' i ''[[Čežnja Veronike Voss]]''.

== Radnja ==

Film počinje u [[Nacistička Nemačka|Hitlerovoj Nemačkoj]] [[1943.]] za vreme [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Tokom savezničkog bombardovanja Marija se uda za vojnika Hermana Brauna. Posle &quot;pola dana i cele noći&quot; koje su proveli zajedno, Herman se vraća na front. Posle rata, Mariji je rečeno da je Herman ubijen.

Marija počinje da radi kao hostesa u baru koji posećuju [[SAD|američki]] vojnici. Počinje da razvija odnos sa [[Afroamerikanci|crnim]] vojnikom Bilom, koji je podržava i poklanja razne stvari. Ostaje trudna sa njim.

Herman, koji nije ubijen, vraća se kući i zatiče Mariju i Bila kako se svlače međusobno. Iz toga proizilazi borba između Hermana i Bila. U gužvi Marija nenamerno ubije Bila udarivši ga punom bocom po glavi. Sudi joj vojni sud, a Marija izražava svoju ljubav i prema Bilu i prema Hermanu. Herman tu biva pogođen Marijinom predanošću pa preuzima krivicu za ubistvo i njega zatvaraju. Marija kasnije abortira svoju trudnoću, ali pita doktora da joj obeća da će se znati gde je grob. U vozu, na putu kući, Marija privlači jednog bogatog industrijalca, Karl Osvalda. Osvald, stariji čovek, nudi joj poziciju svoje pomoćnice, ali ona ubrzo postaje njegova ljubavnica. Marija posećuje Hermana u zatvoru i priča mu o razvoju situacije, obećavajući da će započeti novi život čim on bude pušten. Marija postaje bogata i kupuje kuću.

Osvald poseti Hermana i predlaže mu da on i Marija naslede njegovo bogatstvo posle smrti, ako Herman i dalje želi da ostane sa Marijom u braku. Nijedan od njih dvojice ne govori Mariji o ovom dogovoru. Nakon što je oslobođen, Herman emigrira u Kanadu i šalje Mariji crvenu ružu svakog meseca da je podseti da je još uvek voli. Posle Osvaldove smrti, Herman se vraća u Nemačku i Mariji. Kada je pročitan Osvaldov testament, Marija saznaje o njegovom dogovoru sa Hermanom. Uznemirena, Marija pali cigaretu i pogine od eksplozije gasa nakon što je zaboravila da ugasi ringlu kada je palila prethodnu cigaretu. Da li je to uradila namerno ili ne, nije jasno prikazano.

==Uloge==
*[[Hanna Schygulla]] ... Maria Braun
*[[Klaus Löwitsch]] ... Hermann Braun
*[[Ivan Desny]] ... Karl Oswald
*[[Gisela Uhlen]] ... Mother
*[[Elisabeth Trissenaar]] ... Betti Klenze
*[[Gottfried John]] ... Willi Klenze
*[[Hark Bohm]] ... Senkenberg
*[[George Byrd]] ... Bill
*[[Claus Holm]] ... Doctor
*[[Günter Lamprecht]] ... Hans Wetzel 
*[[Anton Schiersner]] ... Djed Berger
*[[Sonja Neudorfer]] ... Bolničarka Crvenog križa
*[[Volker Spengler]] ... Kondukter
*[[Isolde Barth]] ... Vevi
*[[Lilo Pempeit]] ... Mrs. Ehmke
*[[Bruce Low]] ... Amerikanac na konferenciji
*[[Günther Kaufmann]] ... Amerikanac u vozu
*[[Karl-Heinz von Hassel]] ... Prosecuting attorney 
*[[Hannes Kaetner]] ... Mirovni sudija
*[[Kristine de Loup]] ... Notar

==Napomene==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|id=0079095|title=The Marriage of Maria Braun}}
*{{Rotten Tomatoes|the_marriage_of_maria_braun}}
* [http://www.filmportal.de/df/06/Uebersicht,,,,,,,,19AA119B33664E1AAE41E7FDEEA89998,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,.html ''Die Ehe der Maria Braun''] at [http://www.filmportal.de Film Portal] {{de icon}}
* [http://www.fassbinderfoundation.de/movies/die-ehe-der-maria-braun/ ''Die Ehe der Maria Braun''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190224121211/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/die-ehe-der-maria-braun/ |date=2019-02-24 }} at the [http://www.fassbinderfoundation.de/ Rainer Werner Fassbinder Foundation's Official Website] {{de icon}}
*[http://www.criterion.com/current/posts/1047-a-market-for-emotions-the-marriage-of-maria-braunproduction-history ''A Market for Emotions: The Marriage of Maria Braun Production History''] an essay by Michael Töteberg at the [[Criterion Collection]]

{{Rainer Werner Fassbinder}}

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Ehe der Maria Braun, Die}}
[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>eepbp012iwkz1ucudyjsl9y8muzgsfh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Devojačka grupa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4645030</id>
    <revision>
      <id>42600489</id>
      <parentid>42307451</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T10:32:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7885" sha1="joylwnjfvaoj40zuflm9sl3uy4npfdr" xml:space="preserve">'''Devojačka grupa'''&lt;ref group=&quot;n.&quot;&gt;Ili ''gerl grupa'', analogno [[boj bend]]u.&lt;/ref&gt; ({{jez-engl|girl group}}) predstavlja [[muzička grupa|muzičku grupu]] sa nekoliko [[žene u muzici|ženskih pevačica]] koje generalno stvaraju [[vokalna harmonija|harmoniju]]. Termin „devojačka grupa” se takođe koristi u užem smislu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] da bi se označio talas američkih ženskih [[pop muzika|pop]] pevačkih grupa, od kojih su mnoge pod uticajem [[du-vop]]a, a iznikle su krajem [[1950e|1950-ih]] i početkom [[1960e|1960-ih]] između [[rokenrol#pad|pada ranog rokenrola]] i početka [[britanska invazija|britanske invazije]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Rutledge |first=Meredith E. |url=http://rockhall.com/blog/post/6655_the-fabulous-girl-groups-women-who-rock/ |title=The Fabulous Girl Groups &amp;#124; The Rock and Roll Hall of Fame and Museum |publisher=Rockhall.com |date=15. 4. 2013 |accessdate=4. 6. 2014 |archive-date=2016-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160629172820/http://www.rockhall.com/blog/post/6655_the-fabulous-girl-groups-women-who-rock/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.history-of-rock.com/g_g-history.htm |title=Girl Groups – A Short History |publisher=History-of-rock.com |date= |accessdate=4. 6. 2014 |archive-date=2019-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190917011426/http://www.history-of-rock.com/g_g-history.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Ženski bend]]ovi, u kojima članice takođe sviraju i [[muzički instrument|instrumente]], obično se smatraju zasebnim fenomenom. Ove grupe se ponekad zovu „devojački bendovi” ({{jez-engl|girl bands}}) ili „gerl bendovi” (kao analogija [[boj bend]]ovima), mada se ova terminologija ne prati univerzalno i ovi bendovi se takođe zovu devojačkim grupama. Na primer, vokalne grupe [[Šugabejbs]] i [[Gerls alaud]] definišu se kao „devojački bendovi”;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The nation's new sweetheart|url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/nov/09/girlsaloud-thexfactor |work=The Observer |date=9. 11. 2008}}&lt;/ref&gt; dok se instrumentalna grupa [[Gerlskul]] definiše kao „devojačka grupa”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/music/reviews/the-hedrons-13401497.html?startindex=-1|title=The Hedrons|work=Belfast Telegraph|date=19. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Istorijat ==

Sa pojavom [[muzička industrija|muzičke industrije]] i radijskog emitovanja, nastao je velik broj devojačkih grupa, a primer je grupa [[Endruz sisters]]. Krajem 1950-ih se javljaju ženskih pevačkih grupa (sa svim članicama ženskog pola), a oko 750 različitih devojačkih grupa snima pesme koje dolaze na američke i britanske muzičke lestvice od [[1960]]. do [[1966]].&lt;ref name=&quot;girl-groups.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.girl-groups.com/groups.htm |title=Girl Groups |publisher=Girl Groups |date= |accessdate=14. 6. 2014 |archive-date=2017-01-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170107150652/http://www.girl-groups.com/groups.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Suprims]] je grupa koja je sama imala 12 prvorangiranih singlova na listi [[Billboard Hot 100|-{''Billboard'' Hot 100}-]] tokom visokog talasa i kroz većinu britanske invazije bila je rival [[Bitlsi]]ma u popularnosti.&lt;ref name=Supremes&gt;{{cite book |first=Joel |last=Whitburn |year=2003 |title=Top Pop Singles 1955-2002 |url=https://archive.org/details/joelwhitburnstop00whitbur |pages=[https://archive.org/details/joelwhitburnstop00whitbur/page/950 950], 959, 964, 967, 969, 970, 983, 984, 988—990 |publisher=Record Research, Inc |location=Menomonee Falls, Wisconsin |isbn=0-89820-155-1}}&lt;/ref&gt; Kasnijih godina, šablon koji su stvorile devojačke grupe preslikava se na formate zasnovane na [[disko muzika|disko muzici]], [[savremeni ritam i bluz|savremenoj ritam i bluz muzici]] i [[kantri muzika|kantri muzici]], ali takođe i [[pop muzika|pop muzici]]. Globalizovanija muzička industrija doživela je izuzetnu popularnost [[dens pop|pop muzike vezane za dens]]&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VBXvvo4Vo-oC&amp;pg=PA352&amp;lpg=PA352&amp;dq=music+industry+globalization+spice+girls&amp;source=bl&amp;ots=hYsmVjqda8&amp;sig=V34e3xvP11EjQzpeDu4gknCEr1E&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=Qyd8U6u-Bc6AogSF6oDwCQ&amp;ved=0CDAQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q=music%20industry%20globalization%20spice%20girls&amp;f=false |title=Global Transformations: Politics, Economics and Culture |publisher=Google Books |date= |accessdate=4. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; i predvođene mnogim velikim diskografskim kućama. Ova pojava, u kojoj su se isticale [[Sjedinjene Američke Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Južna Koreja]] i [[Japan]], dovela je do nastanka veoma poznatih muzičkih grupa, sa osam grupa koje su debitovale nakon što je [[1990]]. prodato [[Spisak najprodavanijih devojačkih grupa|više od 15 miliona fizičkih kopija njihovih albuma]]. Takođe, od kraja [[2000e|2000-ih]], Južna Koreja je imala značajan uticaj, sa [[Spisak najprodavanijih devojačkih grupa#Digitalna prodaja|8 od top 10]] devojačkih grupa po digitalnoj prodaji na tom muzičkom tržištu.

[[Datoteka:Spice Girls in Toronto, Ontario.jpg|mini|[[Spajs gerls]] je postala jedna od najprodavanijih devojačkih grupa svih vremena (2008)]]
[[Datoteka:Ax10akb18.jpg|mini|Japanska devojačka grupa [[Ej-Kej-Bi forti-ejt]] (2010)]]
[[Datoteka:Girls'_Generation_at_DMC_Festival_2015_MBC_Radio_DJ_Concert_02.jpg|mini|Južnokorejska devojačka grupa [[Gerls dženerejšon]] (2015)]]

Istorija devojačkih grupa se počela pisati [[1920e|1920-ih]] odnosno [[1930e|1930-ih]] godina:
* 1923—1970: [[vodvilj]] i [[zatvorene harmonije]] (takođe [[mjuzik hol]], [[sving muzika|sving]], [[džamp bluz]], [[ritam i bluz]], [[rokenrol]], [[soul]], [[gospel]], [[tradicionalna pop muzika|tradicionalni pop]])
* 1955—1970: zlatno doba devojačkih grupa (devojačke grupe [[Kordets]], [[Fontejn sisters]], [[Makgvajer sisters]], [[Dekastro sisters]]; [[Lenon sisters]], [[Boni sisters]], [[Tin kvins]], [[Bobets]]; [[Šantels]], [[Širels]], [[Marvelets]], [[Marta i Vandelas]], [[Velvets]], [[Suprims]]; [[Kristals]], [[Blosoms]], [[Ronets]]; [[Kukis]], [[Eksajters]], [[Diksi kaps]], [[Šangri-Las]] itd.)
* 1966—1989: promene u formatima i žanrovima (uvodi se [[disko muzika|disko]], [[pauer pop]], [[pop rok]])
* 1990—danas: era dens pop devojačkih grupa (prisutni [[pop muzika|pop]], [[dens pop]], [[tin pop]], [[pop pank]], [[savremeni ritam i bluz]], [[hip hop]], [[elektro pop]], [[kej pop]], [[džej pop]])
** latinoamerička scena (1985. do danas)
** američki ritam i bluz i hip hop (2000-e do danas)
** druga britanska invazija (2000-e do danas)
** pojava azijskih dens pop devojačkih grupa (1990-e odnosno 2010-e do danas)

Tipični instrumenti osim [[vokal]]a su [[elektronski bek]], [[sempler]], [[sekvenser]], [[električna gitara]], [[bas gitara]], [[bubnjevi]], [[klavijatura|klavijature]] i dr.

Izvedene forme su [[boj bend]], [[tvi pop]], [[rajot gerl]], [[bablgam pop]] itd.

Karakteristične teme o kojima se peva su [[ljubav]], [[adolescencija]], [[feminizam]], [[politika]], [[kultura]]...

== Povezano ==
{{col-begin|width=40em}}
{{col-break}}
* [[Spisak najprodavanijih devojačkih grupa]]
* [[Spisak devojačkih grupa]]
* [[Ženski bend]]
* [[Žene u muzici]]
* [[Snaga devojaka]]
* [[Boj bend]]

{{col-break}}
* [[Motaun|Motaun rekords]]
* [[Postmodernizam]]
* [[Konzumerizam]]
* [[Proizvedeni pop]]
* [[Tinejdžerski idol]]
* [[Tiniboper]]
{{col-end}}

== Napomene ==
{{reflist|group=&quot;n.&quot;}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.smithsonianmag.com/womens-history/the-real-dreamgirls-147452817/?no-ist 2007 Rad Smitsonijana o istorijskom uticaju američkih devojačkih grupa]
* [http://www.girl-groups.com/ Fan sajt posvećen američkim devojačkim grupama sa sredine 20. veka]

{{DEFAULTSORT:Devojačka grupa}}
[[Kategorija:Muzičke grupe]]</text>
      <sha1>joylwnjfvaoj40zuflm9sl3uy4npfdr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Corcovado (zaljev)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4662131</id>
    <revision>
      <id>42600442</id>
      <parentid>42401475</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:26:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2924" sha1="pa8e5lglfqtv4sf6gy9bbtf8xa0rd73" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Zaljev Corcovado
| ime_genitiv =Zaljeva Corcovado
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Golfo de Corcovado&lt;/small&gt;
| slika_panorama =CIA_Map_of_Chiloe_Island.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Karta]] [[zaljev]]a i [[Chiloé|Otoka Chiloé]]
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Čile}}
| lokacija1_ime  =[[Čileanske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Los Lagos (regija)|Los Lagos]]&lt;br&gt;[[Aysén (regija)|Aysén]]
| lokacija2_ime  =[[Čileanske provincije|Provincija]]
| lokacija2_info = [[Chiloé (provincija)|Chiloé]]&lt;br&gt;[[Palena (provincija)|Palena]]&lt;br&gt;[[Llanquihue (provincija)|Llanquihue]]
}}
'''Corcovado''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Golfo de Corcovado'') je [[zaljev]] [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na [[jug]]u [[Čile]]a na [[granica|granici]] [[Čileanske regije|regija]]
[[Los Lagos (regija)|Los Lagos]] i [[Aysén (regija)|Aysén]].&lt;ref name=baia&gt;{{cite web
 |url          = http://www.skorpios.cl/blog/fiordos-canales-e-islas/el-golfo-de-corcovado/
 |title        = ''El Golfo de Corcovado''
 |publisher    = Cruceros Skorpios - Glaciares en Patagonia
 |language     = engleski
 |accessdate   = 12.11.2020
 |archive-date = 2020-01-25
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20200125154055/http://www.skorpios.cl/blog/fiordos-canales-e-islas/el-golfo-de-corcovado/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;

Corcovado je velika [[more|morska]] [[površina]] između [[otok]]a [[Chiloé]] i [[obala|obale]] [[Čile]]a, gdje se prostire [[Corcovado (Nacionalni park)|Nacionalni park Corcovado]].

== Karakteristike==
Taj zaljev prošaran brojnim [[otok|otocima]] [[dužina|dug]] je  92 [[km]] u smjeru [[sjever]]-[[jug]] i prosječno širok 46 [[km]]a. 
 
[[obala|Obale]] zaljeva su još uvijek netaknute ljudskim prisustvom, obrasle gustim [[šuma]]ma [[jug|južne]] [[bukva|bukve]] i džinovskih [[ficroja]] ([[vrsta]] [[čempres]]a).&lt;ref name=zal/&gt;
Najveći [[grad]] i [[luka]] u zaljevu je [[Castro (Čile)|Castro]] na [[otok]]u [[Chiloé]].

[[Geologija|Geološki]] [[zaljev]] je rezultat [[Glacijalni proces|glacijalnih procesa]] u [[kvartar]]u.&lt;ref name=zal/&gt;

[[Voda|Vode]] zaljeva su dom nekih [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] [[kitovi|kitova]], među inim; [[Rudolfijev kit|Rudolfijevih]], [[Kitovi usani|Usana]], [[Plavi kit|Plavih]] i [[Grbavi kit|Grbavih kitova]].&lt;ref name=zal/&gt;

Posljednjih [[dekada]] duž njegovih [[obala]] ima sve više [[ribogojstvo|ribogojilišta]] [[lososi|lososa]].&lt;ref name=zal&gt;{{cite web
   |url=https://www.seabourn.com/en_US/ports/scenic-cruising-gulf-of-corcovado.html
   |title      = ''Scenic Cruising Gulf of Corcovado ''
   |publisher=Seabourn
   |language      =engleski
   |accessdate =11.11.2020}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==

* [https://mapcarta.com/es/20132860 ''Karta zaljeva Corcovado''] {{es icon}}

[[Kategorija:Zaljevi u Čileu]]
[[Kategorija:Zaljevi u Južnoj Americi]]</text>
      <sha1>pa8e5lglfqtv4sf6gy9bbtf8xa0rd73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Stangl</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4665045</id>
    <revision>
      <id>42600419</id>
      <parentid>42512967</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T20:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6468" sha1="jb0s7z6csvo4667klbbtbx4iebfq91g" xml:space="preserve">{{Sportista
| ime = Cristian Stangl
| nadimak = Nebeski trkač
| slika = Christian Stangl, Cho Oyu Summit (flickr).jpg|thumb|
| slika_širina = 
| slika_opis = Prilikom uspona na [[Cho Oyu]]
| puno_ime = 
| datum_rođenja = 10.05.1966
| mesto_rođenja = [[Landl]], [[Austrija]] 
| država_rođenja = 
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
| državljanstvo = {{zas|Austrija}} [[Austrija]]
| visina = 
| težina = 
| pozicija =
| vebsajt =
| sport = [[Planinarstvo]]
| disciplina = [[alpinizam]]
| karijera = 
| lični_rekord = Trostruki [[Sedam vrhova]]&lt;ref name=&quot;Strangl&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-person-to-climb-the-triple-seven-summits |title=Cristian Stangl ispenjao trostrukih Sedam vrhova - 23.08.2013 |work=www.guinnessworldrecords.com |accessdate= 13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| klub = Sportski profesionalni tima Mammut.
| reprezentacija =
| nagrade = 
| medalje =
}}
'''Cristian Stangl''' (rođen 10 jula 1966) je [[Austrija|austrijski]] [[Alpinizam|penjač]] u [[Alpski stil|alpskom stilu]] i planinarski vodič. Na sebe je skrenuo pažnju brojnim nevjerovatno brzim usponima na visoke planine, zbog čega je dobio nadimak ''Nebeski trkač''. Svoj najveći uspjeh je ostvario 23.08.2013. god, usponom na Shkhara (5,193 m. - [[Kavkaz]] - [[Gruzija]]), treći vrh po visini u Evropi. Tada je postao prvi čovjek sa usponima na tri najviša vrha na sedam [[Kontinent|kontinenata]], trostrukih [[Sedam vrhova]]. Njegovo dostignuće je verifikovano 13.10.2013. u  [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisovoj knjizi rekorda]] u [[London]]u.&lt;ref name=&quot;Strang&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-person-to-climb-the-third-seven-summits |title=Cristian Stangl ispenjao Sedam trećih vrhova - 23.08.2013 |work=www.guinnessworldrecords.com |accessdate= 13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

Christian Stangl rođen je 1966 u Landlu, istočnom dijelu nacionalnog parka Gesäuse u Austriji. Završio je elektrotehnički fakultet. Kada mu je bilo 16 godina počeo je sa penjanjem, preferirajući solo, brzo i penjanje u zimskim uslovima u [[Alpe|Alpama]].

Godine 1990. počeo se penjati na vrhove [[Andi|Anda]] i [[Himalaji|Himalaja]]. Prilikom uspona 1991. god. novom rutom preko jugozapadne strane 7.285 m visokog Baintha Brakka, bio je zatrpan [[lavina|lavinom]] i ozbiljno povrijeđen. Od 1995. god. penjući se na vrhove Anda, postigao je značajne rezultate u brzim usponima:
* 9 vrhova preko 6.000 m. za 18 dana.  
* 10 vrhova preko 6.000 m. za 7 dana (2005), 
* 3 vrha preko 6.000 m. za 1 dan (2006),  
* 4 vrha preko 6.000 m. za 1 dan (2008)
Njegov prvi uspon na jedan vrh preko 8.000 m. bio je na [[Shishapangma|Shishapangmu]] 1998. god. preko jugozapadne strane.
== Sedam vrhova ==
Između 2002 and 2007, Christian Stangl kompletirao je prvih Sedam vrhova ([[Reinhold Messner|Messnerova lista]]), penjući se sam i bez upotrebe dodatnog [[kiseonik]]a, postižući rekord u ukupnom vremenu trajanja uspona od baznog kampa do vrha od 58 časova i 45 minuta.
&lt;ref name=&quot;StranglRe&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sueddeutsche.de/leben/bildergalerie-speedbergsteiger-christian-stangl-1.339220 |title= Cristian Stangl i rekordi |work= www.sueddeutsche.de - 27.11.2007 |accessdate= 13. 10. 2020 |archive-date= 2021-04-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210420173128/https://www.sueddeutsche.de/leben/bildergalerie-speedbergsteiger-christian-stangl-1.339220 }}&lt;/ref&gt;

U trci za osvajanje sedam drugih i trećih vrhova Stangl je bio sa [[Hans Kammerlander|Hansom Kammerlanderom]] iz [[Italija|Italije]]. Obojica su bili vrlo iskusni planinari na visokoim planinama, ali rivalstvo nije prošlo bez rasprava i skandala.
 
Svoje uspone penjači potkrepljuje fotografijom, video zapisom, GPS zapisnikom. visinomjerom ili drugim sredstvima. Današnji profesionalni penjači su pod pritiskom da uspiju. I Stangl je priznao da je krivotvorio svoju tvrdnju da je 2010 stigao na vrh [[K2]] i da je navodna [[fotografija]] sa vrha napravljena zapravo na visini 7.500 m. Nakon toga je izjavio:
:''Strah od smrti je dovoljno jak, ali strah od neuspjeha u društvu usmjerenom na dostignuća je gori.''&lt;ref name=&quot;StranglKa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.thebmc.co.uk/unfortunate-deception-on-k2 |title= Cristian Stangl priznao krivicu |work= www.thebmc.co.uk - 08.09.2010 |accessdate= 13. 10. 2020 |archive-date= 2021-04-11 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210411014821/https://www.thebmc.co.uk/unfortunate-deception-on-k2 }}&lt;/ref&gt;

Uspon na K2 uspješno je izveo 31 jula 2012.&lt;ref name=&quot;Sumnja&quot;&gt;{{Cite web |url= http://7summits.com/2nd-7summits.php |title= Oko sedam vrhova |work= www.thebmc.co.uk - 08.09.2010 |accessdate= 13. 10. 2020 |archive-date= 2016-04-11 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160411154627/http://7summits.com/2nd-7summits.php |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Slična sudbina zadesila je i Kammerlandera 2010. godine kada je predao fotografiju snimljenu na vrhu [[Logan]]. I on je bio prisiljen da se vrati i obavi regularan uspon.&lt;ref name=&quot;Sumnja&quot;/&gt;

Vrhovi i vremena uspona (časovi i minute):
* [[Mount Everest]]: 16:42
* [[Aconcagua]]: 4:25
* [[Denali]]: 16:45
* [[Elbrus]]: 5:18
* [[Kilimanjaro]]: 5:36
* [[Vinson]]: 9:10
* [[Puncak Jaya]]: 0:49
=== Sedam drugih vrhova ===
* [[Ojos Del Salado]] (6.893 m) – 10 juni 1996 [[Južna Amerika]]
* Batian (5.199 m) 6 februar 2009 [[Evropa]]
* Dykhtau (5.205 m) 6 septembar 2009 [[Afrika]]
* Logan (5.959 m) 22 maj 2010 Sjeverna [[Amerika]] 
* Tyree (4.852 m) 3 januar 2012 [[Antarktik]]
* [[K2]] (8.611 m) 31 juli 2012 [[Azija]]
* Sumantri (4,870 m) 15 januar 2013 Australazija&lt;ref name=&quot;Stran&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-person-to-climb-the-second-seven-summits |title=Cristian Stangl ispenjao Sedam drugih vrhova - 23.08.2013 |work=www.guinnessworldrecords.com |accessdate= 13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
=== Sedam trećih vrhova ===
* Shinn (4,660 m) 25 novembar 2008 Antarktik
* Pissis (6,795 m) 21 decembar 2008 Južna Amerika
* Mawenzi (5,148 m) 12 februar 2009 Afrika
* Orizaba (5,636 m) 16 decembar 2010 Sjeverna Amerika
* [[Kangchenjunga]] (8,586 m) 20 maj 2011 Azija
* Puncak Mandala (4,758 m) 28 februar 2012 Australazija
* Shkhara (5,193 m) 23 avgust 2013 Evropa&lt;ref name=&quot;Strang&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Stangl, Christian}}
[[Kategorija:Austrijski planinari]]
[[Kategorija:Osvajači Sedam vrhova]]
[[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]]</text>
      <sha1>jb0s7z6csvo4667klbbtbx4iebfq91g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cat Stevens</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669078</id>
    <revision>
      <id>42600404</id>
      <parentid>42291805</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T15:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3004" sha1="gps0wh8n3bsrank4sqmq2afly2i5jip" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| Ime                 = Cat Stevens
| Slika               = Yusuf_Islam_BBC2_Folk_Awards.jpg
| Slika_opis          = Stevens 2015. godine
| Background          = solo_singer
| Ime_po_rođenju      = Steven Demetre Georgiou
| Rođenje             = {{Birth date and age|1948|7|21}}&lt;br/&gt;[[Marylebone]], [[UK]]
| Smrt                = 
| Instrument          = vokal, gitara, bas-gitara
| Žanr                = [[Narodna muzika]], [[Pop muzika|pop]], [[Rok muzika|rok]]
| Zanimanje           = muzičar, kantautor
| Period_aktivnosti   = 1965—danas
| Diskografska_kuća   = {{Flatlist|
* [[Deram Records|Deram]]
* [[Island Records|Island]]
* [[A&amp;M Records|A&amp;M]]
* Mountain of Light
* Jamal
* Ya
* [[Atlantic Records|Atlantic]]
* [[Legacy Recordings|Legacy]]
}}
| Povezani_izvođači   = 
| URL                 = {{URL|https://catstevens.com/}}
}}
'''Yusuf Islam''' ([[21. jul]] [[1948.]]), rođen kao '''Steven Demetre Georgiou''', a najpoznatiji po svojim umetničkim imenima '''Cat Stevens''', '''Yusuf''' i '''Yusuf / Cat Stevens''', britanski je muzičar i kantautor. Njegov muzički stil se uglavnom oslanja na narodnu, pop, rok i islamsku muziku (u kasnijem periodu karijere). Postao je član [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvorane slavnih rokenrola]] 2014. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Locker |first1=Melissa |title=A Guide To The Rock And Roll Hall of Fame’s Class of 2014 |url=http://entertainment.time.com/2013/12/17/a-guide-to-the-rock-and-roll-hall-of-fames-class-of-2014/ |work=Time |date=17. 12. 2013 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U decembru 1977. je prešao u Islam i promenio ime.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio2/r2music/documentaries/catstevens.shtml|title=Cat Stevens – A Musical Journey|last=Fitzsimmons |first=Mick |author2=Harris, Bob|date=5. 1. 2001|work=Taped documentary interview synopsis|publisher=BBC2}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
;kao Cat Stevens
* 1967: ''[[Matthew and Son (album)|Matthew and Son]]''
* 1967: ''[[New Masters]]''
* 1970: ''[[Mona Bone Jakon]]''
* 1970: ''[[Tea for the Tillerman]]''
* 1971: ''[[Teaser and the Firecat]]''
* 1972: ''[[Catch Bull at Four]]''
* 1973: ''[[Foreigner (album Keta Stivensa)|Foreigner]]''
* 1974: ''[[Buddha and the Chocolate Box]]''
* 1975: ''[[Numbers (album Keta Stivensa)|Numbers]]''
* 1977: ''[[Izitso]]''
* 1978: ''[[Back to Earth (album Keta Stivensa)|Back to Earth]]''

;kao Yusuf
* 2006: ''[[An Other Cup]]''
* 2009: ''[[Roadsinger]]''
* 2014: ''[[Tell 'Em I'm Gone]]''

;kao Yusuf / Cat Stevens
* 2017: ''[[The Laughing Apple]]''
* 2020: ''[[Tea for the Tillerman 2]]''

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Cat Stevens}}
* {{Zvanični veb-sajt}}
* {{AllMusic}}
* {{IMDb name|0828310}}
* {{discogs artist|37606}}

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Stevens, Cat}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Engleski rock muzičari]]
[[Kategorija:Engleski pop-pjevači]]
[[Kategorija:Engleski kantautori‎]]</text>
      <sha1>gps0wh8n3bsrank4sqmq2afly2i5jip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dede Korkut Kitabı</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669118</id>
    <revision>
      <id>42600479</id>
      <parentid>42449325</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T08:47:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8066" sha1="d87zupxh1efvy9x9akywyvmed9dlwlk" xml:space="preserve">'''''Dede Korkut''''' (Starac Korkut) je [[Turkijski jezici|turkijski]] [[ep]] iz [[14. stoljeće|14.]]/[[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Djelo se sastoji od jednog glavnog uvoda i od dvanaest priča. Često se spominje i kao ''Oğuz–nâme'', spjev o [[Oguzi]]ma ili »Oguzijada«. Zapravo ''Dede Kurkut'' je ''[[dastan]]'', to jeste [[ep]] koji se u [[Turkijski narodi|turkijskim]] plemenima usmeno prenosi. Riječ ''dede'' znači djed, u smislu iskusan starac ili mudrac koga valja poslušati, stoga bi naslov se mogao zvati »Starac Korkut«. Ovo djelo predstavlja najstariji pisani trag [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]].

{{Infokutija knjiga 
| naslov = Dede Korkut
| slika = [[Datoteka:Basat_kills_Tepegez_Dede_Korkut_manuscript_Dresden.jpg|300px]]
| opis_slike = Stranica ''Dede Korkuta'' iz Dresdenskog rukopisa
| autor = Nepoznat
| naslov_orig = Kitāb-ı Dedem Ḳorḳud
| naslov_prev = 
| prijevod = 
| ilustrator = 
| dizajn_korica = 
| zemlja = [[Kavkaz]] (?) 
| jezik = [[Anadolski staro–turski]] iz 11. stoljeća
| serija = 
| tema = 
| žanr = [[ep]] (''[[dastan]]'')
| izdavač = 
| datum_izdanja = 
| medij_tip = 
| stranica =
| isbn = 
| oclc = 
| dewey = 
| congress = 
| prethodi = 
| slijedi = 
}}

== Uvod ==
Pripovjedač spominje ime [[Bog]]a ([[Alah]]a) po islamskom obrascu [[Bismilah]]&lt;ref group=N&gt;Bismillâh ir–rahmân ir–rahîm ve bihî nestaîn ({{Jez-ar|بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيمِ وبه نستعين}}) što znači »Sve u ime Boga milostivog i samilosnog i tako neka bude«.&lt;/ref&gt; i s time počinje spjev. Dakle priča se stavlja pod Božijom zaštitom i moli se za Njegovu pomoć, što uvažava govor i daje mu podlogu vjerodostojnosti. Zatim tekst predstavlja Korkuta i na scenu stupa glavna uloga : u plemenu [[Bayanduri (pleme)|Bajat]]&lt;ref group=N&gt;''Bayat'' ili [[Bayanduri (pleme)|Bayaduri]] je bilo jedno od brojnih [[Turkijski narodi|turkijskih]] plemena koja su bila u savezništvu s drugim plemenima i posebice sa [[Oguzi]]ma, od kojih se smatraju jedan ogranak. Spominje se u arapskim i u perzijskim izvorima. Bili su značajni u Ak–Kojunlu ({{Jez-tur|Akkoyunlu}}) tj. »Bijela Ovca« u smislu »Savezništvo Bijele Ovce« (1378–1503) na području zapadnog Irana i Iraka.&lt;/ref&gt;, ogranak [[Oguzi|Oguskog]] savezništva, ubrzo poslije [[Muhamed]]a&lt;ref group=N&gt;Poslije [[Muhamed]]a, dakle od 632. nadalje. No valja svakako naglasiti kako vrijeme [[ep]]a kao književnog žanra je uvijek u nekoj mjeri relativno.&lt;/ref&gt; je se pojavio jedan starac, zvao je se Korkut&lt;ref group=N&gt;Korkut, Qorqud ili Gorkut.&lt;/ref&gt;, bio je strašno mudar, iskusan i božanski nadahnut, njegovi su savjeti uvijek bili jako cijenjeni. Prorokovao je uspon i slavu plemena [[Kayi]], dakle [[Osmanska dinastija|Osmanlija]], a mnoge su njegove čuvene pouke.
{{izdvojeni citat|Ništa ne ide dobro ako se prije ne spomene [[Alah|Božje]] [[99 Allahovih imena|ime]].&lt;br/&gt;Nitko ne napreduje bez volje Svemoćnog [[Alah|Boga]].&lt;br/&gt;Ništa se ne zbiva ako već nije zapisano.&lt;br/&gt;Nitko ne umire prije suđenog dana.&lt;br/&gt;Mrtvi se ne vraćaju u život.&lt;br/&gt;Otišle duše ne vraćaju se nazad.|''Dede Korkut'', iz Uvoda}}

== Pjevanja ==
# Bugač-khanu, Dirse-khanov sin ;
# Kako je opljačkana kuća Salura Kazana ;
# Priča o Bamsi Bejreku ;
# Kako je zarobljen knez Uruz, sin kneza Kazana ;
# Priča o ludom Dumrulu ;
# Priča o Turali-khanu ;
# Priča o Jigeneku ;
# Priča o Basatu ;
# Priča o Emrenu ;
# Priča o Segreku ;
# Kako je Salur Kazan bio zarobljen i kako ga je njegov sin Uruz oslobodio ;
# Kako su se vanjski Oghuz pobunili protiv unutarnjih Oghuza i kako je Beyrek umro ;
# Mudrost Dede Korkuta ;

== Rukopisi ==
Postoje prijevodi ''Dede Korkuta '' na francuskom, engleskom, mađarskom i na ruskom iz početka 18. stoljeća. Događaji ispričani u knjizi dugo su se prenosili u usmenoj tradiciji prije nego što su utisnuti na papir i obrađeni u suvremenom književnom stilu. Spjev je privukao pažnju europske javnosti 1815. godine, zahvaljujući djelomičnom prijevodu na njemački [[Heinrich Friedrich von Diez|Heinricha Dieza]], na temelju rukopisa pronađenog u Kraljevskoj biblioteci u Dresdenu. U [[Dresden]]u&lt;ref group=N&gt;SLUB Sächsische Landesbibliothek – Staats- und Universitätsbibliothek Dresden.&lt;/ref&gt; je sačuvan cjelovit rukopis, Dresdenski rukopis a jednu kopiju rukopisa je napravio isti H. Diez i ona se čuva u [[Berlin]]u. Prvo izdanje (1916.) kao i prvo prepisano izdanje (1938.) se osnivaju na berlinskom primjerku rukopisa. 1950. je orijentalist Ettore Rossi otkrio drugi nepotpuni rukopis u [[Vatikanska biblioteka|Vatikanskoj biblioteci]] (Cod. Turc. 102) i objavio ga kao faksimil. Godine 1958. Muharrem Ergin objavio je cijeli tekst sa faksimilima oba rukopisa. Još jedna kopija ovog djela napravljena je u augustu 1972. za Akademiju znanosti Republike Azerbajdžana. Nedavno istraživanje koje su proveli turski učenjaci otkriva da postoji turkmenska varijanta djela, koja sadrži čak šesnaest priča, koje su prepisane i objavljene u knjizi 1998. godine.

== Mjesto nastanka ==
Najstariji tragovi ''Dede Korkuta'' su pronađeni u [[Sibir]]u i u [[Mongolija|Mongoliji]]. Uglavnom događaji počinju u centralnoj Aziji, prelaze u [[Anatolija|Anatoliju]] i nastavljaju na istočnom [[Kavkaz]]u ([[Azerbejdžan]]).

== Datum nastanka ==
Djelo je napisano ne ranije od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i ne kasnije od [[15. stoljeće]], mada prva pjevanja su nešto ranija.

== Priznanja ==
U [[Baku]] 9. aprila 2000. ravnatelj [[UNESCO|Unescoa]] Kōichirō Matsuura je proslavio i upisao ''Dede Korkuta'' u listu [[Nematerijalna svjetska baština|Nematerijalnih svjetskih baština]]&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000119498|title=Celebration of the 1300th Anniversary of Kitab-i Dede Qorqud |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate=20. 09. 2021 |quote=}}&lt;/ref&gt;.
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Dede Korkut
|slika = Dede qorqut.JPG
|godina = 2018.
|regija = Evropa 
|id = 01399
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/heritage-of-dede-qorqud-korkyt-ata-dede-korkut-epic-culture-folk-tales-and-music-01399
|država = {{flag|Azerbejdžan}}&lt;br/&gt;{{flag|Kazahstan}}&lt;br/&gt;{{flag|Turska}}
}} 
== Nematerijalna kulturna baština ==
Dede Korkut je na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog svjetskog naslijeđa]] čovječanstva kao zajednički element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u [[Azerbejdžan]]u, [[Kazahstan]]u i [[Turska|Turskoj]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u [[Port Louis]]u na [[Mauricijus]]u.
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/heritage-of-dede-qorqud-korkyt-ata-dede-korkut-epic-culture-folk-tales-and-music-01399  UNESCO: Dede Korkut - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.01.2023]{{en}}&lt;/ref&gt;
== Vanjske veze ==
* {{cite web|url=http://www.anl.az/el/latin_qrafikasi/axe/kd-q.pdf|title=Knjiga ''Dede Korkuta'' na azerskom jeziku|date=|accessdate=15. 09. 2021|archive-date=2021-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20211021142017/http://www.anl.az/el/latin_qrafikasi/axe/kd-q.pdf|url-status=dead}}{{pdf}}
* {{cite web|url=http://www.turkiye.net/sota/korkut.html|title=Knjiga ''Dede Korkuta'' na engleskom jeziku|date=|accessdate=15. 09. 2021|archive-date=2008-02-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080205175742/http://www.turkiye.net/sota/korkut.html|dead-url=}}

== Napomene ==
{{Reference|group=N}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}
{{Commonscat|Dede Korkut}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Azerbejdžanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kazahstanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Turska književnost]]</text>
      <sha1>d87zupxh1efvy9x9akywyvmed9dlwlk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Couvin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672734</id>
    <revision>
      <id>42600449</id>
      <parentid>42459490</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T01:17:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7987" sha1="fg803qvx0grz5w33pvbcyw5keuvizza" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Couvin
| ime_genitiv =Couvina
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Couvin_JPG01.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Pogled na grad na [[rijeka|rijeci]] [[Eau Noire (Belgija)|Eau Noire]]

| utemeljenje_ime=
| utemeljenje_datum  =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute =03
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute =29
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Valonija]]
| lokacija2_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija2_info =[[Namur (provincija)|Namur]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija3_info = [[Philippeville (arondisman)|Philippeville]]
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe =Maurice Jennequin 
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =206,9 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2021]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =13,800&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =66,70 stan. / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =5660&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =060&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Couvin na karti Belgije
| bilješke =
}}
'''Couvin''' ([[valonski jezik|valonski]]: ''Couvén'') je [[grad]] i [[općina]] od 13,800 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/namur/
 | title =''Belgium: Namur''
 | accessdate =09.06.2022.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, na jugu [[Belgija|Belgije]] u [[Namur (provincija)|Provinciji Namur]].
== Geografija ==
[[datoteka:Couvin_centrum_2019.jpg|thumb|left|240px|Centar grada]]
Couvin se nalazi u [[Valonija|valonskoj]] u [[Sambre-Meuse|Regiji Sambre-Meuse]], pored [[francuska|francuske]] [[granica|granice]]. Prostire se duž [[rijeka|rijeke]] [[Eau Noire (Belgija)|Eau Noire]]&lt;ref name=brit/&gt; 
udaljen 65 [[km]] [[jugozapad]]no od [[Namur]]a.

[[Općina]] Couvin sastoji se od [[naselje|naselja]]; Aublain, Boussu-en-Fagne, Brûly, Brûly-de-Pesche, Cul-des-Sarts, Dailly, Frasnes-lez-Couvin, Gonrieux, [[Mariembourg]], Pesche, Petigny, Petite-Chapelle, Presgaux i samog Couvina koji je centar općine,&lt;ref name=vila&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/
   |title =''Villes &amp; villages''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;

== Historija== 
Couvin je prvi put [[dokument]]iran [[872]]. pod imenom &quot;Cubinium&quot;, kao [[feud]] [[pariz|pariškog]] [[Samostan Saint-Germain-des-Prés|Samostana Saint-Germain-des-Prés]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/couvin-ville/
   |title =''Couvin''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt; 
Za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] Couvin je bio važna [[fortifikacija|utvrda]] [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževine-biskupije Liège]], i jedan od 23 dobra grada te kneževine.&lt;ref name=his/&gt;

Stari Couvin još i danas ima izgled [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] gradića sa svojim krivudavim [[ulica|uličicama]] i [[kamen]]im [[kuća]]ma iz [[18. vijek|18]] i [[19. vijek]]a.
Krajem [[18. vijek]]a počeo se [[industrija|industrijski]] razvijati i širiti izvan [[bedem]]a, koji su srušeni.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url =https://tourisme-couvin.be/boutique/Le-patrimoine-de-Couvin-p258754491
   |title =''Le patrimoine de Couvin''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022
   |archive-date =2022-06-11
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20220611162908/https://tourisme-couvin.be/boutique/Le-patrimoine-de-Couvin-p258754491
   |url-status =dead
   }}&lt;/ref&gt;

===Aublan===
Je [[selo]] koje je vjerojatno izraslo za [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]] kao [[fortifikacija|utvrda]] iznad [[Eau Blanche]].&lt;ref name=aub&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/aublain/
   |title =''Aublan''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;

===Dailly===
Dailly je vrlo staro selo, čiji tragovi sežu do [[868]]., nastalo kao [[feud]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] iz [[Lobbes]]a.&lt;ref name=dail&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/dailly/
   |title =''Dailly''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;

===Mariembourg===
[[Grad]] [[Mariembourg]] se nalazi 5 [[km]] [[sjever]]no od centra Couvina, prostire se između [[potok]]a Brouffe i [[rijeka|rijeke]] [[Eau Blanche]].&lt;ref name=mar&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/mariembourg/
   |title =''Mariembourg''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;
On je kao i [[Charleroi]], izgrađen od nule radi odbrane [[granica]] [[Španjolska Nizozemska|Španjolske Nizozemske]] od [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]]. 
Podigla ga je [[Marija od Ugarske]] [[1546]]., koja je tad bila [[guverner|generalni guverner]] [[Španjolska Nizozemska|Španjolske Nizozemske]].&lt;ref name=uga&gt;{{cite web
 | url =http://connaitrelawallonie.wallonie.be/fr/lieu/couvin
 | title =''Couvin''
 | accessdate =09.06.2022.
 | language =francuski
 | publisher =Connaitrel a Wallonie
 | archive-date =2022-06-11
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220611162427/http://connaitrelawallonie.wallonie.be/fr/lieu/couvin
 }}&lt;/ref&gt;

[[Projekt]] tog grada [[fortifikacija|utvrde]] [[tlocrt]]no je bio [[kvadrat]] sa centralnim [[trg]]om iz kog se [[zvijezda]]sto račvalo 8 [[ulica]], taj [[geometrija|geometrijski]] tlocrt vidljiv je još i danas, iako su [[bedem]]i i [[fortifikacija|fortifikacije]] srušeni [[1853]].&lt;ref name=mar/&gt;

===Boussu-en-Fagne===
Je [[selo]] na [[Eau Blanche]] udaljeno 4 [[km]] [[sjever]]no od centra Couvina.
Njegovi tragovi vode do [[prahistorija|prahistorije]], u njemu je iskopana golema [[rimska vila]] i [[Merovinzi|meroviška]] [[nekropola]].&lt;ref name=bos&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/boussu-en-fagne/
   |title =''Boussu-en-Fagne''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;
===Brûly-de-Pesche===
Je maleno [[selo]] u [[šuma|šumi]], poznato po tom što se u njemu [[6. jun]]a [[1940]]. pojavio [[Adolf Hitler]], kako bi pratio [[invazija|invaziju]] na Belgiju, i po tom što ga [[Organizacija Todt]] odabrala za svoj prvi veći centar.&lt;ref name=bru&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/bruly-de-pesche/
   |title =''Boussu-en-Fagne''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;

===Cul-des-Sarts===
Je [[selo]] [[jug|južno]] od Couvina [[dokument]]irano [[1096]]. poznato po [[tvornica]]ma; [[šibica]], [[cigareta]] i [[Obuća|obuće]] iz [[19. vijek]]a.&lt;ref name=cul&gt;{{cite web
   |url=https://tourisme-couvin.be/villages/cul-des-sarts/
   |title =''Cul-des-Sarts''
   |publisher =Tourisme Couvin
   |language =francuski
   |accessdate =09.06.2022}}&lt;/ref&gt;

Ostala naselja u općini su puno novija.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Couvin}}
*[https://www.couvin.be/ ''Couvin'' (službene stranice)] {{fr icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Općine Belgije]]
[[Kategorija:Valonija]]</text>
      <sha1>fg803qvx0grz5w33pvbcyw5keuvizza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42600402</id>
      <parentid>42600289</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T15:01:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12839" sha1="ewuqi2uv2s7eyhusi1jxmfjly0f9g6b" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

{{Infokutija biografija
| ime               = Boško Kućanski
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 29. maj 1931.
| mjesto_rođenja    = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 20. novembar 2016.
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972
| alma_mater        = 
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Kipar
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.&lt;ref name=&quot;Boško&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH -  www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.&lt;ref name=&quot;BoškoK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka -  www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
https://www.slobodnaevropa.org/a/1181559.html
U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. 

Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;BoškoKuć&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora -  www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Stručni radovi ==
Napisao je stručne knjige:
* Plastična anatomija&lt;ref name=&quot;plastičnma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&amp;sca_esv=c238079dbba20b5b&amp;ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&amp;start=20&amp;sa=N&amp;sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&amp;ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&amp;biw=1086&amp;bih=474&amp;dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Oralna hirurgija 
* i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.&lt;ref name=&quot;Zubar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]]
== Umjetnik ==
Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m.

Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo (uglavnom [[brest]]), kamen, metal, karton, plastiku i [[Ribarstvo|ribarsko]] uže. od  do  U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: 
* Ilinden (1974.), 
* Skadar na Bojani (1972.), 
* Mala zadužbina (1980.), 
* Bedemi (1982.). 
* [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;KOmisija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 }}&lt;/ref&gt; Sredinom novembra 2000. god. skupina ljudi došla je do spomenika, upotrijebila [[dinamit]] i uništila skulpturu, od koje je ostao samo njen unutrašnji strukturni armiranobetonski kostur. Tačni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni.&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant [[Jugoslavenska arhitektura|savremene jugoslovenske umjetnosti]] izlagao je na međunarodnim bijenalima: ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao, prema različiti podacima 60 - 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim [[galerija]]ma i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. 

Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom.

Objavio je zbirke stihova i poetske proze: 
* Vječni visovi Ararata (1952), 
* Brestovi uspravno hode (1955) i 
* Brestova duga sen (1956) 
* Zelenzim (2002), 
* Uzdarja 14 autora (2004), 
* Mrven sna (2007), 
* Raskovnik (2010).&lt;ref name=&quot;Pjesme&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Cvijićeva 12 (2012)&lt;ref name=&quot;Stihovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoju svestranost je objasnio:
:''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.&lt;ref name=&quot;Čudo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;''

== Priznanja ==
* Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u  
* Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti.
* Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978
* Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984
* Član Društva književnika Bosne i Hercegovine
* Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;nagrčlan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Galerija Kućanski ==
Boško Kućanski je 2006. godine opštini [[Istočno Novo Sarajevo]] poklonio svoj legat, a ova lokalna zajednica se potpisanim sporazumom obavezala da će za 18 mjeseci izgraditi galeriju za ovu postavku. Do 2024. završeno je pokrivanje objekta i postavljanje stolarije. Porodica Kućanski je raskinula ugovor i odnijela legat.&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.rtvbn.com/4067847/galerija-kucanski-gradi-se-jos-od-2006-godine |title= Galerija &quot;Kućanski&quot; gradi se još od 2006. godine |work= RTV BN - www.rtvbn.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 
 
== Vanjske veze ==
* Galerija slika Boška Kućanskog&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Muzej Tera&lt;ref name=&quot;muzeiT&quot;&gt;{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Leksikon YU mitologije&lt;ref name=&quot;leksiko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979.
* Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.
* Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991.
* Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}}
[[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]</text>
      <sha1>ewuqi2uv2s7eyhusi1jxmfjly0f9g6b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600427</id>
      <parentid>42600402</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:07:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umjetnik */</comment>
      <origin>42600427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13331" sha1="pgk66k83gx1bkjatgmuumgy85ap5128" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

{{Infokutija biografija
| ime               = Boško Kućanski
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 29. maj 1931.
| mjesto_rođenja    = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 20. novembar 2016.
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972
| alma_mater        = 
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Kipar
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.&lt;ref name=&quot;Boško&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH -  www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.&lt;ref name=&quot;BoškoK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka -  www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
https://www.slobodnaevropa.org/a/1181559.html
U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. 

Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;BoškoKuć&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora -  www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Stručni radovi ==
Napisao je stručne knjige:
* Plastična anatomija&lt;ref name=&quot;plastičnma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&amp;sca_esv=c238079dbba20b5b&amp;ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&amp;start=20&amp;sa=N&amp;sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&amp;ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&amp;biw=1086&amp;bih=474&amp;dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Oralna hirurgija 
* i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.&lt;ref name=&quot;Zubar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]]
== Umjetnik ==
Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m.

Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo (uglavnom [[brest]]), kamen, metal, karton, plastiku i [[Ribarstvo|ribarsko]] uže. od  do  U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: 
* Spomenik borcima Lešničke partizanske čete kod Bogatica u Mačvi (umjetni kamen, 1961.)
* Spomen-fontana zahvalnosti stanovnika Šapca u selu Jarak u Sremu (umjetni kamen, 1961.)
* Spomen-groblje žrtava fašizma (s arh. N. Brkićem) u Šapcu (kamen i bronza, 1961.)
* Prostorna skulpturalna kompozicija u hotelu &quot;Zeleni venac&quot; u Šapcu (kovano željezo, 1962.)
* Bista narodnog heroja Pavla Goranina ispred škole u Sarajevu (bronza, 1966.)
* Skulptura Pupoljak u Skupštini grada Sarajeva (bronza, 1968.)
* Skadar na Bojani (1972.), 
* Mala zadužbina (1980.), 
* Bedemi (1982.). 
* [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;KOmisija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 }}&lt;/ref&gt; Sredinom novembra 2000. god. skupina ljudi došla je do spomenika, upotrijebila [[dinamit]] i uništila skulpturu, od koje je ostao samo njen unutrašnji strukturni armiranobetonski kostur. Tačni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni.&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant [[Jugoslavenska arhitektura|savremene jugoslovenske umjetnosti]] izlagao je na međunarodnim bijenalima: ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao, prema različiti podacima 60 - 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim [[galerija]]ma i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. 

Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom.

Objavio je zbirke stihova i poetske proze: 
* Vječni visovi Ararata (1952), 
* Brestovi uspravno hode (1955) i 
* Brestova duga sen (1956) 
* Zelenzim (2002), 
* Uzdarja 14 autora (2004), 
* Mrven sna (2007), 
* Raskovnik (2010).&lt;ref name=&quot;Pjesme&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Cvijićeva 12 (2012)&lt;ref name=&quot;Stihovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoju svestranost je objasnio:
:''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.&lt;ref name=&quot;Čudo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;''

== Priznanja ==
* Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u  
* Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti.
* Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978
* Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984
* Član Društva književnika Bosne i Hercegovine
* Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;nagrčlan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Galerija Kućanski ==
Boško Kućanski je 2006. godine opštini [[Istočno Novo Sarajevo]] poklonio svoj legat, a ova lokalna zajednica se potpisanim sporazumom obavezala da će za 18 mjeseci izgraditi galeriju za ovu postavku. Do 2024. završeno je pokrivanje objekta i postavljanje stolarije. Porodica Kućanski je raskinula ugovor i odnijela legat.&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.rtvbn.com/4067847/galerija-kucanski-gradi-se-jos-od-2006-godine |title= Galerija &quot;Kućanski&quot; gradi se još od 2006. godine |work= RTV BN - www.rtvbn.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 
 
== Vanjske veze ==
* Galerija slika Boška Kućanskog&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Muzej Tera&lt;ref name=&quot;muzeiT&quot;&gt;{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Leksikon YU mitologije&lt;ref name=&quot;leksiko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979.
* Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.
* Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991.
* Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}}
[[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]</text>
      <sha1>pgk66k83gx1bkjatgmuumgy85ap5128</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600433</id>
      <parentid>42600427</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:50:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13996" sha1="c8vsq6cz1joyw5xgryvim7j77ewz7w2" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

{{Infokutija biografija
| ime               = Boško Kućanski
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 29. maj 1931.
| mjesto_rođenja    = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 20. novembar 2016.
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972
| alma_mater        = 
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Kipar
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.&lt;ref name=&quot;Boško&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH -  www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.&lt;ref name=&quot;BoškoK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka -  www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
https://www.slobodnaevropa.org/a/1181559.html
U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. 

Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;BoškoKuć&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora -  www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Stručni radovi ==
Napisao je stručne knjige:
* Plastična anatomija&lt;ref name=&quot;plastičnma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&amp;sca_esv=c238079dbba20b5b&amp;ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&amp;start=20&amp;sa=N&amp;sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&amp;ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&amp;biw=1086&amp;bih=474&amp;dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Oralna hirurgija 
* i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.&lt;ref name=&quot;Zubar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]]
== Umjetnik ==
Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m.

Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo (uglavnom [[brest]]), kamen, metal, karton, plastiku i [[Ribarstvo|ribarsko]] uže. od  do  U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: 
* Spomenik borcima Lešničke partizanske čete kod Bogatica u Mačvi (umjetni kamen, 1961.)
* Spomen-fontana zahvalnosti stanovnika Šapca u selu Jarak u Sremu (umjetni kamen, 1961.)
* Spomen-groblje žrtava fašizma (s arh. N. Brkićem) u Šapcu (kamen i bronza, 1961.)
* Prostorna skulpturalna kompozicija u hotelu &quot;Zeleni venac&quot; u Šapcu (kovano željezo, 1962.)
* Bista narodnog heroja Pavla Goranina ispred škole u Sarajevu (bronza, 1966.)
* Skulptura Pupoljak u Skupštini grada Sarajeva (bronza, 1968.)
* Skadar na Bojani (1972.), 
* Mala zadužbina (1980.), 
* Bedemi (1982.). 
* [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;KOmisija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 }}&lt;/ref&gt; Sredinom novembra 2000. god. skupina ljudi došla je do spomenika, upotrijebila [[dinamit]] i uništila skulpturu, od koje je ostao samo njen unutrašnji strukturni armiranobetonski kostur. Tačni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni.&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Izlagao je na mnogobrojnim individualnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant [[Jugoslavenska arhitektura|savremene jugoslovenske umjetnosti]]: Svjetska izložba u ([[Budimpešta|Budimpešti]]1974. god, kada je dobio Grand prix za svoje skulpture,  [[Padovtranstvu gotovo a]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izlbama na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao, prema različiti podacima 60 - 106 samostalnih likovnih izložbi.

Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim [[galerija]]ma i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. 

Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom.

Objavio je zbirke stihova i poetske proze: 
* Vječni visovi Ararata (1952), 
* Brestovi uspravno hode (1955) i 
* Brestova duga sen (1956) 
* Zelenzim (2002), 
* Uzdarja 14 autora (2004), 
* Mrven sna (2007), 
* Raskovnik (2010).&lt;ref name=&quot;Pjesme&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Cvijićeva 12 (2012)&lt;ref name=&quot;Stihovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Svestranost ===
Svoju svestranost Kućanski je objasnio:
:''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.&lt;ref name=&quot;Čudo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;''

Atif Kujundžić u svojoj knjzi &quot;Boško Kućanski – zamah velike invencije&quot; u izdanju Društva pisaca Bosne i Hercegovine napisao je:
:''Ustvrdit ćemo bez ustručavanja, dominantno i po prirodi, Boško Kućanski je: Pjesnik.''&lt;ref name=&quot;Pjesnik&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=120459#:~:text=Bo%C5%A1ko%20Ku%C4%87anski%20je%20Pjesnik%20u,u%C4%8Dinila%20ga%20Vje%C4%8Dno%C5%A1%C4%87u.%20Ku%C4%87anski%20je |title= 
Boško Kućanski – zamah velike invencije |work= Društva pisaca Bosne i Hercegovine - www.ceeol.com |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;''
https://vanu.org.rs/?p=407
== Priznanja ==
* Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u  
* Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti.
* Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978
* Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984
* Član Društva književnika Bosne i Hercegovine
* Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;nagrčlan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Galerija Kućanski ==
Boško Kućanski je 2006. godine opštini [[Istočno Novo Sarajevo]] poklonio svoj legat, a ova lokalna zajednica se potpisanim sporazumom obavezala da će za 18 mjeseci izgraditi galeriju za ovu postavku. Do 2024. završeno je pokrivanje objekta i postavljanje stolarije. Porodica Kućanski je raskinula ugovor i odnijela legat.&lt;ref name=&quot;galerijakuć&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.rtvbn.com/4067847/galerija-kucanski-gradi-se-jos-od-2006-godine |title= Galerija &quot;Kućanski&quot; gradi se još od 2006. godine |work= RTV BN - www.rtvbn.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 
 
== Vanjske veze ==
* Galerija slika Boška Kućanskog&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Muzej Tera&lt;ref name=&quot;muzeiT&quot;&gt;{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Leksikon YU mitologije&lt;ref name=&quot;leksiko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979.
* Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.
* Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991.
* Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}}
[[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]</text>
      <sha1>c8vsq6cz1joyw5xgryvim7j77ewz7w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42600453</id>
      <parentid>42598973</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T04:33:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+ A. Ranković</comment>
      <origin>42600453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="302985" sha1="qrxuh6kqs7cqo9aqe12kn7gk8fuk4gj" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić

&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=colovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=corovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>qrxuh6kqs7cqo9aqe12kn7gk8fuk4gj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600454</id>
      <parentid>42600453</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T04:35:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+slika</comment>
      <origin>42600454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="303044" sha1="1vvs013ffc94xsbkc4y2nfboi0vaski" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić

&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=colovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=corovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>1vvs013ffc94xsbkc4y2nfboi0vaski</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600457</id>
      <parentid>42600454</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T05:09:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+P. Perović</comment>
      <origin>42600457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="303432" sha1="hl3lrc1mhw66hqp7q40vvnk5gm8qclw" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić

&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=colovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=corovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>hl3lrc1mhw66hqp7q40vvnk5gm8qclw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600463</id>
      <parentid>42600457</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:13:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42600463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="303710" sha1="trm212ttc4rtn79kriff2jtoxni41nx" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić

&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=colovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=corovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>trm212ttc4rtn79kriff2jtoxni41nx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Vipz</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4681173</id>
    <revision>
      <id>42600417</id>
      <parentid>42590178</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T19:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novi poklon: lisica! */ nova poruka (Wikiljubav)</comment>
      <origin>42600417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42026" sha1="8b5fco0t8kxthnzxcnozp9l1tgidx4f" xml:space="preserve">&lt;!--{{Zaokupljenost}}--&gt;
{{Arhive}}

== Pitanje korisnika [[User:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] (12:43, 15 juli 2024) ==

zeleo bih da postavim nesto na vikipediju --[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] ([[Razgovor s korisnikom:Dzon Karlson|razgovor]]) 12:43, 15 juli 2024 (CEST)

:Zdravo @[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]], o čemu se radi tvoj upit? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:49, 15 juli 2024 (CEST)
::Molim za smernice kako da postavim novim clanak. – [[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] ([[Razgovor s korisnikom:Dzon Karlson|razgovor]]) 13:05, 15 juli 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] naše stranice pomoći ti vjerojatno mogu poslužiti: [[Pomoć:Sadržaj]]. Ako imaš neku konkretnu nedoumicu ili pitanje, objasni mi pa ću ti pokušati pružiti ruku oko toga. Radi li se npr. o tome kako započeti pisanje, stiliziranju, kategoriziranju, formatizovanju (podnaslovi, podebljanje/kosa slova, tabele, itd.)...? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:26, 15 juli 2024 (CEST)

== 1883. ==
* [https://povijest.hr/nadanasnjidan/hrvatski-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinski-sabor-1883 Hrvatski uveden kao službeni jezik u Dalmatinski sabor (1883.)]
* [https://kamenjar.com/21-srpnja-1883-hrvatski-jezik-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinskom-saboru 21. srpnja 1883. Hrvatski jezik uveden kao službeni jezik u Dalmatinskom Saboru]
* [https://narod.hr/kultura/21-srpnja-1883-dalmacija-autonomasi-orjuna-hrvati 21. srpnja 1883. Dalmacija – autonomaši, Orjuna i Hrvati]
* [https://hrcak.srce.hr/file/404167 Položaj Dalmacije i hrvatski preporodni pokret do 1883. godine]
Ovo je sve što sam našao, mada za ovakve stvari postoje pravni akti i novinarski izvještaji. Trebalo bi se pretražiti arhive.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:43, 24 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Crazy tailor|Crazy tailor]] (00:27, 7 august 2024) ==

i want to create a page of me? --[[Korisnik:Crazy tailor|Crazy tailor]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy tailor|razgovor]]) 00:27, 7 august 2024 (CEST)

:Hello @[[Korisnik:Crazy tailor|Crazy tailor]]. Are you seeking to create your userpage or an article about yourself? If former, just click your username and create the page. If latter, have in mind that we don't accept articles written in a language that is not Serbo-Croatian, and the policies regarding [[WP:Autobiografija|autobiography]] articles (we won't accept such articles in most cases). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:44, 7 august 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 7. oktobra 2024. u 14:10 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:DanašnjiDan|DanašnjiDan]] (11. oktobra 2024. u 08:51) ==

Dobro jutro! Kako mogu napraviti stranicu za svoju ulicu? --[[Korisnik:DanašnjiDan|DanašnjiDan]] ([[Razgovor s korisnikom:DanašnjiDan|razgovor]]) 11. oktobra 2024. u 08:51 (CEST)

: Ćao @[[Korisnik:DanašnjiDan|DanašnjiDan]], hvala ti na upitu! Ovako, prvo se uvjeriš da tvoj budući članak prelazi [[WP:Značaj|prag značaja]] i sakupiš nekoliko [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]] kojima ćeš potkrijepiti tvrdnje u članku. Pogledaj nekoliko članaka o drugim ulicama koje već imamo, primjerice [[:Kategorija:Ulice u Rimu]], da dobiješ generalnu ideju kako napisati i organizirati članak o nekoj ulici. Kad si spreman ili spremna započeti pisanje svoga članka, odrediš [[WP:Naslovi članaka|naslov članka]], npr. &quot;[[Splavarska ulica]]&quot; ili &quot;[[Ulica Mirka Bogovića (Zagreb)]]&quot; (zagrade u naslovljavanju služe za [[WP:Razvrstavanje|razvrstavanje]]). Ja bih osobno preporučio započinjanje članka na [[Posebno:Moja stranica/igralište|svom igralištu]] prije nego bude spreman za premještaj u glavni imenski prostor pod tim naslovom. I potom počneš pisati! :) Ako negdje zapne, ja ili netko od iskusnih kolega Wikipedista će ti uskočiti pomoći prvom prilikom. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12. oktobra 2024. u 07:19 (CEST)

== Join the Wikipedia Asian Month Campaign 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Dear 2022 &amp; 2023 WAM Organizers,

Greetings from Wikipedia Asian Month User Group!

The [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024|Wikipedia Asian Month Campaign 2024]] is just around the corner. We invite you to register your language for the event on the &quot;[[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Join_an_Event|Join an event]]&quot; page and once again become an organizer for your language's Wikipedia. Additionally, this year we have selected [[m:Wikipedia_Asian_Month_User_Group/Ambassadors|ambassadors]] for various regions in Asia. If you encounter any issues and need support, feel free to reach out to the ambassador responsible for your area or contact me for further communication. We look forward to seeing you again this year. Thank you! 
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|100px|right]]

[[m:User:Betty2407|Betty2407]] ([[m:User talk:Betty2407|talk]]) 11:00, 20 October 2024 (UTC) on behalf of [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Team|Wikipedia Asian Month 2024 Team]]


&lt;small&gt;You received this message because you was an organizer in the previous campaigns.
- [[m:User:Betty2407/WAMMassMessagelist|Unsubscribe]]&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=27632678 --&gt;

== Jedno jezično pitanje ==
[[Datoteka:Clemens Schüttengruber, Fußballschiedsrichter (03).jpg|thumb|left|150px|offside]]
Hej :) Možeš li pogledat, kada budeš imao vremena, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed_Hevaji_Uskufi_Bosnevi&amp;diff=prev&amp;oldid=42230303 ovu] izmjenu? 

Ja rad N. Malcolma dosta poznajem, ali ovdje mi se čini da sa [[Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi|književnika iz 17. stoljeća]] prelazimo na današnju raspravu o Bosanskom jeziku i njegovom odnosu prema bosanskim identitetima, što je u nekoj ruci gol u offsideu. Želio bih tvoje mišljenje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 4. novembra 2024. u 12:58 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Bez ikakvih referenci ova mi izmjena 'miriši' (ili 'smrdi') na najobičnije [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]]. Potkrijepljivanje jakih tvrdnji čvrstim referencama na pouzdane izvore—što nerijetko podrazumijeva čak i direktno citiranje dijelova teksta djela koji se koristi kao izvor—[[:en:WP:BURDEN|odgovornost]] je urednika koji je taj sadržaj dodao. A do tada o samom sadržaju koji je dodan sumnjam da ima potrebe raspravljati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 04:13 (CET)

::Važi, puno ti hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2024. u 15:32 (CET)

== Pitanje korisnika [[User:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]] (6. decembra 2024. u 08:18) ==

Pozdrav svako dobro --[[Korisnik:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan Urosević|razgovor]]) 6. decembra 2024. u 08:18 (CET)

:@[[Korisnik:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]]: šaljem lijepe pozdrave natrag! :) – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 7. decembra 2024. u 03:40 (CET)

== Rasprava na Pijaci ==

Hej, Vipzi! Uskoro planiram zatvoriti [[Wikipedija:Pijaca#Dodatna pitanja standardizacije – drugi dio|ovu raspravu]]. Ako se planiraš izjasniti, poželjno je da to učiniš ''ASAP''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. januara 2025. u 18:06 (CET)

== Jutro je pametnije od noći ==

Poštovani kolega 

Sad nemam volje obrazlagati stvari oko tog članka, ali ako pogledate kako je to teklo sve če Vam biti jasno...ja tu ličnost nisam nazvao Čombe, već sam mu točno po pravilima napisao ime i prezime po belgisko-frankofonskom, jedino što sam dodao da je na prostoru e juge bio znan kao Čombe, i to je casus beli.
A onda je EAP počeo uvaljivati taj isti nadimak Čombe u dvije verzije pisanja (što je po meni čista tautologija)
Vidjet ćemo u jutro što dalje, al je stramotno da se meni nešto prigovara, pa mi o Kongu nismo imali ni 5-6 artikala, pa pogledaj sad ima ih već četrdesetak, al ih još toliko fali. Nek me pusti  na miru... – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 20. februara 2025. u 00:20 (CET)

== Suspenzija EAP ==

Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe'''  ili ''' Tchombe'''  (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak.

Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise'''  pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs.
Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši  pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala- – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:26 (CET)

:Poštovani kolega @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], tvoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji je ogroman (malo rečeno). Na našem projektu marljivo dodaješ novi sadržaj još od vremena kad sam ja tek učio slova abecede... Vrlo si cijenjen zbog toga, i žao mi je da te baš ovaj spor doveo u sitaciju da razmotriš prekid svojeg učešća na projektu.
:[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Tri nove smjernice, pt. 2|Decembra 2024.]] smo usvojili [[Wikipedija:Jezičke smjernice]], da se između ostalog imamo na čega referirati upravo kad dođe do nesuglasica. Sem toga, nastojimo da nam projekt ne bude zbrčkarija te da ima nekog reda i organizacije. Smatram da se ove smjernice dotiču jedne od najvažnijih stvari što se tiče naše uredničke zajednice i njezine dinamike, te da se one mogu (i trebaju) još doraditi uz veću uključenost šire zajednice. Moguće je predložiti izmjenu onoga što je rečeno u trenutnoj verziji odjeljka &quot;Načelo ravnopravnosti&quot; (a koja zapravo podržava Edgarove argumente: &quot;{{tq|Jedna varijanta (koja god to bila) mora se dosljedno upotrebljavati u cijelom članku; članak ne smije biti mješavina različitih varijanti.}}&quot;) ili kako već rekoh na stranici za razgovor relevantnog članka, usvajanje jezičke smjernice o navođenju regionalno značajnih alternativnih imena/nadimaka/sinonima (ono što bih ja u ovom slučaju predložio).
:Što se tiče zahtjeva za skidanje administratorskih ovlasti, oni se postavljaju na sljedećoj stranici: [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Ovo bi se trebalo raditi samo u '''krajnjem slučaju''', nakon što se ostatku zajednice može dokazati zloupotreba administratorskih ovlasti. Napominjem da to ne uključuje preventivnu zaštitu stranica od [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i da je po tom pitanju mala vjerojatnost da bi zajednica podržala takav zahtjev za skidanje ovlasti.
:Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23. februara 2025. u 05:30 (CET)
::Pozdrav obojici. Predlažem da se razgovor nastavi na [[Wikipedija:Administratorska tabla#Ponašanje kolege administratora Edgara Allana Poa]] da se diskusija ne bi cepala — [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:19 (CET)

== Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима ==

&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
[[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]]
'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]'''

Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности.

Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности.

Хвала вам!&lt;section end=&quot;body&quot;/&gt;

[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&amp;oldid=28315571 --&gt;

== Kompanija Sind ==

Možete li mi pomoći da mi kažete šta je bio problem sa ovim što sam postavio.
Izbacio sam sve što je moglo da navodi na reklamiranje – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 09:49 (CEST)

:Pozdrav @[[Korisnik:Kepa015|Kepa015]]! Kolega Inokosni organ Vam je srž problema s postavljenim člankom već objasnio. Članak još uvijek nije bio potkrijepljen [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanim]], [[WP:Provjerljivost|provjerljivim]] izvorima nezavisnim od teme, te time nije zadovoljavao kriterije [[WP:Značaj|značaja]]. Sadržaj članka nije bio enciklopedičan i ličio je na [[WP:Brzo brisanje|otvoreno reklamiranje]]. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 31. marta 2025. u 10:15 (CEST)
::Nije bio reklama ali možda ja u prvom momentu nisam znao kako da to dobro formulišem.
::Posle sam to preformulisao kako je kompanija nastajala i kako se razvijala
::Priložio sam i interviju za ekapiju gde gospođa Branka Mihailović priča o tome kako su ona i njen pokojni suprog Živko krenuli od samoga početka vrativši se iz Beograda na njegovu dedovinu gde su krenuli sa tim poslom. – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 11:05 (CEST)
:::S tom jednom priloženom web-stranicom članak je imao ukupno jedan izvor, a taj jedan izvor je intervju s osobom koja je usko povezana s temom, dakle [[primarna literatura|primarni izvor]]. Svaki članak na Wikipediji bi trebao imati barem tri [[sekundarna literatura|sekundarna (nezavisna) izvora]], koji su pritom pouzdani i provjerljivi. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 31. marta 2025. u 12:11 (CEST)
::::Postoji snimak emisije koji je radila Regionalna televizija i ne znam da li to može biti relevantna stvar a svakako ću obezbediti još.
::::Interviju je radila Ekapija na njihov zahtev
::::Gde je prikazano kako su u to vreme ljudi koji su gledali u budućnost videli još u socijalizmu da je bolje početi svoj posao i napustiti mesto direkotora u jednoj od najvećih industrija mesa u to vreme kao i mesto ubanci odakle su otišli osnivači i započeli svoj posao.
::::Top treba da govori dosta mladima da se može uspeti na više načina ako se ima ideja. – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 12:21 (CEST)

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== OSCE Minsk grupa ==

Hello, Vipz. 

Can you update the article [[OSCE Minsk grupa]] with new sources? It was dissolved on 1 September 2025, as a requisite of the peace agreement signed by Azerbaijan and Armenia on 8 August 2025. It already became obsolete when Azerbaijan retook all of Nagorno-Karabakh in 2023, rendering its purpose of solving this conflict peacefully, obsolete.

In the article [[Armenci]], can you remove Azerbaijan, and in the article [[Armenski jezik]], can you remove Nagorno-Karabakh? Virtually the entire Armenian population of Nagorno-Karabakh fled, when Azerbaijan retook all of Nagorno-Karabakh, culminating in the dissolution of the Nagorno-Karabakh Republic.

https://www.thecaliforniacourier.com/there-are-only-13-armenians-left-in-nagorno-karabakh/

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-55614-7|&amp;#126;2025-55614-7]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-55614-7|razgovor]]) 9. septembra 2025. u 10:37 (CEST)

== Greetings from Italy ==

Good morning, dearest Vipz, how are you?

Please, can you help me in opening a pahe (biography) in wiki.sh? I'll be pleased to help you in Italian and Portuguese. Thank you very much. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 11:14 (CEST)

:Greetings @[[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]]. I'll be quite happy to assist you to the best of my ability. Please elaborate your inquiry. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 03:25 (CEST)
:: Good morning, dearest Vipz and thank you fot yout reply!!!
:: The biography I propose you to help me is about the painter GIACI MONDAINI (born Giacinto). Here the stub, can you add something about the life, taking from thr English page? Thanks a lot for your help!!! Have a nice week end. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 07:31 (CEST)

{{Infokutija02 umjetnik
| ime = Giaci Mondaini
| slika = 
| opis = 
| rodno_ime = Giacinto Mondaini
| datum_rođenja = {{birth date|1903|7|6|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Milano]], [[Italija]]
| datum_smrti = {{death-date and age|1979|8|11|1903|7|6|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Chienes, Bolzano|Chienes]], [[Italija]]
| nacionalnost = [[italija]]nska
| polje = [[slikarstvo|slikanje]], [[humor]], i [[scenografija]]
| obrazovanje = 
| pokret = 
| djela = 
}}

'''Giaci Mondaini''' ([[Milano]], 6. juli 1903 – [[Chienes, Bolzano|Chienes]], 11. augusta 1979) bio je italijanski slikar i humorist.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://dizionariodartesartori.it/artisti/mondaini-giacinto-giaci |title=Mondaini Giacinto - Giaci |publisher=dizionariodartesartori.it |accessdate=15 October 2025}}&lt;/ref&gt;

In 1935, he wrote with [[Cesare Zavattini]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.persee.fr/doc/retra_0151-1874_1985_num_29_1_1369 |title=Cesare Zavattini écrivain de cinéma. La respiration des images à naître |author=Valentina Fortichiari and Paul Crinel |date=1985 |publisher=persee.fr |accessdate=15 October 2025 |language=French}}&lt;/ref&gt; the subject for the film [[Darò un milione]].&lt;ref&gt;David Forgacs and Stephen Gundle; Mass Culture and Italian Society from Fascism to the Cold War; Indiana University Press; Farmington; 2007&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Giacinto Mondaini}}

{{Lifetime|1903|1979|Mondiani, Giaci}}

{{Normativna kontrola}}
&lt;!--
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Italijanski pisci]]
[[Kategorija:Italijanski humoristi]]
--&gt;

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge; padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026

Dear {{BASEPAGENAME}},

We are pleased to invite you to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and women.

;What Can Participants Write About?
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations
* Folk dances, music, and traditional performances
* Women and queer figures in folklore
* Women in mythology and oral traditions
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives
* Fairy tales, folk stories, and legends
* Folk games, sports, and cultural practices

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;How to Sign Up as an Organizer
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]]
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline
#* Local and international prizes
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
*For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.
* Join the office hours on 23 January 2026 and connect with the international Team. ([[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|sign up now]])

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us
We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia.

Thank you and best wishes,

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:31 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=29949330 --&gt;

== Invitation: Bring Feminism and Folklore to your wiki ==

&lt;div style=&quot;border:4px maroon ridge; padding:4px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Hello {{BASEPAGENAME}},

We noticed your dedicated contributions to this wiki. As an experienced editor, your leadership could help bridge the gender gap on Wikipedia.

We are inviting you to '''organize the Feminism and Folklore 2026''' writing competition for your community.

;Why Organize?
The campaign (1 Feb – 31 March) focuses on women’s stories, folk culture, and traditions. By setting up a local page, you help your community document their unique history.

;We have made it easy for you
You do not need to do everything from scratch. The international team has prepared tools to help you:
* '''Article Lists:''' Find missing topics relevant to your culture.
* '''CampWiz Tool:''' Easily manage the contest and track points.

;Want to talk to us first?
If you have questions or want to meet the team, you are welcome to join our Office Hours (live Q&amp;A sessions). ''[[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|Click here to see the Office Hours schedule]]''

;Ready to start?
Please check the project page to see how simple it is to register.

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Click here to Learn More and Sign Up]]'''

Thank you for your time and hard work!

'''The Feminism and Folklore 2026 Team'''

----
&lt;small&gt;You received this message because you are a valued contributor. If you have questions, please ask on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta Talk Page]].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:49 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26-p&amp;oldid=29949530 --&gt;

== 2025 Asian Month result  ==

Hello! Could you create a dedicated page for Wikipedia's 2025 Asia Month results on shwiki that includes the user's name, number of articles, and points? I see you can't add shwiki pages [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2025/Golden_Award here] and [https://www.wikidata.org/wiki/Q137325224 this Wikidata item] – [[Korisnik:Badak Jawa|Badak Jawa]] ([[Razgovor s korisnikom:Badak Jawa|razgovor]]) 6. februara 2026. u 23:45 (CET)

== Obećanje ==
Držim da mi je dužnost zahvaliti se na intervenciji. Priznajem da sam pretjerao i obećavam da se više neće ponoviti. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 24. februara 2026. u 04:49 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ''Errare humanum est''. Ako sam išta naučio tokom svoje korespondencije s drugim urednicima u većim zajednicama (poput enwiki), to bi bilo da su hladna glava, odmjerenost i praćenje procedure temeljne osobine urednika koji će opstati i vjerojatno nešto i postići, čak i tada kad njegovo mišljenje ide protiv prevladavajućeg stava aktivnog dijela zajednice. Cijenim što si prepoznao svoj kiks i obvezao se postupati drukčije od sada nadalje; dobrodošao natrag! :) – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 24. februara 2026. u 06:45 (CET)

::Bojim se da nismo na istoj valnoj duljini. Zahvalio sam se na intervencijama bez kojih [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori#Aca – oduzimanje|prijava Ace]] ne bi bila potpuna. Pod pretjerivanjem mislim na količinu pripremljenog teksta u prijavi, ali budući da si uključen u spor (WP:INVOLVED), ne trebaš se zamarati čitanjem. Osim odlomka VIII u kojem sam te uz WP:PDN pozvao da elaboriraš situaciju. Obećanje da se neće ponoviti odnosi se na to da će svaka sljedeća prijava biti dosta kraća, konciznija. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 25. februara 2026. u 11:51 (CET)

== Traka.js ==

Hi. I notice you created [[MediaWiki:Gadget-Traka.js]]. Could you apply this change to [[MediaWiki:Gadgets-definition]]?

&lt;!-- Generated using w:en:User:NguoiDungKhongDinhDanh/FormattedEditRequest --&gt;
{| class=&quot;diff diff-editfont-monospace&quot; style=&quot;margin: auto; font-size: small; overflow-wrap: break-word;&quot;
|-
| class=&quot;diff-lineno&quot; | Line 14:
| class=&quot;diff-lineno&quot; | Line 14:
|-
| class=&quot;diff-deletedline diff-side-deleted&quot; | &lt;nowiki&gt;* Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile&lt;/nowiki&gt;&lt;del class=&quot;diffchange diffchange-inline&quot;&gt;&lt;nowiki&gt;|dependencies=@wikimedia/codex&lt;/nowiki&gt;&lt;/del&gt;&lt;nowiki&gt;]|Traka.js&lt;/nowiki&gt;
| class=&quot;diff-addedline diff-side-added&quot; | &lt;nowiki&gt;* Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js&lt;/nowiki&gt;
|}

The gadget doesn't actually use Codex, so there's no reason to declare dependency on it. [[Korisnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] ([[Razgovor s korisnikom:NguoiDungKhongDinhDanh|razgovor]]) 7. marta 2026. u 02:29 (CET)

:@[[Korisnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] will do, thanks. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 7. marta 2026. u 02:35 (CET)

== Pozdrav i oprostite greške! ==

Pozdrav, Vipz! Koristim &quot;Add an image&quot; na Wikipedia Aplikaciji za izmjene, ali vidim da pravi dosta grešaka (npr. lokacija fotografije) jer app nema izbora gdje postaviti sliku. Ovo mi je najlakši način da doprinosim (mogu dok sam u prevozu) ali neću da pravim više posla nego koristi za ostale. Da li je bolje da nastavim (sa greškama :)) ili da usporim? Hvala unaprijed! - [[Korisnik:MrkvaByte|MrkvaByte]] ([[Razgovor s korisnikom:MrkvaByte|razgovor]]) 25. marta 2026. u 23:45 (CET)

:Ćao @[[Korisnik:MrkvaByte|MrkvaByte]], hvala ti na prepoznavanju problema. Mislim da nam je bolje dobiti manje doprinosa ali zato dobrih, nego mnogo doprinosa za kojima je potrebno čistiti. Svakako zahvaljujem na njima (bolje išta nego ništa), ali ako uopće imaš mogućnost slike postavljati na prikladnije mjesto, tako bi bilo bolje, makar to bio sporiji proces. Ako je ovaj problem do nas na shwiki, nastojat ćemo da ga riješimo u što kraćem roku. Lijep pozdrav, [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. marta 2026. u 00:54 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] hej imaš li kontakt da mi ostaviš da porazgovaramo o ovom skandalu što se događa sa urednicima?  – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-20299-75|&amp;#126;2026-20299-75]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-20299-75|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:34 (CEST)
:::@[[Korisnik:~2026-20299-75|~2026-20299-75]] privatno me se može kontaktirati na nekoliko mjesta, uključujući e-mail i Discord. Ja bih, međutim, kao prvo želio znati s kim razgovaram, a kao drugo zašto. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] saznaćeš uskoro ne brini samo na kojoj Discord grupi da te nađem?  – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-20299-75|&amp;#126;2026-20299-75]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-20299-75|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:45 (CEST)
:::::@[[Korisnik:~2026-20299-75|~2026-20299-75]] bočni paneli sadrže sve relevantne linkove. Discord je svima linkovan u Glavnom meniju, dok e-mail mislim da sam ograničio na registrovane korisnike. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:49 (CEST)

== Request to delete a module sandbox I created by mistake ==

Can you please delete the module sandbox I created by mistake, '[[Modul:Infokutija/igralište]]'? – [[Korisnik:PK2|PK2]] ([[Razgovor s korisnikom:PK2|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 04:27 (CEST)

:@[[Korisnik:PK2|PK2]]: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 11:32 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Novi poklon: pivo! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:Export hell seidel steiner.png|70px]]
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Hvala za borbu protiv vandalizma. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. maja 2026. u 02:41 (CEST)
|}

== Novi poklon: lisica! ==

[[Datoteka:Vulpes vulpes laying in snow.jpg|left|150px]]
A

[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. maja 2026. u 21:57 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;</text>
      <sha1>8b5fco0t8kxthnzxcnozp9l1tgidx4f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600418</id>
      <parentid>42600417</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T19:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Rv test</comment>
      <origin>42600418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41818" sha1="dtcmwdeku9avywckta8rujy62mm0irc" xml:space="preserve">&lt;!--{{Zaokupljenost}}--&gt;
{{Arhive}}

== Pitanje korisnika [[User:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] (12:43, 15 juli 2024) ==

zeleo bih da postavim nesto na vikipediju --[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] ([[Razgovor s korisnikom:Dzon Karlson|razgovor]]) 12:43, 15 juli 2024 (CEST)

:Zdravo @[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]], o čemu se radi tvoj upit? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:49, 15 juli 2024 (CEST)
::Molim za smernice kako da postavim novim clanak. – [[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] ([[Razgovor s korisnikom:Dzon Karlson|razgovor]]) 13:05, 15 juli 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] naše stranice pomoći ti vjerojatno mogu poslužiti: [[Pomoć:Sadržaj]]. Ako imaš neku konkretnu nedoumicu ili pitanje, objasni mi pa ću ti pokušati pružiti ruku oko toga. Radi li se npr. o tome kako započeti pisanje, stiliziranju, kategoriziranju, formatizovanju (podnaslovi, podebljanje/kosa slova, tabele, itd.)...? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:26, 15 juli 2024 (CEST)

== 1883. ==
* [https://povijest.hr/nadanasnjidan/hrvatski-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinski-sabor-1883 Hrvatski uveden kao službeni jezik u Dalmatinski sabor (1883.)]
* [https://kamenjar.com/21-srpnja-1883-hrvatski-jezik-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinskom-saboru 21. srpnja 1883. Hrvatski jezik uveden kao službeni jezik u Dalmatinskom Saboru]
* [https://narod.hr/kultura/21-srpnja-1883-dalmacija-autonomasi-orjuna-hrvati 21. srpnja 1883. Dalmacija – autonomaši, Orjuna i Hrvati]
* [https://hrcak.srce.hr/file/404167 Položaj Dalmacije i hrvatski preporodni pokret do 1883. godine]
Ovo je sve što sam našao, mada za ovakve stvari postoje pravni akti i novinarski izvještaji. Trebalo bi se pretražiti arhive.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:43, 24 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Crazy tailor|Crazy tailor]] (00:27, 7 august 2024) ==

i want to create a page of me? --[[Korisnik:Crazy tailor|Crazy tailor]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy tailor|razgovor]]) 00:27, 7 august 2024 (CEST)

:Hello @[[Korisnik:Crazy tailor|Crazy tailor]]. Are you seeking to create your userpage or an article about yourself? If former, just click your username and create the page. If latter, have in mind that we don't accept articles written in a language that is not Serbo-Croatian, and the policies regarding [[WP:Autobiografija|autobiography]] articles (we won't accept such articles in most cases). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:44, 7 august 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 7. oktobra 2024. u 14:10 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:DanašnjiDan|DanašnjiDan]] (11. oktobra 2024. u 08:51) ==

Dobro jutro! Kako mogu napraviti stranicu za svoju ulicu? --[[Korisnik:DanašnjiDan|DanašnjiDan]] ([[Razgovor s korisnikom:DanašnjiDan|razgovor]]) 11. oktobra 2024. u 08:51 (CEST)

: Ćao @[[Korisnik:DanašnjiDan|DanašnjiDan]], hvala ti na upitu! Ovako, prvo se uvjeriš da tvoj budući članak prelazi [[WP:Značaj|prag značaja]] i sakupiš nekoliko [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]] kojima ćeš potkrijepiti tvrdnje u članku. Pogledaj nekoliko članaka o drugim ulicama koje već imamo, primjerice [[:Kategorija:Ulice u Rimu]], da dobiješ generalnu ideju kako napisati i organizirati članak o nekoj ulici. Kad si spreman ili spremna započeti pisanje svoga članka, odrediš [[WP:Naslovi članaka|naslov članka]], npr. &quot;[[Splavarska ulica]]&quot; ili &quot;[[Ulica Mirka Bogovića (Zagreb)]]&quot; (zagrade u naslovljavanju služe za [[WP:Razvrstavanje|razvrstavanje]]). Ja bih osobno preporučio započinjanje članka na [[Posebno:Moja stranica/igralište|svom igralištu]] prije nego bude spreman za premještaj u glavni imenski prostor pod tim naslovom. I potom počneš pisati! :) Ako negdje zapne, ja ili netko od iskusnih kolega Wikipedista će ti uskočiti pomoći prvom prilikom. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12. oktobra 2024. u 07:19 (CEST)

== Join the Wikipedia Asian Month Campaign 2024 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Dear 2022 &amp; 2023 WAM Organizers,

Greetings from Wikipedia Asian Month User Group!

The [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024|Wikipedia Asian Month Campaign 2024]] is just around the corner. We invite you to register your language for the event on the &quot;[[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Join_an_Event|Join an event]]&quot; page and once again become an organizer for your language's Wikipedia. Additionally, this year we have selected [[m:Wikipedia_Asian_Month_User_Group/Ambassadors|ambassadors]] for various regions in Asia. If you encounter any issues and need support, feel free to reach out to the ambassador responsible for your area or contact me for further communication. We look forward to seeing you again this year. Thank you! 
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|100px|right]]

[[m:User:Betty2407|Betty2407]] ([[m:User talk:Betty2407|talk]]) 11:00, 20 October 2024 (UTC) on behalf of [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Team|Wikipedia Asian Month 2024 Team]]


&lt;small&gt;You received this message because you was an organizer in the previous campaigns.
- [[m:User:Betty2407/WAMMassMessagelist|Unsubscribe]]&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=27632678 --&gt;

== Jedno jezično pitanje ==
[[Datoteka:Clemens Schüttengruber, Fußballschiedsrichter (03).jpg|thumb|left|150px|offside]]
Hej :) Možeš li pogledat, kada budeš imao vremena, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed_Hevaji_Uskufi_Bosnevi&amp;diff=prev&amp;oldid=42230303 ovu] izmjenu? 

Ja rad N. Malcolma dosta poznajem, ali ovdje mi se čini da sa [[Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi|književnika iz 17. stoljeća]] prelazimo na današnju raspravu o Bosanskom jeziku i njegovom odnosu prema bosanskim identitetima, što je u nekoj ruci gol u offsideu. Želio bih tvoje mišljenje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 4. novembra 2024. u 12:58 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Bez ikakvih referenci ova mi izmjena 'miriši' (ili 'smrdi') na najobičnije [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]]. Potkrijepljivanje jakih tvrdnji čvrstim referencama na pouzdane izvore—što nerijetko podrazumijeva čak i direktno citiranje dijelova teksta djela koji se koristi kao izvor—[[:en:WP:BURDEN|odgovornost]] je urednika koji je taj sadržaj dodao. A do tada o samom sadržaju koji je dodan sumnjam da ima potrebe raspravljati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 04:13 (CET)

::Važi, puno ti hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2024. u 15:32 (CET)

== Pitanje korisnika [[User:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]] (6. decembra 2024. u 08:18) ==

Pozdrav svako dobro --[[Korisnik:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan Urosević|razgovor]]) 6. decembra 2024. u 08:18 (CET)

:@[[Korisnik:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]]: šaljem lijepe pozdrave natrag! :) – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 7. decembra 2024. u 03:40 (CET)

== Rasprava na Pijaci ==

Hej, Vipzi! Uskoro planiram zatvoriti [[Wikipedija:Pijaca#Dodatna pitanja standardizacije – drugi dio|ovu raspravu]]. Ako se planiraš izjasniti, poželjno je da to učiniš ''ASAP''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. januara 2025. u 18:06 (CET)

== Jutro je pametnije od noći ==

Poštovani kolega 

Sad nemam volje obrazlagati stvari oko tog članka, ali ako pogledate kako je to teklo sve če Vam biti jasno...ja tu ličnost nisam nazvao Čombe, već sam mu točno po pravilima napisao ime i prezime po belgisko-frankofonskom, jedino što sam dodao da je na prostoru e juge bio znan kao Čombe, i to je casus beli.
A onda je EAP počeo uvaljivati taj isti nadimak Čombe u dvije verzije pisanja (što je po meni čista tautologija)
Vidjet ćemo u jutro što dalje, al je stramotno da se meni nešto prigovara, pa mi o Kongu nismo imali ni 5-6 artikala, pa pogledaj sad ima ih već četrdesetak, al ih još toliko fali. Nek me pusti  na miru... – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 20. februara 2025. u 00:20 (CET)

== Suspenzija EAP ==

Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe'''  ili ''' Tchombe'''  (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak.

Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise'''  pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs.
Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši  pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala- – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:26 (CET)

:Poštovani kolega @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], tvoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji je ogroman (malo rečeno). Na našem projektu marljivo dodaješ novi sadržaj još od vremena kad sam ja tek učio slova abecede... Vrlo si cijenjen zbog toga, i žao mi je da te baš ovaj spor doveo u sitaciju da razmotriš prekid svojeg učešća na projektu.
:[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Tri nove smjernice, pt. 2|Decembra 2024.]] smo usvojili [[Wikipedija:Jezičke smjernice]], da se između ostalog imamo na čega referirati upravo kad dođe do nesuglasica. Sem toga, nastojimo da nam projekt ne bude zbrčkarija te da ima nekog reda i organizacije. Smatram da se ove smjernice dotiču jedne od najvažnijih stvari što se tiče naše uredničke zajednice i njezine dinamike, te da se one mogu (i trebaju) još doraditi uz veću uključenost šire zajednice. Moguće je predložiti izmjenu onoga što je rečeno u trenutnoj verziji odjeljka &quot;Načelo ravnopravnosti&quot; (a koja zapravo podržava Edgarove argumente: &quot;{{tq|Jedna varijanta (koja god to bila) mora se dosljedno upotrebljavati u cijelom članku; članak ne smije biti mješavina različitih varijanti.}}&quot;) ili kako već rekoh na stranici za razgovor relevantnog članka, usvajanje jezičke smjernice o navođenju regionalno značajnih alternativnih imena/nadimaka/sinonima (ono što bih ja u ovom slučaju predložio).
:Što se tiče zahtjeva za skidanje administratorskih ovlasti, oni se postavljaju na sljedećoj stranici: [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Ovo bi se trebalo raditi samo u '''krajnjem slučaju''', nakon što se ostatku zajednice može dokazati zloupotreba administratorskih ovlasti. Napominjem da to ne uključuje preventivnu zaštitu stranica od [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i da je po tom pitanju mala vjerojatnost da bi zajednica podržala takav zahtjev za skidanje ovlasti.
:Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23. februara 2025. u 05:30 (CET)
::Pozdrav obojici. Predlažem da se razgovor nastavi na [[Wikipedija:Administratorska tabla#Ponašanje kolege administratora Edgara Allana Poa]] da se diskusija ne bi cepala — [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:19 (CET)

== Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима ==

&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
[[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]]
'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]'''

Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности.

Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности.

Хвала вам!&lt;section end=&quot;body&quot;/&gt;

[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&amp;oldid=28315571 --&gt;

== Kompanija Sind ==

Možete li mi pomoći da mi kažete šta je bio problem sa ovim što sam postavio.
Izbacio sam sve što je moglo da navodi na reklamiranje – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 09:49 (CEST)

:Pozdrav @[[Korisnik:Kepa015|Kepa015]]! Kolega Inokosni organ Vam je srž problema s postavljenim člankom već objasnio. Članak još uvijek nije bio potkrijepljen [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanim]], [[WP:Provjerljivost|provjerljivim]] izvorima nezavisnim od teme, te time nije zadovoljavao kriterije [[WP:Značaj|značaja]]. Sadržaj članka nije bio enciklopedičan i ličio je na [[WP:Brzo brisanje|otvoreno reklamiranje]]. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 31. marta 2025. u 10:15 (CEST)
::Nije bio reklama ali možda ja u prvom momentu nisam znao kako da to dobro formulišem.
::Posle sam to preformulisao kako je kompanija nastajala i kako se razvijala
::Priložio sam i interviju za ekapiju gde gospođa Branka Mihailović priča o tome kako su ona i njen pokojni suprog Živko krenuli od samoga početka vrativši se iz Beograda na njegovu dedovinu gde su krenuli sa tim poslom. – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 11:05 (CEST)
:::S tom jednom priloženom web-stranicom članak je imao ukupno jedan izvor, a taj jedan izvor je intervju s osobom koja je usko povezana s temom, dakle [[primarna literatura|primarni izvor]]. Svaki članak na Wikipediji bi trebao imati barem tri [[sekundarna literatura|sekundarna (nezavisna) izvora]], koji su pritom pouzdani i provjerljivi. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 31. marta 2025. u 12:11 (CEST)
::::Postoji snimak emisije koji je radila Regionalna televizija i ne znam da li to može biti relevantna stvar a svakako ću obezbediti još.
::::Interviju je radila Ekapija na njihov zahtev
::::Gde je prikazano kako su u to vreme ljudi koji su gledali u budućnost videli još u socijalizmu da je bolje početi svoj posao i napustiti mesto direkotora u jednoj od najvećih industrija mesa u to vreme kao i mesto ubanci odakle su otišli osnivači i započeli svoj posao.
::::Top treba da govori dosta mladima da se može uspeti na više načina ako se ima ideja. – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 12:21 (CEST)

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== OSCE Minsk grupa ==

Hello, Vipz. 

Can you update the article [[OSCE Minsk grupa]] with new sources? It was dissolved on 1 September 2025, as a requisite of the peace agreement signed by Azerbaijan and Armenia on 8 August 2025. It already became obsolete when Azerbaijan retook all of Nagorno-Karabakh in 2023, rendering its purpose of solving this conflict peacefully, obsolete.

In the article [[Armenci]], can you remove Azerbaijan, and in the article [[Armenski jezik]], can you remove Nagorno-Karabakh? Virtually the entire Armenian population of Nagorno-Karabakh fled, when Azerbaijan retook all of Nagorno-Karabakh, culminating in the dissolution of the Nagorno-Karabakh Republic.

https://www.thecaliforniacourier.com/there-are-only-13-armenians-left-in-nagorno-karabakh/

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-55614-7|&amp;#126;2025-55614-7]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-55614-7|razgovor]]) 9. septembra 2025. u 10:37 (CEST)

== Greetings from Italy ==

Good morning, dearest Vipz, how are you?

Please, can you help me in opening a pahe (biography) in wiki.sh? I'll be pleased to help you in Italian and Portuguese. Thank you very much. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 11:14 (CEST)

:Greetings @[[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]]. I'll be quite happy to assist you to the best of my ability. Please elaborate your inquiry. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 03:25 (CEST)
:: Good morning, dearest Vipz and thank you fot yout reply!!!
:: The biography I propose you to help me is about the painter GIACI MONDAINI (born Giacinto). Here the stub, can you add something about the life, taking from thr English page? Thanks a lot for your help!!! Have a nice week end. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 07:31 (CEST)

{{Infokutija02 umjetnik
| ime = Giaci Mondaini
| slika = 
| opis = 
| rodno_ime = Giacinto Mondaini
| datum_rođenja = {{birth date|1903|7|6|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Milano]], [[Italija]]
| datum_smrti = {{death-date and age|1979|8|11|1903|7|6|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Chienes, Bolzano|Chienes]], [[Italija]]
| nacionalnost = [[italija]]nska
| polje = [[slikarstvo|slikanje]], [[humor]], i [[scenografija]]
| obrazovanje = 
| pokret = 
| djela = 
}}

'''Giaci Mondaini''' ([[Milano]], 6. juli 1903 – [[Chienes, Bolzano|Chienes]], 11. augusta 1979) bio je italijanski slikar i humorist.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://dizionariodartesartori.it/artisti/mondaini-giacinto-giaci |title=Mondaini Giacinto - Giaci |publisher=dizionariodartesartori.it |accessdate=15 October 2025}}&lt;/ref&gt;

In 1935, he wrote with [[Cesare Zavattini]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.persee.fr/doc/retra_0151-1874_1985_num_29_1_1369 |title=Cesare Zavattini écrivain de cinéma. La respiration des images à naître |author=Valentina Fortichiari and Paul Crinel |date=1985 |publisher=persee.fr |accessdate=15 October 2025 |language=French}}&lt;/ref&gt; the subject for the film [[Darò un milione]].&lt;ref&gt;David Forgacs and Stephen Gundle; Mass Culture and Italian Society from Fascism to the Cold War; Indiana University Press; Farmington; 2007&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Giacinto Mondaini}}

{{Lifetime|1903|1979|Mondiani, Giaci}}

{{Normativna kontrola}}
&lt;!--
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Italijanski pisci]]
[[Kategorija:Italijanski humoristi]]
--&gt;

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge; padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026

Dear {{BASEPAGENAME}},

We are pleased to invite you to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and women.

;What Can Participants Write About?
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations
* Folk dances, music, and traditional performances
* Women and queer figures in folklore
* Women in mythology and oral traditions
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives
* Fairy tales, folk stories, and legends
* Folk games, sports, and cultural practices

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;How to Sign Up as an Organizer
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]]
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline
#* Local and international prizes
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
*For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.
* Join the office hours on 23 January 2026 and connect with the international Team. ([[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|sign up now]])

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us
We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia.

Thank you and best wishes,

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:31 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=29949330 --&gt;

== Invitation: Bring Feminism and Folklore to your wiki ==

&lt;div style=&quot;border:4px maroon ridge; padding:4px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Hello {{BASEPAGENAME}},

We noticed your dedicated contributions to this wiki. As an experienced editor, your leadership could help bridge the gender gap on Wikipedia.

We are inviting you to '''organize the Feminism and Folklore 2026''' writing competition for your community.

;Why Organize?
The campaign (1 Feb – 31 March) focuses on women’s stories, folk culture, and traditions. By setting up a local page, you help your community document their unique history.

;We have made it easy for you
You do not need to do everything from scratch. The international team has prepared tools to help you:
* '''Article Lists:''' Find missing topics relevant to your culture.
* '''CampWiz Tool:''' Easily manage the contest and track points.

;Want to talk to us first?
If you have questions or want to meet the team, you are welcome to join our Office Hours (live Q&amp;A sessions). ''[[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|Click here to see the Office Hours schedule]]''

;Ready to start?
Please check the project page to see how simple it is to register.

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Click here to Learn More and Sign Up]]'''

Thank you for your time and hard work!

'''The Feminism and Folklore 2026 Team'''

----
&lt;small&gt;You received this message because you are a valued contributor. If you have questions, please ask on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta Talk Page]].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:49 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26-p&amp;oldid=29949530 --&gt;

== 2025 Asian Month result  ==

Hello! Could you create a dedicated page for Wikipedia's 2025 Asia Month results on shwiki that includes the user's name, number of articles, and points? I see you can't add shwiki pages [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2025/Golden_Award here] and [https://www.wikidata.org/wiki/Q137325224 this Wikidata item] – [[Korisnik:Badak Jawa|Badak Jawa]] ([[Razgovor s korisnikom:Badak Jawa|razgovor]]) 6. februara 2026. u 23:45 (CET)

== Obećanje ==
Držim da mi je dužnost zahvaliti se na intervenciji. Priznajem da sam pretjerao i obećavam da se više neće ponoviti. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 24. februara 2026. u 04:49 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ''Errare humanum est''. Ako sam išta naučio tokom svoje korespondencije s drugim urednicima u većim zajednicama (poput enwiki), to bi bilo da su hladna glava, odmjerenost i praćenje procedure temeljne osobine urednika koji će opstati i vjerojatno nešto i postići, čak i tada kad njegovo mišljenje ide protiv prevladavajućeg stava aktivnog dijela zajednice. Cijenim što si prepoznao svoj kiks i obvezao se postupati drukčije od sada nadalje; dobrodošao natrag! :) – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 24. februara 2026. u 06:45 (CET)

::Bojim se da nismo na istoj valnoj duljini. Zahvalio sam se na intervencijama bez kojih [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori#Aca – oduzimanje|prijava Ace]] ne bi bila potpuna. Pod pretjerivanjem mislim na količinu pripremljenog teksta u prijavi, ali budući da si uključen u spor (WP:INVOLVED), ne trebaš se zamarati čitanjem. Osim odlomka VIII u kojem sam te uz WP:PDN pozvao da elaboriraš situaciju. Obećanje da se neće ponoviti odnosi se na to da će svaka sljedeća prijava biti dosta kraća, konciznija. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 25. februara 2026. u 11:51 (CET)

== Traka.js ==

Hi. I notice you created [[MediaWiki:Gadget-Traka.js]]. Could you apply this change to [[MediaWiki:Gadgets-definition]]?

&lt;!-- Generated using w:en:User:NguoiDungKhongDinhDanh/FormattedEditRequest --&gt;
{| class=&quot;diff diff-editfont-monospace&quot; style=&quot;margin: auto; font-size: small; overflow-wrap: break-word;&quot;
|-
| class=&quot;diff-lineno&quot; | Line 14:
| class=&quot;diff-lineno&quot; | Line 14:
|-
| class=&quot;diff-deletedline diff-side-deleted&quot; | &lt;nowiki&gt;* Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile&lt;/nowiki&gt;&lt;del class=&quot;diffchange diffchange-inline&quot;&gt;&lt;nowiki&gt;|dependencies=@wikimedia/codex&lt;/nowiki&gt;&lt;/del&gt;&lt;nowiki&gt;]|Traka.js&lt;/nowiki&gt;
| class=&quot;diff-addedline diff-side-added&quot; | &lt;nowiki&gt;* Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js&lt;/nowiki&gt;
|}

The gadget doesn't actually use Codex, so there's no reason to declare dependency on it. [[Korisnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] ([[Razgovor s korisnikom:NguoiDungKhongDinhDanh|razgovor]]) 7. marta 2026. u 02:29 (CET)

:@[[Korisnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] will do, thanks. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 7. marta 2026. u 02:35 (CET)

== Pozdrav i oprostite greške! ==

Pozdrav, Vipz! Koristim &quot;Add an image&quot; na Wikipedia Aplikaciji za izmjene, ali vidim da pravi dosta grešaka (npr. lokacija fotografije) jer app nema izbora gdje postaviti sliku. Ovo mi je najlakši način da doprinosim (mogu dok sam u prevozu) ali neću da pravim više posla nego koristi za ostale. Da li je bolje da nastavim (sa greškama :)) ili da usporim? Hvala unaprijed! - [[Korisnik:MrkvaByte|MrkvaByte]] ([[Razgovor s korisnikom:MrkvaByte|razgovor]]) 25. marta 2026. u 23:45 (CET)

:Ćao @[[Korisnik:MrkvaByte|MrkvaByte]], hvala ti na prepoznavanju problema. Mislim da nam je bolje dobiti manje doprinosa ali zato dobrih, nego mnogo doprinosa za kojima je potrebno čistiti. Svakako zahvaljujem na njima (bolje išta nego ništa), ali ako uopće imaš mogućnost slike postavljati na prikladnije mjesto, tako bi bilo bolje, makar to bio sporiji proces. Ako je ovaj problem do nas na shwiki, nastojat ćemo da ga riješimo u što kraćem roku. Lijep pozdrav, [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. marta 2026. u 00:54 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] hej imaš li kontakt da mi ostaviš da porazgovaramo o ovom skandalu što se događa sa urednicima?  – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-20299-75|&amp;#126;2026-20299-75]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-20299-75|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:34 (CEST)
:::@[[Korisnik:~2026-20299-75|~2026-20299-75]] privatno me se može kontaktirati na nekoliko mjesta, uključujući e-mail i Discord. Ja bih, međutim, kao prvo želio znati s kim razgovaram, a kao drugo zašto. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] saznaćeš uskoro ne brini samo na kojoj Discord grupi da te nađem?  – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-20299-75|&amp;#126;2026-20299-75]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-20299-75|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:45 (CEST)
:::::@[[Korisnik:~2026-20299-75|~2026-20299-75]] bočni paneli sadrže sve relevantne linkove. Discord je svima linkovan u Glavnom meniju, dok e-mail mislim da sam ograničio na registrovane korisnike. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:49 (CEST)

== Request to delete a module sandbox I created by mistake ==

Can you please delete the module sandbox I created by mistake, '[[Modul:Infokutija/igralište]]'? – [[Korisnik:PK2|PK2]] ([[Razgovor s korisnikom:PK2|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 04:27 (CEST)

:@[[Korisnik:PK2|PK2]]: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 11:32 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Novi poklon: pivo! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:Export hell seidel steiner.png|70px]]
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Hvala za borbu protiv vandalizma. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. maja 2026. u 02:41 (CEST)
|}</text>
      <sha1>dtcmwdeku9avywckta8rujy62mm0irc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cobija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4682796</id>
    <revision>
      <id>42600436</id>
      <parentid>41565813</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T22:05:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4692" sha1="cmqeia8tat5w0t24ae2ks8tfnc7t8x5" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Cobija
| ime_genitiv =Cobije
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Puerto Bahía&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Square_in_Cobija,_Bolivia1.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Centralni [[trg]]

| utemeljenje_ime=Osnovan
| utemeljenje_datum  =[[1906]].&lt;ref name=city/&gt;
| širina-stupnjevi =11
| širina-minute =01
| širina-oznaka =S
| dužina-stupnjevi =68
| dužina-minute =45
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Bolivija}}
| lokacija1_ime =[[Departmani Bolivije|Departman]]
| lokacija1_info =[[Pando (departman)|Pando]]
| lokacija2_ime =[[Provincije Bolivije|Provincija]]

| lokacija2_info =[[Nicolás Suárez (provincija)|Nicolás Suárez]]
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[gradonačelnik|Alcadesa]]
| ime_vođe =Ana Lucia Reis Melena
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =291 [[km²]]

| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina =205 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina =[[2012]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =42,849&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC-4]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =03&lt;ref name=city/&gt; 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_lokacijska_karta_država =Bolivija
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Cobija na karti Bolivije
| bilješke =
}}
'''Cobija''' je [[luka|lučki]] [[grad]] i [[općina]] od 42,849 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/bolivia/pando/nicol%C3%A1s_su%C3%A1rez/09010101001001__cobija/
 | title =''Cobija in Nicolás Suárez (Pando)''
 | accessdate =20.09.2023.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjeverozapad]]u [[Bolivija|Bolivije]] u [[Pando (departman)|Departmanu Pando]] u kom je [[administrativni centar]].

== Karakteristike ==

Cobija se nalazi na [[granica|granici]] [[Bolivija|Bolivije]] i [[Brazil]]a, u [[tropi|tropskoj]] [[ravnica|ravnici]] [[Amazona|Amazone]], na desnoj [[obala|obali]] [[rijeka|rijeke]] [[Rio Acre|Acre]], prekoputa brazilske [[Brasiléia|Brasiléie]] udaljena 612 [[km]] [[sjever]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] [[La Paz]]a.&lt;ref name=brit/&gt;
== Historija ==

Cobija je novo [[naselje]] koje je osnovao u [[februar]]u [[1906]]. [[pukovnik]] Enrique Fernández pod imenom '''Puerto Bahía'''.&lt;ref name=spa/&gt; Osnovana je sa namjerom da postane glavna bolivijska [[luka]], jer je nakon [[Pacifički rat|Pacifičkog rata]] Bolivija izgubila [[Atacama (regija)|Atacamu]] i pristup [[Pacifik]]u.

Zbog tog joj je i ime promjenjeno [[1908]]. u ''Cobija'', kao uspomena na nekadašnju bolivijsku luku u Atacami.&lt;ref name=spa&gt;{{cite web
 | url =https://boliviacontigo.es/fundacion-de-cobija/
 | title =''Fundación de Cobija (9 de febrero de 1906)''
 | accessdate =20.09.2023.
 | language=španjolski
 | publisher=Bolivia Contigo}}&lt;/ref&gt;

Današnja Cobija je [[državna uprava|administrativni]], [[trgovina|tgovački]], [[Zdravstvo|zdravstveni]] i [[obrazovanje|obrazovni]] (Amazonski [[univerzitet]] Pando) centar tog dijela zemlje.

== Privreda i transport ==
Privreda Cobije bazira se pored luke na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]-uzgoj tropskog [[voće|voća]] ([[banana|banane]]).&lt;ref name=brit/&gt;

[[Cesta|Cestom]] N°13 povezan je sa ostalim gradovima u zemlji i susjednom Brazilu, ali je ona prohodna samo za sušne sezone od [[april]]a do [[oktobar|oktobra]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/Cobija
   |title= ''Cobia Bolivia''
   |publisher= Encyclopædia Britannica
   |language=engleski
   |accessdate = 20.09.2023.}}&lt;/ref&gt;
Grad ima i ''Internacionalni [[aerodrom]] Kapetan Aníbal Arab'' ([[IATA]]: '''CIJ''', [[ICAO]]: '''SLCO''').&lt;ref name=air&gt;{{cite web
 | url =https://skybrary.aero/airports/slco
 | title =''Capitán Aníbal Arab Airport''
 | accessdate =20.09.2023.
 | language=engleski
 | publisher=Skybrary}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cobija}}

* [https://cobija.gob.bo/cbj/ ''Gobierno Autónomo Municipal de Cobija'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230923115455/https://cobija.gob.bo/cbj/ |date=2023-09-23 }} {{es icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Boliviji]]</text>
      <sha1>cmqeia8tat5w0t24ae2ks8tfnc7t8x5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42600429</id>
      <parentid>42600374</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323007" sha1="s3phxkjdikk4ew922pxiwdxgq8w9wd6" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u istočnoj je Bosni organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar : &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca&quot;. Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>s3phxkjdikk4ew922pxiwdxgq8w9wd6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600430</id>
      <parentid>42600429</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:23:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323025" sha1="a5rv2a8as39czo5d7t1nexbmdcbom1t" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca&quot;. Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>a5rv2a8as39czo5d7t1nexbmdcbom1t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600492</id>
      <parentid>42600430</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T11:07:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323044" sha1="tqdisyf8x7e6b1b8zsymmyiha42esl2" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca&quot;. Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>tqdisyf8x7e6b1b8zsymmyiha42esl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ekvatarina/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4717073</id>
    <revision>
      <id>42600439</id>
      <parentid>42591896</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T23:24:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2015. – 2018: U-18 svjetski prvak i švedski predstavnik */</comment>
      <origin>42600439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25363" sha1="e64lewnhep4thrib44h2lh22bjjc2qs" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, ali naučio je i [[švedski]] tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Lousiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2018: U-18 svjetski prvak i švedski predstavnik ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>e64lewnhep4thrib44h2lh22bjjc2qs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Načini ishrane</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4719501</id>
    <revision>
      <id>42600468</id>
      <parentid>42580988</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T06:33:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2390" sha1="ig9q90r1p021yuxx3netxeaie8mv2eu" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Načini ishrane
|state = {{{state|&lt;includeonly&gt;collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
|title = [[Lista načina ishrane|Načini ishrane]]
|bodyclass = hlist
|image = [[File:Kangur.rudy.drs.jpg|border|160px]]&lt;br&gt;[[File:Starling Feeding Offspring.jpg|border|160px]]

|group1 = [[Karnivor]]i
|list1  =
  {{Navbox|subgroup

  | group1 = odrasli
  | list1  =
* [[Arahnofagija]]
* [[Avivor]]i
* [[Koraljivor]]i
* [[Durofagija]]
* [[Predacija jaja]]&lt;!--not a syn of oophagy--&gt;
* [[Entomofagija]]
* [[Hematofagija]]
* [[Kukcojed]]i
* [[Lepidofagija]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Moluskivor]]i
* [[Mukofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Piscivor]]i
* [[Spongivor]]i
* [[Vermivor]]i

  | group2 = reproduktivni
  | list2  =
* [[Oofagija]]
* [[Pedofagija]]
* [[Placentofagija]]
* [[Dojenje]]
* [[Odvikavanje od dojenja|Odvikavanje]]

  | group3 = [[Kanibalizam|kanibalistički]]
  | list3  =
* [[Ljudski kanibalizam]]
* [[Autokanibalizam]]
* [[Seksualni kanibalizam]]
  }}

|group2 = [[Herbivor]]i
|list2  =
* [[Folivor]]i
* [[Florivor]]i
* [[Frugivor]]i
* [[Graminivor]]i
* [[Predacija sjemenki]]
* [[Nektarivor]]i
* [[Melivor]]i
* [[Palinivor]]i
* [[Ksilofagija]]
* [[Osteofagija]]

|group3 = Stanični
|list3  =
* [[Fagocitoza]]
* [[Mizocitoza]]

|group4 = Ostali
|list4  =
* [[Mikrobivor]]i
* [[Bakterivor]]i
* [[Fungivor]]i
* [[Koprofagija]]
* [[Detritivor]]i
* [[Geofagija]]
* [[Omnivor]]i
* [[Planktivor]]i
* [[Saprofagija]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Litotrof]]i
* [[Plastivor]]i
* [[Pika (poremćaj)|Pika]]
|group5 = Metode
|list5  =
* [[Predacija]]
** [[Predator iz zasjede]]
** [[Alfa predator]]
** [[Predacija jaja]]
&lt;!--** [[Intraguild predator]]--&gt;
&lt;!--** [[Pursuit predator]]--&gt;
* [[Vodeni načini ishrane|Vodena predacija]]
&lt;!--** [[Bait ball]]s
** [[Bottom feeder]]
** [[Feeding frenzy]]
** [[Filter feeder]]--&gt;
* [[Bršćenje (herbivori)|Bršćenje ]]
* [[Ishrana stoke]]
** [[Stočna hrana]]
** [[Ispaša]]
*** [[Krmna hrana]]
* [[Hiperkarnivor]]i
* [[Hipokarnivor]]i
* [[Mezokarnivor]]i
* [[Parazitizam]]
** [[Kleptoparazitizam]] &lt;!--should we not have a whole set of parasitism articles linked here?--&gt;
* [[Lešinar]]i
** [[Nekrofagija]]
* [[Suvišno ubijanje]]
* [[Trofalaksa]]

|below  =
* [[Antipredatorska adaptacija]]
* [[Biljka mesožderka]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Mesožderni protist]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ig9q90r1p021yuxx3netxeaie8mv2eu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kerkezova pećina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720563</id>
    <revision>
      <id>42600397</id>
      <parentid>42563512</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2135" sha1="kwz7q49mvdp1860g0wrs6utvny5lfok" xml:space="preserve">'''Kerkezova pećina''' je [[kraš]]ki speleološki objekat u Lušci polju (ili Jelašinovačko polje) pored [[Grmeč]]a, na nadmorskoj visini 480 m. Udaljena je 2 km. od [[Lušci Palanka|Lušci Palanke]], opština [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je na stranama jedne [[Vrtača|vrtače]], 10 m udaljena od puta Lušci Palanka – [[Bosanska Krupa]], u selu Podkraj u neposrednoj blizini zaseoka Kerkezi po kojem je dobila i ime.&lt;ref name=&quot;Selma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol5br10/14.%20Behram%20Selma%20-%20Grmec.pdf |title= Selma Behram, student masterskog studija Univerzitet u Sarajevu - IDENTIFIKACIJA I VALORIZACIJA TURISTIČKIH PRIRODNIH ATRAKCIJA PLANINE GRMEČ |work= Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (175-187) - www.geoubih.ba |access-date= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

Vertikalna razlika između ulaza i krajnje tačke završne dvorane iznosi 57 m. Morfogeografski, pećinski kanali dijele se na Glavni kanal, Gornji kanal i Završnu dvoranu. Dužina Glavnog kanala iznosi 155 m, a Gornjeg 29 m. Pećina je specifična po položaju kanala jer pripada tipu ponorskih pećina.I pored neznatne dužine glavnog pećinskog kanala pećina je sa mnoštvom pećinskog nakita&lt;ref name=&quot;David&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.centarzakrs.ba/bh/documents/nas_krs/NK_16-17_1984%20(19).pdf |title= Rade Davidović:  Mogućnost turističke valorizacije speleoloških objekata u sklopu Memorijalnog kompleksa Korčanica kod Lušci Palanke |work=Novi Sad: Prirodnomatematički fakultet, Institut za geografiju, Novi Sad str. 159-163. - www.centarzakrs.ba |access-date= 9. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

U predjelu Lušci Palanke i na obodu Lušci polja, nedaleko od [[Memorijalnog spomenika Korčanica|Memorijalnog spomenika Korčanica]], 1970. i 1971. su istraženi slijedeći speleološki objekti:
* Kerkezova pećina,
* [[Suvaja (pećina)|Pećina Suvaja]],
* Jame u Lušci polju
* [[Jama Oko]]
* [[Grbića pećina]]

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Sanski Most]]
[[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Grmeč]]</text>
      <sha1>kwz7q49mvdp1860g0wrs6utvny5lfok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suvaja (pećina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720569</id>
    <revision>
      <id>42600400</id>
      <parentid>42564176</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:59:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3892" sha1="tj4x6qeey6a1pjnqkgmh79a6hacztvv" xml:space="preserve">'''Suvaja (pećina)''' je [[kraš]]ki [[Speleologija|speleološki]] objekat  na zapadnom obodu Lušci polja (ili Jelašinovačko polje), u selu Bobiji, [[Lušci Palanka|Lušci Palanka]], opština [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]]. &lt;ref name=&quot;Selma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol5br10/14.%20Behram%20Selma%20-%20Grmec.pdf |title= Selma Behram, student masterskog studija Univerzitet u Sarajevu - IDENTIFIKACIJA I VALORIZACIJA TURISTIČKIH PRIRODNIH ATRAKCIJA PLANINE GRMEČ |work= Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (175-187) - www.geoubih.ba |access-date= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

Izlazni otvor ove [[Pećina|pećine]] predstavlja periodsko vrelo Suvaje. Prilikom istraţivanja ustanovljeno je da se voda u ovoj pećini pojavljuje 5-6 sati poslije pojave vode u [[Estaveli|estaveli]] koja se nalazi 1,5 km udaljenosti od Suvaje, prema sjeverozapadu. Ova estavela smještena je na obodu i u visini ravni polja. Ta pojava upućuje na predpostavku da postoji podzemna veza pećine Suvaja i estavele Oko. Istraživanjem pećine Suvaje uočen je veoma zanimljiva i bogata pećinska [[fauna]].&lt;ref name=&quot;David&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.centarzakrs.ba/bh/documents/nas_krs/NK_16-17_1984%20(19).pdf |title= Rade Davidović:  Mogućnost turističke valorizacije speleoloških objekata u sklopu Memorijalnog kompleksa Korčanica kod Lušci Palanke |work=Novi Sad: Prirodnomatematički fakultet, Institut za geografiju, Novi Sad str. 159-163. - www.centarzakrs.ba |access-date= 9. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[File:Proteus anguinus distribution.png|mini|lijevo|200px|Rasprostranjenost čovječje ribice, endemične vrste za područje Dinarida]]
Pronađeni su [[fosil]]i, a i živi primjerci pećinskih [[Školjka|školjkica]] (''Congeria''), koje su jedinstveni [[tercijar]]ni relikti (Dreissenidae) na području [[Dinaridi|Dinarida]]. Nakon burne [[Evolucija|evolucije]] tokom tercijara i velikih radijacija u [[Panonija|Panonskom moru]], vrste Congeria su izumrle. Međutim, jedna loza preživjela je usvajanjem jedinstvene strategije koja joj je odgovarala u podzemnom okruženju. S obzirom na nove podatke, predlaže se alternativni scenarij kolonizacije krša. Postojeća Congeria sastoji se od tri sestrinske vrste koje su do sada pronađene samo u 15 pećina u dinarskom kršu. Interspecifična morfološka staza i unutarvrstna ekofenotipska plastičnost školjke kongerida pokazuju kontrastne načine na koje evolucija u podzemnim okruženjima oblikuje njezine stanovnike. S obzirom na nove naučne podatke, predlaže se alternativni scenarij kolonizacije krša.&lt;ref name=&quot;Školjke&quot;&gt;{{Cite web |url= https://link.springer.com/article/10.1186/1742-9994-10-5 |title= Helena Bilandžija, Brian Morton, Martina Podnar &amp; Helena Ćetković: Evolutionary history of relict Congeria (Bivalvia: Dreissenidae): unearthing the subterranean biodiversity of the Dinaric Karst |work= Springer Nature Link - ink.springer.com |access-date= 9. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;, 

Pronađeni su i pećinski [[Rak|račići]] (''Niphargus - Troglocaris bosnica'') koji su pronađeni samo u ovoj i [[Dabarska pećina|Dabarskoj pećini]]. Među nalazima je i više primjeraka [[Čovječja ribica|čovječje ribice]] (''Proteus anguinus''). Poznato je da su dva primjerka čovječije ribice iz pećine Suvaja bila pohranjena u kolekciji Odsjeka za biologiju Biološkog instituta Univerziteta u [[Ljubljana|Ljubljani]]

U predjelu Lušci Palanke i na obodu Lušci polja, nedaleko od [[Memorijalna zona Korčanica|Memorijalnog spomenika Korčanica]], 1970. i 1971. su istraženi slijedeći speleološki objekti:
* [[Kerkezova pećina]],
* Pećina Suvaja,
* Jame u Lušci polju
* [[Jama Oko]]
* [[Grbića pećina]]

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Sanski Most]]
[[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Grmeč]]</text>
      <sha1>tj4x6qeey6a1pjnqkgmh79a6hacztvv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jama Oko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720574</id>
    <revision>
      <id>42600398</id>
      <parentid>42579257</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3132" sha1="j6o1u9vo9jpfu89jxopk6plb4mokzix" xml:space="preserve">'''Jama Oko''' (ili Bobijaško oko, prema Bobiji, nazivu jednog od vrhova Grmeča) je [[kraš]]ki objekat  na zapadnom obodu Lušci polja (ili Jelašinovačko polje), u selu Bobiji, [[Lušci Palanka|Lušci Palanka]], dvadesetak km od opštinskog centra [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Bosna i Hercegovina]]. &lt;ref name=&quot;Selma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol5br10/14.%20Behram%20Selma%20-%20Grmec.pdf |title= Selma Behram, student masterskog studija Univerzitet u Sarajevu - IDENTIFIKACIJA I VALORIZACIJA TURISTIČKIH PRIRODNIH ATRAKCIJA PLANINE GRMEČ |work= Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 10; 2018; (175-187) - www.geoubih.ba |access-date= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Jama]] predstavlja izvorišni lijevak ovog vrela, nastala djelovanjem podzemnog toka i procesom urušavanja krečnjačkih blokova. Strane jame su vertikalne sa dubinom 35 m i širinom pri izlazu 25 m. Stoji u direktnoj vezi sa podzemnim vodenim tokom. U vrijeme povodnja (veća količina vode), najčešće u proljeće i jesen, kada su podzemni kanali potpuno ispunjeni, voda se ascedentno izdiže. U ostalim godišnjim dobima aktivna je tek poslije 5-6 kišovitih dana. Prije nego što se izvorišni lijevak napuni vodom, javljaju se podzemno grgoljanje i 
tutnjava, u narodu poznato kao mukavice ili rikavice. Kada se izvorišni lijevak napuni vodom, počinje prelijevanje preko najniže krečnjačke prečage i obrazuje se periodičan tok Jezernice. 

U vrijeme sušnijeg perioda jama funkciniše kao ponor jer jamski kanali su u stanju primiti svu količinu vode po principu rada estavele kao kroz sifon i odvestu u dubinu, u podzemno jezero, odnosno prema izvorima rijeka Dabar i [[Zdena]]. Ovaj mehanizam u kraškom podzemlju naziva se estavelskim, a jama se naziva estavela i funkcioniše po principu spojenih posuda, jer je spojena sa podzemnim kanalima i vodama. .&lt;ref name=&quot;David&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.centarzakrs.ba/bh/documents/nas_krs/NK_16-17_1984%20(19).pdf |title= Rade Davidović:  Mogućnost turističke valorizacije speleoloških objekata u sklopu Memorijalnog kompleksa Korčanica kod Lušci Palanke |work=Novi Sad: Prirodnomatematički fakultet, Institut za geografiju, Novi Sad str. 159-163. - www.centarzakrs.ba |access-date= 9. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;D-OKO&quot;&gt;{{Cite web |url= https://mondo.ba/Magazin/Putovanja/a1184881/Bobijasko-oko-Lusci-polje-Grmec.html |title= Fenomen ispod Grmeča: Šta skriva &quot;Bobijaško oko&quot; (FOTO/VIDEO) |work= Mondo - mondo.ba, 2022. |access-date= 19. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

U dubinama estavele i podzemnih voda živi endemski vodozemac dinarskih krajeva – [[čovječja ribica]].

U predjelu Lušci Palanke i na obodu Lušci polja, nedaleko od [[Memorijalna zona Korčanica|Memorijalnog spomenika Korčanica]], 1970. i 1971. su istraženi slijedeći speleološki objekti:
* [[Kerkezova pećina]],
* [[Suvaja (pećina)|Pećina Suvaja]],
* Jame u Lušci polju
* Jama Oko
* [[Grbića pećina]]

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Sanski Most]]
[[Kategorija:Pećine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Grmeč]]</text>
      <sha1>j6o1u9vo9jpfu89jxopk6plb4mokzix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubiša Ćurgus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720623</id>
    <revision>
      <id>42600401</id>
      <parentid>42600268</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T15:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6005" sha1="8clh9jl8gqqy6m4xg8hof90bogbm8vo" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Ljubiša Ćurgus
| slika             = Maison Blanche avgusta 1944 po slavnostni zaobljubi letalcev.jpg
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Avgusta 1944, na obuci za pilota, Ljubiša Ćurgus prvi s lijeva
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 24. avgust 1919.
| mjesto_rođenja    = Risovac, [[Bosanski Petrovac]], {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 19.juli 1988.
| mjesto_smrti      = [[Beograd]], {{zastava|SFRJ}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = [[Srbi]]n
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava| Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = 
| poslodavac        = [[JNA]] 
| zanimanje         = Vojno lice, [[general-potpukovnik]]
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = [[Bosanski Petrovac]]
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = [[SKJ]]
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = Gorica Ćurgus
| partner           = 
| djeca             = Mira, Gordana, Vladimir
| roditelji         = Đuro i Anica Žurgus
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = [[Orden ratne zastave]], [[Orden zasluga za narod]], [[Partizanska spomenica 1941.]]
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}
'''Ljubiša Ćurgus''' ([[Risovac]], 24. avgust 1919. — [[Beograd]], 20. jul 1988.) bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) i general-potpukovnik vazduhoplovstva [[JNA]].

== Biografija ==
Odrastao je u višečlanoj porodici, sa ocem Đurom koji je bio cestar u Risovcu, majkom Anicom, dva brata i pet sestara. Prije rata bio je podoficir u [[Jugoslavenska vojska|Jugoslovenskom kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu]] u činu vazduhoplovnog narednika – aviomehaničara.
&lt;ref name=&quot;ćurgus&quot;&gt;{{Cite web |url= https://peoplepill.com/i/ljubisa-curgus |title= Ljubiša Ćurgus, biografija |work= peoplepill.com  |accessdate= 22. mart. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== NOB ===
Po okončanju [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] povezao se sa organizatorima oružanog ustanka i aktivno učestvovao u priprema do 27. jula 1941. Od prvih dana učestvovao je u ustaničkim i gerilskim akcijama krnjeuške čete na petrovačkom i području Podgrmeča gdje je njegova jedinica bila u sastavu [[1. krajiški partizanski odred|Prvog krajićkog partizanskog odreda]].&lt;ref name=&quot;Bokan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/508.htm  |title= Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED  |work= |accessdate= 9. 2. 
2016}}&lt;/ref&gt; Postao je član SKOJ-a 1941. i član KPJ 1942. Oslobođenjem Petrovca 25. maja 1942. preuzeo je dužnost prvog komandanta Komande mjesta.&lt;ref name=&quot;Komanda&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Prvi koraci Komande mjesta Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Najveći dio rata Ćurgus je proveo kao borac [[3. krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške brigade]], gdje je ostao do kraja 1943. godine. U ratu je obavljao dužnost političkog komesara Četvrtog bataljona.&lt;ref name=&quot;Treća krajiška brigada&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/129_17.pdf|title= Viktor Kučan - Borci Sutjeske: Treća krajiška brigada |work=  |accessdate= 9. marta 2026. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;3.Krajiška&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00001/31_4.htm |title= TRECA KRAJISKA BRIGADA - SJECANJA BORACA - Ljubiša Ćurguz: Treći bataljon |work= knjiga prva, knjiga druga, Beograd 1969. - www.znaci.org |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Dana 31. decembra 1943, po naređenju [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJJ]] napustio je brigadu i upućen je u Prvu vazduhoplovnu bazu NOVJ u [[Livno|Livnu]], osnovanu 14. oktobra 1943. Početkom januara 1944, uz saglasnost savezničkih komandi u [[Italija|Italiji]], Baza veličine 250 boraca, je prebačena u Veletru kod [[Bari]]ja, gdje je počela vazduhoplovna obuka za pilote. Po završetku obuke Ćurgus je unaprijeđen u čin kapetana.&lt;ref name=&quot;VAZD baza&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/dokument.php?br=5682 |title= Naredba Josipa Broza o formiranju vazduhoplpvne baze |work= Biblioteka znaci - znaci.or |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt; 

Krajem rata bio je politički komesar 11. vazduhoplovne lovačke divizije.

=== JNA ===
Nakon rata služio je kao oficir u JNA. Završio je Višu vazduhoplovnu vojnu akademiju JNA. Bio je komandant 32. vazduhoplovne divizije, komandant 11. divizije PVO, načelnik štaba 1. vazduhoplovnog korpusa i komandant 3. korpusa vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane. Unapređen je u čin general-majora 1970, a u čin general-potpukovnika 1973. godine. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977. godine

Umro je u Beogradu 19. jula 1988. godine. Sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]].

== Odlikovanja ==
* [[Orden ratne zastave]], 
* [[Orden zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom, 
* [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Bibliografija ==
* Ljubiša Ćurgus: Avijacija za podršku i neka gledišta o njenoj upotrebi u ratu, Mala vazduhoplovna biblioteka, Zemun 1964.
* Ljubiša Ćurgus: Nad svojom zemljom – Od partizanski aviona do vazduhoplovnih divizija, Narodna armija, Beograd, 1973.
* Petrovac u NOB - zbornik sjećanja, autor brojnih članaka i jedan od urednika 
 
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Lifetime|1928|2018|Ćurgus, Ljubiša}}
[[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]</text>
      <sha1>8clh9jl8gqqy6m4xg8hof90bogbm8vo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600484</id>
      <parentid>42600401</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T09:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30308-62</username>
        <id>354732</id>
      </contributor>
      <comment>/* NOB */</comment>
      <origin>42600484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6005" sha1="1lg4csy07ah5alj67jc5gm4y9g1vrfa" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Ljubiša Ćurgus
| slika             = Maison Blanche avgusta 1944 po slavnostni zaobljubi letalcev.jpg
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Avgusta 1944, na obuci za pilota, Ljubiša Ćurgus prvi s lijeva
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 24. avgust 1919.
| mjesto_rođenja    = Risovac, [[Bosanski Petrovac]], {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 19.juli 1988.
| mjesto_smrti      = [[Beograd]], {{zastava|SFRJ}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = [[Srbi]]n
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava| Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = 
| poslodavac        = [[JNA]] 
| zanimanje         = Vojno lice, [[general-potpukovnik]]
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = [[Bosanski Petrovac]]
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = [[SKJ]]
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = Gorica Ćurgus
| partner           = 
| djeca             = Mira, Gordana, Vladimir
| roditelji         = Đuro i Anica Žurgus
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = [[Orden ratne zastave]], [[Orden zasluga za narod]], [[Partizanska spomenica 1941.]]
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}
'''Ljubiša Ćurgus''' ([[Risovac]], 24. avgust 1919. — [[Beograd]], 20. jul 1988.) bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) i general-potpukovnik vazduhoplovstva [[JNA]].

== Biografija ==
Odrastao je u višečlanoj porodici, sa ocem Đurom koji je bio cestar u Risovcu, majkom Anicom, dva brata i pet sestara. Prije rata bio je podoficir u [[Jugoslavenska vojska|Jugoslovenskom kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu]] u činu vazduhoplovnog narednika – aviomehaničara.
&lt;ref name=&quot;ćurgus&quot;&gt;{{Cite web |url= https://peoplepill.com/i/ljubisa-curgus |title= Ljubiša Ćurgus, biografija |work= peoplepill.com  |accessdate= 22. mart. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== NOB ===
Po okončanju [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] povezao se sa organizatorima oružanog ustanka i aktivno učestvovao u priprema do 27. jula 1941. Od prvih dana učestvovao je u ustaničkim i gerilskim akcijama krnjeuške čete na petrovačkom i području Podgrmeča gdje je njegova jedinica bila u sastavu [[1. krajiški partizanski odred|Prvog krajiškog partizanskog odreda]].&lt;ref name=&quot;Bokan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/508.htm  |title= Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED  |work= |accessdate= 9. 2. 
2016}}&lt;/ref&gt; Postao je član SKOJ-a 1941. i član KPJ 1942. Oslobođenjem Petrovca 25. maja 1942. preuzeo je dužnost prvog komandanta Komande mjesta.&lt;ref name=&quot;Komanda&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Prvi koraci Komande mjesta Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Najveći dio rata Ćurgus je proveo kao borac [[3. krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške brigade]], gdje je ostao do kraja 1943. godine. U ratu je obavljao dužnost političkog komesara Četvrtog bataljona.&lt;ref name=&quot;Treća krajiška brigada&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/129_17.pdf|title= Viktor Kučan - Borci Sutjeske: Treća krajiška brigada |work=  |accessdate= 9. marta 2026. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;3.Krajiška&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00001/31_4.htm |title= TRECA KRAJISKA BRIGADA - SJECANJA BORACA - Ljubiša Ćurguz: Treći bataljon |work= knjiga prva, knjiga druga, Beograd 1969. - www.znaci.org |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Dana 31. decembra 1943, po naređenju [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJJ]] napustio je brigadu i upućen je u Prvu vazduhoplovnu bazu NOVJ u [[Livno|Livnu]], osnovanu 14. oktobra 1943. Početkom januara 1944, uz saglasnost savezničkih komandi u [[Italija|Italiji]], Baza veličine 250 boraca, je prebačena u Veletru kod [[Bari]]ja, gdje je počela vazduhoplovna obuka za pilote. Po završetku obuke Ćurgus je unaprijeđen u čin kapetana.&lt;ref name=&quot;VAZD baza&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/dokument.php?br=5682 |title= Naredba Josipa Broza o formiranju vazduhoplpvne baze |work= Biblioteka znaci - znaci.or |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt; 

Krajem rata bio je politički komesar 11. vazduhoplovne lovačke divizije.

=== JNA ===
Nakon rata služio je kao oficir u JNA. Završio je Višu vazduhoplovnu vojnu akademiju JNA. Bio je komandant 32. vazduhoplovne divizije, komandant 11. divizije PVO, načelnik štaba 1. vazduhoplovnog korpusa i komandant 3. korpusa vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane. Unapređen je u čin general-majora 1970, a u čin general-potpukovnika 1973. godine. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977. godine

Umro je u Beogradu 19. jula 1988. godine. Sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]].

== Odlikovanja ==
* [[Orden ratne zastave]], 
* [[Orden zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom, 
* [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Bibliografija ==
* Ljubiša Ćurgus: Avijacija za podršku i neka gledišta o njenoj upotrebi u ratu, Mala vazduhoplovna biblioteka, Zemun 1964.
* Ljubiša Ćurgus: Nad svojom zemljom – Od partizanski aviona do vazduhoplovnih divizija, Narodna armija, Beograd, 1973.
* Petrovac u NOB - zbornik sjećanja, autor brojnih članaka i jedan od urednika 
 
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Lifetime|1928|2018|Ćurgus, Ljubiša}}
[[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]</text>
      <sha1>1lg4csy07ah5alj67jc5gm4y9g1vrfa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moni Levi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720864</id>
    <revision>
      <id>42600394</id>
      <parentid>42575497</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T14:42:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5955" sha1="t8b99rvbfi3dj8e3jnmemp8ss6jz1j6" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Moni Levi
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 17. februara 1896.
| mjesto_rođenja    = [[Travnik]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 20. maj 1986.
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = [[Jevrej]]
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = 
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Ljekar
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = Upravnik prve partizanske bolnice, referent saniteta Trećeg korpusa NOVJ, načelnik [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinske akademije]] 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = [[SKJ]]
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = [[Partizanska spomenica 1941.]], [[Orden zasluga za narod]], [[Orden partizanske zvijezde]], [[Orden bratstva i jedinstva]]
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Moni Levi''' ([[Travnik]], 17. februar 1896. — [[Sarajevo]], 20. maj 1986.) bio je ljekar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) i sanitetski general-major [[JNA]]&lt;ref name=&quot;LeviMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00002/340.htm |title= Dr Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI |work= Biblioteka znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima -  Pristupljeno 3. februar 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

Medicinski fakultet je završio 1927. godine u [[Beč]]u. Za vrijeme studija aktivno je učestvovao u radničkom pokretu u Beču i 1922. godine postao član [[SKJ|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ). Po povratku u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] 1928. godine postao je član rejonskog i Mjesnog komiteta KPJ u [[Zagreb]]u, a jedno vreme je rukovodio tehnikom [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KPJ]]. Zbog revolucionarnog rada, posle zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Državni sud za zaštitu države osudio ga je 1929. na 10 godina zatvora koji je izdržavao u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], [[Lepoglava|Lepoglavi]] i [[Maribor]]u. Za vrijeme boravka u Lepoglavi nalazio se u istoj ćeliji sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] i [[Jovan Trajković|Jovanom Trajkovićem]]. Iz zatvora je izašao 1939. godine.

== U Narodnooslobodilačkoj borbi ==
Dvadeset sedmog jula 1941. godine gerilci [[Drvar]]a i okoline [[Drvar u Narodnooslobodilačkoj borbi|oslobodili su Drvar]] i još nekoliko mjesta: [[Bosansko Grahovo]], [[Oštrelj]], [[Srnetica]] i [[Lapac]] u [[Lika|Lici]]. Nastala je potreba da se prihvataju i liječe partizanski ranjenici i bolesnici. Sutrađan poslije oslobođenja Drvara, štab Drvarsko-grahovskog gerilskog odreda imenovao je Moni Levija za prvog upravnika partizanske bolnice.

Bolnica u Drvaru bila je smještena u zgradi bolnice bivšeg okružnog ureda drvnog preduzeća [[ŠIPAD]]. Bolnica je bila dosta mala i mogla je primiti najviše 100 ranjenika i bolesnika. Za vrijeme njenog dvomjesečnog postojanja u oslobođenom Drvaru kroz nju je prošlo i liječilo se preko 200 ranjenih i bolesnih partizana. Prestala je da radi kao partizanska bolnica 26. septembra 1941. godine, kada su [[Italijani]], ponovo okupirali Drvar.&lt;ref name=&quot;LeviMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00002/340.htm |title= Dr Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI |work= Biblioteka znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima -  Pristupljeno 3. februar 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga 1941. i 1942. godine Levi je bio zamjenik političkog komesara [[1. krajiški partizanski odred|Prvog krajiškog partizanskog odreda]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Gojko Latinović, Drago Stojanović, Smještaj bolnica od 1942. do 1945. godine na srezu Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  Krajem 1942. godine postao je referent saniteta Sedme krajiške udarne brigade, a tokom 1943. i 1944. godine referent saniteta Šesnaeste vojvođanske divizije i [[Treći bosanski korpus NOVJ|Trećeg bosanskog korpusa NOVJ]].&lt;ref name=&quot;Bokan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/508.htm  |title= Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED  |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
== Poslije rata ==
Od maja 1953. do novembra 1954. godine obavljao je dužnost načelnik [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinske akademije]] u Beogradu. Demobilisan je 1956. godine u činu general-majora Sanitetske službe JNA, nakon čega je postavljen za predsednika Savjeta za zdravstvo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Na toj dužnosti je ostao do 1958. godine, kada je otišao u penziju.

== Odlikovanja ==
* [[Partizanska spomenica 1941.]],
* [[Orden partizanske zvijezde]],
* [[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem]], 
* [[Orden bratstva i jedinstva|Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem]]

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Lifetime|1931|2016|Levi, Moni}}
[[Kategorija:Partizanski ljekari]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]</text>
      <sha1>t8b99rvbfi3dj8e3jnmemp8ss6jz1j6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Paname</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722216</id>
    <revision>
      <id>42600403</id>
      <parentid>42600379</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T15:15:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* FIFA Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>42600403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33074" sha1="4zpem3qz9zluopshwaozgfat9t5hqkw" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Trenerski kadar ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

=== [[Copa América]] ===

=== [[Copa Centroamericana]] ===

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

=== [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] ===

=== [[Olimpijske igre]] ===

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>4zpem3qz9zluopshwaozgfat9t5hqkw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600431</id>
      <parentid>42600403</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:29:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* FIFA Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>42600431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33079" sha1="tbbmfiaidpu9mg3y4isjtiruegjline" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Trenerski kadar ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

=== [[Copa América]] ===

=== [[Copa Centroamericana]] ===

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

=== [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] ===

=== [[Olimpijske igre]] ===

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>tbbmfiaidpu9mg3y4isjtiruegjline</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600434</id>
      <parentid>42600431</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T21:51:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenerski kadar */</comment>
      <origin>42600434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33080" sha1="1033pdnr80zr3mo11yx6fbvy8hqb4e9" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

=== [[Copa América]] ===

=== [[Copa Centroamericana]] ===

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

=== [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] ===

=== [[Olimpijske igre]] ===

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>1033pdnr80zr3mo11yx6fbvy8hqb4e9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600444</id>
      <parentid>42600434</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:47:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SHB2001</username>
        <id>354635</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42600434|42600434]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42600444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33079" sha1="tbbmfiaidpu9mg3y4isjtiruegjline" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Trenerski kadar ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

=== [[Copa América]] ===

=== [[Copa Centroamericana]] ===

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

=== [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] ===

=== [[Olimpijske igre]] ===

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>tbbmfiaidpu9mg3y4isjtiruegjline</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600447</id>
      <parentid>42600444</parentid>
      <timestamp>2026-05-20T00:58:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/SHB2001|SHB2001]] ([[User talk:SHB2001|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42600434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33080" sha1="1033pdnr80zr3mo11yx6fbvy8hqb4e9" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

=== [[Copa América]] ===

=== [[Copa Centroamericana]] ===

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

=== [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] ===

=== [[Olimpijske igre]] ===

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>1033pdnr80zr3mo11yx6fbvy8hqb4e9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boško Kućanski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722314</id>
    <revision>
      <id>42600386</id>
      <parentid>42600290</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T13:40:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12030" sha1="rkadjsfc10ubwisxyhqvu4twc9tg25t" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Boško Kućanski
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 29. maj 1931.
| mjesto_rođenja    = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 20. novembar 2016.
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972
| alma_mater        = 
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Kipar
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.&lt;ref name=&quot;Boško&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH -  www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.&lt;ref name=&quot;BoškoK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka -  www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. 

Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;BoškoKuć&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora -  www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Stručni radovi ==
Napisao je stručne knjige:
* Plastična anatomija&lt;ref name=&quot;plastičnma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&amp;sca_esv=c238079dbba20b5b&amp;ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&amp;start=20&amp;sa=N&amp;sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&amp;ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&amp;biw=1086&amp;bih=474&amp;dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Oralna hirurgija 
* i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.&lt;ref name=&quot;Zubar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]]
== Umjetnik ==
Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m.

Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo (uglavnom [[brest]]), kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od  do  U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: 
* Ilinden (1974.), 
* Skadar na Bojani (1972.), 
* Mala zadužbina (1980.), 
* Bedemi (1982.). 
* [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;KOmisija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 }}&lt;/ref&gt; Sredinom novembra 2000. god. skupina ljudi došla je do spomenika, upotrijebila [[dinamit]] i uništila skulpturu, od koje je ostao samo njen unutrašnji strukturni [[Beton|armiranobetonski]] kostur. Tačni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni.&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. 

Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom.

Objavio je zbirke stihova i poetske proze: 
* Vječni visovi Ararata (1952), 
* Brestovi uspravno hode (1955) i 
* Brestova duga sen (1956) 
* Zelenzim (2002), 
* Uzdarja 14 autora (2004), 
* Mrven sna (2007), 
* Raskovnik (2010).&lt;ref name=&quot;Pjesme&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Cvijićeva 12 (2012)&lt;ref name=&quot;Stihovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoju svestranost je objasnio:
:''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.&lt;ref name=&quot;Čudo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;''

== Priznanja ==
* Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u  
* Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti.
* Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978
* Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984
* Član Društva književnika Bosne i Hercegovine
* Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;nagrčlan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Galerija Kućanski (nezavršena) ==
Boško Kućanski je 2006. godine opštini [[Istočno Novo Sarajevo]] poklonio svoj legat, a ova lokalna zajednica se potpisanim sporazumom obavezala da će za 18 mjeseci izgraditi galeriju za ovu postavku. Do 2024. završeno je pokrivanje objekta i postavljanje stolarije. Porodica Kućanski je raskinula ugovor i odnijela legat.&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.rtvbn.com/4067847/galerija-kucanski-gradi-se-jos-od-2006-godine |title= Galerija &quot;Kućanski&quot; gradi se još od 2006. godine |work= RTV BN - www.rtvbn.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Vanjske veze ==
* Galerija slika Boška Kućanskog&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Muzej Tera&lt;ref name=&quot;muzeiT&quot;&gt;{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Leksikon YU mitologije&lt;ref name=&quot;leksiko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979.
* Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.
* Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991.
* Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}}
[[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>rkadjsfc10ubwisxyhqvu4twc9tg25t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600387</id>
      <parentid>42600386</parentid>
      <timestamp>2026-05-19T13:43:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12035" sha1="h57eblkpz4ks4w3dj32zon598z34jat" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Boško Kućanski
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 29. maj 1931.
| mjesto_rođenja    = [[Krbavica]], Lika, {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 20. novembar 2016.
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], {{zastava|Jugoslavija}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = [[Univerzitet u Beogradu]], 1958, [[Univerzitet u Sarajevu]], 1972
| alma_mater        = 
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Kipar
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Boško Kućanski''' ([[Krbavica]], [[Hrvatska]], 29. maj 1931. — [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], 20 novembar 2016.) bio je stomatolog, [[Kiparstvo|kipar]], književnik i ugledni naučni radnik.&lt;ref name=&quot;Boško&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski |work= ANUBiH -  www.anubih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Osnovnu školu pohađao je na više mjesta [[Hrvatska|Hrvatske|]], Bosne i Hercegovine i [[Srbija|Srbije]], a nižu i višu gimnaziju u [[Šabac|Šapcu]]. Završio je Stomatološki fakultet u [[Beograd]]u 1958. god. Uz redovno pohađanje studija, pohađao je privatne umjetničke škole, posjećivao ateljea i izložbe umjetnika, među kojima i izložbu [[Henry Moore|Henrija Mura]], [[Engleska|engleskog]] kipara, koji mu je bio uzor.&lt;ref name=&quot;BoškoK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/701777611/Bo%C5%A1ko-Ku%C4%87anski |title= Danka Damjanobvić: Vajar Boško Kućanski (1931 - 2016.) |work= Banja Luka -  www.scribd.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

U Sarajevo se preselio 1964, gdje je odbranio je doktorsku disertaciju 1965. god. i položio specijalistički ispit specijalnosti iz [[Hirurgija|hirurgije]] (1971). U Sarajevu je 1972. završip Medicinski fakultet. Pripadao je najužem krugu osnivača i utemeljivača Stomatološkog fakulteta i [[Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Kao prvi specijalista iz oralne hirurgije i prvi doktor stomatoloških nauka u Bosni i Hercegovini educirao je generacije studenata, specijalizanata, magistranata i doktoranata. 

Studirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i studijski boravio u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[USA|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]]. Predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Po pozivu je držao predavanja na likovnim akademijama u [[Cetinje|Cetinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Lajpcig|Leipzigu]] i [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;BoškoKuć&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Direktorij dizajnera i Kreatora -  www.spomenikdatabase.org |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Stručni radovi ==
Napisao je stručne knjige:
* Plastična anatomija&lt;ref name=&quot;plastičnma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.google.com/search?q=Bo%C5%A1ko+Ku%C4%87anski&amp;sca_esv=c238079dbba20b5b&amp;ei=nVQLau3_OYqLxc8Pob3f-Q0&amp;start=20&amp;sa=N&amp;sstk=AU9db-CLPS2VTBNONhL5Q67BXADkBZOOU5pFofgEjAjJmjj7AF9hNhyhEsOxKl-p6I7-NpQwYqUhQ3NhO-Y47Rlczx07sSUbEdFay0wImNwN6_cNqUWQYnqLjFPVP_ZIJP4r&amp;ved=2ahUKEwitwpyftsOUAxWKRfEDHaHeN984ChDw0wN6BAgbEA0&amp;biw=1086&amp;bih=474&amp;dpr=1.25 |title= Boško Kućanski_ Plastićna anatomija |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  www.google.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Oralna hirurgija 
* i preko 130 stručnih i naučnih radova među kojima i šest originalnih hirurških postupaka ili metoda, koji predstavljaju značajan doprinos struci i nauci.&lt;ref name=&quot;Zubar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nauka.nub.ba/istrazivaci/845/Bo%C5%A1ko_Ku%C4%87anski |title= Boško Kućanski |work= NAUČNOISTRAŽIVAČKI PORTAL U FBIH -  nauka.nub.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]]
== Umjetnik ==
Uporedo s pedagoškim, naučnoistraživačkim i zdravstvenim radom, aktivno se bavio [[Književnost|književnošću]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], prvenstveno [[Kiparstvo|skulpturom]] i [[slikarstvo]]m.

Izvorište njegovih skulptura često je totemska i folklorna tradicija, a za materijalizaciju najčešće je koristio drvo (uglavnom [[brest]]), kamen, metal, karton, plastiku i ribarsko uže. od  do  U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulpture Boška Kućanskog baštine tradiciju [[vorticizam]]. Na širokom rasponu oblika, od minijature plastike u [[Terakota|terakoti]], preko galerijskih formata i onih izrađenih za slobodne prostore na internacionalnim vajarskim simpozijumima, ističu se: 
* Ilinden (1974.), 
* Skadar na Bojani (1972.), 
* Mala zadužbina (1980.), 
* Bedemi (1982.). 
* [[Spomenik na Makljenu|Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu]] je monumentalni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenik iz 1978. god., amorfna sintetička forma – vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m – čiji je nastanak inspirisan [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkom borbom]] i humanim ciljevima [[Bitka na Neretvi|Bitke za ranjenike]].&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; Spomenik je proglašen za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;KOmisija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3313 }}&lt;/ref&gt; Sredinom novembra 2000. god. skupina ljudi došla je do spomenika, upotrijebila [[dinamit]] i uništila skulpturu, od koje je ostao samo njen unutrašnji strukturni [[Beton|armiranobetonski]] kostur. Tačni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni.&lt;ref name=&quot;database&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Pored mnogobrojnih individualnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao reprezentant savremene jugoslovenske umjetnosti izlagao je na međunarodnim bijenalima ([[Budimpešta]], [[Padova]], [[Venecija]], Gabrovo, [[Njujork]], [[Gornji Milanovac]], [[Aleksandrija]]) i mnogim selektivnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu gotovo na svim kontinentima. Po pozivu je samostalno izlagao u poznatim evropskim likovnim centrima, ''Gallerie Palazzo dei Diamanti Ferrara'' i ''Galerie Akademie der Kün- ste Berlin''. Ukupno je imao 106 samostalnih likovnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Djela mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim galerijama i privatnim zbirkama kao i u Muzeju umjetnosti XX vijeka u [[Budimpešta|Budimpešti]] i Internacionalnom muzeju umjetnosti u [[Kairo|Kairu]]. 

Kućanski je stvarao i u drugim likovnim izrazima, veoma uspješnim crtežima i slikama na kojima je istraživao odnose u prostoru i igrao se sa svjetlom.

Objavio je zbirke stihova i poetske proze: 
* Vječni visovi Ararata (1952), 
* Brestovi uspravno hode (1955) i 
* Brestova duga sen (1956) 
* Zelenzim (2002), 
* Uzdarja 14 autora (2004), 
* Mrven sna (2007), 
* Raskovnik (2010).&lt;ref name=&quot;Pjesme&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.synopsisbook.com/member/bosko-kucanski/ |title= Boško Kućanski, skulptor, pjesnik |work= Synopsis - www.synopsisbook.com |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Cvijićeva 12 (2012)&lt;ref name=&quot;Stihovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.matbibli.rs.ba/sr/autori/59-bosko-kucanski |title= Boško Kućanski |work= Matična biblioteka Istočno Sarajevo - www.matbibli.rs.ba |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoju svestranost je objasnio:
:''Život je sam po sebi čudo nad čudima, magnetična pojava. Počiva na različitostima. U njemu ima mjesta za svakoga. Svako ima svoju muziku i svoju tišinu i u svakom se ovaj svijet drugačije odaziva. Tako se ovaj svijet u meni odazivao na dva plana.&lt;ref name=&quot;Čudo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosko-kucanski/28132997.html |title= Kako je živio i stvarao, tiho je otišao akademik Kućanski |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;''

== Priznanja ==
* Član Međunarodnog udruženja kipara plastičara pri [[UNESCO]]-u  
* Član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti.
* Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje za književnost i umjetnost (kasnije Odjeljenje umjetnosti), 1978
* Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1984
* Član Društva književnika Bosne i Hercegovine
* Član udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;nagrčlan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ugbih.ba/2021/02/24/kucanski-bosko/ |title= Kućanski Boško |work= Umjetnička galerija Boene i Hercegovine - ugbih.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Galerija Kućanski (nezavršena) ==
Boško Kućanski je 2006. godine opštini [[Istočno Novo Sarajevo]] poklonio svoj legat, a ova lokalna zajednica se potpisanim sporazumom obavezala da će za 18 mjeseci izgraditi galeriju za ovu postavku. Do 2024. završeno je pokrivanje objekta i postavljanje stolarije. Porodica Kućanski je raskinula ugovor i odnijela legat.&lt;ref name=&quot;galerija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.rtvbn.com/4067847/galerija-kucanski-gradi-se-jos-od-2006-godine |title= Galerija &quot;Kućanski&quot; gradi se još od 2006. godine |work= RTV BN - www.rtvbn.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Vanjske veze ==
* Galerija slika Boška Kućanskog&lt;ref name=&quot;galerijaslika&quot;&gt;{{Cite web |url= https://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/pages/Bosko%20Kucanski%20-%20Poliptih%20simbolicki%201%20-%20ulje.html |title= Galerija slika Boška Kućanskog |work= Prosvjeta - prosvjeta.com.ba |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Muzej Tera&lt;ref name=&quot;muzeiT&quot;&gt;{{Cite web |url= https://terra.rs/symposium-artist/4289-2/ |title= Boško Kućanski |work= Terra - terra.rs |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Leksikon YU mitologije&lt;ref name=&quot;leksiko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.tumblr.com/leksikonyumitologije/747503645671768064/makljen |title= Boško Kućanski: spomenik na Makljenu, BiH, 1978. |work= Leksikon YU mitologije - www.tumblr.com |accessdate= 9. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* Jokić, Gojko. Neretva – Makljen. Beograd: BIGZ, 1979.
* Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.
* Grupa autora. Boško Kućanski. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1991.
* Uništen spomenik partizanima. Oslobođenje, 14. 11. 2000.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Lifetime|1931|2016|Kućanski, Boško}}
[[Kategorija:Jugoslavenski likovni umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>h57eblkpz4ks4w3dj32zon598z34jat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Grmeč</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4722316</id>
    <revision>
      <id>42600396</id>
      <timestamp>2026-05-19T14:56:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Geografija Bosanskog Petrovca]] [[Kategorija:Sanski Most]] [[Kategorija:Bosanska Krupa]] [[Kategorija:Ključ]] [[Kategorija:Bihać]] [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <origin>42600396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="190" sha1="oekdsbljb3tw8tk2jnit580in2ysj31" xml:space="preserve">[[Kategorija:Geografija Bosanskog Petrovca]]
[[Kategorija:Sanski Most]]
[[Kategorija:Bosanska Krupa]]
[[Kategorija:Ključ]]
[[Kategorija:Bihać]]
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>oekdsbljb3tw8tk2jnit580in2ysj31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Odvikavanje od dojenja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722317</id>
    <revision>
      <id>42600466</id>
      <timestamp>2026-05-20T06:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Baby eating baby food.jpg|thumb|Bebi se nudi dječja hrana]] '''Odvikavanje od dojenja''' je proces postepenog uvođenja [[novorođenče]]ta, čovjeka ili drugog [[sisar]]a, u ishranu odrasle osobe/jedinke, uz istovremeno ukidanje majčinog [[mlijeko|mlijeka]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], odvikavanje se prvenstveno odnosi na uvođenje čvrste hrane sa 6 mjeseci;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-13 |title=Weaning - Start for Life |url=https://www.nhs.uk/start-...</comment>
      <origin>42600466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36301" sha1="7hv1ladq7cyzisfjiu7i687u5i6ko1u" xml:space="preserve">[[File:Baby eating baby food.jpg|thumb|Bebi se nudi dječja hrana]]
'''Odvikavanje od dojenja''' je proces postepenog uvođenja [[novorođenče]]ta, čovjeka ili drugog [[sisar]]a, u ishranu odrasle osobe/jedinke, uz istovremeno ukidanje majčinog [[mlijeko|mlijeka]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], odvikavanje se prvenstveno odnosi na uvođenje čvrste hrane sa 6 mjeseci;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-13 |title=Weaning - Start for Life |url=https://www.nhs.uk/start-for-life/baby/weaning/ |access-date=2024-05-22 |website=[[NHS]] |language=en |quote=Introducing your baby to solid foods, also referred to as weaning or complementary feeding, starts when your baby is around 6 months old.}}&lt;/ref&gt; u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u se prvenstveno odnosi na prestanak dojenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=CDC |date=2021-07-09 |title=Weaning |url=https://www.cdc.gov/nutrition/infantandtoddlernutrition/breastfeeding/weaning.html |access-date=2024-05-22 |website=[[Centers for Disease Control and Prevention]] |language=en-us |quote=Each child may be ready to wean, or stop breastfeeding, at different ages.}}&lt;/ref&gt;

Taj proces se odvija samo kod sisara, jer samo sisari proizvode mlijeko. Smatra se da je dojenče potpuno odviknuto od dojenja kada se više ne [[dojenje|hrani]] [[majčino mlijeko|majčinim mlijekom]] (ili njegovom [[mlijeko za dojenčad|zamjenom]] u bočici).

== Ljudi ==
[[File:Kitagawa Utamaro - Abalone Divers - MFA Boston 21.7353-5.jpg|thumb|[[ama|Skupljačica školjki]] se priprema za dojenje malog djeteta. (Japan, oko 1806. godine)]]
U nekim kulturama, odvikavanje od dojenja napreduje hranjenjem djeteta hranom koju je roditelj prethodno sažvakao, uz nastavak dojenja; to je praksa poznata kao [[premastikacija]].&lt;ref name=Pelto&gt;{{citation |first1=Greta |last1=Pelto |first2=Yuanyuan |last2=Zhang |last3=Habicht |first3=Jean-Pierre |title=Premastication: the second arm of infant and young child feeding for health and survival?|journal=Journal of Maternal and Child Nutrition |year=2010 |publisher=Blackwell Publishing Ltd |doi=10.1111/j.1740-8709.2009.00200.x |pmid=20073131 |volume=6 |issue=1 |pages=4–18|pmc=6860819 }}&lt;/ref&gt; Ta je praksa bila važna kroz ljudsku historiju jer je djetetu prirodno davala znatno poboljšan izvor proteina, pored toga što je sprječavala nedostatak željeza.&lt;ref&gt;{{citation |title=Iron Interventions for Women and Children in Low-Income Countries |first=Rebecca J. |last=Stoltzfus |journal=Journal of Nutrition |year=2011 |volume=141 |number=4 |pages=756S–762S |doi=10.3945/jn.110.128793|pmid=21367936 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Međutim, premasticirana hrana od staratelja nižeg socioekonomskog statusa u područjima s endemskim bolestima može rezultirati prenošenjem bolesti na dijete.&lt;ref&gt;Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for transmission of HIV, Elke R. Maritz, Martin Kidd, Mark F. Cotton Pediatrics Vol. 128 No. 3 September 1, 2011 {{cite journal |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |title=Premasticating Food for Weaning African Infants: A Possible Vehicle for Transmission of HIV |date=2011 |doi=10.1542/peds.2010-3109 |access-date=2013-02-01 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924032639/http://pediatrics.aappublications.org/content/128/3/e579.abstract |archive-date=2011-09-24 |last1=Maritz |first1=Elke R. |last2=Kidd |first2=Martin |last3=Cotton |first3=Mark F. |journal=Pediatrics |volume=128 |issue=3 |pages=e579–e590 |pmid=21873699 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Kako i kada odviknuti dijete od dojenja je kontroverzno. Američka akademija za pedijatriju preporučuje hranjenje bebe isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci njenog života.&lt;ref name=AAP&gt;{{cite web|title=Longer Breastfeeding Leads to Better Protection|publisher=American Academy of Pediatrics|year=2010|access-date=2012-02-26|url=http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&amp;nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&amp;nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908134225/http://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/pages/Longer-Breastfeeding-leads-to-Better-Protection.aspx?nfstatus=401&amp;nftoken=00000000-0000-0000-0000-000000000000&amp;nfstatusdescription=ERROR%3a+No+local+token|archive-date=2014-09-08}}&lt;/ref&gt; Mnoge majke smatraju dojenje izazovnim, posebno u zemljama gdje se mnoge majke moraju vratiti na posao relativno brzo nakon rođenja djeteta.

Američka akademija za pedijatriju, Svjetska zdravstvena organizacija, Britanska nacionalna zdravstvena služba i Nacionalno vijeće za zdravstvena i medicinska istraživanja u Australiji preporučuju čekanje do šest mjeseci prije uvođenja dječje hrane.&lt;ref name=&quot;AAP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nhs.uk/Conditions/pregnancy-and-baby/Pages/solid-foods-weaning.aspx|title=Your baby's first solid foods|website=NHS Choices|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718084405/http://www.nhs.uk/conditions/pregnancy-and-baby/pages/solid-foods-weaning.aspx|archive-date=2016-07-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|title=Introducing solid food|website=Pregnancy, Birth &amp; Baby|access-date=2016-07-15|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160707095155/http://www.pregnancybirthbaby.org.au/introducing-solid-food|archive-date=2016-07-07}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnoge firme koje proizvode dječju hranu prodaju onu iz &quot;faze 1&quot; za djecu između četiri i šest mjeseci starosti uz predostrožnost da je hrana namijenjena konzumiranju uz majčino mlijeko ili formulu i da je samo za &quot;vježbu&quot;. Ta hrana za vježbu je uglavnom mekana i tekuća. Primjeri uključuju pire od voća i povrća. Preporučuje se izbjegavanje određene hrane. Britanski NHS preporučuje uskraćivanje hrane, uključujući onu &quot;koja sadrži pšenicu, gluten, orašaste plodove, kikiriki, proizvode od kikirikija, sjemenke, jetru, jaja, ribu, školjke, kravlje mlijeko i meki ili nepasterizirani sir&quot; dok beba ne napuni šest mjeseci, jer mogu izazvati alergije na hranu ili bolest kod bebe.&lt;ref&gt;[http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/Weaningfirststeps.aspx &quot;Solids: the first steps&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730212725/http://www.nhs.uk/Planners/birthtofive/Pages/weaningfirststeps.aspx |date=2010-07-30 }}. Pristupljeno 2010-06-28.&lt;/ref&gt; Međutim, takve preporuke dovedene su u pitanje istraživanjem koje sugerira da rano izlaganje potencijalnim alergenima ne povećava vjerovatnoću alergija, a u nekim slučajevima je smanjuje.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |title = The New Yorker |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20110405115919/http://archives.newyorker.com/?i=2011-02-07#folio=026 |archive-date = 2011-04-05 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi iz kliničkih istraživanja pokazuju da edukacija članova porodice o ishrani i praksama odvikavanja od dojenja vjerovatno ima pozitivan učinak na težinu i visinu beba u 12. mjesecu u poređenju s konvencionalnim sprovođenjem nad odvikavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ojha |first1=S |last2=Elfzzani |first2=Z |last3=Kwok |first3=TC |last4=Dorling |first4=J |title=Education of family members to support weaning to solids and nutrition in later infancy in term-born infants. |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 July 2020 |volume=2020 |issue=7 |article-number=CD012241 |doi=10.1002/14651858.CD012241.pub2 |pmid=32710657|pmc=7388772 }}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na to u kojoj dobi se uvodi dječja hrana, to je uglavnom vrlo neuredan događaj, budući da mala djeca nemaju koordinaciju za uredno jedenje. Koordinacija za pravilno korištenje pribora za jelo i spretnost u jedenju razvija se godinama. Mnoge bebe počinju koristiti pribor za jelo između 10 i 14 mjeseci, ali većina neće moći dovoljno dobro sama jesti do otprilike dvije ili tri godine.

=== Konflikt odvikavanja ===
U tom trenutku, majka pokušava prisiliti dojenče da prestane s dojenjem, dok dojenče pokušava prisiliti majku da nastavi. Iz evolucijske perspektive, konflikt odvikavanja može se smatrati rezultatom troškova nastavka dojenja za majku, možda u smislu smanjene sposobnosti odgoja budućeg potomstva, što premašuje koristi za majku u smislu povećanog preživljavanja trenutnog dojenčeta.&lt;ref name=family&gt;{{cite book|title=Family Relationships: An Evolutionary Perspective|url=https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020|url-access=limited|author1=Salmon, C.  |author2=Shackelford, T.K.|pages=[https://archive.org/details/familyrelationsh00salm_020/page/n158 148]–149|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=978-0-19-532051-0}}&lt;/ref&gt; Do toga može doći jer će buduće potomstvo biti podjednako povezano s majkom kao i trenutno dojenče, ali će dijeliti manje od 100% [[gen]]a trenutnog dojenčeta. Dakle, iz perspektive evolucijske sposobnosti majke, ima smisla da ona prestane dojiti trenutno dojenče čim troškovi za buduće potomstvo premaše korist za trenutno dojenče.&lt;ref name=family/&gt; Međutim, pod pretpostavkom da trenutno dojenče dijeli 50% gena budućeg potomstva, iz perspektive vlastite evolucijske sposobnosti dojenčeta, ima smisla da dojenče nastavi s dojenjem sve dok troškovi za buduće potomstvo ne premaše dvostruku korist za njega samog (možda i manje, ovisno o broju potencijalnih budućih potomaka).&lt;ref name=family/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Parent-offspring conflict|url=http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090402140158/http://www-personal.umich.edu/~phyl/anthro/conflict.html|archive-date=2009-04-02}}&lt;/ref&gt; Konflikt odbijanja od dojenja proučen je kod raznih vrsta sisara, uključujući [[primati|primate]] i [[psi|pse]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Natural selection and social theory|url=https://archive.org/details/naturalselection00triv|url-access=limited|author=Trivers, R.|pages=[https://archive.org/details/naturalselection00triv/page/n134 124]–126|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=978-0-19-513062-1|author-link=Robert Trivers}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gorilla|url=http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|publisher=National Primate Research Center, University of Wisconsin - Madison|access-date=2009-09-23|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20091002004151/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/gorilla/behav|archive-date=2009-10-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Weaning in an arctic wolf pack:behavior mechanisms |last1=Packard |first1=J.M. |last2=Mech |first2=L.D. |last3=Ream |first3=R.R.|pages=1269–1275|url=http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|access-date=2009-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20091001045714/http://www.wolf.org/wolves/learn/wow/pdf/172weaningarcticwolf.pdf|archive-date=2009-10-01}}&lt;/ref&gt;

=== Dob ===
[[File:Lactancia en tandem 1.jpg|thumb|Istovremeno dojenje dvoje djece]]
Postoje značajne individualne i kulturne varijacije u pogledu odvikavanja od dojenja.

Naučno gledano, mogu se postaviti različita pitanja; neka od najdirektnijih empirijskih uključuju:
* U kojoj dobi se djeca sama odvikavaju od dojenja?
* U kojoj dobi različita društva normativno određuju dob za odvikavanje od dojenja?
* Kako se to može usporediti s drugim životinjama (naročito sličnim primatima) na osnovu različitih mjerila.

Budući da postoje značajni rasponi i odstupanja u ovim brojkama (na primjer, neka dojenčad se nikada ne doji ili se doji samo kratko), korisnije je gledati [[medijan]] (srednju vrijednost) nego [[prosjek]].&lt;ref name=&quot;dettwyler&quot; /&gt;

Uzimajući u obzir biološke mjere zrelosti, koje je naročito istraživala [[Katherine Ann Dettwyler]], dolazi se do raspona dobi od {{frac|2|1|2}} godine do 7 godina kao dobi odvikavanja od sisanja analogne drugim primatima – &quot;prirodne dobi odbijanja od sisanja&quot;.&lt;ref name=&quot;dettwyler&quot;&gt;&quot;[http://www.kathydettwyler.org/detwean.html A Natural Age of Weaning] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330155259/http://www.kathydettwyler.org/detwean.html |date=2012-03-30 }}&quot;, by [[Katherine Ann Dettwyler]], brief version of chapter &quot;A Time to Wean&quot; in ''Breastfeeding: Biocultural Perspectives,''  pp. 39–73, ed. Patricia Stuart-Macadam and Katherine A. Dettwyler, 1995, {{ISBN|978-0-202-01192-9}}&lt;/ref&gt; To ovisi o mjeri, na primjer: odbijanje kod primata često je povezano s nicanjem [[trajni zubi|trajnih]] kutnjaka (ljudi: {{frac|5|1|2}} do 6 godina); poređenje trajanja dojenja s dužinom trudnoće (vrijeme gestacije) daje faktor od oko 6 kod čimpanzi i gorila (ljudi: {{nowrap|6 × 9}} mjeseci = 54 mjeseca = {{frac|4|1|2}} godine); tjelesna težina se može usporediti s težinom pri rođenju (četverostručavanje težine pri rođenju daje oko {{frac|2|1|2}} do {{frac|3|1|2}} godine za ljude; {{frac|1|3}} težine odrasle osobe daje 5 do 7 godina za ljude); i slično za druge mjere.

Moguća su i druga istraživanja, kao što je slučaj s psihološkim faktorima. Na primjer, [[Barbara Rogoff]] je primijetila, pozivajući se na istraživanje Whitinga i Childa iz 1953. godine, da je najteže vrijeme za odvikavanje djeteta od dojenja između 13 i 18 mjeseci. Nakon tog vrhunca, odvikavanje postaje progresivno lakše i manje stresno za dijete, pri čemu se &quot;starija djeca često sama odvikavaju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Cultural Nature Of Human Development|url=https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo|url-access=limited|author=Rogoff, B.|pages=[https://archive.org/details/culturalnaturehu00rogo/page/n79 64]–65|publisher=Oxford University Press|year=2003|isbn=978-0-19-513133-8|author-link=Barbara Rogoff}}&lt;/ref&gt;

U svom istraživanju o [[japanska kultura|japanskom društvu]] prije rata, pod nazivom ''[[The Chrysanthemum and the Sword|Hrizantema i mač]]'',&lt;ref name=&quot;Benedict&quot;&gt;{{cite book |last1=Benedict |first1=Ruth |title=The Chrysanthemum and the Sword: Patterns of Japanese Culture |date=25 January 2006 |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-547-52514-3 |page=219 |url=https://books.google.com/books?id=16_qDwAAQBAJ&amp;q=weaning&amp;pg=PT219 |access-date=8 October 2021 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Ruth Benedict]] dokumentira da japanska djeca obično nisu odvikavana od dojenja sve do neposredno prije dolaska novog brata ili sestre. Međutim, vlada je promovirala odvikavanje od dojenja u osmom mjesecu, što je srednja klasa nevoljko prihvatila u korist bebe. Činjenica da [[japanska kuhinja|japanski obroci]] nisu uključivali kravlje mlijeko ili posebno povrće za djecu također je pogodovala kasnijem odvikavanju od dojenja.

== Kod drugih sisara ==
U nauci se [[miš]]evi često koriste u laboratorijskim eksperimentima. Prilikom uzgoja [[Laboratorijski miš|laboratorijskih miševa]] u kontroliranom okruženju, odvikavanje se definira kao trenutak kada se mladunci premještaju iz majčinog kaveza. Preporučuje se odvikavanje od sisanja tri do četiri sedmice nakon [[Rođenje|koćenja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |title= Raising Mice|website=ko.cwru.edu |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124091855/http://ko.cwru.edu/services/musfrming.html |archive-date=November 24, 2010}}&lt;/ref&gt;

Za [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]] [[mesožder]]e poput [[pas]]a ili [[mačka|mačaka]], komercijalno je dostupna posebna hrana za štence ili mačiće. Alternativno, ako vlasnik kućnog ljubimca hrani roditelje domaćom hranom za kućne ljubimce, mladi se mogu hraniti istom hranom isjeckanom na male komadiće.

=== Kod stoke ===
[[File:John Thorsen, Nose Piece (For Weaning Calf), c. 1938, NGA 24827.jpg|alt=A ring with long metal spikes and two leather straps.|thumb|Crtež nosnog prstena za odvikavanje od dojenja iz 1938. Taj prsten bi bio pričvršćen za lice teleta i činio bi njegove pokušaje sisanja vrlo neugodnim za kravu.]]
Odvikavanje od dojenja kod goveda može se obaviti na mnogo načina. [[mliječna goveda|Mliječna]] [[tele|telad]] u Sjedinjenim Državama se odvajaju od majke u prosjeku u dobi od oko 7 sedmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|title=Early Weaning Strategies (Dairy Cattle Nutrition)|website=Dairy Cattle Nutrition (Penn State Extension)|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127090405/http://extension.psu.edu/animals/dairy/nutrition/calves/feeding/early-weaning-strategies|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; [[goveda za meso|Telad za meso]] se obično ne odvaja od majki dok ne napune između 8 i 10 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|title=Weaning beef calves|date=2007-09-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910035951/http://www.dpi.nsw.gov.au/content/agriculture/livestock/beef/husbandry/general/weaning-beef-calves|archive-date=2016-09-10}}&lt;/ref&gt; Prije nego što se tele potpuno odvikne od mlijeka, i kod mliječnih i kod goveda za meso, ono mora imati razvijen potpuno funkcionalan [[burag]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|title=Weaning Beef Calves|last=Filley|first=S|website=Oregon State University|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808210000/http://extension.oregonstate.edu/douglas/sites/default/files/documents/lf/WeaningLF0503.pdf|archive-date=2017-08-08}}&lt;/ref&gt; Kod goveda za meso postoji mnogo metoda odvikavanja koje se koriste. Neke od mogućih opcija su:
* tradicionalno odvikavanje potpunim odvajanjem,
* dvostepeno odvikavanje uz upotrebu nosnog prstena ili druge sprave i
* odvikavanje pomoću ograde, gdje se tele fizički odvaja od majke ogradom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Boriyo|first=Hawii|date=2020-01-03|title=Weaning management of Beef Calves|url=https://extension.oregonstate.edu/animals-livestock/beef/weaning-management-beef-calves|journal=Ag - Beef/Cattle|language=en}}&lt;/ref&gt;

Upotreba tih metoda zavisi od načina upravljanja farmom, dostupnosti hrane, stanja i starosti krave (majke), vrste proizvodnje i od toga da li su telad junice ili ne.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Rezultati se razlikuju između farmi, a metode se još uvijek istražuju jer su studije pokazale kontradiktorne rezultate o nivou stresa teladi iz različitih metoda odbijanja.

Tradicionalno, telad za meso se odbija naglim odvajanjem, gdje se telad odvaja od majki i nemaju međusobni kontakt, ili odbijanjem preko ograde gdje majka i tele imaju kontakt preko ograde.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&amp;print|title=Weaning - Beef Cattle Research Council|website=www.beefresearch.ca|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807113712/http://www.beefresearch.ca/research-topic.cfm/weaning-65?language=&amp;print|archive-date=2016-08-07}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da ovo uzrokuje veliki stres i kod majki i kod teladi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; I majke i mladunci pokazuju visoku vokalizaciju, smanjen unos hrane, smanjeno preživanje i povećanu količinu vremena koje provode tražeći jedno drugo,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|title=BC SPCA|newspaper=BCSPCA|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127153032/http://www.spca.bc.ca/animal-issues/farm-animal-welfare/farm-animals/two-step-weaning-cattle.html|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; kao i narušavanje socijalne strukture stada i teladi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Postoje dokazi da telad mogu proći kroz oblik depresije nakon odbijanja od dojenja i imaju potencijal da obole od bolesti koje će možda trebati liječiti.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[File:Cattle with calf weaner ring in Switzerland.jpg|thumb|Žuti prsten na nosu sprečava tele da siše, ali ne ometa ispašu ili društveni kontakt s majkom i drugim članovima stada.]]

Dvostepeno odvikavanje se koristi za odvikavanje teladi od majki tokom nekoliko sedmica. Tom metodom teletu se stavlja poklopac za nos koji sprečava sisanje na određeni vremenski period, nakon čega se tele odvaja od majke, sprječavajući kontakt.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Enriquez |last2=Ungerfeld |last3=Quintans |last4=Guidoni |last5=Hotzel |year=2010|title=The effects of alternative weaning methods on behaviour in beef calves|journal=Livestock Science|volume=128|issue=1–3|pages=20–27|doi=10.1016/j.livsci.2009.10.007}}&lt;/ref&gt; Poklopac za nos ne ograničava tele u obavljanju bilo kakvih drugih ponašanja osim sisanja; ono i dalje može normalno piti i pasti travu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Većina istraživanja pokazala je da ta metoda smanjuje količinu stresa koju telad trpi. Istraživanja pokazuju da prije odvajanja nema promjena u navikama hranjenja i društvenoj interakciji s drugim članovima stada.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Nakon što se poklopac za nos ukloni i telad se odvoji od majki, podaci pokazuju da ona stvaraju manje vokalizacije, manje hodaju i provode više vremena jedući nego telad koja su odvikavana tradicionalnom metodom.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

U većini mljekarskih pogona, telad za mliječne proizvode se odvaja od majke ubrzo nakon rođenja. U nekim slučajevima nema kontakta između teleta i krave iz navodnih zdravstvenih razloga, kao što je sprječavanje goveđe [[paratuberkuloza|paratuberkuloze]] (Johneova bolest).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Međutim, jedan pregled je otkrio da promjena vremena odvajanja nije dosljedno poboljšala cjelokupno zdravlje krava ili teladi.&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Roadknight |first1=Natalie |last2=Wales |first2=William |last3=Jongman |first3=Ellen |last4=Mansell |first4=Peter |last5=Hepworth |first5=Graham |last6=Fisher |first6=Andrew |date=April 2022 |title=Does the duration of repeated temporary separation affect welfare in dairy cow-calf contact systems? |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168159122000508 |journal=Applied Animal Behaviour Science |language=en |volume=249 |doi=10.1016/j.applanim.2022.105592 |quote= |article-number=105592|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Glavna svrha odvajanja mliječnih krava od teladi je omogućiti prikupljanje i prodaju mlijeka. Telad se zatim prvih nekoliko dana hrani [[kolostrum]]om od majke, a zatim zamjenom za mlijeko.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|title=AFTER THE CALF IS BORN|website=www.fao.org|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120070522/http://www.fao.org/Ag/AGP/agpc/doc/Publicat/PUB6/P604.htm|archive-date=2016-11-20}}&lt;/ref&gt; Telad za mliječne proizvode nemaju mlijeko po volji kao telad za meso. Ograničavanje količine mlijeka koju telad prima uzrokovalo je da telad konzumira više hrane, što dovodi do bržeg razvoja [[burag]]a.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Telad za mliječne proizvode se obično rano odvikava od majčinog mlijeka, obično u dobi od 4 do 8 sedmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|title=Feeding Young Dairy Calves|website=The Merck Veterinary Manual|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085443/http://www.merckvetmanual.com/mvm/management_and_nutrition/nutrition_dairy_cattle/feeding_young_dairy_calves.html|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt;

=== Kod konja ===
Odvikavanje kod [[konj]]a se obično odvija kada [[ždrijebe]] ima 4 do 5 mjeseci,&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|title=Weaning Your Foal|website=asci.uvm.edu|access-date=2016-11-26|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150817000741/http://asci.uvm.edu/equine/law/articles/022_weaning.htm|archive-date=2015-08-17}}&lt;/ref&gt; jer do tada ždrijebetu više nisu potrebne hranjive tvari osim onih koje kobila nudi.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last=Freeman|first=David|title=Weaning and Management of Weanling Horses|url=http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|journal=Oklahoma Cooperative Extension Service|volume=ANSI-3978|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161127085026/http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-2075/ANSI-3978web.pdf|archive-date=2016-11-27}}&lt;/ref&gt; Prije odvikavanja, ždrijebetu se obično postavlja puzajuća hranilica kako bi ono moglo početi konzumirati hranu kojoj kobila ne može pristupiti.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Postoje dva glavna pristupa odvikavanju ždrijebadi, naglo i postepeno odvikavanje.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Naglo odvikavanje podrazumijeva potpuno odvajanje kobile i ždrijebeta,&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; obično bez kontakta. Postepeno odvikavanje sastoji se od odvajanja kobile i ždrijebeta uz nastavljen kontakt, ali ne toliko da je dojenje omogućeno; nakon određenog vremena kobila i ždrijebe se odvoje bez dozvoljenog kontakta ili, u nekim slučajevima, potpunog vizuelnog pristupa.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Pokazalo se da ždrijebad koja se odvikava naglom metodom ispoljava izraženije ponašanje stresa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Odvikavanje ždrijebadi u grupama može smanjiti stres kod obje metode.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

=== Kod pasa ===
Kod [[pas]]a se štenci polako odvikavaju od majke, postepeno smanjujući količinu mlijeka i brige koju im majka pruža. Sa tim se obično počne kada štenci napune 3-4 sedmice i nastavlja se dok ne napune 7-8 sedmica. Postepenim odvikavanjem štenaca, količina majčinog mlijeka se polako smanjuje, što joj stvara manji stres.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|title=Weaning Puppies: What to Do|newspaper=WebMD|language=en-US|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129082936/http://pets.webmd.com/dogs/weaning-puppies-what-do|archive-date=2016-11-29}}&lt;/ref&gt;

Naravno, u divljini, majka će početi odvikavati štence od dojenja jer im se počinju razvijati zubi koji bi iritirali majku dok sišu. Zbog toga ona stalno ostavlja štence na duže periode, što dovodi do njihovog postepenog odvikavanja od majke. Divlji psi će također [[regurgitacija|povraćati]] hranu kako bi štence preveli na novu ishranu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|title=Breeding - Growing, Lactation, Weaning|newspaper=Vetwest Animal Hospitals|access-date=2016-11-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161129145040/https://www.vetwest.com.au/pet-library/breeding-growing-lactation-weaning|archive-date=2016-11-29}}&lt;/ref&gt;

Tokom tog procesa odvikavanja, štenci će učiti određena ponašanja od ostalih iz legla, kao i svoje majke - na primjer razumijevanje dominacije, učenje smanjenja navike grizenja i kada biti pokoran drugima.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Tokom odvikavanja, štenci trebaju biti hranjeni visokokvalitetnom hranom. Može biti korisno navlažiti hranu vodom ili zamjenom za mlijeko u početnom periodu. Hranjenjem štenaca na taj način smanjuje se njihova ovisnost o majci.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Kod pacova ===
Pacovi koji se uzgajaju u laboratoriji ili u svrhu prodaje,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|title=Rodent Breeding Colony Management|website=www.bu.edu|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202170720/http://www.bu.edu/orccommittees/iacuc/policies-and-guidelines/rodent-breeding-colony-management-rats/|archive-date=2016-12-02}}&lt;/ref&gt; obično se odvikavanju od sisanja u dobi od 3 sedmice.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|title=Breeding Guide: Birth to Weaning Figure 3|website=ratguide.com|access-date=2016-12-01|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912153617/http://ratguide.com/breeding/figures/birth_to_weaning_figure_3.php|archive-date=2016-09-12}}&lt;/ref&gt; Ako bi se mladunci ostavili s majkom, odvikavanje se ne bi dogodilo do starije dobi. To može pružiti određene zdravstvene i bihevioralne koristi kod pacova.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Glavni razlog zašto se mladunci odbijaju od sisanja u dobi od 3 sedmice je taj što je majka često ponovo skotna, naročito u laboratorijskom okruženju ili ako su u vlasništvu uzgajivača pacova, te se stoga mladunci moraju odvojiti od majke prije nego što se rodi sljedeće leglo.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Na taj način će se spriječiti gaženje mladunaca, kao i prenatrpanost, do koje lako može doći, posebno ako se majka drži u monogamnim parovima.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Općenito, mladunci se razdvajaju po spolu kada se odvikavaju od sisanja, ali se nikada ne drže sami.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Nakon što je odvikavanje započelo, mladunce treba hraniti dopunjenom prehranom najmanje mjesec dana, ali se to može raditi i do 13. sedmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nfrs.org/geninfo.html|title=National Fancy Rat Society|website=www.nfrs.org|access-date=2016-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909021538/http://www.nfrs.org/geninfo.html|archive-date=2016-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Kod mačića ===
Odvikavanje mačića od sisanja podrazumijeva prelazak mačića s majčinog mlijeka na čvrstu hranu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|title=Weaning Kittens: How and When {{!}} What to Feed a Kitten {{!}} Bottle Feeding Kittens |website=petMD |access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145614/http://www.petmd.com/cat/centers/kitten/nutrition/evr_ct_weaning_kittens_what_to_feed_a_kitten|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt; Tokom odvikavanja mačići postepeno prelaze iz potpune zavisnosti od majčine brige ka društvenoj samostalnosti. U idealnom slučaju odbijanje u potpunosti obavlja majka mačka. Međutim, ako je mače, na primjer, odvojeno od majke, odbijanje može morati obaviti čovjek.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|title=Weaning a Kitten from Mother's Milk to Solid Food|work=WebMD|access-date=2017-04-07|language=en-US|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145318/http://pets.webmd.com/cats/weaning-kitten|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt;

Dvadeset i četiri sata nakon rođenja mačići mogu razlikovati majčinu sisu od strane sise.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Further Observations On Suckling Behaviour in Kittens, Together With Some General Considerations of the Interrelations of Innate and Acquired Responses |last=Ewer |first=R. F. |doi=10.1163/156853961X00060 |journal=Behaviour |volume=17 |issue=5 |issn=0005-7959 |year=1961|location=South Africa|pages=247–260 }}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju da mačići imaju različite preferencije tokom odvikavanja, a one se zasnivaju na određenoj prenatalnoj i postnatalnoj izloženosti različitim okusima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=P. G. |last1=Hepper |first2=D. L. |last2=Wells |first3=S. |last3=Millsopp |first4=K. |last4=Kraehenbuehl |first5=S. A. |last5=Lyn |first6=O. |last6=Mauroux|year=2012|title=Prenatal and Early Sucking Influences on Dietary Preference in Newborn, Weaning, and Young Adult Cats|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&amp;Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=37|issue=8|pages=755–766|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407144211/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/37/8/10.1093/chemse/bjs062/2/bjs062.pdf?Expires=1491871291&amp;Signature=LXmSnzstMqUUD7PZUA7MJicinOocuJbbCxWfzNZDy5Ta9BPP5YwsNwIXW3h8IbFI3fQiUeHwxZtbnHTpu~Ox8i3ntxe3iwyyACg8swiYaiByTaKAuYan84vkae98h0xl6n02nhQNCEHsFfNbjCq3HsZmb1Ib9X69iwVVb0BctinE0hO~L2-El-JIRIawyMfD95yaiGPRCYWxBKneiUlkZIErYoxM0vXjfmvK9Ucmol7B0xHsjPIhlFFLwYqmbr-PwLSZvS6-cYgRCfIWDSt41MXRvkuVj8Jn7rc0--PZHDW3Bgetcq~1S~nKD6bukjGH3S0C~uv0v-Cciu8FKmvH5Q__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjs062|pmid=22832482 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Na primjer, mačići izloženi okusu sira tokom skotnosti i prve sedmice nakon rođenja pokazivali su sklonost prema piletini s okusom sira.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=Aurélie |last1=Becques |first2=Claire |last2=Larose |first3=Patrick |last3=Gouat |first4=Jessica |last4=Serra|year=2009|title=Effects of Pre- and Postnatal Olfactogustatory Experience on EarlyPreferences at Birth and Dietary Selection at Weaning in Kittens|url=https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&amp;Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|journal=Chem Senses|volume=35|issue=1 |pages=41–45|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407233215/https://oup.silverchair-cdn.com/oup/backfile/Content_public/Journal/chemse/35/1/10.1093/chemse/bjp080/2/bjp080.pdf?Expires=1491870969&amp;Signature=CwklVs68H6BOG--enTk55kIoTI2ujQncuiHFur7N4Z4et57-sPyS00XqTLyF0x2-R3XNdG0ymqCxIyKkOLAloKTy~IEuEUdkmN4gXphqwGukCqfVaG3A~DAmUn41PB7VSqtxPUnmOia-n-S4DNPmbr~2pjWCvFto4vOo7bi3Dsi-TVEZWruLUJiN8PqUiPVvAMG0kuPO9n1-eF6VxjvGnJyvTKeLtycRUlUUFGUzQViRzKZhSZa8LtWhYdsy1UrpyFUDhduMUrk3MkOfrAU1PpzwVd68jGth3QYBtXx98rB30DxRnP-ZHdkkQHGYWDQrW1XdagqKxFzQNeGRY3-dKg__&amp;Key-Pair-Id=APKAIUCZBIA4LVPAVW3Q|archive-date=2017-04-07|doi=10.1093/chemse/bjp080|pmid=19965899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Proces odvikavanja obično počinje kada mačići navrše oko četiri sedmice, a najčešće se završava kada dostignu 8–10 sedmica starosti. Važno je imati na umu da naglo odvajanje od majke može negativno uticati na zdravlje mačića i njihove društvene sposobnosti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first1=Suzanne |last1=Hetts |first2=Marsha L. |last2=Heinke |first3=Daniel Q. |last3=Estep|year=2004|title=Behavior wellness concepts or general veterinary practice|url=https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|journal=JAVMA|volume=225|issue=4 |pages=506–513|doi=10.2460/javma.2004.225.506 |pmid=15344354 |via=ADMIN|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407145114/https://admin.avma.org/News/Journals/Collections/Documents/javma_225_4_506.pdf|archive-date=2017-04-07}}&lt;/ref&gt; Odvikavanje mačića trebalo bi započeti kada oni navrše četiri sedmice starosti. Potrebno ih je povremeno smještati u odvojen prostor na nekoliko sati kako bi se smanjila njihova zavisnost od majčinog mlijeka i njenog prisustva uopće. Mačiće treba smjestiti u poseban prostor s kutijom za pijesak te posudama za hranu i vodu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|title=Weaning Kittens|last=PetPlace.com|access-date=2017-04-07|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170608235522/http://www.petplace.com/article/cats/keeping-your-cat-healthy/kitten-care/weaning-kittens|archive-date=2017-06-08}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Dohrana vođena bebom]]
* [[Produženo dojenje]]
* [[Razmak između poroda]]
* [[Odvajanje krave i teleta]]

== Reference ==
{{Reflist}}
{{načini ishrane}}

[[Kategorija:Djetinjstvo]]
[[Kategorija:Načini ishrane]]
[[Kategorija:Porodica]]</text>
      <sha1>7hv1ladq7cyzisfjiu7i687u5i6ko1u</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>